Agro ekonomske analize za studeni 2023

Na sjevernoj hemisferi se vrši žetva kukuruza. Dosadašnji rezultati davaju rezultete poslijednjih godina, a u nekim slučajevima i nadmašuju prognoze vezane na osnovu prosjeka prethodnih godina. Sukladno tome, cijene su posljednjih tjedana ili stagnirale ili malo pale.

Kukruz

Iako je konsenzus analitičara jednoglasna  u pogledu povećanja globalne potrošnje kukuruza, a time i potražnje, aktivnost fizičkih tržišta posljednjih tjedana – pa čak i mjeseci – znatno je ispod uobičajene razina prethodnih godina. Možda je znakovita brojka da očekivanu urod kukuruza, koja će ponovno premašiti 1,2 milijarde tona, prati sve manji obujam međunarodne trgovine, prema IGC (Međunarodno vijeće za žitarice) i FAO-AMIS (Informacije o poljoprivrednom tržištu Sustav).

Pad je uglavnom posljedica povoljnijeg roda od očekivanih na prostorima Europske unije, a kao rezultat toga, uvozna izloženost zajednice značajno će se smanjiti na osnovu predviđanih. Nakon što se zbog dobrog uroda (i slabije kvalitete) te manje izvozne aktivnosti u EU nastao značajan višak stočnog žita (ječam, pšenica), kukuruz koji stiže s anovim urodom mogao bi predstavljati dodatni pritisak na tržište stočne hrane. Kotacije na europskim burzama u proteklom razdoblju imale su pad u trendu, održavajući na ponuđene količine.

Čini se da će se usprkos zatvaranju koridora na moru iz Ukrajine nastaviti transport žitarica: čak i ako samo jedan brod napusti ukrajinsku luku, uspješna isporuka robe do odredišta može potaknuti druge velike trgovce na tržištu u buduće hrabro počnu i oni isporuke. Ni u slučaju Poljske i Mađarske blokada uvoza žitarica nije donijela značajnije promjene na tržištima. Cijene trenutačno ne utiče  relativna „jeftinoća” ili laka dostupnost ukrajinskim proizvodima, te uslove trenutno prepiše nedostatak potražnje i obujam  novog uroda koji se pojavljuju nakon žetve.

Ukratko, možemo vidjeti značajan višak ponude – izvozna robna baza – iz Brazila i Ukrajine, i ovim će zemljama uskoro se pridružiti Sjedinjene Države, gdje je razina žetve dosegla 23% do početka listopada (ovo je 2 postotka više od prosjeka u zadnjih 5 godina). S druge strane, globalna i europska potražnja biće i dalje u padu. U skladu s navedenima, u prvoj dekadi listopada mjesečna kotacija za ugovor na kukuruz na Čikaškoj robnoj burzi (CBOT) oscilirala je ispod 500 centi, za što nije bilo prilike od kraja 2020., dok su ugovori sa istekom istekom u studenom na Pariškoj robnoj burzi flukturirali oko razine od 205 eura; zadnji put smo vidjeli cijene niže od ovih sredinom 2021godine.

Žetva kukuruza je u teku i Mađarskoj, prema izvješću Nacionalne agrarne komore od 4. listopada poljoprivrednici su već požnjeli 22 posto od zasijanih 746.000 hektara. Postoje značajne oscilacije u prinosima: dok su u zapadnim područjima zapadne dijela zemlje prosjeci bliži 9 tona po hektaru, u južnom predjelu rezultati su samo oko 5-6 tona.

U skladu s međunarodnim tendencijama, nakon višemjesečnog pada cijena može se dogoditi svojevrsno „stajanje u mjestu”. Proteklih tjedana cijene kukuruza na domaćem tržištu bile su u najvećoj mjeri vođene tečajem forinte, a ne promjenama u ponudi i potražnji. Kao posljedica visokih transportnih troškova i gužve u luci Constanta, intenzitet izvoza je značajno manji u odnosu na uobičajeni period, i jedino značajne interesovanje vidljive su uglavnom od strane prerađivača.

Pšenica

U ovoj godini, zahvaljujući većim ukrajinskim i ruskim prinosima, globalna žetva pšenice razvijala se povoljnije u usporedbu s prijašnjim predviđanjima, ali prema USDA (United States Department of Agriculture), količina uroda je još uvijek 2 posto ispod rezultata prethodne godine.

Iako se očekuje povećanje potrošnje hrane, količina pšenice koja se koristi za stočnu hranu mogla bi se smanjiti. Kao i kod kukuruza, globalna trgovinska aktivnost za pšenicu također zaostaje u odnosu na prethodnu gospodarsku godinu. Kao rezultat svega toga, očekuje se rast zaliha, a cijene su pale na trogodišnji minimum.

Rusija, SAD, Kanada i Australija i dalje su najveći isporučioci na izvoznim tržištima. Ruska pšenica stalno je dostupna u crnomorskim lukama, a na njezino određivanje cijene značajno utječe carinski mehanizam koji se mijenja svaki tjedan kao rezultat složenog proračuna. Ipak, konkurentnost Rusije na tržištima žitarica je izvanredna, iako su potisnuti sa nekoliko tržišta kao rezultat sankcija zbog ratne situacije.

Ni tržišne aktivnosti ni cijene nisu napravile značajnije promjene u Mađarskoj. Osim zaliha koje su veće od uobičajenih količina, samo za manje količine ima interesovanja, trgovci i tvornice redovno daju ponude za robu sa boljim karakteristikama kvalitete.