Iskustva stečena prošle godine u poljoprivredi

Zbog pada proizvodnje i uglavnom smanjenja profitabilnosti, 2024. godina u poljoprivredi mogla bi ući u anale kao godina buđenja. Vrlo je važno analizirati i ocijeniti ovogodišnje uvjete poslovanja, posebice u pogledu njihove trajnosti ovih ideja! Jer ovo je početak nove ere, u ovom pogledu nije bila loša godina. naše  uobičajena predviđanja za iduću godinu moći ćete i dalje čitati.

Prvi rezultati Istražnog Instituta za Agrar za prošlogodišnju poljoprivredne rezultate sadrži brojke koje su interesantne i stoga nose nam i poruku. U prošloj godini računato  baznim cijenama ostvarena je pad proizvodnje za 8,0%, ova brojka sa bruto dodanom vrijednošćpad od 13,1%, a neto poduzetnički dohodak od poljoprivredne djelatnosti manji je za 35,4% u 2024. godini u odnosu na rezultat u 2023. godini. Ovakav pad u poslavanju odavno nije bilo i nadamo se – da je ova informacija dovoljno jaka, da preduzmu mjere o razmišljanju o promjenama – više neće biti takvih prepreka u rastu!

Gdje je došlo do pogreške?

Svi znamo, osjećamo to i po džepu: pljoprivredna  proizvodnja sve više tone u krizu, dok uzgoj životinja počinje se stabilizirati. Nemar duga jedno desetljeće, u kojoj vjerujemo da je  biljna proizvodnja dobila veću pažnju u smislu proizvodnja, sada uzvraća udrac. Tržište se tome protivi, reforma sustava potpora daje jedan dio poteškoća. U poljoprivrednoj profesiji uzgoja usjeva, kažemo sjeme se sada odvaja od kukolja. Prema preliminarnim podacima, obujam proizvodnje biljnih proizvoda smanjit će se za 11,0 posto, dok će se obujam uzgoj životinja i proizvodnja mesnatih proizvoda u 2024. godini povećati za 4,9 posto. Udio životinja i mesnatih proizvoda u agrarnoj proizvodnji porasti od trećine u 2021. na 10 posto prošle godine, a nije teško predvidjeti da to nije kraj rasta.. S ove točke gledišta, 2021. godnia se može smatrati početkom nove poljoprivredne ere.

Druga strana proizvodnje, kretanje cijena, također je snažno kočila prošlogodišnju agrarnu proizvodnju. Prema procjenama Istražnog Instituta za Agrar, u 2024. godini razina proizvođačkih cijena proizvoda biljmoj proizvodnji i hortikulturnoj proizvodnji smanjena je za 2,4 posto, a prodaja životinja i proizvoda životinjskog podrijetla za 7,2 posto. Uslijed promjena obujma i cijena, kao i uzimajući u obzir poticaje za proizvodnju, vrijednost proizvodnje žitarica i hortikulturnih proizvoda smanjena je za 13,3 posto u u odnosu sa tekućim baznim cijenama, a vrijednost uzgoja životinja i proizvoda životinjskog podrijetla smanjena je za 1,6 posto.

Da vidimo i najbolniju točku! Proizvodnja žitarica količinski je manja za 15,7 posto, dok su njihove cijene pale za 7,3 posto. Ovo je najvažnija točka koja iziskuje intervenciju. Dva su najveća izazova koja uticali kvantitativno i kvalitativno na tržište je promijena klime, kao i pritisak na cijene zbog prekomjerne ponude na tržištu. Čeka nas teška borba u proizvodnji robe kvaltatnim sadržajem, bez toksinai i u odgovarajućim količinama (osnovna jedinica za ovo je pravac!).

Sve ovo se više ne može podržati na način kako smo do sada radili, gotovo je nemoguće. No, imamo jedan adut, kojeg do današneg dana nismo aktivirali. A to je zajednička suradnja. Molim poljoprivrednike da izađu iz svoje sjene i potraže mogućnosti u suradnjama sa partnerima na tržištu. U protivnom će se koncentracija vlasništva ubrzati i oni više neće imati utjecaja na svoje prihode.

Među neizvjesnostima vezanim za 2025. istaknuo bih carinsku politiku predsjednika Trumpa, kao i ekonomsku situaciju Kine i uvoznih kapaciteta. Ako Kina stvarno uspori uvoz, to će utjecati na cijelo globalno poljoprivredno tržište. S druge strane, definitivno jača svoju samostalnost svim poljoprivrednim proizvodima. Trend pada cijena koji je prošlu godinu karakterizirao globalno tržište što se tiče uobičajenih proizvoda će se usporiti, ali naša očekivanja su da neće prestati. Dobar primjer je soja od koje se očekuje još jedan rekordan rod.

Ono što nije sigurno jest da vrijemenski uslovi neće biti naklonjeni za proizvodnji na poljanama.

Neaktivnost će nas skupo koštati

Čini se kao da svi osjećaju pritisak da nešto preduzmu koja je imati značaj ubuduće. Proteklih nekoliko tjedana obilježilo je uzbuđenje oko podnošenja prijava za fondove EU natječaja. Nevjerojatna brojka pristiglih prijava za potrebama je zbunjujuća. Očito smo već bili gladni za poticajima i investicijama, ali nije niko računao sa time da će tvrtke toliko biti zainteresirani ! Od raspisane količine prijava je bila pet puta više kod velikih prehrambenih proizvođača i više od dva puta je  bilo intersa za izgradnju staklenika koje je isto dobrodošlo, jer će to rezultirati velikim količine domaćih proizvoda koji će bit pušteni u proizvodnju u roku od dvije godine. Ipak, zbog iskustava prošlih desetljeća, u nama se krije mali vrag: posežemo za poticajem ili tržištem. To  će otkrit vrlo brzo. U svakom slučaju, odgovornost i odabir komisija koja ulaganja će biti ekonomski isplatljiva. Spremni smo i, kao i obično, ispitujemo isplativost ulaganja i pomažemo našim klijentima u donošenju strateških odluka.

Poljoprivreda – posebno u našoj zemlji* – bila je prisiljena poduzeti mjere zbog značajnih i dugotrajnih promjena uvjeta uzgoja. Svatko tko ne promijeni svoje uobičajene prakse u ovim vremenima, naći će se u sve većoj nevolji. Iskustva iz 2024. služe kao dobar primjer za što se od sada trebamo pripremiti. (*Naša prosječna godišnja vremenska temperatura raste najbrže na svijetu.) Mogućnosti poticaja EU fondova potaknule su maštu poljoprivrednika. Čini se da su uzgajivači ratarskih kultura, koji obrađuju većinu zemlje, hrabro su počeli primjeniti nove ekonomske mjere, jer su promijenjeni klimatski i tržišni uvjeti stavili njihovu sposobnost stvaranja profita pod stalni pritisak. Međutim, vrlo je važno razmišljati duž vrijednosnih lanaca. Velike ideje mogu lako propasti ako se temelje na neizvjesnoj tržišnoj potražnji.

Zajednička poljoprivrednička  politika će se oblikovati – koja je naglašena na uobičajen način – daljnjim reformama. U tu svrhu Komisija će – kao i obično – visoko postaviti ljestvicu, kako bi se imalo oko čega pregovarati, cjenkati i popuštati. Do sada objavljene analize pripremaju se za ove pregovore. Nije slučajno da poljoprivrednici već prosvjeduju u Briselu. Niti jedna reforma nije dočekana sa velikim veseljem. Pristup poticajima ni sada neće bit lakši i svakako moramo očekivati ​​da će pitanja održivosti doći u prvi plan. Dovođenje u pitanje nezavisnog proračuna ZPP-a i osporavanje važnosti ove organizacije dotiču se osjetljivih pitanja. Drugo je veliko pitanje kakav će utjecaj novoizabrani američki predsjednik imati na donošenje odluka Europske unije.

Preporučujem da svi u lancu proizvodnje hrane ozbiljno razmotre tržišne prilike za potrošače da jedu hranu koja podržava zdrav način života kada razvijaju svoje strateške ideje. Bolesti povezane s hranom i prehrambeni proizvodima koji sprječavaju bolesti nastavit će stvarati sve značajnija ispitivanja. Novi član američke vlade također je iznio slične ideje.

Ocjenjujući 2024. godinu, budući da nacionalni prosjeci sve više pokazuju ekstremnr rezultate, ne vrijedi ih ni spominjati. Stvar je u tome da u našoj zemlji i njoj proizvođači sve više podijeljeni u zavisnosti u kojem predjelu imaju proizvodnju. Poljoprivreda posljednjih desetljeća koja iskorištava tlo sada ima negativne posljedice zbog klimatskih promjena.

Moja posljednja misao: oni koji ostanu neaktivni, ispast će sa tržišta.

Izvor teksta : Internet

4. STRUČni DAN U ORGANIZACIJI HETECH d.d. : U fokusu je bio program o hlađenju žitarica

Grupa poduzeća HETECH jedna je od vodećih mađarskih tvrtki na području planiranja, izgradnje i izvedbe skladišta za žitarice – sustavi sa čeličnim silosima, podna  skladišta – sušara i prečistača usjeva te njihove ugradnje kao cjeloviti sustav tehnoloških postrojenja. Iza sebe imaju više od 300 realiziranih investicija i izgradnju blizu 1.500.000 tona skladišnog kapaciteta u zadnjih 26 godina kod nas i u susjednim zemljama. Tvrtka je vjerna inovacijama: njen tim mladih inžinjera radi na kontinuiranom razvoju HETECH – ovih proizvoda, proizvodnih tehnoloških sustava i njihovih kapaciteta. Grupa tvrtki predstavlja u svakom pogledu nove i novije ideje na stručnim danima uz sve veći interes Posjetitelja.

Stručni dan u organizaciji HETECH – a bila je  usmjerena na tehnologiju skladištenja  hlađernjem žitarica. Četvrti profesionalni skup 2024. koji je održan 28. studenog u Kecskemétu pod nazivom „Inovacije i razvoj na području skladištenja žitarica, sušenja i čišćenja usjeva“.

Skladištenje agregatom za hlađenje: ekonomično, ekološki prihvatljivo

Tvrtka CONSERGRA proizvode agregate za hlađenje – španjolska tvrtka osnovana prije 50 godina – standardni modeli Conserfrio prvenstveno se koriste za skladištenje žitarica hlađenjem, isto može se konzervisati sjemenke i peletirana stočna hrana. Tvrtka ovu tehnologiju predstavlja kao najekonomičniji i ekološki prihvatljiv način očuvanja kvalitete žitarica. (Izvor: consergra.com) Na ovaj način mogu se izbjeći tipični problemi očuvanja sjemena; razvijanje topline, razmožavanje insekata, fermentacija, plijesnivost, toksine, gubitak mase sjemena zbog metaboličkih procesa što dovodi do kondenzacija vode.

Jedna od velikih prednosti skladištenja hlađenjem je upuhivanje suhog dehidriranog zraka niske temperature, proizveden hladni zrak ulazi u donji dio silosa. Taj zrak počinje hladiti zrna donjih slojeva, potiskuje toplinu, koja apsorbira toplinu cijele mase skladištenog zrna dok putuje prema gornjim slojevima. Topli zrak napušta silosi kroz gornje otvore silosa. Hlađenje se završava kada zrak koji izlazi iz silosa gdje smo skladištili žitaricu postigne željenu temperaturu skladištenja. Termometri silosnih sustava prikladni su za ovu svrhu, jer temperatura hlađenja uvijek mora biti odabrana prema željenim ciljevima skladištenja. Još jedna prednost je kontinuirana upotrebljivost koja ne ovisi o vanjskoj vlazi i temperaturi. U usporedbi s trenutnom potrošnjom normalne ventilacije, parametri potrošnje energije su bolji kada se gleda vremenski interval skladištenja. U slučaju podnih skladišta proces  hlađenja je sličan onome koji se odvija u silosima.

CONSERFRIO, tehnologija hlađenja žitarica

Skladištenje žitarica hlađemjem je bila glavna tema konferencije – pored HETECH-ove sušare za žitarice s alternativnom toplinskom energijom – o čemu je Joan Rius (CONSERGRA) održao prezentaciju tehnologije hlađenja. Naglasio je: ovo je najisplativiji i ekološki najprihvatljiviji sustav za očuvanje kvaliteta žitarica, sjemena i lako kvarljivih žitarica. Proces se temelji na upuhivanju zraka pod visokim pritiskom u proizvod koji se skladišti u rasutom stanju – pod precizno kontroliranim higrometrijskim uvjetima. Sustav je prikladan za sve vrste žitarica i lako kvarljive pelete stočne hrane.

Među prednostima, stručnjak je naveo, između ostalog, minimalizovane gubitka mase i kvalitete proizvoda tijekom skladištenja (80-90% smanjenje gubitka); poboljšava potencijal klijavosti sjemena općenito; u slučaju uljarica, sprječava oksidaciju prirodnih ulja i masti u sjemenu. Zahvaljujući higrometrijskoj kontroli može se izbjeći prisutnost insekata, plijesni i toksina.

Može se koristiti u betonskim silosima i metalnim silosima, u silosima s konusom ili ravnim dnom. Ne zahtijeva nikakve izmjene na postojećoj opremi, što odgovara tradicionalnoj ventilaciji, a njegov ventilacijski kanal prikladan je za prihvat ventilicajskih elemenata rashladnog sustava, rekao je španjolski stručnjak.

HETECH inovacija: alternativna opskrba energijom u sušarama žitarica

Priprema toplote iz otpada i nusproizvoda i njegovo korištenje u sušarama kao zamjena plina – Laszo Kardoš, vanjski stručnjak i voditelj projekta, pokrenuo je razvoj ove nove tehnologije za iskorištavanjem i spaljivanjem nusproizvoda koji nastaju tijekom čišćenja i sušenje žitarica. HETECH-ov partner u ovoj novoj inovaciji je bila tvrtka Anthera d.o.o..: kao probno postrojenje, HETECH je izgradio postrojenje za čišćenje, sušenje i skladištenje žitarica na lokaciji ove tvrtke Anthera. Koristeći vlastitu tehnologiju, gdje se nusproizvodi čišćenja, pa čak i drvene sječka proizvedene drugdje, sagorevanjem se dobiva toplinska energija za sušenje usjeva.

Na Stručnom danu, dr. Laslo Kardoš je u svojoj prezentaciji pod nazivom „HETECH sušare za žito s alternativnom opskrbom toplotne energije” prezentirao je rezultate i glavne elemente procesa, a zatim je naveo značajke HETECH – ove sušare. Toplotna mapa; Uzorkovanje i mjerenje vlage požnjevenog usjeva po vertikalnim kolonama; Varijabilnost brzine prolaza po po kolonama unutar modula sušare; Optimizovana protok toplog zraka za sušenje po modulima sušare; Inteligentna recirkulacija toplote sa modula za hlađenje žitarica. Rješenja koja se koriste tijekom zamjene plina su: Višernamjenski prijenos toplote; Primarno razrjeđivanje i miješanje dimnih plinova; Odvajanje iskre; Sekundarno razrjeđivanje i miješanje dimnih plinova; Toplinska energija za potrebe; Proizvodnja homogene sredine za sušenje s isključivanjem mogućnošću požara.

„Danas, kao jedini proizvođač sušara u svijetu, HETECH rješava opskrbu toplinskom energijom za sušenje bez vanjskog nositelja toplinske energije, s otpadom koji nastaje tijekom čišćenja i s drugim otpadom koji nastaje od strane prerađivača“, izjavio je stručnjak ove teme.

Fuzija  AlphaVet-HETECH

Tibor Janoša, direktor AlphaVetovog odjela Anitech, vanjski stručnjak, govorio je o detaljima fuzije AlphaVet-HETECH u svom stručnom izlaganju, nabrajajući projekte jedan po jedan, uključujući sveobuhvatni zajednički projekt štale za brojlere u predjelu Kunšaga, koji će se realizirati u nekoliko faza. Predstavio je korporativne dijelove tvrtke, poput divizije ATD, gdje se „može pronaći sve što je bitno za stočarstvo. Uključuje trgovinu opremom, kompletne stočarske tehnologije, projektiranje i montažu ključu ruke – bilo da se radi o pilićima, svinjama, malim preživačima, hranidbi goveda, dezinfekciji, pa čak i ventilacijskoj tehnici.”

„što je potrebno znati”

Nakon prezentacija uslijedila je stručna predavanja na kojoj su sudionici mogli svoje znanje produbiti o temi čišćenja usjeva. Inženjeri dizajna Zoltan Nađ i Jožef Sapanoš (HETECH Grupa d.d.) održali su stručnu prezentaciju koja se bavila praktičnim pitanjima čišćenja usjeva, au drugom dijelu, Laslo Kardoš i Laslo Dušnoki govorili su o „što biste trebali znati o HETECH sušarama s alternativnom toplinskom energijom, od rešetke do ciklofana.”

Izložba strojeva i obilazak radionice HETECH – a nije nedostajao iz programa 4. stručnog dana, na kojem je hala bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a brojna stručna pitanja ukazivala su na zaintereovanost i uspjeh ovogodišnjeg događaja.

Ovim bi svim našim Posjetiteljima na našem vebsajtu Klijentu i Partneru

Želimo ugodne Blagdane i Uspješnu Novu Godinu!

Stigla je zabrinjavajuća vijest o europskom žitu: problem postoji, i to nije ni tako mali

Proizvodnja žitarica u Europskoj uniji suočava se s ozbiljnim izazovima, što izaziva zabrinutost u sektoru. Nepovoljni vremenski uvjeti, visoki troškovi proizvodnje i konkurentnost ukrajinskog uvoza moglo bi zajednički smanjiti proizvodnju žitarica u EU-u na najnižu razinu viđenu od 2007. godine. Ova situacija nam pokazuje ne samo kvantitativne već i kvalitativne probleme, što predstavlja dodatni pritisak na poljoprivrednike EU – a, piše Euronews.

Dužnosnik Europske komisije Pierre Bascou nedavno je tijekom sastanka sa predstavnicima Europskog parlamenta izrazio zabrinutost zbog stanja u proizvodnji žitarica. Prema prognozama, ovogodišnja proizvodnja bit će samo 255,6 milijuna tona, što je 9 posto manje od povijesnog prosjeka.

Ova sezona bila je posebno puna raznih izazova zbog niza nepovoljnih vremenskih neprilika za žetvu.

izjavio je Bascou. Suša u jugoistočnoj Europi i obilne jesenske padavine negativno su utjecale na količinu i kvalitetu urod. Pad proizvodnje djelomično je uzrokovan smanjenjem obrađenih površina pod žitaricama, a djelomično i padom prinosa u ključnim regijama Europske Unije. Francuska, jedan od najvećih proizvođača, posebno je teško pogođena ovom situacijom. Francuski uzgajivač žitarica Cédric Benoist, koji je također predsednik radne skupine EU – a za oblast žitarica poljoprivrednog udruženja Copa-Cogeca, rekao je za Euronews:

Ove je godine za berbu u Francuskoj nerentabilna. Jednostavno ne možemo još dugo izdržati ovu negativnu situaciju nastalu na tržištu žitarica.

Pad je posebno primjetljiv u proizvodnji kukuruza, koja se procjenjuje na 58 milijuna tona, 12 posto ispod povijesnog prosjeka. Očekuje se žetva obične pšenice od 112,6 milijuna tona, što je 11 posto ispod prosjeka. Jedino se kod ječma očekuje blagi porast u odnosu na prošlu godinu, ali i to je samo 5% ispod povijesnog uroda.

Osim problema zbog količine, ozbiljnu zabrinutost predstavlja i pad kvaliteta.

Mnogi usjevi pokazuju niže količine proteina ili su kontaminirani alkaloidima, što može ozbiljno utjecati na kvalitetu. Kao rezultat toga, mnoga isporučena roba žitarica reklasificirane iz prehrambene klase u stočnu klasu ili biomasu, time značajno smanjujući prihode poljoprivrednika. Unatoč niskim obimom proizvodnje u EU-u, globalni konkurenti mogu dostsviti obilne količine žitarica, proizvodnju držati pod niskim cijenama. Situaciju dodatno pogoršava priljev jeftinijeg žita iz Ukrajine, što dodatno generira niske cijene. Iako su cijene gnojiva i stočne hrane pale za 8 posto u trećem tromjesečju 2024., ukupni troškovi proizvodnje i dalje su znatno viši nego 2020. U Francuskoj su, primjerice, prosječni troškovi proizvodnje bili su 1512 eura po hektaru u 2021. godini i porasli su na 2025 eura po hektaru u 2023. godini. U Irskoj primjerice isti ovi troškovi porasli s 1330 eura na 2199 eura po hektaru u istom razdoblju.

Neaktivnost će biti skupa na kraju

I 2024. godina, koja je polako iza nas, bila je puna uzbuđenja, odnosno zadataka na svim nivoima. Rukovodstvo tvrtke će odlučiti hoćemo li imati šansau poslovanju ili ćemo se suočavati sa izazovima u poslovanju. Ako ne reagiraš na vrijeme, ispadašsa tržišta. Naktivnost i čekanje danas mogu puno koštati. Evo nekoliko strateških riješenja kojima sam sastavio.

Iako je indeks poljoprivrednih cijena u rujnu 2024. ušao u pozitivnu zonu, ovaj indeks je još uvijek izrazito negativan (-12,3%) ako se gleda u prvih devet mjeseci ove godine. Domaće cijene prehrambenih proizvoda pokazuju ubrzani rast (rujan 4,5% godišnje). Iz svega toga potrošači vide prosječno povećanje cijena od 2,3 posto. Do kraja godine očekujem daljnji polagani rast cijena na svim poljima prehrambenih proizvoda.

Čini se da svi osjećaju potrebu da zakorače u ovaj proces. Proteklih nekoliko tjedana obilježilo je uzbuđenje oko podnošenja zahtjeva natječajima za EU potpore. Nevjerojatna velika količina potrebe za finansija za ulaganje je nevjerojatna. Naravno, već smo bili u velikom isčekivanju novih  subvencioniranih ulaganja, ali kako to! Peterostruko veći broj prijava na natječaje za prehrambenu industriju, te više nego dvostruki „prepotpis” za plastenike je dobrodošao,veliki nedostatak što se iz njih tek za dvije godine će stati u proizvodnju i mogu pokrenuti na tržištuda se cijen stabilizuju. Ipak, zbog iskustava prošlih desetljeća, u čovjeku se krije mali vrag: posegnemo li za potporom ili da tržište bude ekonomski u ravnoteži. To ćemo uskoro vidjeti. U svakom slučaju, odgovornost pri izboru pobjednika na natječaju komisije je od izuzetnog značaja. Spremni smo i – kao i obično – ispitujemo da ulaganja budu ekonomski isplativi i pomažemo našim klijentima u donošenju strateških odluka.

Poljoprivreda – kao takva ne samo u Mađarskoj, ali ponajviše u našoj zemlji* – bila je prisiljena poduzeti mjere modernizacije zbog značajne i trajne promjene uvjeta proizvodnje. Oni koji ne promijene svoje uobičajene prakse tijekom ovih investicija, doći će u sve veće probleme. Iskustva iz 2024. pokazuju kao dobar primjer za što se od ove godine trebaju tvrtke računati . (*Imamo najbrže rastuću godišnju prosječnu temperaturu na svijetu.) Raspisani natječaji potaknule su maštu poljoprivrednika. Uzgajivači ratarskih kultura, koji obrađuju većinu zemlje, čini se da su hrabri u ulazak da otvore prema novim sektorima proizvodnje, budući da su promijenjeni klimatski i tržišni uvjeti a njihovu sposobnost ostvarivanja profita doveli pod stalni pritisak.

Međutim, vrlo je važno razmišljati duž lanaca potrošnje. Sjajne ideje lako se mogu raspasti zbog neizvjesne potražnje na tržištu.

Zajednička Agrarna Politika bit će oblikovana daljnjim reformama – na izrazito uobičajen način. Za to će Komisija – također kao i obično – postaviti ljestvicu visoko, kako bi se imalo o čemu raspravljati, nagađati i na kraju doći do kompromisnog rezultata. Analize koje su dosad objavljene pokazuju ovaj pravac.. Nije slučajno da poljoprivrednici već prosvjeduju u Briselu. Niti jedna reforma nije dočekana sa veseljem kod poljoprivrednika. Pristup potpori ni sada neće biti pojednostavljen, a sigurno je da će aspekti održivosti i dalje biti u prvom planu. Preispitivanje neovisnog proračuna ZAP-a i preispitivanje temelja svakog stupa dotiče osjetljive točke. Veliko je pitanje i kakav će utjecaj ponovno izabrani američki predsjednik imati na donošenje odluka u Europskoj uniji.

Moja preporuka je da svi u lancu potrošnje hrane ozbiljno razmotre tržišne mogućnosti kada razvijaju svoje strateške ideje, da proizvode prehrambene proizvode koja podržavaju zdrav način života potrošača. Bolesti povezane s ishranom i hranom za prevenciju bolesti stvarat će sve više burnih pitanja. Novi član američke vlade također je iznio slične ideje.

Tijekom pregleda rezultata iz 2024. godine, budući da nacionalni prosjeci prestaju pokazati sve manje ekstremnih rezultata, o njima ne vrijedi ni govoriti. Stvar je u tome da se država i njeni proizvođači sve više raspadaju na dijelove. Poljoprivreda proteklih desetljeća koja je iskorištavala tlo sada uzvraća udarac klimatskim promjenama. Tržište se tome protivi, reforma sustava potpora se ne može bez dogovora da se izvrši. U profesiji agrarne proizvodnje sad će odvojiti sjeme od kukolja.

Ispitajmo gdje se generiraju naši prihodi! Promjena uvijek moramo započeti procjenom trenutne situacije. Kada procjenjujemo vlastite sposobnosti, bitno je naznačiti koliko energije trošimo na koje aktivnosti. Pokazat će se da su skladištenje i prodaja ono na što trošimo najmanje vremena, a najviše utječu na naše prihode. Ostale aktivnosti tome najviše mogu pridonijeti optimizacijom, smanjenjem troškova i povećanjem učinkovitosti.

U 2025. ovogodišnji uspješan uzgajivač bit će onaj koji odmah izvrši promjene u svim elementima svoje djelatnosti. Naravno, sadržaj humusa neće odjednom biti veći ili možemo početi zalijevati naše parcele, ali mora biti fleksibilni prema prilagođavanju novim potražnjama. Ovo neće ići sama od sebe. Morate zajednički raditi s partnerima koji vam pomažu pokazati odgaovarajuće tehnologije i metode.

Trendovi i tehnologije skladištenja usjeva

Nedavne promjene u klimi naše zemlje i u svjetskom gospodarstvu dovode poljoprivrednike u vrlo tešku situaciju pod kojim se podrazumijeva preispitivanje proizvodnih sustava razvijanih u posljednjih pola stoljeća, Slušamo na raznim konferencijama, da osim teritorijalnog strukturiranja, pored uzgoj aktualnih ratarskih kultura može pružiti sigurnost proizvođačima da pronalaze nove kulture i počnu uzgoj novih kultura.

Promišljanje struktura proizvodnje usjeva, ne završava s proizvodnjom usjeva na  poljanama. Uslovi koje nakon skladištenja požnjevenih usjeva osiguvaramo, zajedno s uzgojem usjeva na poljanama, je također u velikim promjenama.

Sposobno za skladištenje

Sve više i više biljnih kultura pogodnih za skladištenje znači da tehnologije moraju zadovoljiti sve više i više različitih potreba, no vrlo je važno zapamtiti da je skladištenje uvijek moguće samo u slučaju usjeva s idealnim biološkim, kemijskim i fizikalnim svojstvima.

Znatan dio prva dva svojstva, (biološka i kemijska svojstava,) je određeno već tijekom ratarske tehnike na polju i isto važi i za žetvu. Nakon žetve, fizikalna svojstva požnjevenog usjeva su ona koja možemo poboljšati u velikoj mjeri, ta svojstva su sljedeća: čistoća, vlažnost, temperatura skladištenja. Pored pravilnog skladištenje, barem je jednako važno da imamo moderan i univerzlni precistac kao i najmoderniju sušaru za zitarice.

Nakon što se usjev dovede u stanje pogodno za skladištenje, potrebno je razmotriti i održavanje odgovarajuće higijene i čistoće unutar skladišnih objekata, ne samo u skladišnom prostoru već iu njenoj okolini te u strojevima koji transportuju žitarice u skladište.

Odabir željenog vremenskog perioda za  skladištenje čini značajnu razliku u korištenim tehnologijama, pogledajmo sadržaj vlage pri skladištenju nekih biljaka koje se uzgajaju na značajnim površinama.

Vrsta žitarice Vlaga periiod skladištenja bez provjetravanja/bez hlađenja
Pšenica ispod 14% na dugi period
među 14 i 15% srednji period
među 15 i 18% kratki period/privremeno
Kukuruz ispod 14% na dugi period
među 14 i 15% srednji period
među 15 i 16% kratki period/privremeno
Suncokret među 6 i 8 % na dugi period
među 8 i 9 % srednji period
među 9 i 11 % kratki period/privremeno
Vrsta žitarice Vlaga periiod skladištenja bez provjetravanja/bez hlađenja
Uljana repica među 7 i 8% na dugi period
među 8 i 10% srednji period
među 10 i 12% kratki period/privremeno
Soja ispod 14% na dugi period
među 14 i 15% srednji period
među 15 i 16% kratki period/privremeno
Ječam ispod 14 % na dugi period
među 14 i 15 % srednji period
među 15i 18 % kratki period/privremeno
Uljana repica među 7 i 8% na dugi period
među 8 i 10% srednji period
među 10 i 12% kratki period/privremeno
Pivski ječam ispod 14,5 % na dugi period
među 14,5 i 15,5% srednji period
među 15,5 i 17% kratki period/privremeno
Tritikala ispod 14 % na dugi period
među 14 i 15 % srednji period
među 15i 17 % kratki period/privremeno
Raž ispod 14 % na dugi period
među 14 i 15 % srednji period
među 15i 17 % kratki period/privremeno
 

 

Sirak

 

ispod 14 % na dugi period
među 14 i 15 % srednji period
među 15 i 16% kratki period/privremeno

Na podatke navedene u tablici također utječe visina skladištenog usjeva i ako želimo prodati urod, tada mora biti ispunjena uslov sadržaja vlage za dugotrajno skladištenje.

U tablici nisu navedeni usjevi koji se u današnjim uvjetima proizvodnje sve više se šire, poput zobi, komorača, djeteline i drugih. Pogledajmo koje su moguće tehnologije skladištenja i njihove uslove. Mogućnosti tehnologija skladištenja mogu se grupisati na nekoliko načina. Sada pogledajmo jednostavan pristup postupak sa građevinskim radovima i postupak koji ne iziskuje negrađevinske radove.

Skladišta sa negrađevinskim radovima

Vanjsko skladištenje rastresitih proizvoda vrlo je rijetko korišteno vrsta skladištenjea u Europi. Kada se vodonepropusni foliju postavimo na pripremljeni zemljišni pod i na njega se izručzjemo proizvod. I također nije baš uobičajen metoda u modernoj poljoprivredi, budući da je dugi vremenski period i proces intenzivnog ljudskog rada.

Ono o čemu treba više razgovarati je skladištenje u folije, ovo je već dobro poznata i široko korištena metoda na poljima nekoliko usjeva i stočne hrane u zapadnoj Europi i kod nas. Ova tehnologija je brza, visokoučinkovita,ekonomski isplativa. a omogućuje dugotrajno skladištenje žitarica, osim parametara kvalitete i provjerljivosti zahvaljujući hermetičkom skladištenju, pogodan je i za skladištenje vlažnije robe.

Tehnologija zahtijeva stroj za punjenje i stroj za pražnjenje za skladištenje predviđenog prostora mora se pripremiti vodoravna betonska podloga. Površina mora biti vodoravna, glatka i ravna, ako ne ispunimo ove uslove skladištenje unutar folije, teško je rgarantovati očuvanje kvalitet, naravno, folija je puno osjetljivija na mehaničke uticaje od čelika i betona i više je izložena štetama od glodavaca, ne samo na usjevu, već i na foliji, također nije zanemarivo da ovaj sustav nije pogodan za srednje i dugotrajno skladištenje uljarica.

Skladišta sa gradevinskim radovima

U Mađarskoj i zapadnoj Europi su najraširenije metode skladištenja. Sa ovom postupkom se može kvaliteta sjemenja osigurati i ova metoda je najčešće korištene i najjednostavnija Građevinsko  rješenje skladištenja može biti šator za skladištenje žitarica .Zgrada može biti  mobilna na betonskoj podlozi smenje između ili iznad mobilnih betonskih elemenata. Može se brzo izgraditi zaštita za žitarica od vremenskih uvjeta na srednji i dugi rok.

Visina skladištenja proizvoda je ograničena na osnovu proporcionalne nosivosti betonskih zidova, stoga je njihov kapacitet skladištenja manji u odnosu na njihovu tlocrtnu površinu.

S obzirom na problematiku izloženosti ekstremnim vremenskim uvjetima, dugotrajnosti, zatim ventilacija, izolacija i otklanjanje  pare je dosta teško, ovo rješenje kod nas nije rašireno. Daljnjim razvojem materijala koji se koriste ova metoda može doći do izražaja u manjim poljoprivrednim gazdinstvima zbog ekonomične veličine, a višenamjenska upotreba također može biti prednost.

U Mađarskoj je najraširenije skladištenje usjeva u podnim skladištima. Mala i srednja gospodarstva rado grade ovu vrstu skladišta kao prvi kora., I budući da se nekoliko namjenskih objekata koristi ne samo za skladištenje žitarica ali i za skladištenje strojeva za skladištenje  umjetnog gnojiva i druge opreme. Podna skladišta se mogu lako mehanizirati a kvalitete proizvoda mogu se lako kontrolirati, međutim, održavanje objekta je teža.Ventilacija se može lako riješiti korištenjem parofolije i izolicionih elemenata. Kondenzacija se može minimalizirati. Korištenjem mobilnih pregrada više proizvoda se može istovremeno držati  u skladištu.

U usporedbi s njihovom površinom, u njih se može smjestiti više usjeva nego u šatoru. Za istovar žitarica u svakom slučaju potreban je utovarivač. Provjetravanje i prevrtanje žitarice u ovom slučaju je dosta mukotrpan rad. Skladištenje na ovaj način iziskuje dosta živog rada i vremenski period manipulacije je dosta dugačak.

Najučinkovitiji način da se uštedi prostor unutar farme i da se može automatiziovati je  silos za skladištenje usjeva, u njih se može skladištiti najviše usjeva po kvadratnom metru. Silosi za skladištenje usjeva lako se mogu provjetravati kroz ventilacijske kanale ugrađene u betonsku podlogu, Perforirana površina može se čak i u cijeoj promjeru podne površine može se izgraditi. Ventilacijska haube mogu odstraniti nastalu paru, sa ventilatorima ugrađenim u haube silosa čime se može dodatno poboljšati uvjeti provjetravanja.

Može se dobro pratiti temperatura usjeva, čak i uz sadržaj vlage usjeva, njegov utovar i istovar može se izuzetno dobro mehanizirati, može se čak i automatizovati, potreba za živom radnom snagom je minimalna, zahvaljujući ovim značajkama, koristi sve više i više, bez obzira na ekonomsku veličinu.

Promjene u sustavima skladištenja spomenute u uvodu najčešće su u slučaju tornjeva, ali i ovdje treba vidjeti razliku kod malih i srednjih gospodarstva i velikih gospodarstva. Čak i poljoprivrednici manjih ekonomija manje silose ali veći broj, za kapacitete od 500 do 600 kubnih metara/komadu, dok velike farme preferiraju manji broj, ali veće silose kapaciteta od tri do četiri tisuća kubičnih metara/komadu ili još veće.

Kontrola usjeva u skladištima

Unutar različitih tehnologija skladištenja koristimo različite metode kontrole kvalitete i održavanje kvalitete, nije tajna da su one uglavnom moguće samo uz tehnologije povezane s gradnjom, u nekim slučajevima mogućnost istih treba implementirati već tijekom izgradnje. Neke tehnologije se mogu implementirati i naknadno Stanje kvalitetate  usjeva i rezultirajuće promjene mogu se najjednostavnije ispitati kroz fizikalne parametre usjeva. najčešći način za to je mjerenje njegove temperature.

Mjerni instrumenti mogu biti ugrađeni fiksni ili mobilni; fiksno ugrađeni mjerni kabelovi koriste se u silosnim skladištu usjeva jer ti kabeli ne ometaju proces utovara i istovara; ovi kablovi mjere temperaturu usjeva u različitim mjernim položajima. Možemo  mjerenjem ručnim mjeračem ili pomoću računala čak i putem sustava utemeljenog preko oblaka, dobit informacije svih promjena koje se mogu dogoditi tijekom skladištenja, šalju alarm, položaj i broj termometara također je iznimno važan. Pri punjenju silosa potrebno je paziti da se instalirani termometar ne pomiče.

Mobilni mjerni instrumenti mogu se koristiti u podnim skladištima i skladištima tunelima folije, najčešće rješenje je mjerno koplje koje se nakon skladištenja uvlači u usjev na određenim mjestima i prati temperaturu usjeva na više mjernih točaka, a ilustrirano je mojim ručnim uređajem, računalom ili gsm primerom putem prijenosnog sustava.

Navedeni uređaji mogu se dopuniti i kontrolnim točkama pogodnim za mjerenje sadržaja vlage

Senzor temperature je dovoljan da spriječi oštećenje usjeva, ali čim temperatura poraste i senzor to otkrije, u najgorem slučaju će biti prekasno da se spriječi oštećenje, međutim, postoji metoda koja može ukazati na prisutnost mikroorganizama i insekata prije porasta temperatur. Oprema radi na principu kada mikroorganizmi i plijesni konzumiraju šećer u zrnu proizvode škrob ili veliku količinu ugljičnog dioksida a insekti i plijesni svojim disanjem također i uveliko zaslužni za emisiju ugljičnog dioksida koja ulazi u uskladišteni prostor, razvoj ugljičnog dioksida se odvija puno prije početka porasta temperature, tako da možemo na vrijeme poduzeti odgovarajuće postupke odmrzavanja.

Skladištenje u silosima

Najčešće rješenje je prevrtavanje, provjetravanje, hlađenje primjenjivi su u tehnologijama skladištenja usjeva povezane s gradnjom.

Prevrtanje semenja

Prevrtanje  je proces koji se može riješiti pužnim transporterom i pomoću utovarivača, a proces grabljanja gornjeg sloja usjeva također je uobičajena praksa podnih skladišta za prevrtanja usjeva i lako se može riješiti sama rotacija usjeva. No ovdje se najvećim dijelom pomiče središte stupca usjeva, pa ako imamo odgovarajuće mjesto, bolje rješenje je prenijeti usjev iz jednog silosa u drugi, jer se na taj način pomiče usjev kao cjelina, grabljanje vrha stupca usjeva također ima blagotvoran učinak na gornje slojeve.

Prevrtanje zitarica, hlađenje

Tijekom provjetravanja usjeva tijekom hlađenja, zrak se dovodi u skladište uz pomoć zračnih kanala koji se nalaze u podu ili na podu, oni se uglavnom koriste za tornjeve silose, koji su već ugrađeni tijekom izgradnje.

Za podna skladištenje također postoje mobilna rješenja, jedno od njih je postavljanje ventilacijskih tunela, ali njihova krhkost otežava skladištenje. Drugo rješenje je potpuno mobilni sustav ventilacije zrna, koji se može koristiti gotovo posvuda, ali njegov kapacitet hlađenja je nizak.

Ako možemo ohladiti proizvod na 10 -13ºC stupnjeva, na ovoj temperaturi štetočine i mikroorganizmi postaju neaktivni, pa nisu opasni na proizvod koji se skladišti, pretjerano ohlađen proizvod također predstavlja rizik, jer toplinska razlika nastala tijekom skladištenja može uzrokovati kondenzaciju pare na površini proizvoda, a može doći čak i do ponovnog vlaženja proizvoda.

Proizvodi se hlade okolnim zrakom u gotovo svim slučajevima na malim, srednjim, pa čak i velikim farmama, ovdje morate obratiti posebnu pozornost na temperaturu i vlažnost dovedenog zraka ako su proizvodi sklašteni na mnogo višoj temperaturi u odnoisu sa idealnom. skladišnoj temperaturi, hlađenje se mora provoditi u fazama (ispod 64% relativne vlažnosti ili okolnog zraka koji je 5ºC niža od usjeva) jer zbog razlike između temperature usjeva i okolnog zraka, vlažnost zraka dovodi do rizika kondenzacije je vrlo velik, pa gornji sloj možemo vlažiti na ovaj način.

Kako ne bismo bili izloženi parametrima okolnog zraka prilikom hlađenja usjeva, možemo koristiti opremu za hlađenje za zrna, temperaturu i vlažnost zraka koji hladnjak dovodi u skladište možemo prilagoditi pri zrnu.

Zadnje rješenje je fumigacija usjeva, koje ima predvidljiv učinak u kratkom roku, ali i prestaje u jednako kratkom roku, dokle god je plin prisutan u skladištu usjeva, on djeluje, ali nakon ventilacije, kemikalija se potpuno izgubi iz prostora, stoga je rizik od ponovne infekcije iznimno visok.

Svaki poljoprivrednik traži isplativa i sigurna rješenja, ali postoji potreba za inovativnim rješenjima profesionalaca koji su sposobni i voljni eksperimentirati za jošbolje rezultate.

Kratkoročni izgledi za tržište žitarica i uljarica u EU

S obzirom na izazove s kojima se suočava domaća ratarska proizvodnja, sasvim je nije nam svejedno kakvu sliku pokazuje EU u ovoj oblasti. Znamo da se ovdje ne samo što se promijenila klima, već i da prosječna temperatura raste najbrže na svijetu. Stoga nam je potrebno da poduzmemo korake pod hitno. Poznavanje tržišne situacije bitno je za poslovne odluke vezane sa strane ratara za poslovanje. Pogledajmo što stručna komisija EU – a misli o kratkoročnim izgledima na tržištu žitarica i uljarica.

Proizvedena količina je na desetogodišnjem minimumu

Prema analizi objavljenoj neki dan, proizvodnja žitarica u EU postigla je najnižu razinu u posljednjih deset godina, a smanjuje se i proizvodnja uljarica u EU. Procijenjena količina proizvodnje žitarica u EU u 2024/25 je 260,9 milijuna tona, što je oko 7 posto manje od petogodišnjeg prosjeka i 3 posto manje nego prethodne godine.

Proizvodnja žitarica u EU najniža je u posljednjem desetljeću zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta koji utječu na prinose i na kvalitetu, a dijelom i zbog smanjenja površina zasijanih žitaricama (4% ispod petogodišnjeg prosjeka). Najviše su pogođeni usjevi su obična pšenica i kukuruz, a raste proizvodnja zobi, ječma i durum pšenice. Pad domaće (mađarske) proizvodnje može rezultirati manjim izvozom žitarica u EU.

Izvoz žitarica iz EU je 13 posto ispod petogodišnjeg prosjeka, dok je uvoz 7,5 posto iznad petogodišnjeg prosjeka. Domaća potražnja za stočnom hranom ostaje stabilna, a uzgajivačima stoke u EU-u dostupno je mnogo pšenice stočne kvalitete.

Očekuje se da će proizvodnja uljarica u EU-u u 2024./2025. biti 29,7 milijuna tona (-8% u usporedbi s prethodnom godinom), zbog smanjenja površina pod uljanom repicom i nepovoljnih vremenskih uvjeta koji utječu na sjemenke suncokreta. Nasuprot tome, proizvodnja soje raste, odražavajući povećanje obrađenih površina (+11% u odnosu na prethodnu godinu). Trgovinska bilanca uljarica EU i dalje je negativna, dok je uvoz uljarica u EU -5 posto na godišnjoj razini. Proizvodnja proteinskih kultura veća je za 12,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, zahvaljujući mahunarkama kao što su grašak i bob.

Potrošnja biljnog ulja u EU prati kontinuirano silaznu tendenciju (14% ispod petogodišnjeg prosjeka), budući da upotreba palminog ulja i dalje pokazuje padajući trend, uvoz se smanjuje, dok izvoz pokazuje stabilan trend.

Ukrajinci u finišu još povećavaju izvoz

Prema priopćenju njihovog ministarstva u ponedjeljak, Ukrajina je do 21. listopada izvezla 74 posto više pšenice nego u prethodnoj finansijskoj godini. To je 7,23 milijuna tona, čemu se pridružuje 1,67 milijuna tona ječma i 3,84 milijuna tona kukuruza (+13,3%). U međuvremenu, Rusi su posljednjih dana pojačali bombardiranje Odese. Uvečer 20. listopada u Odesi su se čule eksplozije koje su izazvale požar, između ostalog, i na području luke. Unatoč tome, troškovi dostave i osiguranja nisu skočili. Kao prije nekoliko tjedana, kada su posljednji ruski napadi na lučku infrastrukturu u Chornomorsku i Yuzhnoyeu značajno umanjili optimizam trgovaca. Najviše je pogođen kukuruz, s padom cijena s 210 USD/toni na 200-203 USD/toni u luci tijekom tjedna. Ovaj članak je pisan 22. listopada.

Izvor: Internet

Sadržaj programa Stručnog dana 28.11.2024.

8:30 – REGISTRACIJA

9:45 – POZDRAV SA STRANE DOMAĆINA

10:00 – STRUČNA PREDAVANJA

HETECH sušara za žitarice s alternativnom opskrbom toplinske energije – Predavač:  Láslo Kardoš vanjski suradnik

AlphaVet i HETECH fuzija. Tehnologije uzgoja životinja. – Predavač: Tibor Janoša vanjski suradnik

CONSERFRIGO, tehnologija hlađenja žitarica – Predavač: Joan Rius Predavač szikronim prevodom

11:20 – PAUZA

11:40 sati – STRUČNI PROGRAMI

1. Sekcija

11:40 Praktična pitanja u vezi čišćenja usjeva /Zoltan Nađ HETECH/

12:30 Kako treban ekonomično  skladištiti u hlađenjem /Joan Rius/ szikronim prevodom

2. Sekcija

12:10 Sve što trebate znati o HETECH sušari s alternativnom toplinskom energijom, automatski proces opskrbe toplinskom energijom. /Laslo Kardoš és Laslo Dusnoki HETECH/

HETECH POGON POSJETA:   

11:40; 12:40 uz stručno vodstvo omogućujemo uvid u rad proizvodnog pogona HETECH.

13:20 – RUČAK – RAZMJENA ISKUSTVA I UTISAKA –

14:00 – Posjet lokaciji ANTHERA Városföld – pogled na probni rad sušare za žitarice s alternativnom opskrbom toplinske energije, uključen u predavanje -povratak

15:00 – KRAJ STRUČNOG DANA

 

Sudjelovanje na događaju je besplatno, ali je prijava obavezna. Prijaviti se možete do 18. studenog 2024. ili do popune raspoloživog osoblja.

Skladištiti ili prodavati: pitanje je…

Pomoću Shakespearea – ve dileme, slobodno, ali u osnovi dotičući najosjetljivije točke, možemo govoriti o mogućnostima razvoja u posležetvenim investicijama. To što smo uz subvencije i za velike novce izgradili skladište, ne znači da ga treba napuniti pod svaku cijenu. Mađarima je odavno propala teorija da je cijena usjeva najniža u žetvi, a onda nakon – što nestane zaliha – lijepo rasti.

Gdje nam se stvara prihod?

Sada bismo mogli nabrajati cijeli niz problema koji će zauvijek promijeniti uzgoj biljaka i u Mađarskoj. Od njih bi trebali izabrati samo one koji su od posebne važnosti, a ako i to učinite kako treba, teško je izvući kola iz duboke rupe na novi kolosek. Smatram da je to neodvojiva djelatnost skladištenja i prodaje. Zvuči apstraktno, ali vjerujem da za svaki element uzgoja postoje najsuvremenije informacije, metode i mogućnosti koje sadrže rješenja za svaki problem. Problem je više s kapacitetom skladištenja. Oni koji to mogu na brzinu promijeniti – i to odmah – prebacit će sebe u veću brzinu, dok druge će to kočiti. Promjena mora započeti procjenom situacije. Kad procjenjujemo vlastite sposobnosti, bitno je shvatiti koliko energije trošimo na koje aktivnosti. Pokazat će se da su skladištenje i prodaja ono na što trošimo najmanje vremena, a najviše utječu na naše prihode. Ostale aktivnosti tome mogu pridonijeti samo optimizacijom, smanjenjem troškova i povećanjem učinkovitosti.

Promjena cijene pšenice preko godine 2020 godine nema standardni ciklus

Skladištenje po jedinicama i kvaliteti!

Pravilno frakcionirano skladištenje koje može održati kvalitetu je profesija koja se ne može savladati samom izgradnjom skladišta. Naše skladišne ​​aktivnosti moraju biti osmišljene u skladu s očekivanjima tržišta. U tu svrhu nije naodmet pratiti tržište i razumjeti njegove pokretače. Ovaj članak nije pisano o tome da prati cikluse tržišta, već o uvažavanju standarda i kvalitete skladištenja. Da bi se to razumjelo, moraju se nacrtati krivulje cijena. Do 2020. godine doista je postojala tendencija pada cijene pšenice u vrijeme žetve. Od tada, međutim, taj trend postaje sve manje vidljivo. Iako promjena vremena i klime stvara mnoga pitanja, možda ne trebamo razmišljati o tome hoćemo li ostati izvoznici žitarica. A ako tako ostane, onda je naš zadatak prilagoditi se potrebama izvoznih tržišta. A u slučaju pšenice, to je stvaranje kvalitetne, prilagođen prehrambenim potrebama , a ujedno i primjerene količinske ponude. Čudno je to opisivati ​​2024. godine, kada je sektor stoljećima izvozno orijentiran, a još uvijek nismo stigli do toga da potrebe mlinske industrije možemo zadovoljiti.

Možda još nije prekasno. Potrebna je organizacija i suradnja. Kako ova zamisao je nemoguće sprovesti?! Vidim dan za danom, kako se problemi s likvidnošću povećavaju, poljoprivrednici su sve otvoreniji prema tom pitanju. Velika je dilema tko bi trebao biti organizator i stručni voditelj ovih projekata. Trgovac je zainteresiran za pojedinačnu proizvodnju, jer je njegova sposobnost da svoje interese provede što se cijena tiče ovako najbolja. Od proizvođača ili od  prerađivača? Unutar ovoga kruga ili van ovoga kruga? Ozbiljna strateška pitanja, o kojima, nažalost, nema vremena oklijevati. Već smo i u ovom trenutku smo u ozbiljnom zaostatku.

Vidim samo jednu održivu opciju, a to je krug velikih proizvođača koji već imaju iskustva u integraciji. Oni moraju sjesti za stol i postati organizacijska snaga za dobrobit svih nas. Pri tome je vrlo važno poglavlje koordinacija rada za usklađivanje skladišnih kapaciteta.

Zagonetno pitanje

Iako sam obećao da ovaj članak neće biti pisana o analizi tržišta žitarica, moramo se dotaknuti toga upravo zbog ubrzanih promjena i ovog tržišta. Naravno, iza nas su ekstremna tržišna razdoblja, ali ni ona pred nama neće biti lako pratiti. I to zbog toga što su se klimatski uslovi i tržišni uvjeti istovremeno mijenjali istovremeno i tijekom dugog vremenskog razdoblja. Iz tog razloga, ako želimo predvidjeti svoju budućnost, moramo pogledati proizvodne uvjete južnih članica EU – a. Među žitaricama sa klasjem mogu ostvariti prosječne urode po hektaru 2-4 tone manje od naših uobičajenih uroda, ali stabilno imaju preko 10 tona kod kukuruza. Jedino objašnjenje za za ovo  jest da kukuruz proizvode samo tamo gdje su mogućnosti odgovarajući, riječ je o površinama čak i za red veličine manjim od naših. Isto i nas čeka. I dalje ostajem pri svojoj dvogodišnjoj prognozi: domaće površine kukuruza stabilizirat će se između 600.000 i 650.000 hektara.

Jedno zagonetno pitanje nas može dovesti razumijevanja situacije :

Što poljoprivrednik radi – bilo gdje u svijetu – kada su cijene žitarica visoke? Povećava proizvodnju i zalihe. A što radite kada su cijene niske? Pa, isto. Dovoljno je pogledati grafikon koji prikazuje svjetsku proizvodnju žitarica da to potvrdi. U to je uključeno i faktor globalne promjene vremenskih uslova: uglavnom porast prosječne temperature, povećanje broja vrućih dana, neravnomjerna raspodjela padavina i UV zračenje. Njihov se učinak već sada vidi u sve lošijim prinosima i kvalitetu žitarica. Donja krivulja proizvodnje stoga će biti u padu. Polako, ali trajno. Dugogodišnja stabilna globalna ravnoteža počet će se pogoršavati. Srednjoročno gledano, sigurnost opskrbe bit će ugrožena – svakako prvo sa strane kvalitete. To znači povećanje cijene čak i u onom slučaju kad berzanski investitori sa svojim kapitalom nisu prisutni na  tržištu – kao što se sada trenutno događa – sa svojim ulaganjima mjenjanju naglo cijene i vijestima manipulišu cijene žitarica. ALI KADA ĆE DOĆI DO TOGA? Ne sutra. Globalno zagrijavanje u se događa u sjevernom smjeru i također obećava potencijal teritorijalnog širenje, primjerice najveći svjetski izvoznik pšenice, postaje Rusiju. Preokret prema jesenjim usjevima također ostavlja manevarski prostor u strukturi sjetve za održavanje razine proizvodnje. U isto vrijeme, potražnja se stalno povećava. Krivulja proizvodnje se izravnava polako izravnava, a zatim počinje opadati unutar nekoliko godina. Gdje su tehnološki i genetski razvoji u formuli? Među faktorima usporavanja.

U isčekivanju

Razdoblje zagrijavanja tek počinje. Toplinski rekordi se ruše svaki mjesec već više od godinu dana. Osim toga, proces je najbrži u Karpatskom bazenu. Za poljoprivrednike sjevernije od nas ovaj period donosi mnoge prednosti, a mi smo prisiljeni mijenjati strukturu i moramo računati sa sve manjim prinosima. Veliki problem vidim u razlici u brzini promjene vremenskih uslova i reakcije na nju. Mađarsko poljoprivredničko društvo više reagira na način da je u isčekivanju. Raspravlja se o načinu promjene proizvodnje ali bez poduzetih mjera. Nemamo vremena za to. Ima, naravno, opravdanih prigovora: ishođenje dozvola, nesuradnja susjeda, sve je skupo, ali nemamo vrijeme za oklevanje.

A budući da intervencija ne zahtijeva samo jedan ili dva koraka, već potpunu promjenu metodologije, naše vremensko kašnjenje samo gomila. Točke promjena ne vrijedi niti nabrajati, jer je uključen praktički svaki element naše djelatnosti. Zadatak nije samo zaštititi usjev, nego i proizvesti proizvode koji se mogu proizvoditi na ekonomičan način, i organizovati bazu skladištenja žitarica organizovano . Lanac proizvodnje dolazi do gubitaka usjeva i onemogućuju dio proizvođačkog kruga za rentabilnu proizvodnju. To uzrokuje ubrzanje procesa koncentracije. Formiranje većih gospodarskih cjelina također je oblik suradnje, no koliko bi to bilo zdravije da smo shvatili (ili bismo odavno shvatili!) da se promjene takvih razmjera ne mogu zamisliti bez strateške suradnje. Potrebno je stvoriti robne baze takve veličine i kvalitete da imaju tržište i prodajni lanac bude efikasan. Naši postojeći lanci pucaju na oba kraja (i zbog proizvodnih nesigurnosti uzrokovanih klimatskim promjenama i zbog reorganizacije tržišta). S jedne strane, promjene u sjetvenoj strukturi već su osjetne, ali su – po mom mišljenju – spore. Vrlo smo nefleksibilni i to će uskoro značiti kraj mnogim tvrtkama. Područje pšenice, kukuruza, uljane repice i – nakon kratkog uspona– ječam bilježi pad, dok područje vječne ljubavi, suncokreta i nove ljubavi, soje, bilježi rast.

Mnogi ljudi pokušavaju razne metode i agrotehničke manipulacije. Iskustva se skupljaju. To se mora podijeliti sa ostalima. Moramo prijeći svoju sjenu. Već sam nekoliko puta u kolumnama ovog lista istaknuo: buduća vizija mađarske poljoprivrede je pozitivna, ali pred nama je nekoliko teških godina, kada ćemo se odreći navika i naviknuti se na nove tendencije, iznova učiti struku i suradnju sa drugima.

Ako sam započeo s citatom, također ću završiti s ovim: prema riječima Jenő Rejtő, u smislu skladištenja, „stvarnost govori protiv realnosti”. A na pitanje postavljeno u naslovu nema generalnog odgovora. Čak iu odnosu na veličinu naše regije, naši usjevi kukuruza i suncokreta manji su i nekvalitetniji. Kako poljoprivrednici očito više vole sjediti na dionicama, razvilo se napeto isčekivanja cijena. To će odvojiti domaće cijene od kretanja na svjetskom tržištu, ali ne značajno i ne trajno. Ako vidimo porast, neka izvršimo proračun i ako smo u pozitivi onda prodajmo naše zalihe! Nemojmo čekati vrh, nego profit treba ralizirati u odnosu na naše troškove!

Čišćenje, sušenje i skladištenje

Tvrtka osnovana 1998. godine sada je prerasla u deoničarsko društvo koja je jedna od vodećih tvrtki u svojoj kategoriji HETECH Group d.d. u Mađarskoj na području projektiranja i izgradnje skladišta za žitarice, sušara i prečistača kao cjelovitog tehnološkog sustava. Razgovarali smo sa voditeljem prodaje Laslom Hollosijem ne samo o njegovom profesionalnom putu,nego o izazovima ovog posebnog područja industrije, rezultatima tvrtke iz Kečkemeta i izgledima na tržištu.

Kao mlinar krenuo je očevim stopama

Kao dijete vidjeli ste samog sebe u ovakvoj ulozi , kako ste samog sebe vidjeli u budućnosti?

Ne sasvim, jer sam odmalena želio biti šumar, ali nažalost nisam uspio upisati školu. Otac mi je bio mlinar, pa sam se i ja na kraju odlučio za ovo zanimanje. Inače, moji roditelji potiču iz predjela koja danas pripada Slovačkoj. Mi se 1960-ih godina zbog nedostatka posla preselili u županiju Bekes. Ovdje sam pohađao školu i ovdje sam počeo raditi kao mlinar. Završio sam tehničku školu, i lakos am se zaposlio, pa sam 1992. godine imenovan načelnikom regije, ali 1995. godine netko mi je zavidio na poziciji, pa sam primoran promijeniti zanat…

Zašto ste uopće odabrali poljoprivredu kao granu gospodarstva?

Sredinom devedesetih upoznao sam tvrtku koja je vršila remonte sušara, prečistača i mlinove. Radili su jedan remont u našem pogonu i tako smo se upoznali. Ponudili su mi da im se pridružim u daljim poslovima, jer su vidjeli da imam ozbiljno znanje i iskustvo. Prihvatio sam ponudu i proveo sam u ovoj tvrtki 9 godina. I iz tog vremena sam dosta investicija i poslova uspeo ovoj tvrki ugovoriti.

Bilo je to razdoblje kada je i tržište bilo u usponu…

Da, firma je dobro poslovala, mnogo se ulagalo, istovremeno tada sam upoznao tvrtku HETECH jer smo s njima imali zajedničke projekte. Pa sam im se kasnije, kad su promjene zahtijevale, rado pridružio prije 19 godina i od tada radim u ovoj tvrtki. U to vrijeme HETECH se bavio samo montažom, i sa mojim dolaskom počeli smo sa prodajom sušara za žitarice. Pronašli smo i proizvod koji je bio potpuno drugačiji od ostalih na tržištu – proizveden je u Argentini. Posebnost mu je u tome što se može proširivati ​​poput LEGO kockica.

Do njih smo došli preko španjolskog partnera, nakon nekoliko godina kupili smo  licencu, a od 2013.-2014. proizvodimo naše sušare. Na mnogo mjesta smo izvršili izmjene, modernizovali sa mnogim inovativnim idejama, poput kontrole vlage, daljinskog nadzora itd. Sušaru smo projektovali oblogom od sendvič panela, što je bio veliki napredak sa estetskog i termoizolacijskog aspekta. Mogu se naručiti u bilo kojoj boji, što je važno za mnoge tvrtke koje opremu prilagođavaju vlastitom imidžu. Osim toga, sustav smo učinili pametnijim sa memorijom zbivanja, točnost upravljanja je već unutar 1/10%, što je značajno poboljšanje.

Koliki je broj zaposlenih u tvrtki HETECH ?

Oko 120 ljudi. Proizvodnju strojeva na sadašnjoj lokaciji započeli smo 2006. godine – u poslovnoj zgradi površine jedva 1200 kvadratnih metara – sa 6 bravara i 10 uredskih projektanta. Od tada je uz kancelarijski dio izgrađena proizvodna hala od 1.800 kvadratnih metara u kojoj proizvodimo naše vlastitu paletu proizvoda, kao i pripadajuće strojeve za transport sjemenja i dodatnu opremu, sa visokim kvalitetom. Kvalitet postižemo sa suvremenim strojevima i kvalificiranim radnicima. U 2015. godini izgradili smo i naše novo skladište od 3.000 kvadratnih metara.

Više od 300 uspješnih investicija

Kakva je trenutna pozicija tvrtke na tržištu?

Deset godina smo među vodećim tvrtkama na tržištu zemlje, imamo više od 300 realiziranih investicija i izgradili gotovo 1,500.000 tona skladišnog prostora u proteklih 25 godina kod nas i u susjednim zemljama. Proteklih godina realizirali smo prilično velike projekte. Imamo ozbiljno profesionalno iskustvo, a proizvodnja je ozbiljna prednost u odnosu prema distributerima. Samo elektromotore, senzore i silose ne proizvodimo, to dobavljamo npr. silose poznate španjolske marke SIMAGA i PRADO. Ne postoji zadatak koji ne možemo izvršiti, po potrebi napravimo i pogon za  sjemensku doradu i mješaone za stočnu hranu. Imamo kvalitetan servis tim, što je posebno važno u sezoni žetve. Ako se pojavi problem, nastojimo što prije otići na lokaciju, ali daljinskim nadzorom često možemo pomoći u momentu poziva sa lokacije.

Cijene energenata posljednjih su godina vrtoglavo rasle, što nije išlo u prilog troškovima sušenja žitarica. Postoje li neki procesi za smanjenje troškova?

Da, imamo i sušaru na termalnu vodu i sustave opremljene sistemon na biomasu, ali su njihovi investicijski troškovi vrlo visoki. Sustavi s termalnom vodom također zahtijevaju plinske plamenike kako bi se osigurala temperatura potrebna za sušenje, jer sama termalna voda nije dovoljna. Stoga je prije ulaganja potrebno dobro razmisliti koje rješenje odabrati.

Problemi mogu nastati u radu sustava, gotovo svake godine čujemo za požare u sušarama. Što preduzimate, kako se to može spriječiti?

Da, nažalost, to se može desiti.” Da sprečimo požare pomaže nam i tehnologija, naše industrijske sušare dizajnirane su s potpunom toplinskom mapom, pružaju veliku transparentnost i radnu sigurnost, a u naše module ugrađen je sustav protupožarne vode.

Nažalost, ljudski faktor se još uvijek ne može zanemariti. Sve po propisu pravilno obučavamo kada gradimo novi pogon i objašnjavamo kako treba sa njime rukovati za sve vrste žitarica. Kontrola nam omogućava da nam stoje na raspolaganju točni parametri. Vrlo je teško nadmašiti automatski sustav, ali nažalost uvijek postoje ljudi koji to ipak rade.

Svatko bolje razmisli u što će ulagati

Sada, ova jesen 2024., je najveći izazov koji zadaje najviše glavobolje kako dalje?

Promjena klimatskih okolnosti i poskupljenje plina ozbiljan su izazov. Potrebno je manje sušara jer poljoprivrednici biraju usjeve ili određuju žetvu tako da je potrebno manje sušara. Međutim, čišćenje i skladištenje žitarica su i dalje bitni jer se lomljeno zrno, korov i prašina u i razne primjese usjevima moraju ukloniti prije skladištenja.

2024. je dosta teška godina na području investicija, na mnogim mjestima se čuje o značajnom padu prihoda. Što ste doživjeli na tržištu ove godine?

Ima pomaka budući da je raspisan sljedeći natječaj čije se otvaranje očekuje u prvom kvartalu 2025. godine. Trenutačno su u tijeku natječaji za stočarstvo i prehrambenu industriju, a potražnje, srećom, ima. No, monogo su strožiji mogućnosti prijave, ali mislim da je to razumljivo. I kod financiranja banke teže većoj sigurnosti, to se jasno vidi. Ako netko dugi niz godina pozitivno posluje, financijske ustanove će to uglavnom financirati bez problema.

Možda je sada okruženje kamatnih stopa malo lošije i to utječe na ekonomičnost ulaganja. Svi sve više razmišljaju isplati li se ulagati. Za manja ulaganja i gdje prošlost tvrtke nije toliko duga, banka postaju sve opreznije pri potpisivanju ugovora.

Na mnogim mjestima postoji problem sa osnovnim stvarima

Postoje li uobičajene pogreške koje investitori često rade? Nešto o čemu ne razmišljaju ili pogrešno procjenjuju?

„Pa, obično je problem u osnovnim stvarima.” Često zaborave da za sve treba struja, plin i voda. Nažalost, izgradnja elektromreže je ivesticija koji traje nekad dvije, a ponekad nekad i tri godine. U posljednje vrijeme nijedno postrojenje ne radi pomoću agregata jer struja još nije priključena. Iz svog iskustva mogu reći da je to često problem, a investitorima je teško da shvate da se dok  ne napravi plan izgradnje ne može točno reći kolika je cijena investicije. Ne znamo uvjete tla, možda trebamo kopati dublje ili koristiti više željeza. Svi žele odmah saznati koliko će koštati investicija, ali to će se, nažalost, saznati tek kasnije nakon temeljnih priprema informacija.

Pomažete li investitorima da se snađu u labirintu informacija?

„Naravno.” Surađujemo s mnogim arhiteskim tvrtkama diljem zemlje, tako da im možemo preporučiti pouzdane stručnjake. Najviše problema vezano za plan lokalnog arhitektonske institucije. Ove sušare za žitarice su posebne konstrukcije i često nailazimo na ograničenja  npr. u visini opreme. Ali onda se ispostavilo da se ta ograničenja mogu mijenjati ili se njima može rukovati fleksibilnije…

Postoji li radna faza koju Investitor također može napraviti ako želi uštedjeti novac, mislim tu, primjerice, na temelje za silose?

„Da, već je bilo primjera i za to.” Mnoge tvrtke imaju svoje traktore i bravare pa su sami radili montažu, a dodali smo sog servismena ili pomagali oko električne montaže. No, i tu često znaju nastati problemi, pogotovo zbog visina. Vozač traktora se neće popeti 40 metara u visinu da bi vršio montažu, tako da se ove situacije ne mogu uvijek riješiti lokalnim resursima. Investitori se najčešće mogu uključiti u poslove poput transporta ili  radovima uređenja prostora, a bolje je da se mi pobrinemo za montažu i ostalo.

Važno je da se obuka pravilno odradi

Za ovakvu investiciju mora se uzeti u obzir mnogo faktora. Kako mogu pružiti partnerima odgovarajuće informacije?

Naravno da smo u stalnom kontaktu, ali ja, primjerice, smatram važnim i naš stručni dan u Kečkemetu. Ove godine održat će se 28. studenog. Na tim događanjima obično ugostimo oko 300 sudionika. Na ovom sastanku prezentiramo tvrtku, objašnjavamo smjer u kojem se razvijamo, a naše kolege prate zainteresirane posjetioce u proizvodni pogon koji na njih uvijek ima veliki utjecaj. Oni vide kako obična čelična ploča na kraju bude gotov proizvod kao sušara ili prečistač sjemena. Posjetitelji sve to cijene jer tehnologija postaje zanimljivija. Osim toga, posjetiteljima stojimo na raspolaganju i vrijednim i zanimljivim stručnim prezentacijama.

Napomenuli ste da tvrtka ima 120 zaposlenih. Ako nekoga treba zamijeniti, koliko je to velika zadaća naći kvalitetnu radnu snagu?

Srećom, trenutno nemamo problem takve narave, ali ako netko ode u mirovinu ili na drugo radno mjesto, nije ga lako zamijeniti. Teško je pronaći stručnjake, ali nastojimo riješiti takve situacije iz kolektive obukom  sa jednog radnog na drugo radno mjesto postaviti radnika.

Trening početnika oduzima dosta vremena, a potreban je i odgovarajući živčani sistem… U školi se uči teorija, ali stvarnost je sasvim drugačija. Za fizičke radnike situacija je nešto jednostavnija, jer je većina procesa mehanizirana: postoje električni viličari i ručne dizalice, tako da ne morate dizati velike utege kao prije. Ali ni tu zamjena nije laka, moram to iskreno dodati. Prema mom iskustvu, ovdje je bitna lojalnost, većina zaposlenika je ovdje najmanje 15 godina. To također smatram ozbiljnim postignućem.

Kada osvrnete na neku inveticiju od  proteklih godina, na koju ste investiciju najviše ponosni?

Nemoguće je izabrati jedno. Primjerice, tvornica za preradu soje u Komaromu, kapaciteta četrdeset tisuća tona, bila je naš veliki projekt. No posebno je zanimljivo da smo sušaru izgradili i u mjestu Turkevu, gdje je nekada bila vojarna. 15 godina prije investicije sam na vojnoj obuci na istom mjestu skupljao opuške… Ili je uzbudljiv i naš Mezotur projekat, to nam je bila prva ozbiljna referenca, a 15 godina kasnije izgradili smo  tri puta veću postrojenje za istog klijenta. Od tada on sve svoje investicije radi sa našom tvrtkom, što za mene znači da je zadovoljan našim stavom prema vlasniku. Možda je to najveće priznanje: gdje god jednom kročimo, na većinom mjesta i u kasnijim investicijama odabiraće nas za izvođače radova…

Jošjedna uspješno realizirana investicija

06.08.2024. Bili smo pozvani na službeno na otvaranju nove investicije tvrtke Talentis Agro d.d. Gospodin Sabolč Makai je pozdravio okupljene. Bio je zadovoljan suradnjom. Bio uvjeren da će ova nova skladišna investicija malo podići razinu poljoprivredne proizvodnje u Mađarskoj, Sarvaši Agrar d.d. prijavio se na natječaj  predao ulaganje od milijardu i pol forinti.

Tvrtka je na tržištu više od 70 godina ima veliku proizvodnju u koju je uključeno nekoliko djelatnosti i ima kvalitetna zemljišta.

Vidjeli smo brojke razliku između rada nove i stare sušare. Zadovoljstvo je bilo nama da instalirana velika sušara sve prethodno navedene podatke na terenu zadovoljila. Instalirana sušara pokazuje 50% uštede plina, ekološki prihvatljivo odvajanje prašine nam puno znači, osmi toga ovim ulaganjem ostvarili smo uštedu električne energije od 75%.

Nova tehnologija koja je instalirana sposobna je sušiti 25 tona kukuruza vlagom 24% na 13.5% na sat pri kapacitetu čišćenja od 80 tona na sat u 24-satnom režimu rada.

Skladištenjem pomoću agregata za hlađenje možemo uštedjeti energiju i novac, jer naše sjme ne moramo biti potpuno osušen na 13%, budući da upotreba u industriji za proizvodnju alkohola nema potrebe za tako niskom vlagom.

Posljednje tri godine su pokazale da se malo od brojnih natječaja se realizira, izostanak rezultata u ratarskoj proizvodnji, također je vidljiv i kod tvrtke Sarvaši i Agrar d.d. Bili smo pogođeni prije tri godine velikom sušom, a prije dve  godine, uz rekordnu žetvu, mogli zaraditi sa 10 tona prinosom npr.kao kad smo imali 1 tona prinosa. Zbog klimatskih promjena, bilo bi nemoguće bez navodnjavanja da tvrtka opstane. Ove investicije koje smo realizirali zadnjih godina puno nam znače.

U cilju povećanja učinkovitosti i imajući na umu ekonomičnost proizvodnje i sigurnost hrane, pripremili smo natječaje i investicije, nastojimo istovremeno obrađivati ​​dovoljno velike zajedničke  površine, sijati kvalitetno sjeme, tretirati odgovarajućom količinom gnojiva i pratiti tretmane pesticidima i skladištiti ih na pravo mjesto nakon čićenja i sušenja.