Što čini sušaru za žitarice jeftinom za pogon?

Stručna analiza energetskih i tehnoloških čimbenika

1. Operativni trošak nije samo cijena energenta

Pri donošenju odluke o nabavi nove sušare za žitarice, operativni trošak — posebno u uvjetima fluktuacija cijena energenata — postao je ključan kriterij. Sušenje predstavlja jedan od najenergetski intenzivnih procesa u tehnologiji biljnih kultura, a trošak se može izražavati u litrama loživog ulja, kubičnim metrima plina, kilovat-satima električne energije ili u novčanim jedinicama.

Energetska potrošnja ovisi o:

  • početnoj vlažnosti ulaznog zrna,
  • ciljanom završnom postotku vlage,
  • vanjskoj temperaturi i vlazi zraka,
  • veličini i dizajnu cjelokupne su.

2. Energetska učinkovitost sustava

U praksi je česta vrijednost energetske potrošnje klasičnih toplozračnih sušara 0,5–1,0 litara ekvivalenta loživog ulja po toni i postotku uklonjene vlage. U standardnom primjeru sušenja kukuruza (1.000 t s 20 % vlage na 14 %) to znači značajnu potrošnju energije — i visoke troškove pri današnjim cijenama.

Ključni čimbenici učinkovitosti:

  • princip rada (šaržni vs. kontinuirani sustav),
  • dizajn ventilacije i raspodjela zraka,
  • izolacija i minimizacija toplinskih gubitaka,
  • sustavi povrata topline.

3. Izbor energenta i utjecaj na trošak

Fosilni energenti

  • Prirodni plin i UNP: široko dostupni, dobro regulirani, visoka automatizacija;
  • Loživo/dizelsko gorivo: fleksibilni u primjeni, ali visoka cijena i varijabilnost.

Biomasa
Biomasa (drvna sječka, slama) može biti privlačna zbog lokalne dostupnosti, no zahtijeva složeniju tehnološku opremu, veću potrebu za održavanjem i logistiku goriva.

Električna energija i dizalice topline
Sustavi s dizalicama topline omogućuju višestruki iskorist toplinske energije iz jedne jedinice električne energije, što može dovesti do nižih specifičnih troškova — osobito uz vlastitu proizvodnju električne energije (npr. fotonaponski sustav) ili povoljne tarife.

4. Presušivanje – skriveni trošak

Presušivanje iznad ciljanog sadržaja vlage često se prakticira zbog rizika pri skladištenju, ali to donosi:

  • dodatnu energetsku potrošnju (10–20 % ili više),
  • smanjenje propusnog kapaciteta sušare,
  • moguću degradaciju kvalitete zrna (pucanje, lom).

Cilj suvremenih sustava: homogenizacija izlazne vlage bez nepotrebnog prekomjernog sušenja.

5. Dizajn sušare i homogeno sušenje

Napredni dizajni sušara sa tanjim slojem zrna i optimiziranim protokom zraka smanjuju temperaturne gradijente i omogućuju:

  • ravnomjernije sušenje,
  • manje oštećenja zrna,
  • bolju kontrolu izlazne vlage.

Učinkovito upravljanje protokom zrna i ventilacijom ključni su za smanjenje troškova i poboljšanje kvalitete.

6. Senzori i automatizirano upravljanje

Suvremene sušare koriste:

  • višestruke senzore temperature i vlage zraka i zrna,
  • online mjerače vlage (npr. NIR tehnologija),
  • adaptivne regulacijske algoritme.

Takvi sustavi omogućuju smanjenu potrošnju energije, bolju prilagodbu procesa i minimizaciju grešaka uzrokovanih ručnim podešavanjima.

7. Cjeloviti tehnološki sustav

Optimalna operativna učinkovitost postiže se kada su sušara, predčišćenje, transport i skladištenje:

  • pravilno dimenzionirani,
  • usklađeni,
  • automatizirani i
  • integrirani u jedinstveni tehnološki lanac.

Loše dimenzionirani sustavi vode do nepotrebnih energetskih gubitaka i operativnih zastoja.

8. Strateški pristup energiji

Pri odabiru sušare danas se ne bira samo stroj, već i energetska strategija. Ključne točke za procjenu uz trošak energenta su:

  • specifična potrošnja energije u tipičnim scenarijima,
  • varijabilnost izlazne vlage,
  • tehnologija ventilacije i povrata topline,
  • integrirani sustav senzora i upravljačkih algoritama.

Dobavljač koji može ponuditi mjerljive podatke, reference i kompletna tehnološka rješenja omogućit će stvarne uštede i pouzdane troškovne projekcije.

Tržište suncokreta u EU pod pritiskom

Dok u Mađarskoj već teško nalazimo nove površine za uzgoj suncokreta, na tržištu Europske unije pojavljuje se nova konkurencija. Uz Ukrajinu, sve jaču ulogu preuzima i Argentina. Mađarski poljoprivrednici vole suncokret i rado ga uzgajaju, ali pitanje je kakva ih budućnost čeka u borbi velikih proizvođača.

Cijene suncokreta u razdoblju do 07.01.2026. godine

EU je uglavnom samodostatna

Import suncokreta po sezonama

crvenom označean – sunc. sačma

plav boje – sunc. sjeme

žute boje – sunc. ulje

Europska unija u 2025. godini očekuje oko 8,5 milijuna tona suncokreta, što je nešto više nego prošle godine. Prosječni prinosi su umjereni i ne rastu. Rumunjska i Mađarska proizvode velike količine, dok je u Francuskoj proizvodnja pala zbog manjih površina.

EU većinu svojih potreba pokriva vlastitom proizvodnjom, a samo manji dio mora uvoziti. Osim sjemena, na tržište dolaze i velika količina suncokretovog ulja. Unija ima dovoljno tvornica za preradu, pa nije ovisna o uvozu gotovih proizvoda.

Samodostatnost u procentima

Prinosi više ne rastu

Zbog klimatskih promjena više ne možemo očekivati stalni rast prinosa. Iako neki proizvođači postižu vrlo dobre rezultate, ukupni prosjek stagnira. Zato je sve važnije pametno upravljati troškovima, bolje planirati prodaju i surađivati s drugima. Samo oni koji uče i prilagođavaju se mogu dugoročno ostati uspješni.

Prinosi u tonama

Suncokret je dobar primjer: iako se uzgaja na sve većim površinama, ne postižemo rekordne količine kao nekada. Oslanjanje samo na poticaje više nije dovoljno – tržište traži znanje, planiranje i zajednički nastup.

Proizvodnja i udio potrošnje

Argentina sve jača

Posljednjih mjeseci proizvođači u EU i Ukrajini zadržavaju robu, jer su izgledi za urod slabiji. Prerađivači zasad imaju dovoljno zaliha, pa je potražnja mirna. Veliko pitanje je Argentina, koja brzo povećava proizvodnju i izvoz suncokreta.

Argentina ne samo da izvozi sve više sjemena, nego gradi i nove tvornice. To znači da na tržište dolazi više ulja i drugih proizvoda, koji lako pronalaze kupce u Indiji i Europi. Zbog toga je malo vjerojatno da će cijene suncokreta značajno rasti.

Što to znači za proizvođače?

Vanjskotrgovinska bilanca

Moguća su kratkotrajna poskupljenja, ali dugoročno se ne očekuje veliki rast cijena. Zbog problema s novcem, mnogi će prije ili kasnije morati prodati zalihe. Najvažnije je ne donositi odluke na temelju emocija, nego pratiti tržište i reagirati na vrijeme.

Tehnička rješenja posliježetvenih operacija u očuvanju vrijednosti žitarica

Postoje mnoga suvremena tehnička rješenja za očuvanje vrijednosti žitarica, kojima je cilj minimizirati gubitke tijekom operacija nakon žetve i očuvati kvalitetu žitarica. Takvi postupci nakon žetve uključuju čišćenje sjemena, sortiranje, sušenje, naknadno čišćenje i skladištenje. U ovom radu, cilj nam je uvesti ova tehnička rješenja za operacije nakon žetve, imajući na umu brigu,za učinkovitost i sigurnost.

Količinski i kvalitetni otkup:

Ovaj proces osigurava da otkupna stanica vodi o tome evidenciju o primljenom i prerađenoj količini zrna i minimalizuje potencijalne gubitke ili greške. Tijekom kvantitativnog prihvata robe moramo se držati slijedećih koraka:

1. Stizanje robe i mjerenje

Nakon žetve žito pristiže u sušaru, gdje se mjeri primljena količina. mjereno na mostnoj vagi. Važno je imati vagu koji imaju odgovarajuće nosivosti i veličini transportnih vozila. Za postrojenja za  sušenje i skladištenje potreban kapacitet vage da ima nosivost od 30-60 t a točnost mjerenja od 10 ili 20 kg. Mostne vage su obično duge 9-10 ili 12-20 m i široke 3 m. Kamion koji stiže na vagu dvaput se važe, prvo natovarena, a zatim prazna. Razlika između dvaju vrijednosti daje neto težinu prihvaćenog proizvoda, za što se izdaje račun.

Rampa za vagu može biti izrađena od betona ili čelika. Mjerne ćelije smještene su ispod šasije mostne vage. Broj mjernih ćelija varira od 4 do 8, ovisno o duljini mostne vage. Signal iz mjerne ćelije se pojačava,obrađuje i digitalno prikazuje kako bi pokazao težinu robe na mostu. preko digitalnog monitora.

2. Dokumentacija

Preuzeta količina žitarica službeno se evidentira, pri čemu se dokumentiraju vrijeme zaprimanja, podaci o prijevozniku te vrsta žitarice.

3. Kontrola kvalitete

Provodi se kontrola kvalitete žitarica kako bi se utvrdilo zadovoljavaju li važeće norme, standarde i tehnološke zahtjeve.


Metode ocjenjivanja kvalitete žitarica na sušarskim postrojenjima i u laboratorijima

Za precizno određivanje unutarnjeg sastava žitarica razvijen je niz analitičkih metoda i mjernih uređaja. U suvremenoj praksi sušarsko-skladišnih postrojenja sve se češće primjenjuju NIR analizatori koji djeluju u bliskom infracrvenom spektru. Navedeni uređaji omogućuju brzo, pouzdano i ponovljivo određivanje kemijskog sastava žitarica.

Analizator u roku od nekoliko minuta s visokom točnošću određuje ključne parametre, poput sadržaja vlage, proteina, glutena, ulja, hektolitarske mase, Zeleny indeksa te udjela škroba. Prednosti NIR tehnologije uključuju mogućnost istodobnog određivanja više sastavnica, nerazornu prirodu ispitivanja, ekološku prihvatljivost bez uporabe kemikalija te jednostavno rukovanje koje ne zahtijeva posebnu stručnu kvalifikaciju.

Na slici 1 prikazan je centrifugalni mlin koji služi za usitnjavanje uzoraka žitarica prikupljenih robotskim uzorkivačem. Ovaj tehnološki korak olakšava i povećava učinkovitost rada analizatora.

Slika 1. Centrifugalni mlin za mljevenje žitarica


Razvrstavanje prema fizikalnim svojstvima i čišćenje zrna

Čišćenje i razvrstavanje ubranih žitarica predstavlja ključni korak u procesu ocjenjivanja kvalitete i povećanja njihove tržišne vrijednosti. Čišćenje prije sušenja poboljšava tehnološka svojstva sirovine, povećava učinkovitost transportnih sustava i kapacitet sušare, osobito s obzirom na povišenu vlažnost i prisutnost nečistoća.

Tijekom procesa sušenja zahtijeva se stupanj čistoće od 97–99 %. Razvrstavanje prema veličini provodi se pomoću sita izrađenih od perforiranog metalnog lima ili, rjeđe, od žičane mreže. Prema namjeni razlikuju se gruba sita, sita za zrno i sita za travno sjeme.

Gruba sita služe za uklanjanje biljnih ostataka i krupnih nečistoća, dok sita za zrno odvajaju sitnije frakcije manje od samog zrna. U praksi se koriste univerzalni čistači sjemena koji kombiniraju sito i zračno čišćenje, a mogu biti izvedeni kao vibracijska ili cilindrična sita.


Moderna tehnologija sušenja temeljena sa upravljanim protokom zraka

Suvremene sušare koriste ventilatore s ravnim protokom zraka, čija je širina prilagođena širini sušare, u kombinaciji s plamenikom u obliku zavjese. Takva konfiguracija omogućuje ravnomjernu raspodjelu zraka i ujednačen proces sušenja.

Ujednačena količina zraka osigurava jednako uklanjanje vlage iz svih dijelova materijala. Istraživanja i praktična iskustva pokazuju da ventilatori s ravnim protokom ostvaruju veći ukupni stupanj djelovanja u odnosu na klasične centrifugalne ili aksijalne ventilatore (slika 2).

Slika 2. Ventilator s ravnim protokom zraka


Upravljano i blago sušenje usjeva

Tijekom projektiranja sušarskih sustava posebna se pozornost posvećuje sprječavanju mehaničkih i toplinskih oštećenja zrna te minimiziranju gubitaka proteina, škroba, aminokiselina i minerala. To se postiže regulacijom temperature, brzine strujanja zraka i vremena zadržavanja materijala u sušari.

U sušnim zonama postavljeni su senzori koji kontinuirano mjere vlagu i temperaturu zrna. Na temelju dobivenih podataka sustav automatski regulira rad plamenika i omogućuje izlazak proizvoda iz sušare tek nakon postizanja unaprijed definiranog sadržaja vlage. Ujednačenost sušenja održava se unutar tolerancije od ±0,5 %.


Automatska protupožarna zaštita u sustavima za sušenje usjeva

Automatski protupožarni sustavi imaju ključnu ulogu u sigurnom radu sušara. Temperatura izlaznog zraka iz sušnog i rashladnog dijela kontinuirano se prati senzorima, a podaci se obrađuju računalnim sustavom.

U slučaju detekcije povišene temperature zrna (iznad 60 °C), sustav šalje upozorenje operateru, a pri daljnjem porastu temperature automatski isključuje plamenik i ventilator, čime se sprječava nastanak požara. Sustav funkcionira bez potrebe za ljudskom intervencijom i značajno povećava razinu sigurnosti (slika 3).

Slika 3. Temperaturni podaci izlaznog zraka
(Izvor: vlastit proizvod)


Energetski učinkovita rješenja povrata topline

Sustavi povrata topline omogućuju ponovno korištenje toplinske energije nastale tijekom sušenja i hlađenja zrna. Time se smanjuje ukupna potrošnja energije, operativni troškovi i negativni utjecaj na okoliš. Sušare s povratom topline imaju specifičnu potrošnju toplinske energije približno 20–30 % nižu u usporedbi s konvencionalnim sustavima.

Slika 4. Povrat topline u sušaru
(Sopstveni proizvod)


Skladišni kapaciteti: horizontalna skladišta i silosi

Dugotrajno skladištenje rasutih žitarica provodi se u zatvorenim horizontalnim halama i vertikalnim silosima. Horizontalna skladišta izrađuju se od lakih čeličnih konstrukcija ili armiranog betona, dok su silosi najčešće metalni ili armiranobetonski, s kružnim presjekom i visinom do 30 m.

Punjenje i pražnjenje skladišta provodi se pomoću elevatora, transportera ili gravitacijskih sustava, ovisno o konstrukciji objekta.


Sustavi monitoringa uskladištenih žitarica

Za sigurno skladištenje nužno je kontinuirano praćenje temperature i vlage unutar skladišnog prostora. Automatizirani upravljački sustavi prikupljaju, obrađuju i arhiviraju podatke te u slučaju opasnosti šalju trenutačna upozorenja putem SMS-a ili elektroničke pošte.

Zamjena plina u procesu sušenja žitarica primjenom HETECH tehnologije

Umjetno sušenje žitarica predstavlja neizostavan dio tehnološkog procesa koji prethodi skladištenju žitarica. Unatoč tome, poljoprivredni proizvođači nastoje izbjeći sušenje zbog visokih cijena plina i neizvjesnosti u opskrbi energentima. Međutim, rješenje ovog problema ne leži u izostavljanju sušenja, već u njegovoj ekonomskoj optimizaciji putem zamjene plina alternativnim izvorima energije.

Neovisno o kretanju cijena energenata, činjenica je da se žitarice mogu sigurno skladištiti bez narušavanja njihovih unutarnjih kvalitativnih svojstava isključivo pri određenom sadržaju vlage. Ukoliko je sadržaj vlage u trenutku žetve viši od dopuštenog, sušenje je nužno. Proces sušenja žitarica izrazito je energetski zahtjevan, pri čemu potreba za energijom izravno ovisi o količini vode koju je potrebno ukloniti iz zrna. Nastojanje proizvođača da smanje troškove toplinske energije u potpunosti je opravdano jer značajno doprinosi povećanju ekonomske učinkovitosti proizvodnje.

Zbog visokog udjela energetskih troškova, poljoprivrednici često pokušavaju organizirati žetvu na način da se potreba za naknadnim sušenjem svede na minimum, odnosno nastoje omogućiti da se žitarice osuše već na polju. Takav pristup može biti uspješan u povoljnim vremenskim uvjetima, no istovremeno nosi znatan rizik. U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika, umjesto planiranih ušteda, proizvođači se suočavaju sa značajnim gubicima.

Zrela žitarica koja ostaje na polju izložena je povećanom riziku od oštećenja, što dovodi do povećanih gubitaka zrna, smanjenja sadržaja glutena te pogoršanja ostalih kvalitativnih parametara. Osim toga, rad poljoprivredne mehanizacije na natopljenom tlu uzrokuje ozbiljna oštećenja tla uslijed gaženja, čija sanacija zahtijeva velika financijska sredstva, dodatni rad i znatnu potrošnju energije, a posljedice se često saniraju tijekom više godina.

Do sada su, prilikom ulaganja u sušare za žitarice, proizvođači uglavnom bili ograničeni na plinske sušare, budući da su proizvođači sušarske opreme opskrbu toplinskom energijom temeljili isključivo na fosilnim gorivima, prvenstveno plinu. Ovu praksu promijenila je tvrtka HETECH, koja je među prvima razvila i ponudila sustav sušenja žitarica s alternativnom opskrbom toplinskom energijom.

Ciljevi HETECH-a pri razvoju tehnologije zamjene plina

Osnovni cilj HETECH-a pri razvoju tehnologije zamjene plina bio je potpuno uklanjanje potrebe za vanjskim energentima, uključujući prirodni plin i izvana dopremljenu biomasu. Kao alternativni izvor energije koriste se isključivo nusproizvodi koji nastaju tijekom procesa predčišćenja, sušenja i naknadnog čišćenja žitarica, poput pljeve, sitnih primjesa i sličnih ostataka. Njihovom energetskom valorizacijom osigurava se toplinska energija potrebna za proces sušenja.

Tehnologija se temelji na poljoprivrednoj praksi prema kojoj sušenje žitarica i uljarica zahtijeva manju količinu toplinske energije, čime se nusproizvodi nastali u tom razdoblju mogu iskoristiti za energetski zahtjevnije sušenje kukuruza. Višak pljeve i sitnih primjesa, nadopunjen nusproizvodima nastalima tijekom čišćenja kukuruza, omogućuje potpuno pokrivanje toplinskih potreba procesa sušenja kukuruza. Dodatna prednost sustava jest mogućnost uključivanja drugih raspoloživih gorivih materijala ili nusproizvoda s gospodarstva u sustav opskrbe toplinskom energijom.

Prikaz HETECH tehnologije zamjene plina

Primjena tehnologije prikazana je kroz realizaciju zamjene plina na plinskoj sušari HETECH tipa 6/5, koja je 2024. godine bila u pogonu tvrtke ANTHERA d.o.o. u Városföldu. Tijekom provedbe projekta poštivani su sljedeći ključni kriteriji:

  • kao gorivo koriste se nusproizvodi nastali na lokaciji (otpaci iz čišćenja žitarica i drvna sječka),
  • funkcionalne karakteristike i radni parametri HETECH sušare ostaju u potpunosti nepromijenjeni.

Procesno upravljana mikroprecizna sušara s alternativnom opskrbom toplinskom energijom

Nakon provedene zamjene plina, sušara je zadržala sva ključna funkcionalna svojstva:

  • optimalne uvjete strujanja zraka unutar sušare,
  • preciznu toplinsku mapu,
  • uzorkovanje i mjerenje vlage po stupcima zrna,
  • mogućnost prilagodbe brzine pražnjenja po pojedinim stupcima,
  • optimizirano ispuštanje zraka za sušenje po modulima,
  • inteligentni sustav recirkulacije.

Svi navedeni elementi ključni su za napredno procesno upravljanje i finu regulaciju, čime se postiže mikroprecizno sušenje. Zahvaljujući tome, sadržaj vlage izlaznog proizvoda može se održavati unutar vrlo uskog raspona od ±0,3 %.

Zamjena plina kao nužan smjer razvoja sušenja žitarica

Iako je sušenje žitarica oduvijek bilo neizostavan dio poljoprivredne proizvodnje, proizvođačima do sada nisu bila dostupna rješenja bez uporabe plina. HETECH je promjenom tog pristupa omogućio rad sušara u potpuno plinsko-neovisnom režimu te nudi rješenja za zamjenu plina i na sušarama drugih proizvođača, primjenom vlastite tehnologije.

László Kardos
Voditelj projekta
HETECH TREND d.o.o.

Uspješan spoj stočarstva, ratarstva i bioplina u Baranji

Bicsérd, Mađarska – Tvrtka Bicsérdi Arany-Mező Zrt. primjer je kako se integriranim pristupom poljoprivredi može ostvariti dugoročno održiv i stabilan poslovni model. Poduzeće uspješno povezuje stočarstvo, biljnu proizvodnju i proizvodnju bioplina, čime osigurava visoku razinu samodostatnosti i otpornosti na tržišne izazove.

Bicsérd, naselje s gotovo tisuću stanovnika u Baranjskoj županiji, u podnožju planine Mecsek, uvelike duguje svoju gospodarsku stabilnost upravo ovoj tvrtki, koja je jedan od najvećih poslodavaca u regiji. Na čelu poduzeća nalazi se predsjednik uprave i glavni direktor Gyula Berki, koji ističe da je ključ uspjeha u skladnoj suradnji stočarske i biljne proizvodnje.

Središnji dio poslovanja čini mljekarska proizvodnja s oko 800 holštajn-frizijskih muznih krava, uz dodatnu farmu svinja s 350 krmača. Godišnje se na tržište plasira oko 7.000 tovnih svinja, dok prosječna proizvodnja mlijeka doseže 9.000–9.500 kilograma po kravi. Kako bi osigurala stabilnu opskrbu stočnom hranom, tvrtka obrađuje ukupno 1.300 hektara poljoprivrednih površina, od čega se na 300 hektara provodi ekološka proizvodnja, dok se dodatnih 300 hektara obrađuje u okviru integrirane proizvodnje.

Važan segment poslovanja predstavlja i bioplinsko postrojenje koje koristi stajski gnoj nastao na farmama za proizvodnju električne energije isporučene u javnu mrežu. Osim proizvodnje obnovljive energije, nusproizvodi iz bioplinskog procesa koriste se kao organsko gnojivo, čime je značajno smanjena potreba za mineralnim gnojivima i dodatno unaprijeđena održivost proizvodnje.

U okviru ekološke poljoprivrede uzgajaju se pir, kukuruz, šećerna repa i uljana repica. Posebno se ističe proizvodnja ekološkog bučinog ulja, koje je prepoznato ne samo na domaćem, već i na međunarodnom tržištu. Proizvodi imaju stabilnu potražnju, a među kupcima su i veliki veletrgovci iz Budimpešte, dok tvrtka istodobno razvija i izravne kanale prodaje.

Unatoč izazovnom gospodarskom okruženju, obilježenom nepredvidivim tržišnim i globalnim čimbenicima, tvrtka uspijeva održati stabilno poslovanje. Prema riječima Gyule Berkija, ključni elementi uspjeha su strpljenje, promišljeno donošenje odluka i snažan, uigran tim.

Iako je nedostatak radne snage izražen problem u poljoprivrednom sektoru, Bicsérdi Arany-Mező Zrt. trenutačno raspolaže potrebnim brojem kvalificiranih zaposlenika. Posebna se pažnja posvećuje uključivanju mladih kroz stipendije, ugovore o obrazovanju i praktičnu nastavu, iako uprava upozorava na dugoročne izazove povezane s nedostatcima u strukovnom obrazovanju.

Tvrtka aktivno koristi i dostupne natječajne mogućnosti za modernizaciju proizvodnje, uključujući ulaganja u stočarske objekte i jačanje biosigurnosnih mjera. Već tijekom pojave afričke svinjske kuge uvedene su stroge preventivne mjere, što je omogućilo brzu i učinkovitu prilagodbu i tijekom kasnijih zdravstvenih izazova u sektoru.

Bicsérdi Arany-Mező Zrt. dugoročno ostaje posvećena održivom gospodarenju, poboljšanju sposobnosti tla za zadržavanje vode te očuvanju kvalitete zemljišta za buduće generacije, u skladu s vrijednostima koje su naslijeđene od prethodnih generacija.

Energija iz primjesa sa prečistač: kako HETECH-ova inovacija zamjenjuje plin u sušenju žitarica

Zamjena plina, iskorištavanje nusproizvoda i mogućnosti EU fondova bili su u središtu pažnje 5. HETECH Stručnog Dana, na kojem se nazirao budući smjer sušenja žitarica. Na događaju je HETECH je predstavio inovativnu tehnologiju koja toplinskom energijom dobivenom iz primjesa sa prečistača i drvne sječke – nastalih tijekom čišćenja – zamjenjuje plin u sušenju žitarica. Vrijeme ne bi moglo biti bolje: natječaji KAP 2025, objavljeni u ožujku, mogu osigurati i do milijardu forinti potpore za razvoj pogona za čišćenje, skladištenje i sušenje žitarica.

Nakon svečanog otvaranja, stručni je dan kroz niz predavanja vodio sudionike kroz strateška pitanja sušenja i skladištenja žitarica.

Program je obogatio i strani predavač. Amadeu Casañé, direktor španjolske tvrtke Gescaser, govorio je o ulozi inteligentnih sustava za mjerenje temperature, koji se mogu ugraditi u silose i hale, a koriste senzore, sustave nadzora i umjetnu inteligenciju radi očuvanja kvalitete.

Kroz predavanja projekt voditelja Lászla Kardosa i projektanta Ádáma Petrovszkija sudionici su dobili pregled tehnologije zamjene plina iz dva međusobno povezana aspekta.

László Kardos u svom je predavanju pokazao kako HETECH iskorištava poljoprivredne nusproizvode, poput primjesa, pljevice ili drvne sječke – nastale tijekom čišćenja i sušenja – kao gorivo. Njihovim izgaranjem dobiva se toplina kojom se može zamijeniti tradicionalni plin za pogon sušara. Jedan praktični primjer inovacije je zajednički probni pogon HETECH–Anthera Kft.: u Városföldu je stvoren pogon u kojem se otpad od čišćenja koristi za proizvodnju energije, čime se dobiva toplina za sušenje.

Predavač je naglasio da HETECH ovaj sustav alternativne toplinske energije ne nudi samo u vlastitim uređajima, nego njime može opskrbiti i sušare drugih proizvođača.

Ádám Petrovszki u svojem je predavanju približio „opipljive“ tehničke detalje: predstavio je konstruktivna i inženjerska rješenja alternativnog sustava izgaranja, koji omogućuje zamjenu plina neovisno o proizvođaču i tipu sušare. Objasnio je kako se HETECH-ov razvoj ugrađuje u postojeće sustave sušenja i kako se može osigurati stabilna i učinkovita opskrba toplinom uz korištenje obnovljivih izvora energije.

U sljedećem dijelu programa sudionici su trebali čuti okrugli stol o početnim iskustvima s HETECH-ovom sušarom na alternativni izvor energije. Korisnici su trebali podijeliti svoja iskustva iz prve ruke o zamjeni plina, no nažalost je panel zbog organizacijskih propusta izostao.

Potom je uslijedio najdinamičniji dio dana – natječajni okrugli stol. Rasprava je iznjedrila mnoštvo pitanja. Poljoprivrednike je najviše zanimalo vrijeme nadolazećih prilika za ulaganje, proces izdavanja dozvola i priprema projekata. Organizatori su naglasili da oni koji pravovremeno započnu s planiranjem i dokumentacijom mogu uštedjeti mjesece i izbjeći konkurentski zaostatak uzrokovan čekanjem.

U popodnevnom programu sudionici su mogli postavljati pitanja ne samo jutarnjim predavačima, već i zaposlenicima HETECH-a u okviru dva posebna stručna foruma. Nakon toga uslijedio je obilazak proizvodnih pogona, gdje su posjetitelji mogli zaviriti u proizvodne procese.

Viktor Csabai, direktor marketinga i glavni organizator događaja, u razgovoru u pozadini istaknuo je da je stručni dan imao dvostruku svrhu: predstaviti stručnu kompetenciju tvrtke na tržištu te istovremeno omogućiti susret s proizvođačima koji pokazuju stvaran interes za tehnologiju. Fokus ove godine bio je na učinkovitom skladištenju žitarica i razvoju tehnologija za zamjenu plina – a prema iskustvima, za tim temama vlada veliko interesovanje među poljoprivrednicima. Csabai je posebno naglasio da je više od polovice sudionika dolazilo iz tvrtki s kojima HETECH dosad nije bio u kontaktu, što jasno pokazuje da se tržište kreće prema praktičnim, učinkovitijim rješenjima. Govorio je i o prvim iskustvima s alternativnim sustavom toplinske energije, istaknuvši da je početna nesigurnost brzo zamijenjena povjerenjem u inženjerski utemeljena rješenja: sustav se dosad pokazao uspješnim u radu i već se može instalirati na industrijske sušare drugih proizvođača.

Ova mađarska tvrtka širi se u sve više zemalja u susjedstvu

Sa sjedištem u Kecskemétu, HETECH plasira svoje proizvode ne samona domaćem tržištu, već i u Srbiji, Rumunjskoj, Slovačkoj, a sada je počela sa plasmanom i na Hrvatskom tržištu. Filozofija tvrtke je: kvaliteta, pouzdanost i lokalna prisutnost u segmentu skladištenja žitarica.

Grupacija tvrtki HETECH, koja je na mađarskom tržištu prisutna gotovo 3 desetljeća, posljednjih je godina privukla pozornost sektora svojim inovativnim i energetski učinkovitim rješenjima, istraživačko-razvojnim projektima i visokokvalitetnim stručnim priredbama, uz izgradnju postrojenja za sušenje žitarica VRHUNSKOG kvaliteta.

Tvrtka sa sjedištem u Kecskemétu drži pod kontrolom svaki korak od projektnog stola do proizvodnje i izvjedbene radove na terenu u izgradnji skladišta žitarica, sušara i prečistača za usjeve, kao i kompletnih silos postrojenja. Ova kontrola je korisna i isplativa dugoročno, jer može uštedjeti ne samo vrijeme i energiju, već i značajne troškove za poljoprivredna poduzeća i poljoprivrednike koji razmišljaju o investicij ove namjene. Na domaćem tržištu, HETECH Grupa je dugo vrijeme jedan od vodećih proizvođača, ali malo ljudi zna da je grupacija Hetech prisutna i u pograničnim zemljama.

Zoltán D. Nagy, generalni direktor tvrtke, datira ideju o međunarodnoj prisutnosti otprilike od početka ovog stoljeća. „Kao prvi korak, izgradili smo silosni pogon kapaciteta nekoliko tisuća tona u Biledu u Rumunjskoj i tada nam je došla ideja da se širimo u inozemstvo. Nakon toga, 2002. godine, osnovali smo AGROKONS D.o.o. u Srbiji, u Malom Iđošu. Dio proizvodnje i montaže na licu mjesta obavlja tvrtka i Srbije, dok se glavne strojarske komponente proizvode u sjedištu u Kecskemétu, a ta podjela rada i dalje je ista u svim našim podružnicama u inozemstvu. Tijekom godina, AGROKONS, koji je narastao na 80 zaposlenika, izrastao je u jednu od vodećih tvrtki na srpskom tržištu.“

HETECH je prisutan na srpskom tržištu već gotovo 25 godina. – foto: HETECH

Od 2006. godine prisutni smo i na rumunjskom tržištu s vlastitom tvrtkom, iako su se ime i prodajna strategija tijekom godina nekoliko puta mijenjali, brend je brzo postao poznat i uspješan i na ovom tržištu. Trenutno se HETECH Trend Technology S.R.L. u Gerli uglavnom bavi trgovinom i poslovanjem, dok ostale projektne usluge i opremu osigurava centar u Kecskemétu.

Na rumunjskom tržištu mogu se pohvalti desecima tisuća tona silosnog prostora i više od petnaest postrojenja sa opremom za sušenje i preradu žitarica. „Pouzdanost i sigurnost rada koja je dragocjena vrijednost naše opreme je isplatljivo ulaganje za bezbedno skladištenje žitarice „, direktor ovim je riječima ocjenio uspjeh tvrtke.

U Slovačkoj, imamo dva distributera koji pokrivaju istočnu i zapadnu regiju od 2012. Slovački partneri sami obavljaju prodaju i montažu na lokaciji Investitora, čime se smanjuje zadatke prodaje odeljenja u Kecskemétu.

HETECH i njegove partnerske tvrtke pokrivale su istočno i zapadno slovačko tržište. – foto: HETECH

„U proteklih 5-6 godina počeli smo istraživati ​​hrvatsko tržište, uz mukotrpni rad našeg kolege Atile Raca. Uzimajući u obzir prethodne i lokalne (geopolitička) iskustva, naučili smo da je lakše izgraditi povjerenje putem tvrtke koja posluju u matičnoj zemlji. Iskoristivši mirnije domaće tržište i očekivano mirnije razdoblje do objave rezultata natječaja, naša grupacija tvrtki sada radi na pokretanju tvrtke u Hrvatskoj. I u ovoj regiji s ponosom možemo reći da je u suradnji s HETECH-om izgrađen i danas se gradi skladišni i pogon sa sušarom za žitarice kapaciteta nekoliko tisuća tona, pa na veliko zadovoljstvo naših hrvatskih partnera nastavljamo sa radom na hrvatskom tržištu.“ – rekao je za naš portal generalni direktor Zoltán D. Nagy.

Kodagro S.R.L – Szökefalva Rumunjska – 4 silosa od 1500 t i 2 silosa od 500 t,prečistač od 60 t/h, sa sušarom za žitaricu od 17,5 t/h

Postrojenje u Veliškovcima u izgradnji u Hrvatskoj – sušara od 10 t/h, prečistač od 60 t/h i silos od 280 t – foto: HETECH

Važnost međunarodne prisutnosti grupe tvrtki jasno pokazuje činjenica da je posljednjih godina više od 15% sudionika HETECH STRUČNOG DANA došlo iz susjednih zemalja, dovodeći sa sobom vlasnike zainteresiranih tvrtki. Osim međunarodnog širenja, tvrtka se već priprema za organizaciju 5. HETECH STRUČNOG DANA Organizatori obećavaju ponovno zanimljive teme na konferenciji i izložbi koja će se održati u studenom 2025., o detaljima ćemo Vas uskoro informisati!

Što možemo očekivati od uljane repice ove godine

Svatko u poljoprivredi dobro vidi da nas stalna promjena u svim segmentima proizvodnje gura nas u novu eru. Naravno ne svi – nažalost. No, ako ovaj proces promatramo kroz prizmu proizvodnje uljane repice, možemo postaviti zanimljiv zaključak.

Repica trpi sve što joj naše vrijeme može nametnuti. Tu su, prije svega, problemi zaštite bilja i promjene aktivnih sastojaka. Zatim, u vrijeme sjetve, suša je sada redovita pojava, a zahtjeva puno zahvata pri obradi i troškovi se stalno rastu.

Ali još uvijek govorimo o izvrsnom prethodnici pšenice, tako da neće nestati. Potražnja za sjemenom uljane repice sve je veća, a njezina namjena se sve više širi. Biodizel, jestivo ulje, brašno, stočna hrana, da spomenemo samo najvažnija područja.

Geografsko “kretanje” uljane repice također je znak za naše doba: kreće se od jugoistoka prema zapadu, odnosno prema područjima s većom količinom oborina. Važna poruka za mene je da tko je voljan nositi se s biljkom kojoj je potrebno mukotrpan rad i zahtijeva relativno visoe input troškove.

Ubuduće će sve biljke biti doći na red po redosledu  Uzgoj usjeva na polju zahtijevat će sve više znanja i truda. Novetehnologije prema kojima su uzgajivači usjeva počeli interesovati  kako bi svoja ulaganja diverzifikovali također iziskuju više truda i rada.

Dugo smo čeznuli da vidimo  rascvjetala polja uljane repice. Požutjela polja uljane repice tada će izdaleka najavljivati ​​da zemlju obrađuje pripremljen, uspješan poljoprivrednik.

Zašto je zaustavljen rast cijena uljane repice?

45. tjedna proizvođačka cijena uljane repice ponovno je pala ispod 200 tisuća forinti po toni. Nakon više od dva mjeseca poskupljenja, to možemo vidjeti i na MATIF-u. Ali zašto i kamo dalje? Gdje će se zaustaviti smanjenje površina posijanih uljanom repicom?

Prema podacima AKI PÁIR-a, proizvođačka cijena uljane repice bez PDV-a i troškova transporta iznosila je 197,9 tisuća forinti/toni (+27%PDV) u prvom tjednu studenog. Na Pariškoj robnoj burzi (Euronext/MATIF), obračunska cijena uljane repice za veljaču 2025. kretala se između 509-543 eura/toni između 11. i 22. studenog.

Pregled tržišta uljane repice ne mogu započeti ničim drugim osim jesenskom sjetvom. Planovi su bili 137 tisuća hektara. Ovo predstavlja još jedan ozbiljan pad. Zanimljivo, prema podacima AKI-ja, županije Zala, Szabolcs-Szatmár-Bereg i Pešta mogu pokazati određeni porast. Dakle, geografsko pruređenje je jasno vidljivo.

Razloge prekida trenda rasta cijena treba naravno tražiti na međunarodnim tržištima. Mogli bismo također istaknuti činjenicu da su cijene posljednjih tjedana pale na cijeloj fronti biljnih ulja, što se može pripisati prevelikoj ponudi soje, kao i padu potražnje za ostalim biljnim uljima.

Međutim, glavni argument je isčekivanje koju nagovestio u posljednjem izvješću IGC-a. Međunarodno vijeće za žitarice (IGC) procijenilo je globalnu površinu pod uljanom repicom od 44,1 milijuna hektara za marketinšku sezonu 2025/26. Procjena je 1,4 posto viša od površine posijane ove sezone i bila bi najveća površina ikada do sada.

Nakon što je posijano na manjoj površini i razočaravajući prinosi značajno su ograničili dostupnu proizvodnju u EU-u u sezoni 2024./25., očekuje se da će poljoprivrednici u EU-u povećati svoje površine za gotovo 4 % na 6,0 milijuna hektara. Vijeće kaže da su tome pridonijele i atraktivne otkupne cijena.

Posljednja izvješća iz Njemačke pokazuju da su usjevi uglavnom u dobrom stanju, unatoč regionalno obilnim jesenskim kišama i suši u istočnoj Njemačkoj u vrijeme sjetve. Samo manji dio površina je morao biti ponovo posijana.

Izgledi za usjeve u glavnim zemljama izvoznicama još uvijek su vrlo neizvjesni. U Indiji, Rajasthanu, glavnoj proizvodnoj regiji, uvjeti sjetve i klijanja zavise od suše. Obrađene površine također su manje i procjenjuje se da će se smanjiti za 7,2 posto na 3,12 milijuna hektara.

U Kanadi i Australiji sadnja će početi za nekoliko mjeseci. Trenutno se očekuje proširenje područja u obje rastuće regije – pod pretpostavkom da potražnja ostane stabilna. Povećanje površine od 8,3 posto također se smatra mogućim u SAD-u.

Neka 2025. bude godina kvalitetne hrane!

Pitanja koja postavljamo za ovu godine: Učenje nije opcija, već nužnost. Pogotovo dok se pripremamo za 2025. Cijeli poljoprivredni sektor traži uporišta koja će zaustaviti nepovoljne trendove i održati nas na putu održivog razvoja. Ne morate puno istraživati, visokokvalitetna hrana je rješenje. Ali što je to u stvari?

Mercosur

Čak i ako će ratifikacija sporazuma Mercosur od strane zemalja članica EU – a trajati jako dugo, vrijeme je da se pripremite za povećano takmičenje na tržištu. Važno je imati na umu, tna osnovu dokumenta koji je potpisan početkom prosinca nakon 25 godina pregovora, na naše tržište mogu ući samo proizvodi koji su usklađeni s propisima EU- a obezbjednosti  hrane. Teško ćemo nadmašiti južnoameričku hranu po učinkovitosti, stoga moramo graditi na svijesti naših potrošača i predanosti domaćim proizvodima. Očekujem da će 2025. započeti valovima agrarnih prosvjeda koji će se međusobno pojačavati na našem kontinentu, a to će samo po sebi privući pozornost na to. Ovo može pokazati kolikoje važno i vrlo vrijedno tržište s visokom dodanom vrijednošću.

Što europski potrošač želi?

Žele hranu koja je u vrijednost u odnosu na cijene, bezbjedna i podržava zdrav način života. Prva dva ne zahtijevaju objašnjenje, ali treće zahtijeva neko vrijeme. Teško je osporiti da sve veći broj ljudi pati od poremećaja prehrane, bolesti koje se nažalost mogu povezati s hranom koju trošimo. Sve veći dio stanovništva shvaća ovo ozbiljno. Proces je pred velikim promjenama. Sve više ljudi traži bezbjednu hranu. Oni koji se na to pripreme na vrijeme mogu imati velike koristi u buduće.

Potiče na razmišljanje da sekundarne bolesti koja potiču zbog sve lošije otpornosti tijela i zdravlja čovječanstva, je industrija lijekova koja sada ima najveću korist od ovoga. Njegov prosječni godišnji rast je znatno veći od 10 procenata.

Uzmimo ponovo udžbenike u ruke!

Oko 80 posto imunološkog sustava nalazi se u crijevima. Ako naša probava nije u redu, ona ne može obavljati svoje zaštitne funkcije. Pismeni zakoni biokemije daju objašnjenje za gotovo svaku modernu bolest. Razumijevajući ih, moramo proizvoditi hranu koja potiče zdravo funkcioniranje našeg tijela i ne uzrokuje, primjerice, trajno upalno stanje ili oštećenje bioflore probavnog sistema. To znači visoka kvalitet proizvoda. Namjerno izbjegavam konkretne primjere jer nemam želju nagađati ove bolesti. Mnogo je važnije skrenuti pozornost na tržišne mogućnosti koje nam pružaju priliku. Ali budući da smo ove godine toliko razgovarali o prilikama i izazovima uzgoja i marketinških mogućnosti merkantilne pšenice za ishranu, samo ću malo čačkati po površini.

Zašto treba da proizvodimo merkantilnu pšenicu?

  • Znamo da su odgovorno i kompleksno razmišljanje najvažniji čimbenici uspjeha kvalitetne proizvodnje pšenice. Kvalitetu pšenice određuju sorta, ekološki uvjeti i agrotehnički postupci u omjeru približno 1/3 prema 1/3. To znači da dvije trećine ovisi o nama.
  • Ne želim ulaziti u tehnološke postupke dubljr, ali bih vas želio podsjetiti da imate na umu Liebigovo minimalno načelo.
  • Usput, novac govori: u Beču je pšenica kvalitete 14 trenutno 275 eura, u Bologni i Milanu 310 eura. Kod nas je trenutno 200 eura. Mislim da mi više argumenata ne treba, ali navest ću još neke.
  • Druga stvar je promjena tržišnih uvjeta kako se Ukrajina približava EU. Samo je pitanje vremena kada će naš istočni susjed postati punopravna članica EU. No, u međuvremenu i EU svojoj pšenici određuje cijene na tržištu. Dakle, u našem je osnovnom interesu upotrijebiti svoj talenat u biljnoj proizvodnji i koji imaju drugačiji pristup od strane kupaca i kvalitetniji  su od masovno proizvedenih žitarica. Jasno je da im ne možemo konkurirati u kvaliteti stočne hrane, ali uvjeren sam da i nije potrebno.
  • Nakon 865 tisuća hektara lani posijanih pšenicom, za ovu sezonu pšenica posijano na 922 tisuće hektara. Ne znamo koji je udio toga merkantilne kvalitete. Ali kako je u vrijeme sjetve razlika u cijeni po toni bila preko 10.000 forinti u korist merkantilne pšenice, pretpostavljam da se njihov udio povećava.
  • Svaki je poljoprivrednik bolno iskusio da promjenjivi klimatski i tržišni uvjeti čine proizvodnju ratarskih usjeva dodatnih agrarnih postupaka. Ako morate više zahvata uzimati za prihod, onda to učinite s kulturom i sortom s većom dodanom vrijednošću.
  • Uvjeren sam da klimatske promjene iz godine u godinu sužavaju proizvodni potencijal merkantilne pšenice na našrm kontinentu. Zbog toga će premija za kvalitetu od sada postati sve veća i veća.
  • Međutim, kako bismo iskoristili gore navedene razlike u cijenama, moramo učiniti mnogo drugih stvari. Prvo, moramo preskočiti svoju sjenu i proizvesti mnogo više ovu pšenicu, ujednačene i visokokvalitetne količinu ovog proizvoda. Moramo se integrirati, jer zajedništvo je nit vodilja u izvozu. Ako se to ne dogodi na temelju zajedničkih interesa, dogodit će se na liniji prihoda.
  • To je neizbježno ne samo zbog širenja izvoznih mogućnosti. Razmislimo o profesionalnoj potražnji za proizvodnjom merkantilne pšenice. Po mom mišljenju, mnogi se ljudi danas čak i ne usuđuju se opredeliti upravo zbog razloga da je potrebno dosta stručnog pomoći i obučavati se. Integracija može biti velika pomoć u smislu profesionalizma i optimalizacije tehnologije. Kao i osiguravanje da sadašnji nepotrebno široki popis sorti bude dovoljno sužen.
  • Povratak na cijenu. Trenutačno je, prema podacima AKI-ja, u prosjeku mala razlika u cijeni stočne i merkantilne pšenice. Ali trebamo biti svjesni  da prosjek ipak krije ogromne razlike. Čuo sam za ugovor u kojem se za tonu kvalitetne pšenice plaćalo 100 tisuća forinti, ali nisu rijetke ponude od 85-90 tisuća forinti. Volumen kvalitetne pšenice ograničena i to će se samo povećavati i dalje cijenu.
  • Još jedan vrlo važan argument. Potražnja za merkantilnu pšenicu sve veći, a stočnu hranu treba prodati. Drugim riječima, prodaja dvaju proizvoda odvija se na potpuno različite načine.
  • Zaključak ovg članka u osnovi, na temelju gore navedenih argumenata, profesionalna odluka poljoprivrednika da proizvodi prehrambenu kvalitetu. Odabir prave sorte je ključan momenat pri odabiru. Naravno, moguće je proizvesti dobru kvalitetu od sorti stočne kvalitet, ali dobar kvalitet sa mnogo većom sigurnošću od sorti merkantilne kvaliete.

Iskustva stečena prošle godine u poljoprivredi

Zbog pada proizvodnje i uglavnom smanjenja profitabilnosti, 2024. godina u poljoprivredi mogla bi ući u anale kao godina buđenja. Vrlo je važno analizirati i ocijeniti ovogodišnje uvjete poslovanja, posebice u pogledu njihove trajnosti ovih ideja! Jer ovo je početak nove ere, u ovom pogledu nije bila loša godina. naše  uobičajena predviđanja za iduću godinu moći ćete i dalje čitati.

Prvi rezultati Istražnog Instituta za Agrar za prošlogodišnju poljoprivredne rezultate sadrži brojke koje su interesantne i stoga nose nam i poruku. U prošloj godini računato  baznim cijenama ostvarena je pad proizvodnje za 8,0%, ova brojka sa bruto dodanom vrijednošćpad od 13,1%, a neto poduzetnički dohodak od poljoprivredne djelatnosti manji je za 35,4% u 2024. godini u odnosu na rezultat u 2023. godini. Ovakav pad u poslavanju odavno nije bilo i nadamo se – da je ova informacija dovoljno jaka, da preduzmu mjere o razmišljanju o promjenama – više neće biti takvih prepreka u rastu!

Gdje je došlo do pogreške?

Svi znamo, osjećamo to i po džepu: pljoprivredna  proizvodnja sve više tone u krizu, dok uzgoj životinja počinje se stabilizirati. Nemar duga jedno desetljeće, u kojoj vjerujemo da je  biljna proizvodnja dobila veću pažnju u smislu proizvodnja, sada uzvraća udrac. Tržište se tome protivi, reforma sustava potpora daje jedan dio poteškoća. U poljoprivrednoj profesiji uzgoja usjeva, kažemo sjeme se sada odvaja od kukolja. Prema preliminarnim podacima, obujam proizvodnje biljnih proizvoda smanjit će se za 11,0 posto, dok će se obujam uzgoj životinja i proizvodnja mesnatih proizvoda u 2024. godini povećati za 4,9 posto. Udio životinja i mesnatih proizvoda u agrarnoj proizvodnji porasti od trećine u 2021. na 10 posto prošle godine, a nije teško predvidjeti da to nije kraj rasta.. S ove točke gledišta, 2021. godnia se može smatrati početkom nove poljoprivredne ere.

Druga strana proizvodnje, kretanje cijena, također je snažno kočila prošlogodišnju agrarnu proizvodnju. Prema procjenama Istražnog Instituta za Agrar, u 2024. godini razina proizvođačkih cijena proizvoda biljmoj proizvodnji i hortikulturnoj proizvodnji smanjena je za 2,4 posto, a prodaja životinja i proizvoda životinjskog podrijetla za 7,2 posto. Uslijed promjena obujma i cijena, kao i uzimajući u obzir poticaje za proizvodnju, vrijednost proizvodnje žitarica i hortikulturnih proizvoda smanjena je za 13,3 posto u u odnosu sa tekućim baznim cijenama, a vrijednost uzgoja životinja i proizvoda životinjskog podrijetla smanjena je za 1,6 posto.

Da vidimo i najbolniju točku! Proizvodnja žitarica količinski je manja za 15,7 posto, dok su njihove cijene pale za 7,3 posto. Ovo je najvažnija točka koja iziskuje intervenciju. Dva su najveća izazova koja uticali kvantitativno i kvalitativno na tržište je promijena klime, kao i pritisak na cijene zbog prekomjerne ponude na tržištu. Čeka nas teška borba u proizvodnji robe kvaltatnim sadržajem, bez toksinai i u odgovarajućim količinama (osnovna jedinica za ovo je pravac!).

Sve ovo se više ne može podržati na način kako smo do sada radili, gotovo je nemoguće. No, imamo jedan adut, kojeg do današneg dana nismo aktivirali. A to je zajednička suradnja. Molim poljoprivrednike da izađu iz svoje sjene i potraže mogućnosti u suradnjama sa partnerima na tržištu. U protivnom će se koncentracija vlasništva ubrzati i oni više neće imati utjecaja na svoje prihode.

Među neizvjesnostima vezanim za 2025. istaknuo bih carinsku politiku predsjednika Trumpa, kao i ekonomsku situaciju Kine i uvoznih kapaciteta. Ako Kina stvarno uspori uvoz, to će utjecati na cijelo globalno poljoprivredno tržište. S druge strane, definitivno jača svoju samostalnost svim poljoprivrednim proizvodima. Trend pada cijena koji je prošlu godinu karakterizirao globalno tržište što se tiče uobičajenih proizvoda će se usporiti, ali naša očekivanja su da neće prestati. Dobar primjer je soja od koje se očekuje još jedan rekordan rod.

Ono što nije sigurno jest da vrijemenski uslovi neće biti naklonjeni za proizvodnji na poljanama.

Neaktivnost će nas skupo koštati

Čini se kao da svi osjećaju pritisak da nešto preduzmu koja je imati značaj ubuduće. Proteklih nekoliko tjedana obilježilo je uzbuđenje oko podnošenja prijava za fondove EU natječaja. Nevjerojatna brojka pristiglih prijava za potrebama je zbunjujuća. Očito smo već bili gladni za poticajima i investicijama, ali nije niko računao sa time da će tvrtke toliko biti zainteresirani ! Od raspisane količine prijava je bila pet puta više kod velikih prehrambenih proizvođača i više od dva puta je  bilo intersa za izgradnju staklenika koje je isto dobrodošlo, jer će to rezultirati velikim količine domaćih proizvoda koji će bit pušteni u proizvodnju u roku od dvije godine. Ipak, zbog iskustava prošlih desetljeća, u nama se krije mali vrag: posežemo za poticajem ili tržištem. To  će otkrit vrlo brzo. U svakom slučaju, odgovornost i odabir komisija koja ulaganja će biti ekonomski isplatljiva. Spremni smo i, kao i obično, ispitujemo isplativost ulaganja i pomažemo našim klijentima u donošenju strateških odluka.

Poljoprivreda – posebno u našoj zemlji* – bila je prisiljena poduzeti mjere zbog značajnih i dugotrajnih promjena uvjeta uzgoja. Svatko tko ne promijeni svoje uobičajene prakse u ovim vremenima, naći će se u sve većoj nevolji. Iskustva iz 2024. služe kao dobar primjer za što se od sada trebamo pripremiti. (*Naša prosječna godišnja vremenska temperatura raste najbrže na svijetu.) Mogućnosti poticaja EU fondova potaknule su maštu poljoprivrednika. Čini se da su uzgajivači ratarskih kultura, koji obrađuju većinu zemlje, hrabro su počeli primjeniti nove ekonomske mjere, jer su promijenjeni klimatski i tržišni uvjeti stavili njihovu sposobnost stvaranja profita pod stalni pritisak. Međutim, vrlo je važno razmišljati duž vrijednosnih lanaca. Velike ideje mogu lako propasti ako se temelje na neizvjesnoj tržišnoj potražnji.

Zajednička poljoprivrednička  politika će se oblikovati – koja je naglašena na uobičajen način – daljnjim reformama. U tu svrhu Komisija će – kao i obično – visoko postaviti ljestvicu, kako bi se imalo oko čega pregovarati, cjenkati i popuštati. Do sada objavljene analize pripremaju se za ove pregovore. Nije slučajno da poljoprivrednici već prosvjeduju u Briselu. Niti jedna reforma nije dočekana sa velikim veseljem. Pristup poticajima ni sada neće bit lakši i svakako moramo očekivati ​​da će pitanja održivosti doći u prvi plan. Dovođenje u pitanje nezavisnog proračuna ZPP-a i osporavanje važnosti ove organizacije dotiču se osjetljivih pitanja. Drugo je veliko pitanje kakav će utjecaj novoizabrani američki predsjednik imati na donošenje odluka Europske unije.

Preporučujem da svi u lancu proizvodnje hrane ozbiljno razmotre tržišne prilike za potrošače da jedu hranu koja podržava zdrav način života kada razvijaju svoje strateške ideje. Bolesti povezane s hranom i prehrambeni proizvodima koji sprječavaju bolesti nastavit će stvarati sve značajnija ispitivanja. Novi član američke vlade također je iznio slične ideje.

Ocjenjujući 2024. godinu, budući da nacionalni prosjeci sve više pokazuju ekstremnr rezultate, ne vrijedi ih ni spominjati. Stvar je u tome da u našoj zemlji i njoj proizvođači sve više podijeljeni u zavisnosti u kojem predjelu imaju proizvodnju. Poljoprivreda posljednjih desetljeća koja iskorištava tlo sada ima negativne posljedice zbog klimatskih promjena.

Moja posljednja misao: oni koji ostanu neaktivni, ispast će sa tržišta.

Izvor teksta : Internet