haboru-es-elelmiszervalsag

Ratna kriza i kriza prehrambenih proizvoda: hoćemo li imati dovoljno pšenice, hoćemo li imati dovoljno brašna?

Ogromna nestašica hrane mogla bi se dogoditi u mnogim predjelima svijeta zbog rusko-ukrajinskog rata – ali možemo li mi Mađari mirno spavati? Naša globalna predviđanja  o uticaju rata i cijena žitarica!

Rusko-ukrajinski rat nije uzrokovala, već samo pogoršava globalnu prehrambenu krizu – ali kakvi su izgledi na domaćem tržištu za pšenicu i brašno?

U posljednjim tjednima sve je veći fokus na globalne probleme sa hranom, posebno u odnosu na rusko-ukrajinski rat. Političira sve više izražavaju svoju zabrinutost, a novinarski izveštaji  o tome sve su češće nas informišu.

Globalna kriza nam se približava

“Nema rješenja za (globalnu) krizu zbog situacije opskrbom hrane bez integracije ukrajinske poljoprivredne proizvodnje”, upozorio je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres na sastanku u New Yorku. Rekao je da se unatoč ratu nada da će postići dogovor s Rusijom sve manja.

Antony Blinken ministar vanjskih poslova SAD

govorio o “najvećoj krizi opskrbom hrane našeg vremena”,

i čelnik UN-ovog Svjetskog programa za hranu (WFP) dodao je da se ne radi samo o Ukrajini, već o najsiromašnijima među siromašnim zemaljama.

“Zato molim od predsjednika Putina, ako uopće ima srca, da otvori ove  morske luke (…) kako bismo mogli spriječiti glad, kao što smo činili i u prošlosti”,izjavio je David Beasley.

Gledamo li samo Ukrajinu, dramatične izjave i dalje su naglašavane. Prema dostupnim podacima, samo u luci Odese izgubljeno je 57 brodova natovarenih poljoprivrednim proizvodima (uglavnom pšenicom i kukuruzom), a puni su i lučki silosi sa žitaricama namenjene za izvoz. Milijuni tona proizvoda čekaju u skladištima diljem Ukrajine na izvoz, koji se tradicionalno odvijaju sa ogromnim transportnim brodovima preko Crnog mora. Glavne ukrajinske luke na Crnom moru su Odessa, Chornomorsk, Yuzny, Berdyansk i (kako nam jr poznato svima) Mariupol.

Nijedna od ovih  trenutno nije dostupna. Čak i one luke koje nisu imale izravne napade  (poput Odese ili, nedaleko južno se nalazi Čornomorsk) pretvorene su u utvrde,

dio mora ispred njih je miniran, a s druge strane miniranog poljaje ruska morska flota,

koja ih drži u blokadi. Tako sada sve luke zatvorene koje inače u mirnodopsko vreme pojedinačno utovarale milijune tona žitarica.

Do sada je izvoz kroz te luke bio toliko profitabilno (i isplativ) da mu je gotovo nemoguće bilo konkurirati sa kopnenim transportom. U lukama se mogu utovariti desetke tisuća tona žitarica ili suncokreta u brodove veličine Panamax (maksimalna veličina broda koju može primiti Panamski kanal – to je standardna jedinica veličine u pomorskom brodarstvu) tijekom jednog utovara.

Za usporedbu, primjerice vlak u jednom smjeru može prevesti “samo” najviše nekoliko tisuća tona – i to samo do ukrajinsko-mađarske ili ukrajinsko-poljske granice. Stare sovjetske željeznice su tzv .”širokog kolosijeka”, međusobno udaljene 1520 mm, dok su mađarske (i ostale europske) željezničke pruge “normalnog” kolosijeka, s razmakom od 1435 mm.

Stoga, čim roba prijeđe granicu s ukrajinske željeznice na zapad, mora se pretovariti na standardne vagone.

Jedan od najvećih takvih terminala je Záhony Transshipment District, čije je područje tri puta veće od Venecijanskog jezera i koje se naziva jednom od najvećih “kopnenih luka” u Europi. No, njegov kapacitet nije beskonačan – moguće je pretovariti desetke tisuća tona dnevno, no u usporedbi s milijunima tona robe koju bi trebalo izvoziti, vidi se da  je to veliki izazov.

Naravno, Zahonj nije jedina mogućnost za izvoz robe iz Ukrajine željeznicom. Ukrajina je također povezana i sa rumunjskom, slovačkom i poljskom željezničkom mrežom s nekoliko glavnih i sporednih linija – međutim, problem postoji posvuda. Problem je ogromna količina, koja čak i da (nekako) stigne do npr. Constanțe, najveće rumunjske luke na Crnom moru, opet tu nam dolazi sllijedeći problem da su granice utovara dimenzionisane na rumunjske potrebe.

Rumunjska luka i rumunjska vlada već su naznačile da im je potrebna pomoć EU-a za ostvarenje transporta žitarica i kupnju kranova, opreme za utovar i druge opreme. Oko 25 milijuna tona žitarica iz Mađarske, Srbije i Austrije obično se otprema kroz Constantu svake godine, a kapacitet luke trenutno je u velikoj mjeri iskorištena.

Ako luka želi preuzeti mjesto Odese, morala bi se uložiti velika ulaganja u infrastrukturu. Na primjer, vlada u Bukureštu želi vratiti u pogon stare željezničke objekte u Constanti, ali ovi radovi neće početi ranije od ljeta.

Dvadeset milijuna tona žitarica dotle čeka razvoj situacije

Glavni problem u svakom pogledu je sama količina ukrajinskog izvoza. Adina Valjean, konsultant  EU-a za promet, nazvala je ovaj zadatak “velikim izazovom”. “Ključno je optimizirati logističke linije, stvoriti nove rute i izbjeći problematične puteve transporta.”

U sljedeća tri mjeseca 20 milijuna tona žitarica moralo bi se otpremiti iz Ukrajine prije nego što stigne nova žetva, što bi iscrpilo ​​skladišne ​​kapacitete zemlje i stvorilo globalnu krizu hrane. Bez obzira ima li uroda, i bez obzira je li požnjevena – ako nema dovoljno skladišnih kapaciteta, on će se uništiti na poljima ili u privremenom skladištu. Trenutno u Ukrajini nema dovoljno slobodnih skladišnih kapaciteta, a ako se roba ne isporuči, neće ni biti slobodnih skladišnih kapaciteta.

No, svi ovi vanredni događaji i okolnosti ne uzrokuju, već “samo” pogoršavaju globalnu krizu sa opskrbom hrane. Počele su se pojavljivati ​​i prije početka rata, ali je malo tko osim prisutnih u industriji obraćao pažnju na nju, a nije propobudila ni interes svjetskog žurnalističkog svijeta.

Odakle potiče ovo? 10 zemalja daju najveći dio svjetske proizvodnje žitarica (podaci iz 2020., u tonama):

  1. Kína — 134,254,710
  2. India — 107,590,000
  3. Ruska Federacija — 85,896,326
  4. SAD — 49,690,680
  5. Kanada — 35,183,000
  6. Francuska — 30,144,110
  7. Pakistan — 25,247,511
  8. Ukrajina — 24,912,350
  9. Njemačka — 22,172,100
  10. Turska — 20,500,000

Naša zemlja lagodno sama sebi osigurava sa svojim urodom pšenice od 5,1 milijuna tona,

u prosječnoj godini urod je oko dva puta više što se tiče pšenice od domaće potrošnje.

Pred kraj prošle godine, međunarodni izgledi činili su se stabilnima, na osnovu podataka o svjetskim posijanim površinama. Posijana površina i očekivani prinos činili su se dovoljnima da pokriju čak i procijenjenih 2% povećanja ukupne potrošnje. (U Aziji postoji sve veća potražnja za proizvodima od pšenice koji se smatraju kvalitetnijima, dok SAD zahtijevaju sve više pšenice za proizvodnju bioetanola koji se miješa s benzinskim gorivom. To je i tamo po zakonu obavezno kao u Europskoj uniji.)

silosa

Dodana vrijednost u tehnologije skladištenja i sušenja žitarica

Svim proizvođačima je poznato da je rusko-ukrajinski sukob doveo do značajnog rasta cijena žitarica na svjetskom tržištu. Uvođenjem zabrane izvoza, mađarska vlada nastoji spriječiti izvoz viška žitarica iz zemlje, odnosno da se ne izvozi previše žitarica te snabdevati stočarstvo i prehrambenu industriju. Sve to upućuje na to da se domaći proizvođači trebaju pripremiti na duži ciklus skladištenja i povećati postojeće skladišne ​​kapacitete.

Svjesni gore navedenih podataka, ovaj članak se stoga fokusira na visokokvalitetne tehnologije i zadatka sušenja i skladištenja zrna.

Kontrola kvalitete zrna

Kvaliteta žitarica može se provjeriti nakon žetve, tijekom skladištenja ili tijekom istovara. Uzorkovanje i metode ispitivanja i koraci navedeni su u (MSZ) mađarskom standardu. U žitaricama su uobičajene sljedeće metode kontrole kvalitete: čistoća, sadržaj vlažnog glutena, sadržaj proteina, glutena, indeks sedimentacije po Zelenyja, farinografska analiza, hektolitarska masa itd. Za vlagu, proteine ​​i vlažni gluten, uz klasične metode prihvaćena je metoda bliske infracrvene spektroskopije (NIR).

Priprema sušare za sezonu i dezinfekcija skladišta

Čišćenje i održavanje strojeva važne su operacije za produženje radnog vijeka vaše sušare i smanjenje potrošnje energije. To uključuje održavanje ventilatora, zamjenu ležajeva, podmazivanje ležaja, čišćenje prije i nakon uljarica, itd. Većina požara prilikom procesa sušenja nastaje u razdoblju sušenja uljarica zbog nedostatka pravilnog, temeljitog i stručnog održavanja. Iskustvo je, nažalost, pokazalo da su osnovni radovi održavanja u sistemima sušara za žitarice su nedovršeni ili se uopće ne provode.

Skladišta se trebaju isprazniti prije prijema žita, obično mogu se privremeno držati strojevi i i drugi utovarivači u ovima. A popravci i ostali sevis radovi za sevis moraju se obaviti nakon što se kvar utvrdi, po  potrebi. Prvi korak je vlažno čišćenje što obuhvata čišćenje poda, zida i strukture krova. Slično, odprašivanje komprimiranim zrakom i čišćenje tehničke opreme koja opslužuje skladište je bitno. Radovi popravke obuhvaćaju izolaciju krovne konstrukcije, uklanjanje pukotina u zidovima i u podu te zaštitu zidova krečenjem  i zaštitu od korozije (za metalne konstrukcije). Fumigacija je jedan vid dezinsekcije i još jedan od načina uništavanja i suzbijanja štetočina. To je skup mera koje se primenjuju za uništavanje štetočina, i podrazumeva korišćenje vrlo jakih otrova – fumiganta. Sam proces se izvodi u hermetički zatvorenom prostoru (postavljanjem šatora ili folija, ako je proces na otvorenom prostoru), da ne bi došlo do gubljenja gasa. Ovaj proces traje nekoliko dana. Osnovna prednost fumigacije je što ravnomerno deluje celom površinom I ima uticaja i na najnepristupačnijim mestima.

Tehnologije sušenja

Velika većina poljoprivrednih usjeva ne može se skladištiti dulje vrijeme zbog visokog sadržaja vlage. Tehnologija sušenja koja se široko koristi u poljoprivredi je umjetno odvodnjavanje. Cilj je osušiti zrno na način da se minimalizuju troškovi procesa odvodnjenja i negativni uticaji na kvalitetu tijekom skladištenja. Stoga se u posljednje vrijeme proizvođači sušara trude da sjeme žitarice namenjeno za sušenje osuše nježno i ravnomjerno, dok se utrošak energije i emisija štetnih materija iz sušare može klasificirati kao povoljna.

Kod umjetnog sušenja medij za sušenje, a time i usjev koji se suši, umjetno se zagrijava. To se može učiniti izmjenjivačem topline ili miješanjem dimnih plinova. Sušare za zrno možemo podijeliti na trakaste i gravitacijske sisteme prema načinu transporta materijala. Gravitacijske su sušare najčešće u mađarskim postrojenjima i skladišnim postrojenjima rasprostranjeni, uključujući osovinske toranjske sušare (slika 1.). U sistemu sušare koja radi na ovom principu, usjev zbog vlastite težine teče odozgo prema dolje brzinom kojom se prazni na izlazu iz sušare. Zračni kanali u oknu, s jedne strane, omogućuju miješanje sjemena, a s druge strane primoraju zrak za sušenje da prolazi kroz usjev. To se postiže otvaranjem svakog drugog reda kanala straga, odnosno sprijeda. Zrak za sušenje ulazi u sušaru kroz stražnje otvorene kanale i budući da su ti kanali zatvoreni sprijeda, medij za sušenje prolazi kroz usjev kroz otvorene kanale na prednjoj strani.

moderna-susara

1. slika. Moderna sušara sa vertikalnim kolonam i sistemom za rekupreaciju toplote

Toplotna izolacija

Zračne komore na grejnoj strani, koja služi za transport zraka za sušenje, ima uštedu toplotne energije  od 2-5% u odnosu na neizolirane varijante sušara. Također se preporučuje izolirati kanal hladnog zraka gdje zrak koja izlazi iz zone sušenja – što bi se što bolje zadržala toplina.

Pažljiv utovar i istovar

Skladištenje je povezano sa značajnim zadatkom rukovanja materijalom. Ovdje korišteni strojevi i oprema ne smiju uzrokovati štetu i lom na usjevu tijekom utovara ili istovara.

Za punjenje silosa ugrađuju se kofičasti elevatori i lančani transporteri a za istovar se koriste horizontalni  puž balerina i lančani transporteri ili trakasti transporteri.

Moderna horizontalna podna skladišta mgu se skladištiti na sljedeći način: usjev u rasutom stanju se transportuje preko horizontalnog lančanog transportera koji je montirana u usipni koš pomoću kofičastog elevatora. Otvaranjem zasuna montiranih na lančani transporter koja je fiksirana na krov punjenje se može ravnomjerno riješiti u bilo kojem dijelu skladišne ​​površine. Potrebna visina skladištenja je 3-4 m. Usjev se može skladištiti i sa mobilnom opremom utovarivačem. Ovdje se, jedan dio slobodnim padom na pod se smjesti a drugi dio  se kašikom teleskopskog utovarivača se smjesti na krajnje mjesto. Istovar se može riješiti teleskopskim utovarivačem izravno na vozilo koja se parkira blizu uz njega.

Utovarivači s različitim adapterima za prikupljanje sjemena(puž, kašika, itd) su i dalje prisutni za istovar podnog skladišta. Oni se također mogu koristiti za prevrtavanje usjeva ako hala nema svoj ventilacijski sustav.

U poljoprivrednim gospodarstvima danas se sve više koriste kontinuirani utovarivači, a ti se radni procesi najčešće izvode mobilnim utovarivačima (slika 2.). Iskustvo je nažalost pokazalo da povremeno ovi strojevi za punjenje kamiona lome sjeme tijekom utovara – gumom ili kaš za utovar sjmena.

teleskopski

2. slika. Teleskopski utovarivač

Vertikalna i horizontalna skladišta

Minimalizacijom gubitaka kvaliteta sjmemena tijekom skladištenja i očuvanje kvalitete žitarica vrlo je važan zadatak, koji se može postići samo u skladišnim prostorima odgovarajućeg tehničkog standarda i sa odgovarajućom tehnologijom skladištenja.

Vertikalna skladišta  su silosi kružnog presjeka kod kojih je visina veča  jedan i pol puta od promjera silosa. Obično se ovi silosi izrađuju s promjerom od 5-15 m i dosežu visinu od 25 m. Na skladišnim mjestima većeg skladišnog kapaciteta, gradilište će se sastojati od 4-8 silosa kapaciteta 500-5000 tona po pojedincu. Plašt silosa izrađen je od običnog ili valovitog pocinčanog čeličnog lima a spajanje se vrši vijcima. Silosi mogu imati konusni izvjedbu gdje se gravitaciono lako isprazni žitarica. Konusni silosi su podupirani na 4 ili 6 vruće pocinčanih čeličnih nogu ili sa betonskim nogama. Zbog njihovog konusnog dizajna može se osigurati njihova gravitacijska eiztovar. Silosi sa ravnim dnom imaju bočne ili donje ispusne otvore. Raspored silosa karakterizirana kao serijska, paralelna ili kružna (slika 3.).

silosa

3. slika. Serijski raspored silosa

Podna skladišta su obično jednokatne,  zgrade sa lakom konstrukcijom i šatorskim krovom u kojima je najlakši način za skladištenje žitarica. Provjetravanje usjeva može se postići rotacijom ili pretovarom zrnastog sloja strojevima za prikupljanje ili specijalnim puževima. Kapacitet horizontalnih skladišta je vrlo različit, jer raspon zgrade može doseći 10-24 m, a duljina 30-80 m.

Hlađenje skladišta

Žitarice s malim gubitkom i odgovarajućom sigurnošću mogu biti samo tzv. može se skladištiti pri ravnotežnom sadržaju vlage. Ravnotežni sadržaj vlage ovisi od nekoliko uslova: sadržaj unutarnjih karakteristika usjeva i karakteristikama stanja okolnog zraka (temperatura i relativna vlažnost). U žitaricama vlažnijim od ravnotežne vlage, tijekom skladištenja odvijaju se kemijski procesi, dolazi do oksidacije ugljikohidrati, odnosno stvara se para i toplina. Nažalost, ovaj proces pogoduje aktivnostima mikroorganizama (bakterije i gljivica). Rezultirajuća para kondenzira se u gomili žtarice i može uzrokovati štetu. Stvaranje topline i vlage u lančanoj reakciji može dovesti do brzog zagrijavanja i spontanog zapaljenja zrna.

Za bebjedno skladištenje usjeva zahtijeva paralelno ventilaciju ili hlađenje žitarice.

Tijekom ventilacije zrak prolazi kroz skladišteno zrno (slika 4). Ovo je efektivno kada je temperatura zraka niža od temperature žitarica. Pravilna ventilacija zahtijeva točno poznavanje mjesta povećane temperature jezgre i karakteristika ventilacije u hali. Najvažnije karakteristike ventiliranog skladišta su količine izmjene zraka, vrijeme ventilacije, učestalost ciklusa ventilacije i otpor zraka u skladištenoj žitarici.

ventilator

4. slika. Mobilni ventilator

Agregat za hlađenje je poseban slučaj sušenja u kombinaciji s ventilacijom. Temperatura sjemena obično se smanjuje ispod 10 °C propuštanjem umjetno hlađenog zraka (0-10 °C) kroz sloj zrna. Zimi ovaj proces može vršiti sa okolnim zrakom. Ako temperatura uskladištenog zrna premašuje dopuštenu vrijednost, hlađenje se mora ponovno pokrenuti.

Monitoring i senzori

Kako bi se osigurala kvaliteta i sigurno skladištenje osušenog zrna, neophodno je kontinuirano mjerenje fizičkih parametara uskladištenog usjeva. Zadaća je da se izgradi potpuno automatizovani upravljački sustava koja obezbeđuje  primanje i obradu signala temperaturnih senzora smještenih u skladišnom prostoru i vanjskog senzora temperature i relativne vlage te, ovisno o rezultatima obrade podataka, otvaraju se i zatvaranje ventilacijskih kanala. Osim toga, sustav kontinuirano prati napajanje. Sustav prikupljanja podataka nadzor sistema digitalno dokumentira dešavanja koji se mogu i kasnije pogledati. U slučaju opasnosti, kontrola izdaje uzbunu. (sms, e-mail).

buza

Situacija s pšenicom u Europi je šokantna: zbog toga u mađarskim trgovinama mogu doći do dramatičnih promjena

Rusko-ukrajinski rat potpuno je poremetio tržište žitarica, što ima utjecaja ne samo u zemljama ovisnim o izvozu iz ovih dviju zemalja, već i u Europi. Lučka cijena pšenice dosegnula je 430 dolara po toni, ali ukrajinski ministar poljoprivrede kaže da bi mogla rasti i dalje, do čak 700 dolara po toni. U Mađarskoj je cijena pšenice već preko 130.000 HUF po toni, što, međutim ima utjecaj i na cijene ostalih namirnica. Osim toga, stručnjaci kažu da se u srpnju očekuje još jedno poskupljenje, ne samo brašna i kruha, već i mesa, ulja, mlijeka, šećera i na sve ostale proizvode koje sadrže žitarice.

Već četvrti mjesec traje rusko-ukrajinski rat koji je, da tako kažemo, potpuno poremetio svjetsku opskrbu žitaricama. Ukrajina i Rusija do sada su isporučili trećinu svjetskog izvoza pšenice i ječma, i nama susjedna zemlja je do izbijanja sukoba izvezla gotovo tri četvrtine svog uroda. Međutim, zbog rata ukrajinsko žito ne može ili samo u vrlo ograničenoj mjeri stiže do svojih odredišta, zbog ruske blokade nije moguće transportirati žito pomorskim putem iz crnomorskih luka. Kako smo ranije saznali od Petera Kiša, Predsjednik Udruge mađarskih prerađivača žitarica i proizvođača stočne hrane i trgovine.

EU i ukrajinska vlada već rade na tome da što prije povećaju ukrajinski izvoz do 1-2 milijuna tona mjesečno, ali to će potrajati, a ovi novi alternativni načini prijevoza će postati znatno skuplji. Kako bi se potaknuo ukrajinski izvoz žitarica, litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis predložio je tijekom nedavnog posjeta Londonu da bi se trebala organizirati međunarodna flota za pratnju kako bi se osigurala put za ukrajinske pošiljke žitarica. Prema političaru, ova flota se neće odvijati u okviru NATO-a, inicijativa bi uključivala i treće zemalje koje su posebno pogođene nestašicom ukrajinskih žitarica, poput Egipta, piše The Guardianu.

Iako su rastuće cijene i količine pšenice zaplenjene u ukrajinskim lukama dovelo je stručnjake i analitičare da bojaznosti da bi se mogla razviti globalna nestašica hrane, Europska komisija je naznačila da Unija nije u neposrednoj opasnosti od nestašice hrane. EU je uglavnom neovisna od svetskog tržišta i očekuje se da će ove godine izvoziti više pšenice nego prošle godine. Međutim, stručnjaci Komisije dodali su kako se očekuje da će rat Rusije i Ukrajine i globalna poskupljenje cijena žitarica još više povećati cijene, što će dovesti 8-13 milijuna ljudi u veliku opasnost od gladi. Komisija je stoga predložila EU da proizvodnju i izvoz pšenice poveća te da poveća pomoć u hrani siromašnim zemljama.

U svjetlu dostupnih podataka može se reći da će 10 milijuna tona ukrajinske pšenice nedostajati sa tržišta u 2022/23. godini – o tome je Alfahiru već izjavilaŽofija Potsa, glavna tajnica Udruge za žito. Prema riječima stručnjaka, nema razloga za zabrinutost, jer će to u globalu biti uvelike nadoknađeno očekivanom dobrim urodom pšenice u Kanadi (+11,4 milijuna tona) i rekordnim urodom pšenice u Rusiji. Tako će ukupna žetva pšenice 2022. biti samo 4 milijuna tona manja od prošlogodišnje žetve, dok će znatno biti iznad prosječnog prinosa u zadnjih 5 godina.

Gdje su trenutno cijene pšenice?

Svjetske cijene pšenice porasle su između 8. travnja i 6. svibnja, dijelom zbog pogoršanja izgleda za žetvu u mnogim regijama svijeta gdje se pripremaju zažetvu pšenice (Indija, Europa, SAD) i poteškoća u transportu kao rezultat rusko-ukrajinskog sukoba, navodi AKI Tallage je također izjavio u svojoj prognozi iz svibnja. Neposredni izvoz merkantilne pšenice u Rouenu (FOB) porastao je na 445 dolara po toni,cijena je 427 dolara u lipnju, odnosno cijena je zmeđu 427 i 423 dolara u srpnju i rujnu. U Njemačkoj (FOB Hamburg) sklopljeni su ugovori sa 437-438 dolara po toni za isporuke u lipnju i srpnju i 423 dolara za rujan.

U SAD-u su cijene u lukama za crvenu durum pšenicu s 11% proteina zimske pšenice (HRW) porasle na 492 dolara po toni u lipnju i 488 dolara po toni u rujnu. U Argentini je izvoz merkantilne pšenice iznosio 438 dolara po toni u lipnju, 443 dolara u srpnju i 440 dolara u rujnu 6. svibnja. Istodobno, izvoz mljevene pšenice (FOB) s udjelom proteina od 12,5% proizvedene u Rusiji iznosio je 387 USD po toni za razdoblje isporuke u lipnju i 364 USD po toni za srpanj i rujan. U Rumunjskoj i Bugarskoj, ugovori bi se sklapaju i potpisuju na 416 dolara po toni za lipanjsku, 417 dolara po toni za srpanjsku i 414 dolara po toni za rujansku isporuku. Cijena australske merkantilne pšenice u razdoblju od lipnja do rujna bila je između 375-382 dolara po toni.

Close-up of Wheat commonly grown

U Mađarskoj je cijena pšenice po toni već preko 130 tisuća forinti. To je dvostruko više od cijene koja je bila u srpnju prošle godine, što isto  utječe i na cijenu brašna, rekao je Zoltan Lakatoš, predsjednik i izvršni direktor Hajdu Gabona d.d. Stručnjak je dodao da dok je krajem prošlog ljeta bio 85-90 forinti po kilogramu brašna, sada košta 160 forinti. Prema riječima Zoltana Lakatoša, u srpnju se očekuje još jedno poskupljenje od 60 forinti, što znači da bi cijena kilograma kruha mogla porasti na oko 800 forinti. Poskupljenje žitarica dodatno poskupljuje ostale namirnice, pa se od srpnja može očekivati ​​opća cjenovna eksplozija  mesa i mesnih prerađevina, ulje, mlijeko, šećer i tako sve što je općenito zavisna od žitarica. Stručnjak je nedavno govorio i o tome da je cijena pšenice već istorijski visoka, no daljnje povećanja cijene očekuju se od srpnja, poskupljenje bi moglo biti i do 40 posto, navode iz Udruge za proizvodnju žitarica.

gabonafelek-szaritasa

Energetika u sušenju žitarica

Energetske karakteristike suvremenih sušara za zrno:

Proizvod/kgvíz Temperatura sušenja oC Upotreba toplotne energije x MJ
Žitarice 60-70 5-6
Kukuruz 110 3,8-4,2
Kukuruz 80 5-6
Suncokret 60 6-7
Repica 60 6-7

x Napomena: Podaci su samo su informativne svrhe zbog iznimno varijabilnih ulaznih parametara (obilježja okoliša, karakteristike sušnog medija, karakteristike usjeva, konstrukcijske i pogonske karakteristike strojeva).

Karakteristike poljoprivredne proizvodnje x (Mađarska)

Usjev Površina
Milion ha
Prosjek prinosa
t/ha
Usjev
Milion t
Žetva
nedv %
Skladištena
vlaga %
Žitarica 1,3-1,4 5 7,0 12-15 12-13
Kukuruz 1,1-1,2 6 7,2 16-23 12,5-13,5
Suncokret 0,5-0,6 3 1,8 9-12 8-9
Repica 0,25-0,3 3 0,9 10-12 8-9

x Napomena: U osnovnim podacima korištenim za proračune postoje značajne varijacije od područja do područja po berbi. Ubran mokri usjev G1

Toplinska energija sušenja

Proračun odvodnje:

W= G1 x (w1 – w2) / (100 – w2)

Potrošnja energije (1t sirova roba)

Usjev Sušenje Vlaga
%
Otpuštanje
kg
vl.Topl.En.
MJ/kgvoda
Topl. Energija
MJ/t
Plinx
m3/t
Žitarica retko 13 0 0 0 0
Kukuruz da 23-13 115 4 460 14,4
Kukuruz da 18-13 58 5 290 9,1
Suncokret da 12-8 48 6 288 9,0
Suncokret delomice 10-8 24 8 192 6,0
Repica da 12-8 48 6 288 9,1
Repica delomice 10-8 24 8 192 6,0

x Napomena Plin 32 MJ/ m3

Električna potrošnja silosnih postrojenja (transport žitarica, čićenje, sušenje)

Usjev Prosečna potr.
t/h
Električna energija
kW
Električna energija
kWh/t
Žitarica 25 25 1
Kukuruzx 10 40 4
Suncokret 10 30 3
Repica 10 30 3

x Napomena: Prosečno  6-7 % isparivanje vode

Utjecaj energetskih karakteristika poljoprivredne proizvodnje, sušenje usjeva.

Usjev Površina
Milijun ha
Pros.prinos
t/ha
Usjev
Milijun t
Toplinska en.
TJ
Električ en.
MWh
Električ en.
TJ
Žitarica 1,3-1,4 5 7,0 7,000 22,7
Kukuruz 1,1-1,2 6 7,2 3220 28,800 93,6
Suncokret 0,5-0,6 3 1,8 518,4 5,400 17,5
Repica 0,25-0,3 3 0,9 259,2 2,700 8,8
Ukupno 3997,6 43,900 142,6

Napomena:

Među aktualnim karakteristikama sušara treba istaknuti da su one izrazito heterogene u pogledu raspona strojeva, radnih učinaka i iskorištenosti stroja. U mnogima slučajevima zavisi od godine proizvodnje i teritorijalnim raspodjelama, suncokret se, na primjer, mora sušiti, a repica jedva da se mora sušiti. Osim toga, kukuruzu se tijekom žetve javljaju vrijednosti sadržaja vlage u velikom rasponu. (vidi tablicu) U slučaju kombiniranog rada sušare i prečistača, učinkovitost značajno se razlikuje od rada strojeva prema nominalnim karakteristikama kapacitetima strojeva zbog ograničenog rada sušare. U modernim tehnologijama sušenja se vidi da oprema sa recirkulacijom toplote i tehnologije sa vertikalnim stupovima daje veliku sigurnost za radnika koji radi sa sušarom. Kontrola ulazne i izlazne vlage sa specijalnim rotirajućim dozatorom na izlazu iz sušare daju homogenu robu.

acelvalsag

Kriza čelika mogla bi pogoditi Europu

Ruski i ukrajinski čelik davali su 20 posto europske potrošnje. Iako je sektor u trenutku izbijanja rata svoje zalihe popunila, ali sada su ove zalihe sada već minimalne. Mogu se pronaći alternativni izvori opskrbe na tržištu – ali ovi izvori su puno skuplji.

Prije početka ruske invazije na Ukrajinu, čeličana u Mariupolju Azovstal bila je jedan od najvažnijih simbola industrijskog izvoza kod našeg sjeveroistočnog susjeda, s mnoge ikonske zgrade u Londonu izgrađene su od ukrajinskog čelika. Danas je do temelja uništen industrijski pogon simbol je otpora, branitelji objekta su izdržali do zadnjeg.

Problemi Italije i Velike Britanije

Vlasnik Azovsztala, Metinvest, nakon zatvaranja svoje najvažnije tvornice pokušava pokrenuti proizvodnju negdje drugdje. Ukrajinska industrija čelika zapošljavala je pola milijuna ljudi u mirnodopskim uvjetima, što je činilo otprilike 10 posto BDP-a Ukrajine. A druga  ukrajinska ogromna čeličara, koja se nalazi u Krivij Rihu na jugu zemlje, u vlasništvu je ArcelorMittala, drugog najvećeg svjetskog proizvođač čelika. Početkom ruske okupacije i ovdje je zaustavljena proizvodnja, a nedavno su počele pripreme za početak proizvodnje. Međutim, obujam proizvodnje bit će samo djelić prethodnog, a izvoz će ozbiljno sprečavana zbog neraspolaganja transportne infrastruktura koju je Rusija uništila i zbog zatvaranja promorskih ukrajinskih luka.

Izostanak  ukrajinskog čelika s europskog tržišta već izaziva paniku među korisnicima – ponestalo je  robnih zaliha na tržištu. Rusija i Ukrajina među najvećim su svjetskim izvoznicima čelika, davajući otprilike 20 posto europske potrošnje. Mnoge čeličane na starom kontinentu uvelike ovise od ukrajinskih sirovina, kao što su ugalj i željezna ruda koji su bitni za proizvodnju čelika. Ferrexpo je bio jedan od najvećih izvoznika i njegove dionice vode na Londonskoj burzi. Mnoštvo ukrajinskih proizvoda  od čelika koristila je europska građevinska industrija – dok je bilo moguće. Sada moramo tražiti druge izvore opskrbe – i nabavka je puno skuplje.

Yuri Rizsenkov, generalni direktor Metinvesta, rekao je da je tvrtka u mirnodopskim uvjetima prodavala otprilike polovicu svojih proizvoda u EU i Veliku  Britaniju. Prema riječima direktora, to će biti poseban problem u Italiji i Velikoj Britaniji, gdje je građevinska industrija koristila najveći udio ukrajinskih poluproizvoda. Marcegaglia, jedna od najvećih talijanskih tvornica za preradu metala, uvezla je 60 do 70 posto svojih potreba za preradu iz našeg sjeveroistočnog susjeda. “Postoji panika u sektoru”, rekao je Antonio Marcegaglia, generalni direktor tvrtke, za Financial Times. Izgubljeni ukrajinska roba bilo je vrlo teško dopuniti kupnjom metalne robe iz Azije i Australije. Nestašicu je, između ostalog, potaknula i turska industriju čelika, ali najveći problem je što su novi izvori opskrbe čelikom su puno skuplji.

Nagomilane zalihe

Toplo valjani čelični lim koji se uobičajeno koristi u prerađivačkoj industriji, čija je cijena tako postala svojevrsna branša u industriji, prije invazije je koštao 950 eura po toni. U travnju je, međutim, poskupio na 1400, a onda se početkom svibnja, na vijest o ponovnom pokretanju ukrajinske industrije čelika, smanjio se na 1200 Eura. Prema analitičaru za tržište čelika, nakon početka rata velike tvrtke na tržištu počeli su panično kupovati, pokušavajući prikupiti što više robne zalihe. Međutim, pad ponuđenih količina nije bio tako dramatičan kao što su mnogi očekivali. Kako su Metinvest i Ferrexpo ponovno počeli izvoziti, a korisnici su pronašli alternativne izvore opskrbe, cijene su također delomice stabilizirane.

Industrijska organizacija Eurofer upozorila je da bi europska potrošnja čelika ove godine mogla pasti za 2 posto zbog rasta cijena energenata i stagniranja isporuke čelika. Ako se to doista i dogodi, bit će to treća u posljednje četiri godine kada potražnja za čeličnim proizvodima opada. Prema Euroferu, industrija čelika starog kontinenta pogođena je gubitkom sirovina uzrokovanim ratom, ali su mnogi velike tvrtke kupili su robne zalihe za koje se trenutno očekuje da će biti dovoljne do kraja oružanog sukoba, što je trenutno nepoznat. ArcelorMittal vjeruje da će potrošnja čelika u Europi ove godine pasti za 2-4 posto. Dok njihova prijeratna prognoza predviđala je povećanje od 0-2 posto.

Da bi se cijene konsolidirale, Europska komisija i SAD predložile su ukidanje uvoznih carina na ukrajinski čelik na period od godinu dana. Veliko je pitanje, međutim, kada će industrija našeg sjeveroistočnog susjeda s uništenom  proizvodnim sustavom moći proizvoditi i izvoziti u većim količinama. “Sve najviše ovisi o željezničkoj infrastrukturi. Također možemo kupiti željeznu rudu i ugalj iz Poljske, željeznu rudu iz Australije ili Brazila. Međutim, naš glavni cilj je uvoz iz Ukrajine – sve dok se vrši proizvodnja “, rekao je generalni direktor velike europske čeličane.

Reorganizacija transporta

Metinvest također intenzivno radi na restrukturiranju svojih transportnih linija. Šalju se preko Bugarske, Rumunjske i Mađarske, jedan ugovor za Alžir, na primjerice,isporučena je preko luke Constanta u Rumunjskoj. Tvornica je također redizajnirala svoju strukturu proizvoda, počevši od proizvodnje čeličnih umetaka za pancire i tenkovske zamke za ukrajinsku vojsku. Financijski položaj tvrtke za sada je relativno stabilna. Agencija za kreditni rejting Fitch nedavno je izjavila kako vjeruju da će Metinvest moći platiti kamate na obveznicu od 176 milijuna dolara koja ističe u travnju 2023.

kukorica

Ovo nitko nije očekivao: stigla je neočekivano dobra vijest o stanju kukuruza na mađarskim poljima

Prošla godina nije bila dobra za kukuruz, a iako se dugo nakon sjetve izgledi su bili za dobar urod, i da će ovaj će usjev biti pobjednik prošle godine, zbog ekstremnih vremenskih nepogoda i raznih štetnika konačno se moglo ubrati samo znatno slabiji urod u prosjeka od prethodnih godina. Ove godine se, međutim, čini da je situacija puno povoljnija, uzgajivači kukuruza uspjeli su završiti sjetvu po planu a kukuruz  se  u narednom periodu lijepo razvijala. Međutim, nedostatak padavina i suša  i dalje mogu predstavljati problem. No, ako i u sljedećem razdoblju i na vrijeme bude stizalo dovoljno kiše, onda bi ove godine u Mađarskoj mogla biti čak i rekordni urod kukuruza – rekli su za našem suradniku poljoprivrednici s kojima je naš kolega razgovarao.

2021. godine, unatoč dobrim izgledima po procjenama mađarskih uzgajivača kukuruza, vrijemenske prilike su konačno pomrsili konce. Iako su prošle godine uspjeli završiti sjetvu kukuruza unatoč nepovoljnim vremenskim prilikama na vrijeme, i mogli su imati razloga da bi ovaj usjev mogao biti sa najprofitabilniji prošle godine nije se tako desilo. Tijekom ljeta su vrućine, štetnici i nedostatak padavina uzrokovali sve ozbiljnije probleme na njivama, dok se konačno nije pokazalo da će uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta doći do značajnih gubitaka u urodu kukuruza. Od milijun hektara kukuruza na kraju je požnjeveno oko 6 milijuna tona, što je oko 26% manje od prosjeka prethodnih godina, kako je ranije izvijestio ekspert našeg suradnika.

Ove godine sjetva kukuruza u našoj državi je uglavnom protekla bez problema, a općenito je i vrijeme koje je uslijedilo bilo pogodno za klijanje i razvoj biljaka, rekli su stručnjaci s kojima smo razgovarali. U većini županija stabljike se razvijaju po planu i lijepo, iako nedostatak padavina i suša mogu predstavljati p ozbiljan problem kako se približavamo ljeti. Svi su se složili da bi uz odgovarajuću količinu i kvalitetu padavina ove godine mogla biti čak i rekordna godina za kukuruz, no ako ostane sušno vrijeme bez kiše, strah će se ponoviti od prošle godine.

Đerđ Benko, voditelj ogranka za biljnu proizvodnju Poljoprivredne zadruge Rakóci u županiji Bekes, rekao je na pitanje našeg suradnika da je u proljeće ove godine kukuruz za stočnu ishranu posijana na 400 hektara, a kukuruz za kokice na 100 hektara. Vrijeme je bilo lijepo i sjetva je dobro prošla, rekao je voditelj, dodajući da je u početku pogodno vrijeme i da kukuruz lijepo proklija, ali da bi sad već trebala padati veća količina kiše. Voditelj sektora za biljnu proizvodnju govorio je i o tome da su biljke trenutno u osmolisnom stanju i pokazuju jednoličnu lijepu sliku. No, pravo je pitanje koliko će vode biti opskrbljeno vodom tijekom rasta metlica, jer ako ne bude dovoljno vode, urod će biti puno lošiji nego lani – istaknuo je Đerđ Benko, koji kaže da se sada ništa ne može predvidjeti za količinu uroda, bilo kakve procjene u ovom momentu su prerane. Stručnjak  je rekao da je sa strane zaštite bilja zasad je sve u redu s kukuruzom, tretiran je herbicidom, osim toga drugi zahvati do ovog trenutka nisu bili potrebni. Na pitanje  kako je pad cijena inputa utjecao na njih, Đerđ Benko je rekao da su ove godine mogli sve nabaviti na vrijeme i tretirati sve kulture po programu kako su želeli. Voditelj ogranka za biljnu proizvodnju Poljoprivredne zadruge Rakoci dodao je da je ove godine izdata ista količina gnojiva kao i svake godine do sada, a uvjereni su da cijene žitarica neće biti u padu kada bude trebalo prodati na tržištu. Poskupljenje gnojiva i ostalih inputa ove godine nije bio problem, ali sve je veća neizvjesnost jer se ne može znati što će biti sljedeće godine. Što se tiče izgleda, stručnjak nije želio nagađati jer, kako je rekao, još se  može svašta desiti sa urodom: mogli bi se zabilježiti ogroman prinos, ili  čak se može desiti da će se kukruz prodavati sa ogromnim minusom na kraju . Sve ovisi samo o tome hoće li na poljima biti dovoljno padavina. Ono što se može reći kao razlog za zabrinutost je to što tla nisu dovoljno snabdevena vlagom i mogu navodnjavati samo malu površinu u poljoprivrednoj zadruzi Rakoci, dodao je Đerđ Benko.

Enjingi Agrar d.d. je 2021. godine posijao stočni i silažni kukuruz na 2.465 hektara, kako je za našem suradniku rekao Jožef Siladi, voditelj sektora za biljnu proizvodnju tvrtke u Fejer Županiji. Što se tiče sjetve, suradnik je dodao da su ove godine mogli kasno krenuti s radovima jer su tla bila hladna, a bila je i jednotjedna zastoj zbog kiše, ali su sjetvu kukuruza uspjeli završiti 2. svibnja. Što se tiče stanja parcela, može se reći da su posljednjih dana bile su tri i više velike kiše na poljanama, biljke počinju sustizati zaostatak u razvijanju, ali ne smije se zanemariti da u tlu nema dovoljno vlage. – podsjetio je Jožef Siladi. Što se tiče zaštite bilja, voditeljica sektora glavne biljne proizvodnje objasnila je da je do sada obavljena prva runda suzbijanja protiv korova, ali će i dalje biti naknadnih tretmana, no sveukupno se može reći da je godina bila povoljna za kukuruz. od patogenih štetnika. Što se tiče poskupljenja sirovina, voditelj sektora je priznao da su poskupjelo gnojivo, pesticidi i gorivo, ali to nije izazvalo ozbiljnije probleme  na proizvodnju. Što se tiče očekivanog prinosa, Jožef Siladi je također naglasio što će se dogoditi do žetvie ovisi puno od kiša u narednom periodu. Stanje žitarica je dobro, i a ako bude dovoljno padavina, ove godine može biti čak rekordna berba.

Na sličan način vidi situaciju  i šef sektora za biljnu proizvodnju Baki Agrocentum d.o.o. Zoltan Nemet je na upit našeg suradnika rekao da je ove godine stočni kukuruz posijan na 250 hektara, polovica krajem ožujka, a druga polovica početkom travnja. Stručnjak je rekao da je odlučeno da se biljka ne rodi sjeme u isto vrijeme u slučaju da stvari pođu u neočekivani pravac, cijeli urod neće propasti. Zasad je ipak se sve odvija po planu, biljke su u stanju 7-9 listova. Sa stajališta zaštite bilja, tvrtka Zala već je sprovela temeljni tretman suzbijanja korova na poljima, koji se pokazao uspješnim zbog padavina. Kao rezultat toga, postoje čista, razvijena dobro  razvijene parcele koja su kultivisana krajem svibnja. Zoltan Nemeth je rekao da su u sljedećem razdoblju planirana još 3 tretmana za zaštitu bilja: folijarno gnojivo, tretiranje s visokim sadržajem fosfora i cinka početkom lipnja, insekticidno tretiranje druge generacije kukuruznog moljca krajem lipnja i tretiranje fungicidom. tijekom cvatnje. Što se tiče cijena inputa, voditelj sektora za biljne proizvodnju rekao je da ih ove godine ovaj problem nije pogodila, jer su kupili sve inpute za sve usjeve koje su posijali još prošle godine. Što se tiče očekivanih izgleda, Zoltan Nemeth je rekao da bi bilo prerano bilo što predvidjeti po tom planu, ali ako u sljedećem razdoblju bude dovoljno padavina, moći će dobiti  prosjek od 10-11 tona po hektaru koja je bila karakteristična u zadnja tri godine.

Pesimističniju sliku situacije dao je glavni agronom okruga Belvardi d.d. Andraš Sič rekao je kako je ove godine stočni kukuruz posijan na 2800 hektara,  iako je u vrijeme sjetve sve bilo u redu, njive sada izgledaju jako loše. Biljke su trenutno u stanju 4-6 listova, ali kako je u nedavno palo ukupno 4-5 mm kiše, jako su dehidrirane i morale su se suočiti ozbiljnijom zarazom bjeliloze na poljima. Specijalist je dodao da kukci nisu nanijeli veliku štetu, samo su otežali stvari. Andraš Sič rekao je da skok cijena ulaznih materijala nije utjecao na njih, mogli su nabaviti sve i iste tvari su tretiranjem na biljke utrošene  kako je planirano. Na kraju sezone nije bilo ni fosforne ni kalijeve soli, ali je sve ostalo dobro sprovedeno, dodao je glavni agronom. Andraš Sič nije želio nagađati o očekivanim prinosima, rekavši da nema nikog tko bi nam mogao reći u ovom momentu što će biti ovdje nakon nekoliko tjedana ili mjeseca. Međutim, također je naglasio da će zemljištima biti prijeko potrebne padavine, inače će se ponoviti prošlogodišnji fijasko.

Zaključno, može se reći sjetva i razvoj kukuruza u zemlji ove je godine protekao uglavnom bez problema, a osim Baranjske županije, nedostatak padavina za sada nije bio problem. Međutim, to se može brzo promijeniti ako vrijeme ostane suho i stigne ljetna vrućina, lako može uništiti biljke svuda u zemlji. Poljoprivrednici sada vide da bi ove godine mogla biti čak i rekordan prinos kukuruza, no sve ovisi o tome hoće li biti dovoljno padavina u narednem periodu.

 

zold-buza

Grubo je što se događa s pšenicom u ovoj županiji: inače što se događa na poljima?

Mađarsku karakterizira snažna dvojnost na fronti pšenice: dok je u zapadnom dijelu zemlje postižu odlične rezultate, i kako se krećemo prema istoku, postoji velika verovatnoća za prosečne rezultate, nedostatak padavina uzrokuje  sve više i više problema za poljoprivrednike. Nije bilo problema sa sjetvom, nije se ponovila situacija od prije prošle godine kada je nekoliko poljoprivrednika samo raspršivačem stajnjaka moglo nanositi sjeme na zemljište, zima je bila bez padavina i sušno proljeće ozbiljno su škodili biljkama na nekoliko mjesta. Ali kakva je stvarna situacija na domaćim poljima? Kakvo je stanje pšenice na zapadu i istoku? O tome je naš suradnik pitao mađarske poljoprivrednike.

Zoltan Nemeth, voditelj grane za biljnu proizvodnju Baki Agrocentum do.o. u županji Zala, rekao je našem suradniku da je u jesen 2021. pšenica zasijana na 700 hektara. Prema riječima stručnjaka, nije bilo vremenskih problema, sjetvu su mogli završiti na vrijeme, a zima bez kiše nije stvarala probleme na poljima. Genetika suvremenih sorti pšenice omogućuje mnogo toga, a u slučaju jesenjih žitarica, pšenica najbolje podnosi sušu. Kako je rekao Zoltan Nemeth, blaga zima je bila dobra za prezimljavanje, samo su morali obratiti pozornost na to da mogu eliminirati različite viruse ali su to mogli lako riješiti. I početkom veljače bilo je dovoljno oborina da bi se mogla oploditi glavica, pa im suša od druge polovice veljače do kraja ožujka nije predstavljala problem. Vrijeme je sada kišovito, što je rezultiralo povoljno za razvijanje biljke, istaknuo je voditelj sektora za biljnu proizvodnju, dodajući da je stanje razvoja biljke u optimalno za ovo doba. Zoltan Nemeth je rekao da je drugo tretiranje fungicidom obavljeno početkom svibnja, a posljednje će biti početkom lipnja, i da je sjetva  u gotovo savršenom stanju. Voditelj odjela za biljnu proizvodnju Baki Agrocentum d.o.o. otkrio je da ih veliki porast cijena sirovina nije spriječio u poslovanju, jer su sve unaprijed nabavili u jesen 2021., pa su mogli biti u lagodnoj poziciji da mogu računati sa prošlogodišnjim ulaznim cijenama. Prema riječima stručnjaka, ovisno o sorti, očekuje se 8-9 tona pšenice po hektaru, prosječni prinos pšenice namijenjene za prodaju je 8-8,5 tona/ha, ali po pocenama prinos sjemena može doseći 8,5-9 tona/ha.

Ove godine pšenica je zasijana na 2200 hektara u tvrtki Enjingi Agrar d.d. koja se nalazi županiji Fejer , doznajemo od agronoma Adama Rože. Prema riječima stručnjaka, u jesen 2021. godine sa sjetvom je sve bilo u redu, a radovi su započeti i završeni na vrijeme. Blaga zima, s druge strane, nije pomogla razvoj biljke, kako je agronom za ovu godinu naglasio s malo kašnjenjem su biljke, a ni busanje nije bilo optimalno. Padavine su stigle  krajem ožujka, početkom travnja, što je poboljšalo situaciju, ali nije moglo u potpunosti vratiti u dobro stanje pšenicu. Adam Roža je također govorio o tome da dosad nisu imali problema s gljivama – zbog suhog vremena, ali ako sada dolazi vlažnija period,opasnost od fuzarija bi se ipak mogao pojaviti. Što se štetočina tiče kukaca, godina je za sada bila bez ikakvih događanja, a najbolje bi bilo da tako i ostane, napomenuo je stručnjak, dodajući da zbog suše ionako korov nije bila veliki problem, iako bi se to moglo promijeniti dolaskom kišovitog vrijemena. Prema riječima Adama Rože, stanje pšenice je srednje, naravno ima boljih i lošijih polja, ali općenito je ovo srednje stanje tipično. Agronom je pričao i o tome kako osjećaju da cijene input materijala i da su im se troškovi proizvodnje gotovo utrostručili, ali kako su i prodajne cijene bile puno veće, možda bi i na kraju i dobro prošli. Adam Roža sada predviđa prinos od šest tona po hektaru.

Na naš zahtjev, agronom Mihalj Lenart iz tvrtke Jasapati 2000 d.d. rekao je da je ove godine pšenica zasijana na oko 700 hektara, a durum na 390 hektara. Ovaj put sa sjetvom nije bilo problema, posao su sa sijačicom završili lijepo, uredno i na vrijeme, naznačio je stručnjak, misleći na jesen 2020. godine, kada su sjeme u zemlju mogli posijati samo uz pomoć rasipača gnojiva. Prema riječima Mihalja Lenarta, nedostatak jesenskih oborina rezultirao je odgođenim klicanjem, ali blaga zima nije unazadila razvoj biljke. Ne može se reći da je  prohladno i suho vrijeme u rano proljeće, sa kišom koja je početkom travnja stigla doslovno u zadnji trenutak puno pomogla rast usjeva. Prema riječima agronoma, sada je situacija ista kao i krajem ožujka: ako ne bude kiše sljedećih dana, to bi moglo imati katastrofalne posljedice po poljima. Kako je rekao Mihalj Lenart, ako neće biti kiše, biljka će izbaciti klas, procvjetat će i oploditi se, ali to će biti beskorisna, ružna i mala zrna. Ova opasnost je uglavnom za ječam, ali ako ostane vrijeme bez kiše, tu bi sudbinu mogla slijediti i  pšenica koja je još u srednjem doblju razvoja. Zato se stručnjak  ne usuđuje ulaziti u procjene uroda, kako je rekao, sve ovisi o iduća 1-2 tjedna. Što se tiče povećanja troškova, kaže agronom, postoji opće povećanje razine troškova, no učinak će se vidjeti tek kada bude žetva i vidjet će se za koliko se mogu prodati na tržištu. Prema Mihálju Lenart, ako se cijene na berzi povećaju na isti način kao i troškovi, neće biti problem profit.

Iako je pšenica prošle jeseni pod dobrim uslovima posijana, već postoje velike razlike u razvoju biljke i u očekivanim prinosima na  njivama. Dok se u zapadnom kraju zemlje pšenica nalazi u dobrom stanju  gotovo savršenom stanju, kako se krećemo prema istoku, razvoj je prosječna, srednji kvalitet uroda postaje sve karakterističnije. Prema riječima poljoprivrednika s kojima je naš suradnik razgovarao, prinos pšenice u istočnom dijelu zemlje očekuju da će ovisiti uglavnom o vremenskim prilikama u narednim danima i tjednima.

nagy-istvan

Ištvan Nađ: Možemo spriječiti nestašicu koja ugrožava opskrbu domaćih potrošača i stočara na domaćem tržištu

S obzirom na očekivanih uticaja ekonomske i prehrambene rusko-ukrajinskog rata, ne može se zanemariti 4,2 bilijuna HUF koje Mađarska namjerava uložiti u razvoj poljoprivrede. Ministar poljoprivrede Istvan Nađ je za naš portal naglasio: pokreću se projekti kroz koje se razvija prehrambena industrija i modernizira poljoprivreda i koji mogu pomoći mađarskoj poljoprivredi da se suoči s izazovima koje je pogoršao rat. Ministar poljoprivrede je, među ostalim, rekao da je Vlada u cilju jamčenja sigurnosti sa domaćeg tržišta stočne  hrane za ishranu životinja  uvela obvezu obavijesti o izvozu važnih žitarica i uljarica, čime bi se moglo kontrolirati tržište žitarica i po potrebi mogu spriječiti neizvjesnost o opskrbi domaćih potrošača i nedostatak na domaćem tržištu koja nam prijeti.

Ministar poljoprivrede Istvan Nađ za naš je portal rekao o izazovima  rusko-ukrajinskog ratg, što se tiče  prehrambenih proizvodau  budućnosti kontroverzni plan EU-a Green Deal, dovodi do nestašice hrane u Trećem svijetu te pitali smo o mogućim rješenjima navodnjavanje domaćih oranica.

Paralelno s izazovima rusko-ukrajinskog rata, za razvoj mađarske poljoprivrede bit će izdvojen iz proračuna veći dio nego ikada. Može li se ovo smatrati kvazi “sretnim” vremenom?

Utjecaj rusko-ukrajinskog rata na mađarsku poljoprivredu uglavnom se odnosi na cijene, jer su  energenti, gnojiva i usjevi, su značajno poskupjeli. Neviđeni iznos od 4,265 milijardi HUF za ruralni razvoj, zajedno s 80 posto dodatnog nacionalnog financiranja, već je počeo pristizati u mađarsko gospodarstvo. U sklopu toga smo prošle i ove godine iskoristili više od 1500 milijardi forinti za financiranje najvećeg programa razvoja poljoprivrede i prehrambenu industriju nakon promjene političkog režima. Financiramo projekte koji će razviti prehrambenu industriju i modernizirati poljoprivredu. Tehnološki napredak omogućuje našim poduzećima da budu energetski učinkovitiji, a podrška u primjeni preciznih tehnologija omogućuje ciljanu i optimiziranu upotrebu gnojiva i pesticida, što sve može pomoći u suočavanju s izazovima pogoršanih ratom. Dakle, ovaj program već odgovara na ključne izazove i želimo to nastaviti i u budućnosti.

U kojoj mjeri tržišni nedostatak ruskih i ukrajinskih proizvoda ima negativni  učinak na mađarski poljoprivredni sektor, koja su tržišta zatvorila i da li se otvaraju i nove mogućnosti za mađarsku poljoprivredu?

Važno je pojasniti da Mađarska uvozi neznatne količine žitarica, suncokreta i hrane iz Ukrajine i Rusije, pa mogućnost izostanka ili prekid isporuke  ne utječe na sigurnost domaće opskrbe hranom. Kao rezultat toga, rat je poremetio neke od poljoprivrednih opskrbnih lanaca koji su se razvijali dugi niz godina, uzrokujući poremećaj europske proizvodnje, poskupljujući proizvodnju i proizvode. Čini se da nedostatak ukrajinske robe preuređuje tržišta u smislu količine i logistike. Na značajno povećanje cijena na tržištu žitarica i stočne hrane u Mađarskoj u ovoj ratnoj situaciji utječu uglavnom stočari, proizvođači stočne hrane i prehrambena industrija. Rastuće cijene energienata veliki su izazov za energetski nužne gospodarske djelatnosti, dovoljno je razmišljati o hladnjačama ili na zamrzavanje. Rastuća svjetska potražnja za žitaricama i uljaricama, naravno, utječe ne samo na cijene nego i na raspoložive zalihe; nije slučajno da smo u svrhu jamčenja sigurnosti domaće hrane za životinje i prehrambenih proizvoda uveli obvezu prijave u slučaju namjere izvoza većih količina žitarica i uljarica. Na taj način možemo kontrolirati tržište žitarica i po potrebi spriječiti nedostatak istih na domaćem tržištu koji bi ugrozio opskrbu domaćih potrošača i stočara.

Rusija se dobro opirala sankcijama zbog svoje tranzicije na samostalnu opskrbu, samoodrživi gospodarski sustav na nekim područjima. Da li postoji potreba za sličnom samostalnošću na razini EU-a za jačanje unutarnjeg tržišta?

Europska unija je već i trenutno može samostalno da vrši opskrbu prehrambenim proizvodima iz ključnih poljoprivrednih sektora i, u mnogim slučajevima, ima i značajan izvozni potencijal, osiguravajući prehrambenu sigurnost stanovništvu EU-a. Odavno je na raspolaganju niz tržišnih mogućnosti i političke podrške za pravilno funkcionisanje unutarnjeg tržišta. Međutim, za neke input sirovine , kao što su gnojiva, ovisnost o uvozu sirovina predstavlja problem i izvozno orijentisani sektori nekih zemalja moraju računati s gubitkom ruskog i ukrajinskog tržišta. Cilj nam je da i EU i Mađarska zadrže i ojačaju na svojim izvoznim tržištima i pronađu nova. To je i time važnije jer će mogući poremećaji na vanjskom tržištu uzrokovati ozbiljne probleme na unutarnjem tržištu, što će također zahtijevati intervenciju Komisije mora raditi na tome kako bi se uspostavila normalna tržišna situacija. Takvo izvanredno stanje bilo je prvi embargo nametnut Rusiji 2014. ili pad kineske potražnje za mlijekom i mliječnim proizvodima u 2015.-16., na primjer, i nedavni problemi afričke svinjske kuge na tržištu svinja. U svjetlu aktualnih događaja, rastuće cijene hrane i problemi  opskrbe sa prehrambenim proizvodima koji se mora riješiti na razini EU-a. Potencijal za proizvodnju hrane je na održivoj razini i također se mora očuvati, a sredstva za održivost okoliša i bezbednost kvaliteta hrane moraju se približiti, jer se sada kreću u suprotnom smjeru.

Hoće li se politika Green Deal – a koju zagovara EU promijeniti zbog sukoba, treba da se promijeni i da li uzrokoje probleme ako Unija zadrži svoje prethodne svoje stavove?

U sadašnjoj situaciji pitanje bezbjednost hrane postalo je zaista važnije od svega drugog. Europska unija trebala bi igrati važnu ulogu u globalnoj opskrbi hranom, s jedne strane, u osiguravanju bezbjednog funkcionisanja agrarnog tržišta i lanaca opskrbe, sa druge strane, u osiguravanju da svi imaju pristup dovoljnoj količini hrane. Što se poljoprivrede tiče, Europske komisije ne vidi namjera da mijenja smjer i ciljeve sektorske politike utvrđene Zelenim sporazumom. Ove godine je poduzeta prijelazna mjera kako bi do sada neobrađene površine postale obrađene, ali osim toga nije izašao nijedan konstruktivni prijedlog. Smatramo da je važno razvijati održivu poljoprivrednu proizvodnju i prehrambeni sustav, ali da klimatski i ekološki ciljevi moraju biti ostvareni na način da se ne umanji konkurentnost poljoprivrede i obujam proizvodnje. Stoga se mora postići prava ravnoteža između ciljeva i trenutnih potreba, budući da su prethodne međunarodne analize predviđale značajno smanjenje europske proizvodnje ako se ciljevi Zelenog sporazuma u potpunosti ispune.

Nestašica hrane također će biti veliki teret za zemlje trećeg svijeta. Je li Europa spremna za ovaj problem? Ima li Mađarska prostora za manevar u rješavanju ovog problema?

U Mađarskoj nema nestašice hrane, jer mađarska poljoprivreda može opskrbiti više od 20 milijuna ljudi. Istodobno, rusko-ukrajinski sukob predstavlja ozbiljnu prijetnju  ishranu u trećim zemaljama. Imamo zajedničku odgovornost da podržimo Ukrajinu i  zemalje trećeg svijeta u opskrbi svojih potreba, posebno s obzirom na činjenicu da je Unija neto izvoznik poljoprivrednih proizvoda. U svim pregovorima Mađarska naglašava važnost povećanja poljoprivredne proizvodnje EU-a kako bi EU uz opskrbu građana EU-a mogla izvoziti u treće zemalje. Naši stručnjaci također aktivno sudjeluju u novom panelu koji je uspostavila Europska komisija, Europskom planu za hitne slučajeve za bezbjednost opskrbe hrane i sigurnost hrane (EFSCM), za rješavanje izazova na ovom planu.

Javno mnijenje u zemlji strahuje od povećanja cijena hrane. Koje mogućnosti ima Mađarska za smanjenje vanjskih negativnih učinaka? Jesu li potrebne mjere za reguliranje, zaštitu i jačanje domaćeg unutarnjeg tržišta?

Kako bi se smanjili vanjski negativni učinci, Vlada je uvela zamrzavanje cijena hrane , u interesu sigurnosti opskrbe, obvezu prijave izvoza žitarica, pri čemu država po potrebi može iskoristiti svoje pravo na kupovinu. Moramo zadržati kupovnu moć naših građana. Stoga podupiremo obitelje i umirovljenike iskorištavajući manevarski prostor koju nam pruža uspješan start mađarskog gospodarstva nakon pandemije. Među svojim nedavnim mjerama istaknuo bih da su roditelji koji odgajaju dijete  dobili povrat poreza na lični dohodak do porezne razine prosječne plaće. Zbog veće inflacije od očekivane, uskladili smo mirovine s dodatnim povećanjem i mirovinskom premijom. Nadalje, važno je napomenuti da je od siječnja 2022. minimalna plaća porasla na 200.000 HUF.

Poljoprivredna komora preporučuje da se gospodarenje vodama koncentrira u jednu ruku kako bi se organiziralo i planiralo navodnjavanje i održavanje podzemnih voda. Može li ova ideja biti rješenje i u kojoj fazi  je reorganizacija vodenog gospodarstva?

U svezi s prijedlozima, Ministarstvo poljoprivrede naznačilo je da kako bi se osiguralo koordinirano djelovanje sektora, također smatra važnim poboljšati stanje upravljanja vodama u Mađarskoj te ojačati i razviti zajednički skup kriterija za tu svrhu. . Aspekti razvoja navodnjavanja ne mogu se tretirati odvojeno od pristupa integriranog upravljanja vodama, drugih aktivnosti u riječnom slivu; potrebe za vodom moraju biti usklađene s vodenim resursima i hidrološkim procesima u prostoru i vremenu. Za prethodne  smo se također složili oko potrebe za pripreme ideja i analiza u vezi vodenih resursa. Tvrdnja o “osobnoj odgovornosti” zahtijeva vladinu odluku, no unatoč tome, potrebne su daljnje konzultacije o sektorskim pitanjima uz uključivanje sudionika.

statistika kukuruza (2)

Izgledi na tržištu žitarica u 2022 godini

(U ovom članku još se ne govori o uticaju rata.)

Da li razumijemo lšto je dovelo do toga  da su cijene usjeva na ovakvim visinama? Koliko dugo će to trajati? Kukuruz pokazuje posebno uzbudljive trendove, jer cijene gnojiva imaju posebno snažan utjecaj na ovu kulturu. Svrha ove serije članaka nije samo jedna rečenica o tome kamo će ići cijene žitarica u idućem mjesecu. Želio bih u svojoj složenosti predstaviti novi svijet koji se razvija oko nas. Ne radi se samo o tome koliko se kukuruza isplati posijati u proljeće.

Ako pokušamo razumjeti tržište kukuruza u ovom procesu, moramo se vratiti barem u vrijeme kada je koronavirus eksplodirao, a ne smijemo zaboraviti “rigidnost” koju uzrokuje ne samo naša struktura usjeva nego i uspjeh samog kukuruza. Ne može svatko naučiti, posijati i prodati novi urod. Tako se mnogi nakon kratkih zaobilaznica lijepo vraćaju dobro provjerenim strukturama masovne proizvodnje. Od 2020. godine, kao posljedica globalnih zatvaranja, strahovi su se pojačali i na poljoprivrednim tržištima, čiji je jedan od najvidljivijih znakova bio opći rast cijena sirovina.

Značajnu ulogu u tome ima činjenica da broj i opseg financijskih ulaganja sa trenutno neizvjesnim financijskim uslovoma u takvim slučajevima refleksno se povećava novčana ulaganja, što je dodatni faktor povećanja cijene. U kriznim vremenima,  tržište agrara je područje bijega i sa izgledom za dobar profit za ulagače u svijetu bankara. Mjera straha nije samo visoka cijena, već i aktivnost uvoznika da sve više povećaju svije zalihe. Tome u prilog govori podatak da je svjetski uvoz kukuruza porastao za 11% u tržišnoj godini 2020/21. U ta sredstva je uračunato i u kojoj bi mjeri bili promijenjeni izdaci na inpute, zbog povećanja cijena usjeva, mogli izazvati teritorijalne podjele ove godine. Vjerujem da će to biti minimalno. No mislim da  većina poljoprivrednika neće  mijenjati dosadašnje poslovanje, čak ni po ovoj cijeni. A to će značiti pad prihoda. Naravno, u tom slučaju ako se ne postigne napredak u učinkovitosti. Što se profita tiče, ostat ćemo ispod prošlogodišnjih razina. Pogledajmo pozadinu prognoze!

Što će ostati nakon ” bombe” umjetnih gnojiva?

Nakon vanredne 2020. godine uslijedila je još posebnija lani, a neću vam odati veliku tajnu da nam ni ova godine neće biti laka. Štoviše, uvjeti proizvodnje i dalje su komplicirani. Međutim, vjerujem da će nam to dati više mogućnosti nego što će oduzeti od nas. Bez obzira na ove fluktacije, nastavi će se selektiranje tvrtki. Da biste bili na strani pobjednika, morate doći do korektnih informacija i donijeti važne odluke. Ovdje je ponovno promišljanje, vrijeme i financiranje planiranih investicija.

globalna statistika kukuruza

Zatim tu su i rastuće kamatne stope, smanjena ponuda subvencioniranih kredita ili najnovija reforma sustava subvencionisani projekata. Svi ovi zahtijevaju kompletnu pripremu i prave partnere. Iako je tema članka opis o izgledima za tržište kukuruza, ovaj dio je neophodan za iskorištavanje prilika na tržištu. Već je sigurno da nas sustav poticaja neće iznevjeriti, dapače daće nam nove mogućnosti. Povećanje stope nacionalnog sufinanciranja ruralnog razvoja na 80% otvorilo je mogućnosti čak i za značajno povećanje potpore pojedinih dijelova, a da ne spominjemo nevjerojatan mogućnosti ruralnog razvoja. Budimo optimisti, trebat će nam više napora da stignemo  uspijeha. Moramo faktor sreće staviti na zadnje mjesto. Najbolji primjer je ovisnost od padavina. Bez navodnjavanja i svjesnih mjera očuvanja vlage u tlu, raspodjela prinosa kukuruza bit će isto takva kao što je bila prošle godine.

statistika kukuruza

Stanje na svjetskom tržištu, prognoze

Moramo biti svjesni da na globalnom i europskom tržištu kukuruza nisu toliko poremećena kao kod nas. Dakle, struna se može natezati jedno vrijeme dok ne pukne, i na kraju uzvrati udarac. Porast uvoza već ukazuje na činjenicu da postoje problemi s konkurentnošću domaćih usjeva na ovim visinama . Cijena sirovina Chicaga, koja je referentna cijena na svjetskom tržištu, porasla je za 21% u trećem tjednu veljače u odnosu na godinu ranije. Njegova cijena  odgovara srpnju prošle godine i raste. U veljači je USDA dodatno povećala svoja očekivanja uroda za tržišnu godinu 2021./2022. Sada iznosi 1207 milijuna tona, još jedan povijesni rekord i 11 milijuna tona iznad očekivane razine potrošnje (1196 milijuna tona, od čega 752 milijuna tona hrane), tako da će se zalihe povećati (na 303 milijuna tona do kraja marketinga). godina). Stoga je svjetska ravnoteža kukuruza još uvijek uravnotežena. Tijekom protekle četiri godine globalna potrošnja malo je nadmašila proizvodnju, što je dovelo do smanjenja zaliha. Ne očekuje se takav nastavak i ove godine. Svjetsko tržište će se nastavlja širiti. Svake godine oko jedan posto se povećava obim uroda koja se okrene  na međunarodnom tržištu. Ove godine ova stopa će  iznositi 17%.

proizvodnje kukuruza u EU

Iako se brojke u prognozi Međunarodnog vijeća za žito neznatno razlikuju od onih iz USDA-i, njihov je sadržaj isti: proizvodnja i upotreba su u ravnoteži, a zalihe se lagano šire. OECD surađuje s FAO-om na izradi stabilnu srednjoročnu prognozu. Na osnovu dobijeni podataka očekuje se povećanje količine od 10-11% do 2030. u usporedbi s ovogodišnjim količinama. Posijana površina može se proširiti samo  minimalno. Proširenje proizvodnje je stoga zamislivo samo sa povećanjem prinosa. (Ovo je vrlo važna informacija!) Korištenje kukuruza će se povećati prvenstveno u zemljama u razvoju, posebice u Africi. Glavna prijednost njihove trenutne prognoze što se tiče tržišta kukuruza je prognoza cijene za buduće. Očekuje se da će to izazvati uspone i padove u sljedeće dvije godine, a potom i do trajnih promjena , no međutim ne očekuju se  značajne promjene u usporedbi s današnjim cijena.

prognoza prosječne cijene kukuruza

Izgledi i situacija u Europi

U Europskoj uniji 2020./2020. obrano je 68 milijuna tona kukuruza, 1% više nego godinu ranije, a 2021./22. očekuje se 69 milijuna tona kukuruza. Zajednica je konstantno sa strane kao uvoznik. To iznosi 10-15 milijuna tona godišnje. Kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za stočnom hranom, povećat će se i površine posijane kukuruzom u EU (na štetu pašnjaka i silažnog kukuruza). Površina posijana kukuruzom može doseći 9,2 milijuna hektara. Ono što se dobro vidi iz srednjoročne prognoze u nastavku je zadnja kolona u tabeli da očekivanja iz Briselu na tržišta kukuruza u  praktički nemjerljive promjene.

otkupne cijene kukuruza

Prognoza za domaće tržište

Korekcija na Europskom i na svjetskom tržištu u protekloj  godini se znatno manja odrazila na Mađarsko tržište nego inače. Cijene institucije za analizu podataka u agraru za 5. tjedan ove godine ne pokazuju porast u odnosu na tjedan ranije, odnosno 32% u odnosu na godinu ranije. Cijena od 90.000 HUF od tada nije više rasla.

Gornja dva grafikona su vrlo slična, iako jedan prikazuje cijenu kukuruza na Pariškoj burzi, a drugi domaću otkupnu cijenu. Značajna kretanja cijena je posljedica potražnje za kukuruz na burzi i lokalnih uvjeta ponude i potražnje. U godinu i pol iza nas, to je dramatično pogoršano elementima koja su povezanim sa pandemijom. Na temelju navedenih jasno se vidi  da nije nedostatak sirovina potaknuo cijene na rast.

statistika kukuruza2

Kako bismo imali  točne tržišne prognoze, još uvijek se moramo pregledati dva područja, jer puno pričaju sami o sebei. (1) Iako se neznatno povećala 2021. (1043 E ha), površina posijana kukuruzom ali ako se gleda dugoročnija tendencija ona je u padu, a ne stagnira. Međutim, prinosi rastu u skladu s prinosima. Budimo iskreni, još smo daleko od maksimalnog potencijala što nam nudi genetika. To je ogroman potencijal koji se najbolje može iskoristiti povećanjem profesionalizma u uzgoju. U 2020. godini smo požnjeli stočni kukuruz sa 981 tisuću hektara, što je značilo prinos od 8,4 milijuna tona uz prinos od 8,58 tona po hektaru. Prema podacima iz 2021. godine,  površina posijana kukuruzom iznosila je 1.043 tisuće hektara, ali zbog niskog prosječnog prinosa (6,04 t/ha) prinos je bio samo 6,3 milijuna tona. Sudbinu kukuruza zapečatila je prvenstveno suša u istočnom dijelu naše zemlje. U zapadnom dijelu zemlje, primjerice, u županiji Zala, poljoprivrednici godinu završili sa  dobrim prinosima.

mađarski izvoz kukuruza

Preokret u izvozu

Proporcionalno, u prvih 11 mjeseci 2021. izvezeno je 18% manje kukuruza nego godinu dana ranije. Čini se da je jesen donijela snažnu zaustavu. Ponovila se prošlogodišnja potražnja kupaca za robom. Nakon povećanja obujma izvoza od 27% u 2019., izvoz se povećao na 35% u 2020. godini. To je popraćeno povećanjem cijene od 38 posto. Dakle, ne treba dugo raspravljati zašto smo čekali novi urod kukuruza sa praznih skladišta i puno nada. Izvoz je uspio porasti (+1,6%) unatoč količinskom smanjenju obujma. Međutim, uvoz je u porastu. Trostruko povećanje količinskog obujma i četiri i pol puta veća vrijednosni porast u prvih 11 mjeseci pokazuju da je tijekom jeseni u zemlju ušao jeftiniji kukuruz. Uglavnom se izvozilo za prerađivače iz Srbije i Poljske. Iako je udio uvoza u odnosu na izvoz posljednjih godina jedva 2 do 5 posto, sada se može sa ove razine imati uspon. Razlog toga je da se kukuruz sve više skladišti na duži period.

prosječna cijena krmnog kukuruza

Erste poljoprivredne prognoze

1. Glavno pitanje je koliko će držati ova cijena kukuruza? Naš odgovor na to je da ćemo ove godine ostati ispod prošlogodišnje razine, ali cijene će i dalje ostati visoka.

Srednjoročno  trend porasta cijene će se zadržati. Širenje volumena proizvodnje u bliskom periodu potražnja neće moći pratiti . Osim toga, proizvodnja jedino se može povećati praktički samo zbog povećanja prinosa, jer se kukuruzom  posijano područje neće značajno proširiti na globalnoj razini. Veličina korekcije u 2022. ovisit će o tome koliko dugo proizvođači držati robu u skladištima i kolika će biti pad cijena na svjetskom tržištu.

2. Kada se ispituje domaća perspektiva, ne smijemo zaboraviti da imamo vrlo visoke domaće prerađivačke kapacitete. To znači sigurno tržište za naš kukuruz, stabilizira i često održava cijene iznad uobičajenih u regiji.

3. Još uvijek postoji veliki neiskorišteni potencijal u kukuruzu. Mogli bismo bolje iskoristiti genetske resurse kroz tehnološku disciplinu i razvoj. Neto pozicija EU- a kao uvoznika, brzo rastuća potražnja na svjetskom tržištu i domaća prerada predstavljaju dobru osnovu za sve to misleći na veliki potencijal.

Na tržištu žitarica mogla bi doći do drastične promjena: može li rumunjski kukuruz pregaziti Europu?

Kukuruz je jedna od najvažnijih kultura, naravno ne samo u Mađarskoj, već i u cijelom svijetu. Neophodan je za sektor ishrane životinja, uključujući i stočarstvo. Iako se ne treba bojati da u Mađarskoj neće biti dovoljno kukuruza, gubitak ukrajinskog uroda mogao bi uzrokovati ozbiljnu nestašicu u Europi. Naravno, gotovo svaka biljna kultura se može zamijeniti, ali mnogo puta to nije tako jednostavno kako to možemo zamisliti.

Kako što smo većranije pisali EU ima rezerve za pšenicu, za ječam isto važe isti podaci za EU i Australiju, a za kukuruz Južna Amerika, Sjedinjene Američke Države i Kanada ima viškove koje mogu biti na raspolaganju. Također je vrijedno napomenuti da u EU postoji mogućnost uvoza GMO kukuruza i kukuruza s ostacima kemikalija iznad dozvoljene koncentracije , čime je omogućen uvoz kukuruza iz SAD-a i Argentine. Na taj  način EU može osigurati dovoljno žitarica za proizvodnju stočne hrane  i tako se može  izbjeći nestašice.

Nema potrebe potpuno se odreći ukrajinskog kukuruza

Nakon prvog straha ipak je krenuo izvoz  ukrajinske pšenice, kukuruza, soje, suncokreta itd.  u EU željeznicom, cestom i brodskim putem. EU i ukrajinska vlada surađuju kako bi se ukrajinski izvoz što prije poveća i dostigne 1-2 milijuna tona mjesečno. Naravno, nije to lak i gladak zadatak, jer je ukrajinska željeznica u teškoj situaciji, jer na zapadnoj granici zemlje nema dovoljno kamiona za žito, pa je robu teško izvoziti iz zemlje.

transport žitarica

Cijene su na rekordnim visinama

Cijena kukuruza rekordno je visoka kako u svijetu tako i u Mađarskoj. Može se pojaviti nestašica u Europi, ali je to malo vjerojatno da važi za Mađarsko tržište. Puno toga ovisi naravno o vremenskim prilikama, ali domaća sjetvena struktura je dobra,  i uz ovako golem rast troškova uzgoja, usjeva će biti dovoljno i na domaćem tržištu. Još se ne zna što će donijeti nama jesen, ali je sigurno da će, kako su poljoprivrednici u proljeće potrošili 30 posto manje gnojiva nego inače, doći do značajno manje uroda kukuruza. Međutim, važno je istaknuti da još uvijek postoji isto toliko šanse za savršen urod kao i za drugo stanje.

EU je u problemima ?

Na europskom tržištu, međutim, nedostatak ukrajinskog kukuruza mogao bi uzrokovati ozbiljne probleme, koje bi nekako trebalo nadoknaditi – pitanje je kako. EU je u posljednjih 5 godina uvezla 15-18 milijuna tona kukuruza godišnje, od čega najmanje polovica je dolazila iz Ukrajine. Većina uvoza ide zapadnoeuropskim prerađivačima. Nestašica ukrajinskih žitarica sa tržišta doveo bi proizvodnju u nestabilnost, jer im je u ovo doba godine dostupno samo ukrajinski kukuruz. S druge strane, imajmo na umu da u Europskoj uniji nema nestašice kukuruza jer 27 država članica proizvodi više nego što potroši. EU je do veljače ove godine izvezla 16,22 milijuna tona prošlogodišnje žetve, a Rumunjska je dodala 4,64 milijuna tona. Kina je najveći svjetski uvoznik kukuruza, ispred Meksika i Japana.

Uticaj rata na tržište

U svijetu se proizvodi prosječno milijardu tona kukuruza. Iako bi to za mnoge moglo biti iznenađenje, Ukrajini  se proizvodi samo 2-3% toga. Prosječna svjetska zaliha iznosi 320 milijuna tona, ukrajinski izvoz iznosi 6-7%. Svjetski izvoz je 130-150 milijuna tona, Ukrajina je 10-15% od toga. Ako to malo dalje delimo, doista možemo vidjeti zašto je naš istočni susjed važan “element” globalne poljoprivrede.

Izvoz iz Ukrajinu:

  •  Kineski import 50%-a,
  • Španski import 30%-a,
  • Nizozemski  import 40%-a,
  • Egipatski  import 25%-a
  • Talijanski import 25%-a.

A problem je što je robna baza “negdje na mjestu”, ali reorganizacija transporta je prepreka, da ne kažemo vrlo skupa. Gubitak ukrajinske proizvodnje stoga nije značajan, ali ima ozbiljan uticaj na svjetsku trgovinu.

Cijene žitarica su eksplodirale i u Mađarskoj

Prema Tallageu, između 10. ožujka i 7. travnja cijena starog kukuruza pala je na svjetskom tržištu jer su počeli pronalaziti rješenje za zamjenu ukrajinskog izvoza u kratkom roku. U Argentini je počela berba, što je također gurnulo cijene prema dolje. Prema podacima AKI PÁIR-a,  kukuruz za stočnu ishranu u Mađarskoj je u prvom tjednu travnja promijenio vlasnika po prosječnoj proizvođačkoj cijeni od 112,2 tisuće forinti po toni. Ova visoka cijena bila je 66 posto viša nego godinu dana ranije.

rumunjski kukuruz

Tako dobija značaj rumunjski kukuruz

Globalno, Amerikanci očekuju manjak od šest milijuna tona kukuruza zbog rata u Ukrajini. Ukrajina je prošle godine bila četvrti najveći svjetski izvoznik kukuruza s 33,5 milijuna tona, a Rusija je bila šesta na toj ranglisti izvoznika. Prema preliminarnim procjenama, urod kukuruza u Rumunjskoj, drugom najvećem europskom proizvođaču nakon Francuske, ove će godine biti oko 13,7 milijuna tona. A to znači da će 2022. Rumunija vjerojatno će prestići Francuze i postati najveći europski izvoznik. U Rumunjskoj, 73% obradivih zemljišnih površina uglavnom zasijani kukuruzom, pšenicom, suncokretom i uljanom repicom.