Cijena mlijeka ponovno raste; dokle može to da traje?

Proljeće je počelo strahovitim padom cijena otkupnih cijena, no jesen donosi povoljniju tržišnu situaciju za proizvođače mlijeka. Sektor proizvodnje mlijeka, koji je dosad bio uspavana, iznenađen je povratkom kupaca i povećanjem potražnje za sirovim mlijekom.

Europske otkupne cijene sirovog mlijeka u stalnom su porastu od siječnja prošle godine, a nakon vrhunca od 58,25 eurocenti u prosincu, trend se preokrenuo te je završila rujan 2023. s cijenom od 43,54 centa EU. U Italiji je, pak, već u prvim danima listopada proizvođačima isplaćena cijena od oko 55 eurocenti za isporučeno mlijeko, više nego u kolovozu. Osjećaj preokreta ovog trenda zahvatio je i domaće proizvođače, jer viša cijena  izvoza uvijek je povezana s talijanskom potražnjom i donosi bolje cijene i na domaćem tržištu.

Polugodišnji pad cijena

Ovaj put put posjetili smo mljekaruOljoprivredni Kombinat Emedi d.d. (u Županiji Boršod) prije godinu i pol  u ljeto 2021. vlsnik Peter Kapošvari osjetio je predznak poskupljenja – i nije pogriješio. “Obično je dobit od proizvodnje mlijeka potpora, no lani je mlijeko ostvarilo prihode od prodaje iznad ukupne cijene uloženog kapitala i na kraju smo okončali vrlo dobru godinu. Počevši od ožujka ove godine pola godine smo bili suočeni s lošijom profitabilnošću, ali vidim da će do kraja godine cijena opet rasti. Očekujem i promjene na tržištu žitarica, jer nije normalno da nakon žrtve urod ne donosi nikakav profit.”

Prema riječima Petera Kapošvarija, na tržištu mlijeka dolaze bolja vremena

Cijena mlijeka za farmu je u siječnju bila oko 235 forinti, a rujan su okončali s obračunskom cijenom od 161 forintu. Kod  ostalih otkupljivača pad cijena bio je još veći, mlijeko je bilo oko trećinu jeftinije nego na početku godine. Istovremeno je došlo i do velikog pada cijena na tržištu poljoprivrednih proizvoda. “Naravno, sjemensku robu proizvodimo sami, krava mora proizvesti 30 litara po našoj recepturi. Za veći učinak potrebna nam je koncentriranija hrana. Sačmu uljane repice koristimo kao dodatni izvor proteina, melasu uglavnom kao zamjenu za šećer, a robotima za mužnju krave dobivaju gotovu hranu koja uz zasićenu masnoću i proteine sadrži i prvenstveno grubo strukturirana sirova vlakna“, kaže direktor tvrtke. Kolonija uglavnom koristi spolnu spermu, tako da krdo lako možemo obnoviti. Nakon 2-3 laktacije krave se na klanje što ima dvije prednosti: s jedne strane, mogu prodati životinje u dobroj kondiciji po visokoj cijeni koja pokriva troškove ulaganja u nove junice (500-600 tisuća forinti), a sa druge strane mlada životinja se lakše oplode i mnogo lakše se tele junice, zdravije su i bolje koriste hranu od starijih.

Osemenjeno stanje i period mužnje je posao elitnog sportaša, koji je povezan s brzom potrošnjom – komentira direktor vlasnik. Smatra se sretnim što mu je sudbina dodelila mladu, entuzijastičnu veterinarku, koja je iz Njemačke vratila kući i nakon što ga je zaposlila, sklopila brak u našem selu. Nadam se da će ona ostati dugoročno ovdje.

Farma ima osam robota za mužnju koji su na raspolaganju na oko 430 krava. Zajedno s teladima i junicama, farma broji oko 900 grla i proizvodi stočnu hranu za svoje potrebe farme na 1200 hektara, u dobrim godinama čak plasiramo i na tržište slobodne količine. Prošlogodišnji nije bio takav, nije bio ni za sopstvenu opskrbu bile dovoljne, bili smo prisiljeni kupiti ga na tržištu. “Cijena mlijeka je bila visoka, no u jesen smo osjetili i poskupljenje energenata. Iako smo solarni park od 150 kW pustili u pogon u svibnju, on dimenzionisana da pokriva potrebe farme samo ljeti. Na godišnjoj razini proizvedemo oko 30 posto svojih energetskih potreba, no unatoč tome naši su se izdaci za električnu energiju udvostručili.”

Kolica za automatsku distribuciju hrane i Lely roboti za mužnju pušteni su u pogon prije dvije godine

Druga ozbiljna udio u poslovanju su troškovi živog rada. Farma zapošljava 25 ljudi, nitko ne prima minimalac. Godišnji izdaci za bruto plaće ove će godine iznositi 150 milijuna HUF. Inflacija je anulirana povećanjem od 15 posto na početku godine, što se na kraju polugodišta opet moralo dopuniti jednokratnim dodatkom, a tu je i 13. mjesečna plaća. Diferencijacija je riješena varijabilnom plaćom koja se zove tehnički dodatak. Cijene goriva također su bolne, pa je sasvim neobično što se farme muznih krava ne bune. Činjenica je da već godinu i pol nismo imali velikih ulaganja, a nismo sudjelovali na natječaju za nabavu digitalizacijskog sustava . Bili su sretni što su uspjeli završiti počete projekte za modernizaciju stočarskih farmi na vrijeme kada su cijene input materijala počeli divljati. Nisu mogli ni sav urod prodati, imaju još skladištenu  polovicu prošlogodišnjeg suncokreta i ovogodišnju uljanu repicu, ali i pšenice ima još dosta na skladištu. Kukuruz i sirak, u nedostatku skladišnog kapaciteta, čekaju da se oslobidi malo mali prostor u nekom skladištu.

Ipak, Peter Kapošvari je zadovoljan jer zna da oni imaju rezerve koje drugi nemaju.

Sve su skladišni kapaciteti puni

Rezerve koje zlata vrijede

Imaju poticaj na GINOP natječaju, koji pokriva dosta operativnih troškova, još se nisu prijavili na višegodišnju potporu za refundaciju dizela, a posudili su 190 milijuna s Agrar Széchenyi karticom sa nižom kamatnom stopom koju nisu iskoristili, ali su angažirali. Također računaju na isplate za dobrobit životinja i, naravno, poticaj za obradu zemlje. “Bojim se na ovom planu doći će do kašnjenja u isplati. Zbog pogrešnih satelitskih mjerenja bilo je mnogo kontrole od strane  inspekcija. Mnogi vlasnici farmi niti ne znaju da su ih posjetili inspektori, i tek naknadno saznaju da je došlo do pogreške i da isplata kasni. Satelit je i kod mene počinio grešku i sirak registrirao kao kukuruz, što se događa, ali ne razumijem oko čega se raspravljamo, zašto mi je iskorištenost folijarnog gnojiva 55 posto umjesto obećanih 75, kad to znači 1 bod, a osim toga, diversifikaciju sam obavio odlično.« – nabraja preuzete obveze za koje se ove godine u gospodarstvu Emed isplaćuju agroekološke ekstra potpore.

Peter Kapošvari također ističe da su mnogi farmeri unaprijed (faktorirali) isplate na poticaje na zemlju, a ako novac ne dođe, banka također ponovno pregovara o uvjetima kredita. “O potporama na kraju godine ovisi egzistencija mnogih desetaka hektara farmi. Već sam dobio ponudu za kupnju  od jednog farmera, koji sada odustaje od proizvodnje.” I sam se nadam pozitivnom bilancu kraju godine, naravno pod cijenu da sam godinu i pol dana prošlo mi time sam novac trošio na najnuznije. “Imali smo planove za ulaganje u strojeve i povećanje broja krava, ali ništa od toga. Ove godine mi je jedno čudo od stroja, trakasta sijačica s razdijeljenim spremnikom sjemena, posijala repicu. Veliku bi korist značio u proljeće, kada bi posijao sjeme raži ili tritikalea za senažu a poslije toga moraju doći kukuruz i sirak na red. Ali cijena stroja  je 100 milijuna, godinama bismo akumulirali samo amortizaciju i ogromne naknade za usluge. Za ovo je potrebna veća poljoprivredna organizacija ili mirnije poslovanje…”

Nakon prošlogodišnje suše, ove godine pokušali su i sa sirkom, ali je on slabije iskorišten od kukuruza

Niz kriza također je natjerao Kapošvarija na razmišljanje o tome što bi se moglo učiniti drugačije i bolje. Nekad su postojali stari prugasti suncokretovo sjeme, kanarska trava i bundeve, ali su doživjavali tako velike oscilacije u potražnji da su prozvođači ostali  kod proizvodnje običnih žitarica. Tržište za sjemensku doradu  u ciljanoj proizvodnji sigurno bi bilo interesantno , ali za njega nemamo dovoljno prostora. Pored tako velike farme, nema mjesta za izolacijsku udaljenosti. “Napokon sam odlučio izgraditi još više skladišta, jer vidim da će to, ako ne danas, onda sutra osiguratii dobru cijenu žitarica i suncokreta. U ostalom, težim modernom da imamo moderne strojeve za obradu zemljišta. Sa interesovanjem, očekujem informacije o raspisivanju natječaja.“

Stižu bolje cijene

Ekspanzija svjetske proizvodnje mlijeka je sve manja, ali je dosad i potrošnja bila vrlo suzdržana zbog visoke inflacije. Proizvodnja mlijeka na Novom Zelandu, Australiji, Europskoj uniji, Sjedinjenim Državama, Urugvaju, Brazilu i Argentini mogla bi rasti za 0,3% godišnje u 2023. i za 0,4% u 2024., prema Rabobanku. Slaba potražnja potaknula je globalne trgovinske cijene na petogodišnju najnižu razinu do kolovoza. No, pad cijena ponovno daje poticaj potrošnji. U trgovinama se traže mliječni proizvodi, ali kako gospodarsko okruženje 2023. nije bilo povoljno za razvoj mliječnog sektora, ponuda nije u mogućnosti odmah reagirati. To će dovesti do porasta cijena.

Činjenica da je kineski gospodarski oporavak sporiji od očekivanog i da svijet u cjelini pokazuje nestabilnu ravnotežu smanjuje se optimizam. Dakle, za sada je izvjesno samo povećanje cijene, čiji je opseg teško procijeniti. Ipak, bitan je znak da je tijekom rujna cijena mlijeka na Novom Zelandu porasla za gotovo 12 posto.