Da li je dobro ako je veliko?

Mađarska proizvodnja mlijeka ne smatra se velikom ni u EU, ali u kategoriji prosječne veličine mliječnih farmi zauzimamo visoko kotirano mjesto. No, u svijetu je izbila nevjerojatna manija megalomanije u stvaranju sve većih farmi u stočarstvu. To je potaknuto natjecanjem u učinkovitosti, a vrlo je zanimljivo vidjeti što će biti rezultat toga i što ga zapravo pokreće. O svemu tome piše Zoltan Forian, vodeći analitičar stručnjak Erste Agrar Centra, -Analysis.

Tema se pojavila pod izlikom da je Agrarheute tijekom prošlog mjeseca napisao da  na jednoj saudijskoj farmi u pustinji ima 50.000 krava. Utjecaj na okoliš je također prilično ekstremno veliki na ovakvoj farmi. Svaki dan se potroši 80 milijuna litara podzemnih voda u zemlji u kojoj su resursi podzemnih voda prilično ograničeni. Dnevna potreba za hranom je 1300 tona. To se uvozi u cijelosti, što ima ogroman teret na ekologiju. Mislim da malo ljudi zna da je Saudijska Arabija izvoznik hrane od 1980-ih na svjetskom tržištu. Zemlja još uvijek izvozi žitarice, kao i povrće, voće i mliječne proizvode. No, u međuvremenu im je volumen podzemnih voda pala za šest metara, i sada oni donose ovu vodu sa dva kilometara dubine, naravno ovu vodu treba i ohladiti. Čak i ako ovi troškovi sada su nebitni, budućnost ovih farmi je jako neizvjesno.

Ako bacimo pogled na listu najvećih farmi za mliječnu proizvodnju  u svijetu, naići ćemo na još nevjerojatnije podatke. Iako nisu trenutno najtočniji podaci, potiču na razmišljanje.

Od deset najvećih farmi za mlječnu proizvodnju polovica se nalazi u Kini. A ostale farme se nalaze u Saudijskoj Arabiji, Rusiji i u SAD.

Saudijska Arabijska nastojanja za samodostatnošću su potjekli kao rezultat želje iz vremena naftne krize. Slična je situacija razvoja ruske prehrambene industrije koja je generirana embargom stigla na svjetsko tržište sa strane kupca prešla je na stranu prodavača. Zajednička karakteristika popisanih na listi da je iznimno veliki potencijal za inovacijama, učinkovitost i proizvodnja sa vrhunskim tehnologijama, no među njima ima i ekoloških proizvođača.

Najveće farme na osnovu količinske proizvodnje mljeka tejtermelés (milion tona/godina) i broj grla

Mliječna industrija jedna je od najbrže rastuća industrija u svijetuna osnovu koncentracije tvrtki. U tijesnoj je konkurenciji sa automobilskom industrijom i industrijom za proizvodnju piva za titulu prvaka. Rabobank, najveća svjetska banka u agraru – u kojoj sam i sam proveo osam godina – desetljećima prati akvizicije u mliječnoj industriji. Prema njihovom popisu top20 za 2023., akvizicije potiču, organski porast tvrtke i inflacija najvećih svjetskih mliječnih grupacija. Kombinovani promet dvadeset vodećih mljekarskih kompanija u jednoj je godini porastao je za 21 posto mjereno u eurima, ali samo za 7 posto u dolarima. Lactalis, koji već godinama prednjači na tom području, i dalje je u groznici za akvizicijama. Pregledajućkroz tabelu, jasno je da su samo one tvrtke koji aktivno izvršavaju akvizicije su među prvih tri tvrtki. Kako se veličina povećava, može se bolje upravljati ulaganjima u razvoj i održivost prozvodnje. To će u nadolazećim godinama dati dodatni poticaj akvizicijama u mliječnoj industriji u svijetu.

20 najvećih tvrtki u svijetu za mlječnu proizvodnju

Globalizacija – koja stoji iza koncentracije tvrtki za mlječnu proizvodnju – ne može se izbjeći. Trgovački lanci će sa sve manje i manje raditi sa velikim brojem dobavljača i uslov će biti široki raspon proizvoda –. No, to ne mora nužno da znači i koncentraciju vlasništva u jednu ruku.

Poruka ovog članka je da se zalaganjem interesa i otkupnih cijene  može i treba povećati strateškim suradnjama. Povjerenje – organizacija – sinergije – učinkovitost – kvantitavna proizvodnja – održivost.

IZVOR : ZOLTAN FORIAN