Efekti na tržištu žitarica

Rastuće cijene plina ionako su dodali još jednom velikom lopatom na već rastuće troškove proizvodnje. Tako smo svi upali u velike probleme. U takvim slučajevima, kratkoročna maksimalizacija profita i interesi dugoročne održivosti stabilnosti trebali bi sejaviti u glavama proizvođača, nadamo se pobjedomonih koji razmišljaju o dugoročnom stabilnosti. Međutim, situacija je puno kompliciranija od ove, jer tako zbunjujuće tržište na strani cijena žitarica još nismo vidjeli.

Trenutačna  cijena plina na američkoj burzi jedva 40 posto od cijene iz lipnja 2018. godine. Ovo naravno nije nikakva utjeha, dapače! Od posljednjeg najnižeg nivoa, veljače 2020., cijena plina na američkoj burzi gotovo se utrostručila. Situacija u Europi još je zbunjujuća. Vidimo još veća kretanja cijena na tržištu prirodnog plina na našem kontinentu, koja čak zavisi i od političkog interesa.

Američka tečajna cijena prirodnog plina po Henry Hub, USD/galon

Najnovija analiza Erste banke već pokazuje da je Putin obećao da će Rusiji povećati opskrbu plinom, što je smirilo energetsko tržište i cijene su stabilizovale. Istina, još uvijek su visoke. Cijena nizozemskog veleprodajnog plina, koja je referentna, porasla je na rekordnih 150 € / MWh, a zatim je pala na 114 € u ruskim vijestima. Rusi očito govore da će njemačka certifikacija i licenciranje najnovijeg plinovoda umiriti tržište. Dodao bih da je uski gpresek u isporuci ruskog plina također imala ulogu u visokim cijenama. Baš kao i ponovno otvaranje ekonomija koje je započelo ublažavanjem epidemije koronavirusa (s njezinim rastućim potrebama za energijom, rastućom potražnjom), udaljavanje Europe od fosilnih energenata, nestašica vjetra na Sjevernom moru, nadolazeća zima i napori za akumulaciju sve veće količine plina ovi uslovi su tjerali cjene prema nebesima. Akumulacija je nužna ne samo zbog prirodnog refleksa uzrokovanog pandemijom, već i zbog vrlo smanjenih zaliha plina tijekom prethodne zime. Desetlećima os kada europa skladišti plina nisu bila tako oskudne zalihe kao sada, s daleko manje plina koji dolazi iz Rusije nego inače, a zalihe ukapljenog plina se transportuje na azijsko tržište. Dakle, za nas Europljane, rana zima će nasi tekeko skupo koštati.

 

Zašto  moramo biti svjesni sa ovim efektoma na poljoprivredu?

Jer jedan od najvećih pokretača globalne inflacije hrane je cijena umjetnog gnojiva. Zbog povećanja troškova sirovina, tvornice gnojiva se zatvaraju ili smanjuju proizvodnju. Tome pridonose i poteškoće transporta i nagli porast troškova transporta. Za ilustraciju složenosti situacije, embargo protiv Bjelorusije također utječe na proizvodnju tamošnje velike tvornice, baš kao što su kineske mjere za uštedu energije smanjile proizvodni kapacitet njezinih tvornica gnojiva. Slučaj je savršen primjer velike važnosti informisanosti na tržištu, i da budemo spremni na to odgovoriti. Oni koji su očekivali da će cijene energije porasti,  od prethodno kupljenog gnojiva  stekli su značajnu konkurentsku prednost. Danas sam razgovarao s ovakvim klijentom. S pravom je optimističan za sljedeću godinu.

Ograničena upotreba zbog visokih cijena gnojiva najviše će se osjetiti na svjetskom tržištu kukuruza, ali će i ubrzati propadanje naših oranica. Naglašavam dapojava nije domaća, ona je globalna. Ne dođe li do brze reorganizacije, na koju se, unatoč ruskom potezu, ne bi se smjelo kladiti, projekcija sužavanja ponude aktivnog sastojka dušika dovodi do daljnjeg poskupljenje gnojiva. To znači smanjenu primjenu gnojiva i manji prinos. Tome će značajno doprinijeti i smanjenje površina pod kukuruzom. Zamijenit će ga biljke s nižim zahtjevima za dušikom, pa čak i druge krmne biljke, jer skuplji kukuruz otvara sve više prostora ne samo za uvoz, već i za ječam, primjerice. Ni manji prinosi kukuruza neće biti domaća pojava, što ukazuje na zadržavanje visokih cijena. Na ovim cijenama manevarski prostor korisnika se sužava. To obično dovodi do koncentracije. A i čuvare vuče grana. To je također zbog poremećaja potražnje i ponude uzrokovane pandemijom, epidemijama životinja, strožim pravilima držanja, zamjenskim proizvodima i, primjerice, padom otkupnih cijena svinja, uz rast troškova i problemima sa radnom snagom. Na koncu, rastuće cijene inputa i žitarica moraju se nastaviti kretati prema kraju lanca opskrbe, potrošaču. Time poljoprivreda ima dugoročne probleme, ali i dalje ostaje dodatni pokretač inflacije.

 

Za koliko mi danas nećeš prodati svoj kukuruz?

Inače, prema mojim informacijama već je ekonomičnije uvoziti kukuruz u zemlju s juga. To se moglo dogoditi odvajanjem od međunarodnih tržišta tako što bi prodavači nestali s tržišta. Manji prinosi i lošija kvaliteta karakteriziraju žetvu kukuruza koja je u tijeku. A u povišenom inetresu za kukuruzom cijena raste iz dana u dan. Tome pridonosi i stabilniji kapitalni položaj poljoprivrednika i njihovi skladišni kapaciteti. Očekuju se još bolje cijene.

 

Lijepi novi svijet

Uvjeren sam da će nova razina cijena stvorena tijekom pandemije na svjetskim tržištima hrane trajno ostati s nama. Ušli smo u novu eru. Značaj vrijednosti cijene hrane je trajna, ali iza toga stoje i teška preuređivanje tržišta. Uvijek ću biti oscilacije u cijenama ali cijene od prije pandemije se neće vratiti. Naime, jer su povremene nestašice robe i transportne poteškoće postale akutne i utjecale su i utječu na cijelu vertikalu gospodarstva. A to se pretvorilo u spiralu u kojoj su cijene pošle naviše. Procesi koji se međusobno pojačavaju katalizirani su strahom. Strah od poteškoća s opskrbom, što se također dobro vidljivo na britanskom tržištu. Pouka je da ne gradimo zidove oko sebe, nego da izgradimo konkurentno gospodarstvo koje drži ovisnost o uvozu na potrebnoj razini. Već spomenuti uslovi također jačaju trajne promjene cijena. Moj treći argument, uz trajnost novih razina cijena hrane, je širenje novih segmenata tržišta hrane. Nove vrste hrane, koje se danas nazivaju najzamjenom za proizvode visoke dodane vrijednosti, uglavnom su povezane s lancima opskrbe životinjskih proizvoda. Moramo se raspravljati oko njihovog imena, ali njihova uloga u preraspodjeli tržišta je neosporna. Predviđa se da će njihovo tržište narasti na minimalno 10 posto svjetskog tržišta mesa do 2030. godine. Kako tradicionalni proizvodi postaju sve skuplji (zajedno s tržišnim trendovima pojačanim regulatornim ograničenjima i političkim napadima koji pomiču granice profesionalnog opravdanja), oni će postati sve konkurentniji. Kako proizvodnja raste, njihovi troškovi proizvodnje, koji ionako padaju, i ekološka oznaka koja ih brine, stvorit će ogroman, koncentriran krug proizvođača. Utjecajni ulagači koji traže što veću profitabilnost, utjecajna velika ulaganja ovdje nalaze dobro tlo. Može se povući paralelnost između preorijentacije globalnog automobilskog tržišta prema električnim pogonima.

Općenito: Živimo u vanrednim vremenima. Porast cijena gnojiva je takav da samo može uskratiti prihode ratarskim usjevima, posebice kukuruzu gdje je prinos niži od prosječnih. Situacija nije kratkoročna pojava, unatoč činjenici da su se cijene dionica počele korigirati na osnovu ruske objave. Ostali razlozi za gore navedena povećanja i dalje vrijede. Učinci ljuljanja cijena će se razlikovati od biljke do biljke. Postoje pobjednici koji su svoje potrebe za unosom stekli na vrijeme, a postoje gubitnici kojima poskupljenja oduzimaju prihode. Poljoprivrednici će se držati za glavu i zalihe. Situacija je dokazala moć informacija, tržišnog uvida i znanja o prognozama. Svi mi imamo gdje napredovati na ovom području. Koncept precizne poljoprivrede mora uključivati ​​operacije nakon žetve, uključujući skladištenje i prodaju.