Grubo je što se događa s pšenicom u ovoj županiji: inače što se događa na poljima?

Mađarsku karakterizira snažna dvojnost na fronti pšenice: dok je u zapadnom dijelu zemlje postižu odlične rezultate, i kako se krećemo prema istoku, postoji velika verovatnoća za prosečne rezultate, nedostatak padavina uzrokuje  sve više i više problema za poljoprivrednike. Nije bilo problema sa sjetvom, nije se ponovila situacija od prije prošle godine kada je nekoliko poljoprivrednika samo raspršivačem stajnjaka moglo nanositi sjeme na zemljište, zima je bila bez padavina i sušno proljeće ozbiljno su škodili biljkama na nekoliko mjesta. Ali kakva je stvarna situacija na domaćim poljima? Kakvo je stanje pšenice na zapadu i istoku? O tome je naš suradnik pitao mađarske poljoprivrednike.

Zoltan Nemeth, voditelj grane za biljnu proizvodnju Baki Agrocentum do.o. u županji Zala, rekao je našem suradniku da je u jesen 2021. pšenica zasijana na 700 hektara. Prema riječima stručnjaka, nije bilo vremenskih problema, sjetvu su mogli završiti na vrijeme, a zima bez kiše nije stvarala probleme na poljima. Genetika suvremenih sorti pšenice omogućuje mnogo toga, a u slučaju jesenjih žitarica, pšenica najbolje podnosi sušu. Kako je rekao Zoltan Nemeth, blaga zima je bila dobra za prezimljavanje, samo su morali obratiti pozornost na to da mogu eliminirati različite viruse ali su to mogli lako riješiti. I početkom veljače bilo je dovoljno oborina da bi se mogla oploditi glavica, pa im suša od druge polovice veljače do kraja ožujka nije predstavljala problem. Vrijeme je sada kišovito, što je rezultiralo povoljno za razvijanje biljke, istaknuo je voditelj sektora za biljnu proizvodnju, dodajući da je stanje razvoja biljke u optimalno za ovo doba. Zoltan Nemeth je rekao da je drugo tretiranje fungicidom obavljeno početkom svibnja, a posljednje će biti početkom lipnja, i da je sjetva  u gotovo savršenom stanju. Voditelj odjela za biljnu proizvodnju Baki Agrocentum d.o.o. otkrio je da ih veliki porast cijena sirovina nije spriječio u poslovanju, jer su sve unaprijed nabavili u jesen 2021., pa su mogli biti u lagodnoj poziciji da mogu računati sa prošlogodišnjim ulaznim cijenama. Prema riječima stručnjaka, ovisno o sorti, očekuje se 8-9 tona pšenice po hektaru, prosječni prinos pšenice namijenjene za prodaju je 8-8,5 tona/ha, ali po pocenama prinos sjemena može doseći 8,5-9 tona/ha.

Ove godine pšenica je zasijana na 2200 hektara u tvrtki Enjingi Agrar d.d. koja se nalazi županiji Fejer , doznajemo od agronoma Adama Rože. Prema riječima stručnjaka, u jesen 2021. godine sa sjetvom je sve bilo u redu, a radovi su započeti i završeni na vrijeme. Blaga zima, s druge strane, nije pomogla razvoj biljke, kako je agronom za ovu godinu naglasio s malo kašnjenjem su biljke, a ni busanje nije bilo optimalno. Padavine su stigle  krajem ožujka, početkom travnja, što je poboljšalo situaciju, ali nije moglo u potpunosti vratiti u dobro stanje pšenicu. Adam Roža je također govorio o tome da dosad nisu imali problema s gljivama – zbog suhog vremena, ali ako sada dolazi vlažnija period,opasnost od fuzarija bi se ipak mogao pojaviti. Što se štetočina tiče kukaca, godina je za sada bila bez ikakvih događanja, a najbolje bi bilo da tako i ostane, napomenuo je stručnjak, dodajući da zbog suše ionako korov nije bila veliki problem, iako bi se to moglo promijeniti dolaskom kišovitog vrijemena. Prema riječima Adama Rože, stanje pšenice je srednje, naravno ima boljih i lošijih polja, ali općenito je ovo srednje stanje tipično. Agronom je pričao i o tome kako osjećaju da cijene input materijala i da su im se troškovi proizvodnje gotovo utrostručili, ali kako su i prodajne cijene bile puno veće, možda bi i na kraju i dobro prošli. Adam Roža sada predviđa prinos od šest tona po hektaru.

Na naš zahtjev, agronom Mihalj Lenart iz tvrtke Jasapati 2000 d.d. rekao je da je ove godine pšenica zasijana na oko 700 hektara, a durum na 390 hektara. Ovaj put sa sjetvom nije bilo problema, posao su sa sijačicom završili lijepo, uredno i na vrijeme, naznačio je stručnjak, misleći na jesen 2020. godine, kada su sjeme u zemlju mogli posijati samo uz pomoć rasipača gnojiva. Prema riječima Mihalja Lenarta, nedostatak jesenskih oborina rezultirao je odgođenim klicanjem, ali blaga zima nije unazadila razvoj biljke. Ne može se reći da je  prohladno i suho vrijeme u rano proljeće, sa kišom koja je početkom travnja stigla doslovno u zadnji trenutak puno pomogla rast usjeva. Prema riječima agronoma, sada je situacija ista kao i krajem ožujka: ako ne bude kiše sljedećih dana, to bi moglo imati katastrofalne posljedice po poljima. Kako je rekao Mihalj Lenart, ako neće biti kiše, biljka će izbaciti klas, procvjetat će i oploditi se, ali to će biti beskorisna, ružna i mala zrna. Ova opasnost je uglavnom za ječam, ali ako ostane vrijeme bez kiše, tu bi sudbinu mogla slijediti i  pšenica koja je još u srednjem doblju razvoja. Zato se stručnjak  ne usuđuje ulaziti u procjene uroda, kako je rekao, sve ovisi o iduća 1-2 tjedna. Što se tiče povećanja troškova, kaže agronom, postoji opće povećanje razine troškova, no učinak će se vidjeti tek kada bude žetva i vidjet će se za koliko se mogu prodati na tržištu. Prema Mihálju Lenart, ako se cijene na berzi povećaju na isti način kao i troškovi, neće biti problem profit.

Iako je pšenica prošle jeseni pod dobrim uslovima posijana, već postoje velike razlike u razvoju biljke i u očekivanim prinosima na  njivama. Dok se u zapadnom kraju zemlje pšenica nalazi u dobrom stanju  gotovo savršenom stanju, kako se krećemo prema istoku, razvoj je prosječna, srednji kvalitet uroda postaje sve karakterističnije. Prema riječima poljoprivrednika s kojima je naš suradnik razgovarao, prinos pšenice u istočnom dijelu zemlje očekuju da će ovisiti uglavnom o vremenskim prilikama u narednim danima i tjednima.