Izgledi na tržištu žitarica u 2022 godini
(U ovom članku još se ne govori o uticaju rata.)
Da li razumijemo lšto je dovelo do toga da su cijene usjeva na ovakvim visinama? Koliko dugo će to trajati? Kukuruz pokazuje posebno uzbudljive trendove, jer cijene gnojiva imaju posebno snažan utjecaj na ovu kulturu. Svrha ove serije članaka nije samo jedna rečenica o tome kamo će ići cijene žitarica u idućem mjesecu. Želio bih u svojoj složenosti predstaviti novi svijet koji se razvija oko nas. Ne radi se samo o tome koliko se kukuruza isplati posijati u proljeće.
Ako pokušamo razumjeti tržište kukuruza u ovom procesu, moramo se vratiti barem u vrijeme kada je koronavirus eksplodirao, a ne smijemo zaboraviti „rigidnost” koju uzrokuje ne samo naša struktura usjeva nego i uspjeh samog kukuruza. Ne može svatko naučiti, posijati i prodati novi urod. Tako se mnogi nakon kratkih zaobilaznica lijepo vraćaju dobro provjerenim strukturama masovne proizvodnje. Od 2020. godine, kao posljedica globalnih zatvaranja, strahovi su se pojačali i na poljoprivrednim tržištima, čiji je jedan od najvidljivijih znakova bio opći rast cijena sirovina.
Značajnu ulogu u tome ima činjenica da broj i opseg financijskih ulaganja sa trenutno neizvjesnim financijskim uslovoma u takvim slučajevima refleksno se povećava novčana ulaganja, što je dodatni faktor povećanja cijene. U kriznim vremenima, tržište agrara je područje bijega i sa izgledom za dobar profit za ulagače u svijetu bankara. Mjera straha nije samo visoka cijena, već i aktivnost uvoznika da sve više povećaju svije zalihe. Tome u prilog govori podatak da je svjetski uvoz kukuruza porastao za 11% u tržišnoj godini 2020/21. U ta sredstva je uračunato i u kojoj bi mjeri bili promijenjeni izdaci na inpute, zbog povećanja cijena usjeva, mogli izazvati teritorijalne podjele ove godine. Vjerujem da će to biti minimalno. No mislim da većina poljoprivrednika neće mijenjati dosadašnje poslovanje, čak ni po ovoj cijeni. A to će značiti pad prihoda. Naravno, u tom slučaju ako se ne postigne napredak u učinkovitosti. Što se profita tiče, ostat ćemo ispod prošlogodišnjih razina. Pogledajmo pozadinu prognoze!
Što će ostati nakon ” bombe” umjetnih gnojiva?
Nakon vanredne 2020. godine uslijedila je još posebnija lani, a neću vam odati veliku tajnu da nam ni ova godine neće biti laka. Štoviše, uvjeti proizvodnje i dalje su komplicirani. Međutim, vjerujem da će nam to dati više mogućnosti nego što će oduzeti od nas. Bez obzira na ove fluktacije, nastavi će se selektiranje tvrtki. Da biste bili na strani pobjednika, morate doći do korektnih informacija i donijeti važne odluke. Ovdje je ponovno promišljanje, vrijeme i financiranje planiranih investicija.
Zatim tu su i rastuće kamatne stope, smanjena ponuda subvencioniranih kredita ili najnovija reforma sustava subvencionisani projekata. Svi ovi zahtijevaju kompletnu pripremu i prave partnere. Iako je tema članka opis o izgledima za tržište kukuruza, ovaj dio je neophodan za iskorištavanje prilika na tržištu. Već je sigurno da nas sustav poticaja neće iznevjeriti, dapače daće nam nove mogućnosti. Povećanje stope nacionalnog sufinanciranja ruralnog razvoja na 80% otvorilo je mogućnosti čak i za značajno povećanje potpore pojedinih dijelova, a da ne spominjemo nevjerojatan mogućnosti ruralnog razvoja. Budimo optimisti, trebat će nam više napora da stignemo uspijeha. Moramo faktor sreće staviti na zadnje mjesto. Najbolji primjer je ovisnost od padavina. Bez navodnjavanja i svjesnih mjera očuvanja vlage u tlu, raspodjela prinosa kukuruza bit će isto takva kao što je bila prošle godine.
Stanje na svjetskom tržištu, prognoze
Moramo biti svjesni da na globalnom i europskom tržištu kukuruza nisu toliko poremećena kao kod nas. Dakle, struna se može natezati jedno vrijeme dok ne pukne, i na kraju uzvrati udarac. Porast uvoza već ukazuje na činjenicu da postoje problemi s konkurentnošću domaćih usjeva na ovim visinama . Cijena sirovina Chicaga, koja je referentna cijena na svjetskom tržištu, porasla je za 21% u trećem tjednu veljače u odnosu na godinu ranije. Njegova cijena odgovara srpnju prošle godine i raste. U veljači je USDA dodatno povećala svoja očekivanja uroda za tržišnu godinu 2021./2022. Sada iznosi 1207 milijuna tona, još jedan povijesni rekord i 11 milijuna tona iznad očekivane razine potrošnje (1196 milijuna tona, od čega 752 milijuna tona hrane), tako da će se zalihe povećati (na 303 milijuna tona do kraja marketinga). godina). Stoga je svjetska ravnoteža kukuruza još uvijek uravnotežena. Tijekom protekle četiri godine globalna potrošnja malo je nadmašila proizvodnju, što je dovelo do smanjenja zaliha. Ne očekuje se takav nastavak i ove godine. Svjetsko tržište će se nastavlja širiti. Svake godine oko jedan posto se povećava obim uroda koja se okrene na međunarodnom tržištu. Ove godine ova stopa će iznositi 17%.
Iako se brojke u prognozi Međunarodnog vijeća za žito neznatno razlikuju od onih iz USDA-i, njihov je sadržaj isti: proizvodnja i upotreba su u ravnoteži, a zalihe se lagano šire. OECD surađuje s FAO-om na izradi stabilnu srednjoročnu prognozu. Na osnovu dobijeni podataka očekuje se povećanje količine od 10-11% do 2030. u usporedbi s ovogodišnjim količinama. Posijana površina može se proširiti samo minimalno. Proširenje proizvodnje je stoga zamislivo samo sa povećanjem prinosa. (Ovo je vrlo važna informacija!) Korištenje kukuruza će se povećati prvenstveno u zemljama u razvoju, posebice u Africi. Glavna prijednost njihove trenutne prognoze što se tiče tržišta kukuruza je prognoza cijene za buduće. Očekuje se da će to izazvati uspone i padove u sljedeće dvije godine, a potom i do trajnih promjena , no međutim ne očekuju se značajne promjene u usporedbi s današnjim cijena.
Izgledi i situacija u Europi
U Europskoj uniji 2020./2020. obrano je 68 milijuna tona kukuruza, 1% više nego godinu ranije, a 2021./22. očekuje se 69 milijuna tona kukuruza. Zajednica je konstantno sa strane kao uvoznik. To iznosi 10-15 milijuna tona godišnje. Kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za stočnom hranom, povećat će se i površine posijane kukuruzom u EU (na štetu pašnjaka i silažnog kukuruza). Površina posijana kukuruzom može doseći 9,2 milijuna hektara. Ono što se dobro vidi iz srednjoročne prognoze u nastavku je zadnja kolona u tabeli da očekivanja iz Briselu na tržišta kukuruza u praktički nemjerljive promjene.
Prognoza za domaće tržište
Korekcija na Europskom i na svjetskom tržištu u protekloj godini se znatno manja odrazila na Mađarsko tržište nego inače. Cijene institucije za analizu podataka u agraru za 5. tjedan ove godine ne pokazuju porast u odnosu na tjedan ranije, odnosno 32% u odnosu na godinu ranije. Cijena od 90.000 HUF od tada nije više rasla.
Gornja dva grafikona su vrlo slična, iako jedan prikazuje cijenu kukuruza na Pariškoj burzi, a drugi domaću otkupnu cijenu. Značajna kretanja cijena je posljedica potražnje za kukuruz na burzi i lokalnih uvjeta ponude i potražnje. U godinu i pol iza nas, to je dramatično pogoršano elementima koja su povezanim sa pandemijom. Na temelju navedenih jasno se vidi da nije nedostatak sirovina potaknuo cijene na rast.
Kako bismo imali točne tržišne prognoze, još uvijek se moramo pregledati dva područja, jer puno pričaju sami o sebei. (1) Iako se neznatno povećala 2021. (1043 E ha), površina posijana kukuruzom ali ako se gleda dugoročnija tendencija ona je u padu, a ne stagnira. Međutim, prinosi rastu u skladu s prinosima. Budimo iskreni, još smo daleko od maksimalnog potencijala što nam nudi genetika. To je ogroman potencijal koji se najbolje može iskoristiti povećanjem profesionalizma u uzgoju. U 2020. godini smo požnjeli stočni kukuruz sa 981 tisuću hektara, što je značilo prinos od 8,4 milijuna tona uz prinos od 8,58 tona po hektaru. Prema podacima iz 2021. godine, površina posijana kukuruzom iznosila je 1.043 tisuće hektara, ali zbog niskog prosječnog prinosa (6,04 t/ha) prinos je bio samo 6,3 milijuna tona. Sudbinu kukuruza zapečatila je prvenstveno suša u istočnom dijelu naše zemlje. U zapadnom dijelu zemlje, primjerice, u županiji Zala, poljoprivrednici godinu završili sa dobrim prinosima.
Preokret u izvozu
Proporcionalno, u prvih 11 mjeseci 2021. izvezeno je 18% manje kukuruza nego godinu dana ranije. Čini se da je jesen donijela snažnu zaustavu. Ponovila se prošlogodišnja potražnja kupaca za robom. Nakon povećanja obujma izvoza od 27% u 2019., izvoz se povećao na 35% u 2020. godini. To je popraćeno povećanjem cijene od 38 posto. Dakle, ne treba dugo raspravljati zašto smo čekali novi urod kukuruza sa praznih skladišta i puno nada. Izvoz je uspio porasti (+1,6%) unatoč količinskom smanjenju obujma. Međutim, uvoz je u porastu. Trostruko povećanje količinskog obujma i četiri i pol puta veća vrijednosni porast u prvih 11 mjeseci pokazuju da je tijekom jeseni u zemlju ušao jeftiniji kukuruz. Uglavnom se izvozilo za prerađivače iz Srbije i Poljske. Iako je udio uvoza u odnosu na izvoz posljednjih godina jedva 2 do 5 posto, sada se može sa ove razine imati uspon. Razlog toga je da se kukuruz sve više skladišti na duži period.
Erste poljoprivredne prognoze
1. Glavno pitanje je koliko će držati ova cijena kukuruza? Naš odgovor na to je da ćemo ove godine ostati ispod prošlogodišnje razine, ali cijene će i dalje ostati visoka.
Srednjoročno trend porasta cijene će se zadržati. Širenje volumena proizvodnje u bliskom periodu potražnja neće moći pratiti . Osim toga, proizvodnja jedino se može povećati praktički samo zbog povećanja prinosa, jer se kukuruzom posijano područje neće značajno proširiti na globalnoj razini. Veličina korekcije u 2022. ovisit će o tome koliko dugo proizvođači držati robu u skladištima i kolika će biti pad cijena na svjetskom tržištu.
2. Kada se ispituje domaća perspektiva, ne smijemo zaboraviti da imamo vrlo visoke domaće prerađivačke kapacitete. To znači sigurno tržište za naš kukuruz, stabilizira i često održava cijene iznad uobičajenih u regiji.
3. Još uvijek postoji veliki neiskorišteni potencijal u kukuruzu. Mogli bismo bolje iskoristiti genetske resurse kroz tehnološku disciplinu i razvoj. Neto pozicija EU- a kao uvoznika, brzo rastuća potražnja na svjetskom tržištu i domaća prerada predstavljaju dobru osnovu za sve to misleći na veliki potencijal.
