Sadržaj programa Stručnog dana 28.11.2024.

8:30 – REGISTRACIJA

9:45 – POZDRAV SA STRANE DOMAĆINA

10:00 – STRUČNA PREDAVANJA

HETECH sušara za žitarice s alternativnom opskrbom toplinske energije – Predavač:  Láslo Kardoš vanjski suradnik

AlphaVet i HETECH fuzija. Tehnologije uzgoja životinja. – Predavač: Tibor Janoša vanjski suradnik

CONSERFRIGO, tehnologija hlađenja žitarica – Predavač: Joan Rius Predavač szikronim prevodom

11:20 – PAUZA

11:40 sati – STRUČNI PROGRAMI

1. Sekcija

11:40 Praktična pitanja u vezi čišćenja usjeva /Zoltan Nađ HETECH/

12:30 Kako treban ekonomično  skladištiti u hlađenjem /Joan Rius/ szikronim prevodom

2. Sekcija

12:10 Sve što trebate znati o HETECH sušari s alternativnom toplinskom energijom, automatski proces opskrbe toplinskom energijom. /Laslo Kardoš és Laslo Dusnoki HETECH/

HETECH POGON POSJETA:   

11:40; 12:40 uz stručno vodstvo omogućujemo uvid u rad proizvodnog pogona HETECH.

13:20 – RUČAK – RAZMJENA ISKUSTVA I UTISAKA –

14:00 – Posjet lokaciji ANTHERA Városföld – pogled na probni rad sušare za žitarice s alternativnom opskrbom toplinske energije, uključen u predavanje -povratak

15:00 – KRAJ STRUČNOG DANA

 

Sudjelovanje na događaju je besplatno, ali je prijava obavezna. Prijaviti se možete do 18. studenog 2024. ili do popune raspoloživog osoblja.

Kao inženjer elektrotehnike postao je upravitelj velikog agrarnog gospodarstva

Uz nove natječaje za razvoj poljoprivrede koji će biti raspisani ove godine, domaće poljoprivredno ministarstvo postavila za cilj podržati poljoprivredna gospodarstva da imaju više vrsta djelatnosti i da diversificiraju svoj portfelj. Ovaj stari recept za konkurentnost i stabilnost poznat je u kod nas u Dombeđhazi već desetljećima: poljoprivredna poduzeća Agrostar d.o.o. i partnera bave se uzgojem svinja i goveda, ratarskim i vrtlarskim kulturama, te tako uspijevaju održati svoju financijsku ravnotežu i tržišne pozicije čak iu najgora vrijemena. Nova svinjogojska štala predana je na farmi sredinom veljače.

Dorcsinecz Balaž iz mjesta Dombeđhaza ima farme životinja i uzgaja razna povrća i žitarice.

Akoš Balaž Dorčinec, generalni direktor tvrtke Agrostar d.o.o.., na svečanom otvaranju

Doista je to puno

Zajedno sa svojim domaćim i transilvanijskim zemljama, Agrotar obrađuje ukupno 5000 hektara. Ovo je veoma važno jer se radi o intenzivnim kulturama, a to je oko 2100 hektara površine koja se i navodnjava. To je nužno jer proizvode dobar dio krmiva za svinjogojno stado koje je sada prošireno na 1.700 komada te stado za mliječnu proizvodnju koja ukupno broji oko 800 grla.

Zbog dosljednog poštivanja veterinarsko-zdravstvenih propisa, unutrašnjost moderne farme svinja mogli smo vidjeti na snimkama monitora kroz kamere

Osim tradicionalnih ratarskih kultura, proizvodimo soju, merkantilni i kukuruz šećerac, ječmenu i sjemensku pšenice, a u sektoru industrijskog povrća osim  graška  zastupljeni su i kukuruz šećerac, mahune te svježi crveni luk i češnjak. Osim toga, značajan je i uzgoj lubenice proizvedenih na oko 300 hektara zajedno s integracijom. – Bavimo se zaista puno stvari koje zahtijevaju ogromno organizacijsko i stručno upravljanje i pažnju. Istovremeno, u slabijim godinama, poput sušne 2022. ili kišne prošle godine, to daje veću stabilnost. Postoje ozbiljne fluktuacije u svakom sektoru, ali jedan segment uvijek daje takvu prednost u smislu profitabilnosti da se isplati baviti njime, kaže izvršni direktor Agrostara d.o.o. Zajedno sa svojim ocem, Balaž Dorčinecz, upravlja tvrtkom koja sada zapošljava 150-160 ljudi za stalno i još 350 u sezonskim radovima. Poljoprivredna tvrtka – ne uključujući uzgoj lubenica – posljednjih godina ostvaruje stabilan prihod od prodaje od preko 10 milijardi kuna.

Vršimo eksperimente

Agrostar d.o.o. proizvodi ječam za ishranu svinja, pšenicu i grašak za prodaju kao izvor proteina za ishranu životinja. Grašak je relativno nova kultura u gospodarstvu, uvedena je prošle godine, ali vjeruju da ima budućnost: sada eksperimentiraju s njom. (Ova se perspektiva poklapa s mišljenjem najpredanijih uzgajivača graška u okolnim županijama. Kao što smo pisali i prošle godine, ova se proteinska biljka višestruko dokazala odlično: njezine karakteristike iskorištavanja hrane su čak bolje od soje, njeni pozitivni učinci na tlo, njegova obradivost i isplativost ima ogroman potencijal.) Hvala bogu što, izostavili smo uljanu repicu iz proizvodnje – sugestivno dodaje Balaž, koji pritom ističe da su sijali i tritikale koji se inače ne pojavljuje u sjetvenoj strukturi, ali sada ga ima i uključeni su u uzgoj krmnog bilja. Na kraju, osim uzgoja soje za sjemensku upotrebu i stočnu hranu, hrana koja se nudi životinjama često se „začinjava” zelenim grahom, i sa malo lucerkom – u drugim slučajevima lucernom i kukuruznom silažom.

Matematika nam uvijek pokazuje rezultate

Soja koja se u posljednje vrijeme sve više spominje uzgaja se  na površinama koje možemo zalivati u okolici Dombeđhaza, i kod  Agrostar d.o.o.također vjerujemo da će zbog smanjenja industrijskih pogona vrijednost proizvodnje soje porasti. Dokazuje to i činjenica da će ove godine umjesto dosadašnjih 300 biti zasijano 550-600 hektara ove uljane i proteinske kulture. Uz glavnu kulturu koristi se i kao dopunska kultura. Poslije raži mogu se saditi sorte kraće vegetacije, s prinosom od 2-3 tone. – Na ovaj način ne moramo kupovati soju iz uvoza zajedno s graškom – dodaje Balaž Dorčinecz. Priznaje da je i za europske standarde „mali luksuz” sijati prehrambenu soju kao hranu za životinje te sužava oči i podsjeća da su u načelu GMO-free Europe najveće stočne farme koje konzumiraju stočnu hranu za ishranu životinja sojom nalaze se u blizini morskih luka koje također primaju južnoameričke brodove…

Rezanje vrpce kod uzgajivača svinja

– Soja je jedan od pravaca, s kojom je matematika pozitivna, pogotovo sada kada je cijena kukuruza dosta niska, ali kada ima bolju profitabilnost, proizvodnja soje mač sa dvije oštrice. Istovremeno, to poduzeću daje i stabilnost. Nadalje, koristimo sirovine koje smo mi sami proizveli, čime možemo smanjiti rizik, što je u ovim burnim vremenima jako važno. U zadnjih pet godina ovdje je prisutno toliko nepredvidivi okolnosti koliko nikad u mojih prethodnih 35 godina – dodaje vlasnik farme uz smiješak odmahujući glavom.

Dajemo prostor motivaciji i ambiciji

Iznimno raznolika struktura usjeva zapravo služi ovoj svrsi: stabilnost koju nam omogućuje da vršimo razne djelatnosti. – To je doista točno, ali treba dodati da je ta raznolikost vrlo veliki izazov. Mi sa kolegama moramo paziti na dosta proizvoda, i to ne samo količinski, nego moramo paziti da na tržištu uvijek idemo sa prvorazrednim kvalitetom. Ovo iziskuje stalnu pažnju, konstantnu edukaciju i iveliki zazov za sve nas.

Odmah da pitam našeg domaćina: kako oni stoje sa raspoloživom radne snage? Ovdje se ne radi samo o nedostatku nadničara ili rukovatelja strojevima s iskustvom na mnogim mjestima, već i o stručnjacima koji upravljaju raznolikom strukturom uzgoja usjeva i životinja. „Teško je“, priznaje Balaž, ali već mu se u glasu jasno vidi da je u tvrtki pronađeno  rješenje problema. – Istodobno, osjećam da upravo ta raznolikost djelatnosti postaje privlačna u očima mnogih naših stručnjaka. Ne kažem da to u osnovi vrijedi za svih njih, ali to je motivirajući izazov za one koji žele znati više od onoga što su naučili u školi, koji žele biti vještiji u nečem što ćemo raditi sutra i prekosutra. Danas možda znam samo kombajn, ali sutra ću naučiti žnjeti grašak ili voziti berač češnjaka. Pokušavamo sve usmjeriti da se zainteresiraju, da uče, da vide ljepotu ove raznolikosti.

Proizvodno-prodajna zadruga (PPZ): tako to treba raditi!

Druga „teška stvar” u Mađarskoj su suradnja integracija i rad između proizvodno-prodajnih zadruga. Nepovjerenje i nedostatak suradnje dovode do toga da, umjesto ujedinjavanja snaga, konkurencija između gospodarstva u cjelini lošije prolaze, a njihova moć provođenja interesa je manja. Kod Balaža Dorčinecza , odnosno u njegovoj tvrtki EURO PPZ d.o.o.., drugačije je: ovdje model funkcionira. Kako to Vi sprovodite?

– S jedne straneimamo iskustvo i vidim da PPZ-ovi dobro funkcioniraju tamo gdje postoji dominantno, veća tvrtka koja je u stanju profesionalno i financijski stabilno organizirati ekonomsku suradnju, tehnologiju, kontrolu kvalitete, prijem usjeva, posle žetvene i logističke procese PPZ-ova. S druge strane, takav je sudionik također potreban za rješavanje neizbježnih sukoba koji se mogu pojaviti između članova. Uvjeren sam da je dobro funkcionirajući DelKerPPZ u Sentešu tako stabilan jer je u stanju stvoriti atmosferu povjerenja uz stručnu i financijsku kompetentnost i disciplinu – zaključuje voditelj farme.

U području Dombeđhaza, PPZ u ranijem periodu bazirana na proizvodnji rajčice, a kada se prestalo proizvodnjom ovog povrća, došli su nove ideje, kao što je lubenica, crni luk i češnjak. – U tom procesu zamijenjen je veći dio članstva PPZ-a, u tome su susret nama prišli i druge tvrtke . Najvažnije je bilo utvrditi da svoje interese možemo ujediniti i zajednički nastupati prema tržištu, i proizvođači se ovoj organizaciji mogu hrabrije pridružiti. Bio je to dug proces, trajalo je 12-13 godina prije nego što je počelo dinamično širenje povjerenja koje od tada traje kontinuirano jer članovi vide da na ovaj način imaju predvidljivi tržište prodaje.

Partnerski odnos u cijelom lancu

PPZ u Dombeđhazi integrira u sebe zeleni grašak na površini od 420 hektara, zeleni grah na 250 hektara i lubenicu na ukupno od oko 300 hektara. Kod crnog luka sustav je tek trenutno pod organizacijom – zanimljivo je da ova procedura duže traje, iziskuje duže skladištenje proizvoda, koja također uveliko utječe na kvalitetu, jer točka povjerenja koju sustav mora dostići maksimalnu točku. – I u tome sam pobornik da bto moramo postepeno postići. Kako bismo izbjegli sporove koji narušavaju povjerenje, obično predlažem da prvo počnemo s manjom količinom, da imamo čvrst temelj, a zatim povećamo proizvedenu količinu. Lubenica i svježe povrće se za dan-dva su na vozilima prema prodajnim mjestima, gotovo da i nema problema oko skladištenja.

Za sve to, naravno, morao sam izgraditi i logistiku, otkupna mjesta i elemente suradnje. – Nemamo u sistemu  kupce da ne bismo morali uključiti još jednog sudionaka u proces. To je važno ne samo zbog troškova na kojima se može uštedjeti, već i zbog predvidljivosti: sigurno je ono što mi sami odradimo. To uključuje više posla, ali također i mi sami možemo prodati proizvode, organizirati logistiku i dogovorati cijene s trgovinskim lancima. Zatim moramo kontinuirano osigurati količinu i kvalitet sa kojom možemo zadržati svoje mjesto na policama supermarketa. Sve je to puno posla, ali se isplati, dodaje Balaž. O tome svjedoči i činjenica da su u dugogodišnjoj suradnji i trgovački lanci postali partneri u najboljem smislu te riječi. Ovdje ne diktira samo osnovni tržišni interes: ne mijenjamo ni mi kupce  a ni Prodavci ne traže drugog snabdevača ako neki proizvod nema tako veliku potražnju kao u prethodnim godinama. Nekad se  traži od nas  da  malo spustimo cijenu da se roba proda, nekada mi tražimo da se brže okreće roba: zajedničkom voljom sve se može riješiti.

Razvijamo i u teškim vremenima

S otvaranjem novog objekta 15. veljače na farmi u Dombeđhazi, broj rasplodnih krmača povećat će se s dosadašnjih 700 na 1700, što je veliki korak u životu farme. U tvrtki ocjenjuju da se u investiciju moralo ući pred golemim izazovima te nepovoljnim i nestabilnim uvjetima. Nakon epidemije Covida tek su završili proširenje farme goveda, uslijedio je rast kamatnih stopa, i velika suša 2022., pa razdoblje poskupljenja usjeva i nakon toga pada cijena istih. „Ni sada ne mogu izvijestiti o boljoj situaciji, okruženje kamatnih stopa je visoko, cijene usjeva izuzetno niske zbog rata, ni izgledi za ovu godinu nisu povoljni”, rekao je Balaž Dorčinec na otvaranju. Tijekom izgradnje zgrada za prašenje i uzgoj od 8000 kvadratnih metara, koja može primiti uzgoj 1000 krmača. Moderna zgrada je klimatizovana može se hladiti i grijati do idealne mjere. Za posluživanje hranidbe izgrađen je mješalica-dozirni sustav koji može poslužiti svaku hranilica sa pojedinačnom

Izgrađena su četiri silosa od 1.000 tona za skladištenje žitarica, a instaliran je i automatski biomasa sistem danske proizvodnje kako bi se osiguralo isplativo rješenje grijanja. Ovdje se odvija i uzgoj i priprema prasadi za tov, no kako bi se napravila cijela vertikalni sistem, gradit će se novi tovilište kao nastavak sadašnje investicije. Trenutačno ima jedva dovoljno mjesta za sve svinje, ali zahvaljujući izgradnji koja bi trebala početi za mjesec dana i pomoću poticaja naše vlade i EU, druga faza mogla bi biti gotova sljedeće godine, u studenom.

U regiji Dombeđhaza, PPZ je izgrađen na bazi rajčice, a kada se izvozio, došli su novi ideje, lubenica, crveni luk i češnjak. – U tom periodu zamijenjen je veći dio članstva PPZ-a, u tome su sudjelovali i drugi proizvođači koji su se učlanili. Najvažnije je bilo utvrditi da svoje interese možemo jedinstveno zastupati prema tržištu, a da se proizvođači tome mogu hrabrije pridružiti. Bio je to dug proces, trajalo je 12-13 godina prije nego što je počelo dinamično širenje povjerenja koje od tada traje kontinuirano jer članovi vide da na taj način imaju predvidljiv sistem prodaje.

Odmah se zaljubio u agrar

Balaž Dorčinec ima iznenađenje na kraju našeg reportaže. Ako bi čitatelj na temelju do sada rečenog pomislio da je voditelj farme tako velikog i raznolikog profila u uzgoju usjeva i stočarstva očito studirao poljoprivredu, pogriješio bi. Iznenadimo se i kada nam je priča o sebi i otkriva da je diplomirani inženjer elektrotehnike. – Prilikom slučajne posjete, kada sam bio ovdje, suočio sam se s nevjerojatno uzbudljivim, brzim poslom koji zahtijeva puno pažnje i pregleda samo u sektoru povrtlarstva. U poljoprivredu sam se zaljubio na licu mjesta i od tada nije bilo upitno da ću ostati u ovoj oblasti, kaže nam Balaž. Ne poriče da se ne snalazi „tako” u zaštiti bilja, ali u opskrbi hranjivima mu ide sasvim dobro. A još je mlad: ove će godine napuniti četrdesetu godinu svog života, a ovdje u Dombeđhazi on i njegova žena odgajaju svoju malu djecu.

 

IZVOR : Agraragazat

Skladištiti ili prodavati: pitanje je…

Pomoću Shakespearea – ve dileme, slobodno, ali u osnovi dotičući najosjetljivije točke, možemo govoriti o mogućnostima razvoja u posležetvenim investicijama. To što smo uz subvencije i za velike novce izgradili skladište, ne znači da ga treba napuniti pod svaku cijenu. Mađarima je odavno propala teorija da je cijena usjeva najniža u žetvi, a onda nakon – što nestane zaliha – lijepo rasti.

Gdje nam se stvara prihod?

Sada bismo mogli nabrajati cijeli niz problema koji će zauvijek promijeniti uzgoj biljaka i u Mađarskoj. Od njih bi trebali izabrati samo one koji su od posebne važnosti, a ako i to učinite kako treba, teško je izvući kola iz duboke rupe na novi kolosek. Smatram da je to neodvojiva djelatnost skladištenja i prodaje. Zvuči apstraktno, ali vjerujem da za svaki element uzgoja postoje najsuvremenije informacije, metode i mogućnosti koje sadrže rješenja za svaki problem. Problem je više s kapacitetom skladištenja. Oni koji to mogu na brzinu promijeniti – i to odmah – prebacit će sebe u veću brzinu, dok druge će to kočiti. Promjena mora započeti procjenom situacije. Kad procjenjujemo vlastite sposobnosti, bitno je shvatiti koliko energije trošimo na koje aktivnosti. Pokazat će se da su skladištenje i prodaja ono na što trošimo najmanje vremena, a najviše utječu na naše prihode. Ostale aktivnosti tome mogu pridonijeti samo optimizacijom, smanjenjem troškova i povećanjem učinkovitosti.

Promjena cijene pšenice preko godine 2020 godine nema standardni ciklus

Skladištenje po jedinicama i kvaliteti!

Pravilno frakcionirano skladištenje koje može održati kvalitetu je profesija koja se ne može savladati samom izgradnjom skladišta. Naše skladišne ​​aktivnosti moraju biti osmišljene u skladu s očekivanjima tržišta. U tu svrhu nije naodmet pratiti tržište i razumjeti njegove pokretače. Ovaj članak nije pisano o tome da prati cikluse tržišta, već o uvažavanju standarda i kvalitete skladištenja. Da bi se to razumjelo, moraju se nacrtati krivulje cijena. Do 2020. godine doista je postojala tendencija pada cijene pšenice u vrijeme žetve. Od tada, međutim, taj trend postaje sve manje vidljivo. Iako promjena vremena i klime stvara mnoga pitanja, možda ne trebamo razmišljati o tome hoćemo li ostati izvoznici žitarica. A ako tako ostane, onda je naš zadatak prilagoditi se potrebama izvoznih tržišta. A u slučaju pšenice, to je stvaranje kvalitetne, prilagođen prehrambenim potrebama , a ujedno i primjerene količinske ponude. Čudno je to opisivati ​​2024. godine, kada je sektor stoljećima izvozno orijentiran, a još uvijek nismo stigli do toga da potrebe mlinske industrije možemo zadovoljiti.

Možda još nije prekasno. Potrebna je organizacija i suradnja. Kako ova zamisao je nemoguće sprovesti?! Vidim dan za danom, kako se problemi s likvidnošću povećavaju, poljoprivrednici su sve otvoreniji prema tom pitanju. Velika je dilema tko bi trebao biti organizator i stručni voditelj ovih projekata. Trgovac je zainteresiran za pojedinačnu proizvodnju, jer je njegova sposobnost da svoje interese provede što se cijena tiče ovako najbolja. Od proizvođača ili od  prerađivača? Unutar ovoga kruga ili van ovoga kruga? Ozbiljna strateška pitanja, o kojima, nažalost, nema vremena oklijevati. Već smo i u ovom trenutku smo u ozbiljnom zaostatku.

Vidim samo jednu održivu opciju, a to je krug velikih proizvođača koji već imaju iskustva u integraciji. Oni moraju sjesti za stol i postati organizacijska snaga za dobrobit svih nas. Pri tome je vrlo važno poglavlje koordinacija rada za usklađivanje skladišnih kapaciteta.

Zagonetno pitanje

Iako sam obećao da ovaj članak neće biti pisana o analizi tržišta žitarica, moramo se dotaknuti toga upravo zbog ubrzanih promjena i ovog tržišta. Naravno, iza nas su ekstremna tržišna razdoblja, ali ni ona pred nama neće biti lako pratiti. I to zbog toga što su se klimatski uslovi i tržišni uvjeti istovremeno mijenjali istovremeno i tijekom dugog vremenskog razdoblja. Iz tog razloga, ako želimo predvidjeti svoju budućnost, moramo pogledati proizvodne uvjete južnih članica EU – a. Među žitaricama sa klasjem mogu ostvariti prosječne urode po hektaru 2-4 tone manje od naših uobičajenih uroda, ali stabilno imaju preko 10 tona kod kukuruza. Jedino objašnjenje za za ovo  jest da kukuruz proizvode samo tamo gdje su mogućnosti odgovarajući, riječ je o površinama čak i za red veličine manjim od naših. Isto i nas čeka. I dalje ostajem pri svojoj dvogodišnjoj prognozi: domaće površine kukuruza stabilizirat će se između 600.000 i 650.000 hektara.

Jedno zagonetno pitanje nas može dovesti razumijevanja situacije :

Što poljoprivrednik radi – bilo gdje u svijetu – kada su cijene žitarica visoke? Povećava proizvodnju i zalihe. A što radite kada su cijene niske? Pa, isto. Dovoljno je pogledati grafikon koji prikazuje svjetsku proizvodnju žitarica da to potvrdi. U to je uključeno i faktor globalne promjene vremenskih uslova: uglavnom porast prosječne temperature, povećanje broja vrućih dana, neravnomjerna raspodjela padavina i UV zračenje. Njihov se učinak već sada vidi u sve lošijim prinosima i kvalitetu žitarica. Donja krivulja proizvodnje stoga će biti u padu. Polako, ali trajno. Dugogodišnja stabilna globalna ravnoteža počet će se pogoršavati. Srednjoročno gledano, sigurnost opskrbe bit će ugrožena – svakako prvo sa strane kvalitete. To znači povećanje cijene čak i u onom slučaju kad berzanski investitori sa svojim kapitalom nisu prisutni na  tržištu – kao što se sada trenutno događa – sa svojim ulaganjima mjenjanju naglo cijene i vijestima manipulišu cijene žitarica. ALI KADA ĆE DOĆI DO TOGA? Ne sutra. Globalno zagrijavanje u se događa u sjevernom smjeru i također obećava potencijal teritorijalnog širenje, primjerice najveći svjetski izvoznik pšenice, postaje Rusiju. Preokret prema jesenjim usjevima također ostavlja manevarski prostor u strukturi sjetve za održavanje razine proizvodnje. U isto vrijeme, potražnja se stalno povećava. Krivulja proizvodnje se izravnava polako izravnava, a zatim počinje opadati unutar nekoliko godina. Gdje su tehnološki i genetski razvoji u formuli? Među faktorima usporavanja.

U isčekivanju

Razdoblje zagrijavanja tek počinje. Toplinski rekordi se ruše svaki mjesec već više od godinu dana. Osim toga, proces je najbrži u Karpatskom bazenu. Za poljoprivrednike sjevernije od nas ovaj period donosi mnoge prednosti, a mi smo prisiljeni mijenjati strukturu i moramo računati sa sve manjim prinosima. Veliki problem vidim u razlici u brzini promjene vremenskih uslova i reakcije na nju. Mađarsko poljoprivredničko društvo više reagira na način da je u isčekivanju. Raspravlja se o načinu promjene proizvodnje ali bez poduzetih mjera. Nemamo vremena za to. Ima, naravno, opravdanih prigovora: ishođenje dozvola, nesuradnja susjeda, sve je skupo, ali nemamo vrijeme za oklevanje.

A budući da intervencija ne zahtijeva samo jedan ili dva koraka, već potpunu promjenu metodologije, naše vremensko kašnjenje samo gomila. Točke promjena ne vrijedi niti nabrajati, jer je uključen praktički svaki element naše djelatnosti. Zadatak nije samo zaštititi usjev, nego i proizvesti proizvode koji se mogu proizvoditi na ekonomičan način, i organizovati bazu skladištenja žitarica organizovano . Lanac proizvodnje dolazi do gubitaka usjeva i onemogućuju dio proizvođačkog kruga za rentabilnu proizvodnju. To uzrokuje ubrzanje procesa koncentracije. Formiranje većih gospodarskih cjelina također je oblik suradnje, no koliko bi to bilo zdravije da smo shvatili (ili bismo odavno shvatili!) da se promjene takvih razmjera ne mogu zamisliti bez strateške suradnje. Potrebno je stvoriti robne baze takve veličine i kvalitete da imaju tržište i prodajni lanac bude efikasan. Naši postojeći lanci pucaju na oba kraja (i zbog proizvodnih nesigurnosti uzrokovanih klimatskim promjenama i zbog reorganizacije tržišta). S jedne strane, promjene u sjetvenoj strukturi već su osjetne, ali su – po mom mišljenju – spore. Vrlo smo nefleksibilni i to će uskoro značiti kraj mnogim tvrtkama. Područje pšenice, kukuruza, uljane repice i – nakon kratkog uspona– ječam bilježi pad, dok područje vječne ljubavi, suncokreta i nove ljubavi, soje, bilježi rast.

Mnogi ljudi pokušavaju razne metode i agrotehničke manipulacije. Iskustva se skupljaju. To se mora podijeliti sa ostalima. Moramo prijeći svoju sjenu. Već sam nekoliko puta u kolumnama ovog lista istaknuo: buduća vizija mađarske poljoprivrede je pozitivna, ali pred nama je nekoliko teških godina, kada ćemo se odreći navika i naviknuti se na nove tendencije, iznova učiti struku i suradnju sa drugima.

Ako sam započeo s citatom, također ću završiti s ovim: prema riječima Jenő Rejtő, u smislu skladištenja, „stvarnost govori protiv realnosti”. A na pitanje postavljeno u naslovu nema generalnog odgovora. Čak iu odnosu na veličinu naše regije, naši usjevi kukuruza i suncokreta manji su i nekvalitetniji. Kako poljoprivrednici očito više vole sjediti na dionicama, razvilo se napeto isčekivanja cijena. To će odvojiti domaće cijene od kretanja na svjetskom tržištu, ali ne značajno i ne trajno. Ako vidimo porast, neka izvršimo proračun i ako smo u pozitivi onda prodajmo naše zalihe! Nemojmo čekati vrh, nego profit treba ralizirati u odnosu na naše troškove!

Čišćenje, sušenje i skladištenje

Tvrtka osnovana 1998. godine sada je prerasla u deoničarsko društvo koja je jedna od vodećih tvrtki u svojoj kategoriji HETECH Group d.d. u Mađarskoj na području projektiranja i izgradnje skladišta za žitarice, sušara i prečistača kao cjelovitog tehnološkog sustava. Razgovarali smo sa voditeljem prodaje Laslom Hollosijem ne samo o njegovom profesionalnom putu,nego o izazovima ovog posebnog područja industrije, rezultatima tvrtke iz Kečkemeta i izgledima na tržištu.

Kao mlinar krenuo je očevim stopama

Kao dijete vidjeli ste samog sebe u ovakvoj ulozi , kako ste samog sebe vidjeli u budućnosti?

Ne sasvim, jer sam odmalena želio biti šumar, ali nažalost nisam uspio upisati školu. Otac mi je bio mlinar, pa sam se i ja na kraju odlučio za ovo zanimanje. Inače, moji roditelji potiču iz predjela koja danas pripada Slovačkoj. Mi se 1960-ih godina zbog nedostatka posla preselili u županiju Bekes. Ovdje sam pohađao školu i ovdje sam počeo raditi kao mlinar. Završio sam tehničku školu, i lakos am se zaposlio, pa sam 1992. godine imenovan načelnikom regije, ali 1995. godine netko mi je zavidio na poziciji, pa sam primoran promijeniti zanat…

Zašto ste uopće odabrali poljoprivredu kao granu gospodarstva?

Sredinom devedesetih upoznao sam tvrtku koja je vršila remonte sušara, prečistača i mlinove. Radili su jedan remont u našem pogonu i tako smo se upoznali. Ponudili su mi da im se pridružim u daljim poslovima, jer su vidjeli da imam ozbiljno znanje i iskustvo. Prihvatio sam ponudu i proveo sam u ovoj tvrtki 9 godina. I iz tog vremena sam dosta investicija i poslova uspeo ovoj tvrki ugovoriti.

Bilo je to razdoblje kada je i tržište bilo u usponu…

Da, firma je dobro poslovala, mnogo se ulagalo, istovremeno tada sam upoznao tvrtku HETECH jer smo s njima imali zajedničke projekte. Pa sam im se kasnije, kad su promjene zahtijevale, rado pridružio prije 19 godina i od tada radim u ovoj tvrtki. U to vrijeme HETECH se bavio samo montažom, i sa mojim dolaskom počeli smo sa prodajom sušara za žitarice. Pronašli smo i proizvod koji je bio potpuno drugačiji od ostalih na tržištu – proizveden je u Argentini. Posebnost mu je u tome što se može proširivati ​​poput LEGO kockica.

Do njih smo došli preko španjolskog partnera, nakon nekoliko godina kupili smo  licencu, a od 2013.-2014. proizvodimo naše sušare. Na mnogo mjesta smo izvršili izmjene, modernizovali sa mnogim inovativnim idejama, poput kontrole vlage, daljinskog nadzora itd. Sušaru smo projektovali oblogom od sendvič panela, što je bio veliki napredak sa estetskog i termoizolacijskog aspekta. Mogu se naručiti u bilo kojoj boji, što je važno za mnoge tvrtke koje opremu prilagođavaju vlastitom imidžu. Osim toga, sustav smo učinili pametnijim sa memorijom zbivanja, točnost upravljanja je već unutar 1/10%, što je značajno poboljšanje.

Koliki je broj zaposlenih u tvrtki HETECH ?

Oko 120 ljudi. Proizvodnju strojeva na sadašnjoj lokaciji započeli smo 2006. godine – u poslovnoj zgradi površine jedva 1200 kvadratnih metara – sa 6 bravara i 10 uredskih projektanta. Od tada je uz kancelarijski dio izgrađena proizvodna hala od 1.800 kvadratnih metara u kojoj proizvodimo naše vlastitu paletu proizvoda, kao i pripadajuće strojeve za transport sjemenja i dodatnu opremu, sa visokim kvalitetom. Kvalitet postižemo sa suvremenim strojevima i kvalificiranim radnicima. U 2015. godini izgradili smo i naše novo skladište od 3.000 kvadratnih metara.

Više od 300 uspješnih investicija

Kakva je trenutna pozicija tvrtke na tržištu?

Deset godina smo među vodećim tvrtkama na tržištu zemlje, imamo više od 300 realiziranih investicija i izgradili gotovo 1,500.000 tona skladišnog prostora u proteklih 25 godina kod nas i u susjednim zemljama. Proteklih godina realizirali smo prilično velike projekte. Imamo ozbiljno profesionalno iskustvo, a proizvodnja je ozbiljna prednost u odnosu prema distributerima. Samo elektromotore, senzore i silose ne proizvodimo, to dobavljamo npr. silose poznate španjolske marke SIMAGA i PRADO. Ne postoji zadatak koji ne možemo izvršiti, po potrebi napravimo i pogon za  sjemensku doradu i mješaone za stočnu hranu. Imamo kvalitetan servis tim, što je posebno važno u sezoni žetve. Ako se pojavi problem, nastojimo što prije otići na lokaciju, ali daljinskim nadzorom često možemo pomoći u momentu poziva sa lokacije.

Cijene energenata posljednjih su godina vrtoglavo rasle, što nije išlo u prilog troškovima sušenja žitarica. Postoje li neki procesi za smanjenje troškova?

Da, imamo i sušaru na termalnu vodu i sustave opremljene sistemon na biomasu, ali su njihovi investicijski troškovi vrlo visoki. Sustavi s termalnom vodom također zahtijevaju plinske plamenike kako bi se osigurala temperatura potrebna za sušenje, jer sama termalna voda nije dovoljna. Stoga je prije ulaganja potrebno dobro razmisliti koje rješenje odabrati.

Problemi mogu nastati u radu sustava, gotovo svake godine čujemo za požare u sušarama. Što preduzimate, kako se to može spriječiti?

Da, nažalost, to se može desiti.” Da sprečimo požare pomaže nam i tehnologija, naše industrijske sušare dizajnirane su s potpunom toplinskom mapom, pružaju veliku transparentnost i radnu sigurnost, a u naše module ugrađen je sustav protupožarne vode.

Nažalost, ljudski faktor se još uvijek ne može zanemariti. Sve po propisu pravilno obučavamo kada gradimo novi pogon i objašnjavamo kako treba sa njime rukovati za sve vrste žitarica. Kontrola nam omogućava da nam stoje na raspolaganju točni parametri. Vrlo je teško nadmašiti automatski sustav, ali nažalost uvijek postoje ljudi koji to ipak rade.

Svatko bolje razmisli u što će ulagati

Sada, ova jesen 2024., je najveći izazov koji zadaje najviše glavobolje kako dalje?

Promjena klimatskih okolnosti i poskupljenje plina ozbiljan su izazov. Potrebno je manje sušara jer poljoprivrednici biraju usjeve ili određuju žetvu tako da je potrebno manje sušara. Međutim, čišćenje i skladištenje žitarica su i dalje bitni jer se lomljeno zrno, korov i prašina u i razne primjese usjevima moraju ukloniti prije skladištenja.

2024. je dosta teška godina na području investicija, na mnogim mjestima se čuje o značajnom padu prihoda. Što ste doživjeli na tržištu ove godine?

Ima pomaka budući da je raspisan sljedeći natječaj čije se otvaranje očekuje u prvom kvartalu 2025. godine. Trenutačno su u tijeku natječaji za stočarstvo i prehrambenu industriju, a potražnje, srećom, ima. No, monogo su strožiji mogućnosti prijave, ali mislim da je to razumljivo. I kod financiranja banke teže većoj sigurnosti, to se jasno vidi. Ako netko dugi niz godina pozitivno posluje, financijske ustanove će to uglavnom financirati bez problema.

Možda je sada okruženje kamatnih stopa malo lošije i to utječe na ekonomičnost ulaganja. Svi sve više razmišljaju isplati li se ulagati. Za manja ulaganja i gdje prošlost tvrtke nije toliko duga, banka postaju sve opreznije pri potpisivanju ugovora.

Na mnogim mjestima postoji problem sa osnovnim stvarima

Postoje li uobičajene pogreške koje investitori često rade? Nešto o čemu ne razmišljaju ili pogrešno procjenjuju?

„Pa, obično je problem u osnovnim stvarima.” Često zaborave da za sve treba struja, plin i voda. Nažalost, izgradnja elektromreže je ivesticija koji traje nekad dvije, a ponekad nekad i tri godine. U posljednje vrijeme nijedno postrojenje ne radi pomoću agregata jer struja još nije priključena. Iz svog iskustva mogu reći da je to često problem, a investitorima je teško da shvate da se dok  ne napravi plan izgradnje ne može točno reći kolika je cijena investicije. Ne znamo uvjete tla, možda trebamo kopati dublje ili koristiti više željeza. Svi žele odmah saznati koliko će koštati investicija, ali to će se, nažalost, saznati tek kasnije nakon temeljnih priprema informacija.

Pomažete li investitorima da se snađu u labirintu informacija?

„Naravno.” Surađujemo s mnogim arhiteskim tvrtkama diljem zemlje, tako da im možemo preporučiti pouzdane stručnjake. Najviše problema vezano za plan lokalnog arhitektonske institucije. Ove sušare za žitarice su posebne konstrukcije i često nailazimo na ograničenja  npr. u visini opreme. Ali onda se ispostavilo da se ta ograničenja mogu mijenjati ili se njima može rukovati fleksibilnije…

Postoji li radna faza koju Investitor također može napraviti ako želi uštedjeti novac, mislim tu, primjerice, na temelje za silose?

„Da, već je bilo primjera i za to.” Mnoge tvrtke imaju svoje traktore i bravare pa su sami radili montažu, a dodali smo sog servismena ili pomagali oko električne montaže. No, i tu često znaju nastati problemi, pogotovo zbog visina. Vozač traktora se neće popeti 40 metara u visinu da bi vršio montažu, tako da se ove situacije ne mogu uvijek riješiti lokalnim resursima. Investitori se najčešće mogu uključiti u poslove poput transporta ili  radovima uređenja prostora, a bolje je da se mi pobrinemo za montažu i ostalo.

Važno je da se obuka pravilno odradi

Za ovakvu investiciju mora se uzeti u obzir mnogo faktora. Kako mogu pružiti partnerima odgovarajuće informacije?

Naravno da smo u stalnom kontaktu, ali ja, primjerice, smatram važnim i naš stručni dan u Kečkemetu. Ove godine održat će se 28. studenog. Na tim događanjima obično ugostimo oko 300 sudionika. Na ovom sastanku prezentiramo tvrtku, objašnjavamo smjer u kojem se razvijamo, a naše kolege prate zainteresirane posjetioce u proizvodni pogon koji na njih uvijek ima veliki utjecaj. Oni vide kako obična čelična ploča na kraju bude gotov proizvod kao sušara ili prečistač sjemena. Posjetitelji sve to cijene jer tehnologija postaje zanimljivija. Osim toga, posjetiteljima stojimo na raspolaganju i vrijednim i zanimljivim stručnim prezentacijama.

Napomenuli ste da tvrtka ima 120 zaposlenih. Ako nekoga treba zamijeniti, koliko je to velika zadaća naći kvalitetnu radnu snagu?

Srećom, trenutno nemamo problem takve narave, ali ako netko ode u mirovinu ili na drugo radno mjesto, nije ga lako zamijeniti. Teško je pronaći stručnjake, ali nastojimo riješiti takve situacije iz kolektive obukom  sa jednog radnog na drugo radno mjesto postaviti radnika.

Trening početnika oduzima dosta vremena, a potreban je i odgovarajući živčani sistem… U školi se uči teorija, ali stvarnost je sasvim drugačija. Za fizičke radnike situacija je nešto jednostavnija, jer je većina procesa mehanizirana: postoje električni viličari i ručne dizalice, tako da ne morate dizati velike utege kao prije. Ali ni tu zamjena nije laka, moram to iskreno dodati. Prema mom iskustvu, ovdje je bitna lojalnost, većina zaposlenika je ovdje najmanje 15 godina. To također smatram ozbiljnim postignućem.

Kada osvrnete na neku inveticiju od  proteklih godina, na koju ste investiciju najviše ponosni?

Nemoguće je izabrati jedno. Primjerice, tvornica za preradu soje u Komaromu, kapaciteta četrdeset tisuća tona, bila je naš veliki projekt. No posebno je zanimljivo da smo sušaru izgradili i u mjestu Turkevu, gdje je nekada bila vojarna. 15 godina prije investicije sam na vojnoj obuci na istom mjestu skupljao opuške… Ili je uzbudljiv i naš Mezotur projekat, to nam je bila prva ozbiljna referenca, a 15 godina kasnije izgradili smo  tri puta veću postrojenje za istog klijenta. Od tada on sve svoje investicije radi sa našom tvrtkom, što za mene znači da je zadovoljan našim stavom prema vlasniku. Možda je to najveće priznanje: gdje god jednom kročimo, na većinom mjesta i u kasnijim investicijama odabiraće nas za izvođače radova…

Jošjedna uspješno realizirana investicija

06.08.2024. Bili smo pozvani na službeno na otvaranju nove investicije tvrtke Talentis Agro d.d. Gospodin Sabolč Makai je pozdravio okupljene. Bio je zadovoljan suradnjom. Bio uvjeren da će ova nova skladišna investicija malo podići razinu poljoprivredne proizvodnje u Mađarskoj, Sarvaši Agrar d.d. prijavio se na natječaj  predao ulaganje od milijardu i pol forinti.

Tvrtka je na tržištu više od 70 godina ima veliku proizvodnju u koju je uključeno nekoliko djelatnosti i ima kvalitetna zemljišta.

Vidjeli smo brojke razliku između rada nove i stare sušare. Zadovoljstvo je bilo nama da instalirana velika sušara sve prethodno navedene podatke na terenu zadovoljila. Instalirana sušara pokazuje 50% uštede plina, ekološki prihvatljivo odvajanje prašine nam puno znači, osmi toga ovim ulaganjem ostvarili smo uštedu električne energije od 75%.

Nova tehnologija koja je instalirana sposobna je sušiti 25 tona kukuruza vlagom 24% na 13.5% na sat pri kapacitetu čišćenja od 80 tona na sat u 24-satnom režimu rada.

Skladištenjem pomoću agregata za hlađenje možemo uštedjeti energiju i novac, jer naše sjme ne moramo biti potpuno osušen na 13%, budući da upotreba u industriji za proizvodnju alkohola nema potrebe za tako niskom vlagom.

Posljednje tri godine su pokazale da se malo od brojnih natječaja se realizira, izostanak rezultata u ratarskoj proizvodnji, također je vidljiv i kod tvrtke Sarvaši i Agrar d.d. Bili smo pogođeni prije tri godine velikom sušom, a prije dve  godine, uz rekordnu žetvu, mogli zaraditi sa 10 tona prinosom npr.kao kad smo imali 1 tona prinosa. Zbog klimatskih promjena, bilo bi nemoguće bez navodnjavanja da tvrtka opstane. Ove investicije koje smo realizirali zadnjih godina puno nam znače.

U cilju povećanja učinkovitosti i imajući na umu ekonomičnost proizvodnje i sigurnost hrane, pripremili smo natječaje i investicije, nastojimo istovremeno obrađivati ​​dovoljno velike zajedničke  površine, sijati kvalitetno sjeme, tretirati odgovarajućom količinom gnojiva i pratiti tretmane pesticidima i skladištiti ih na pravo mjesto nakon čićenja i sušenja.

Bjelovarski jesenski međunarodni sajam – po 31. put

U Bjelovaru, jednom od najvećih industrijskih središta Hrvatske, na 31. Jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu predstavili su se sedam mađarskih tvrtki među njima ponovi Hetech. Manifestacija je svake godine izuzetan događaj u hrvatskom gospodarstvu i poljoprivredi koji pruža jedinstvenu priliku za predstavljanje Hetechovih proizvoda i riješenja, kao međunarodne kompanije sa sopstvenom proizvodnjom i projektantskim riješenjima, kao i inovativnih poljoprivrednih tehnologijama i rješenjima.

Rujanski ciklus izložbi CED-a i njegovih partnera nastavlja se, ovoga puta u Hrvatskoj. Uz suradnju CED-a, sedam mađarskih tvrtki može se predstaviti na dugogodišnjoj poljoprivredno-prehrambenoj manifestaciji, 31. Jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu.

Na impresivnom zatvorenom štandu  imali smo dosta zainteresiranih osoba koji u narednom periodu namjeravaju svoje skladištene kapacitete proširit ili tek sad početi baviti skladištenjem. Farmeri su bili zainteresirani za automatske fabrike za pripreme stočne hrane.

Najviše pitanja je pristizalo iz oblasti kontrole i mogućnosti da se informacije budu fiksirani u dnevniku. Naravno naši sistemi svi su opremljeni sa ovim softverom. Čak ima i mogućnost za daljinsku kontrolu. Ove informacije mogu se sa jednog računala na drugi prenjeti u slučaju da je izgrađena internetska dostupnost.

Nakon tri kišovita dana ipak nismo izgubili vjeru da ćemo u buduće imati pozitivne odgovore sa klijentima sa kojima smo vodili razgovore.

U našoj tvrtki živi jedna izreka: Mi se želimo takmičiti sa kvalitetom a ne sa cijenama.

Novitet u Hetechovom proizvodnom programu

Tehnologiju paralelnog sušenja razvila je Hetech Group Zrt u Mezőhegyes, u županiji Békés, s sa atomatskim podesivom brzinom ispustom iz stupova unutarnjog dijela sušare, što pomaže upravi tvrtke Nemzeti Ménesbirtok i Tangazdaság zs ekonomsko učinkovitu proizvodnju. O investiciji László Hollósi direktor prodaje HETECH Group Zrt izvijestio je naš portal. Posebnost razvoja je u tome što je za razliku od uobičajenih izgradnje sa jednom sušarom, ovdje se ugradilo 2 komada 35-tonske sušare u tehnologiju. Ova investicija je ostvarena u centru ovog velikog agrarnog kombinata. O izuzetno modernoj opremi rekao je sljedeće:
  1. proces sušenja sjemenja temelji se na automatskoj kontroli vlage, sušara razvijena u Mađarskoj ima poseban sustav stupaca. Stoga, podešavanjem svake kolone u sušari na savršenu homogenu izlaznu vlagu, automatska kontrola u skladu s tim regulira pražnjenje svaku kolonu pojedinačno.
  2. izoliran sa sendvič panelima i recirkulacijom zraka za hlađenje žitarica, usisava se cijelim presjekom, čime se zadovoljavaju zahtjeve i uštedu energije što je značaj današnjih strojeva
  3. upravljanje je potpomognuto sa touch panelom opremljenom računalom , koja sama u sebi uključuje poseban softver HETECH proizvodnje (aplikacija se može preuzeti iz App Store ili Google Play)
  4. Zahvaljujući sustavu daljinskog nadzora, proces zahtijeva manje pozornosti vlasnika, a zahvaljujući sustavu recirkulacije zraka, dizajn je izuzetno energetski učinkovit. No, najvažnija prednost je što se ne proizvode zrna oštećena toplinom, a cjelokupnu količinu uroda karakterizira isti, homogeni sadržaj vlage na kraju procesa sušenja. Softver praktično prikazuje temperaturu u sušilici u blokovima. Sustav skladištenja radi u skladu s tim, a rezultat toga je izvrsna homogenost proizvoda i ujednačen sadržaj vlage na kraju procesa – rekao je komercijalni direktor.

Pogodan je i za sušenje sjemena za sjemensku doradu

Stručnjak je također naglasio kako je osoblje tvrtke Ménesbirtoka definisala nekoliko zahtjeva u vezi sušarom za žitarice tijekom procesa planiranja. Inženjeri HETECH-a našli su rješenja koja zadovoljavaju sve potrebe. Što se tiče željenih rješenja, László Hollósi je rekao da su aspekti razvoja bili sljedeće:
  • oprema treba biti prikladna za sušenje većine vrsta usjeva (sjeme lucerne, zrna sa klasom, kukuruza, uljane repice, suncokreta, soje) uključujući i usjeve proizvedene za sjemensku doradu (sustav se može sušiti i na temperaturi od 40 stupnjeva Celzija).
  • transport treba biti što brižniji i da poštedi zrno od raznih fizičkih uticaja
  • sa startom automatskog istovara – zahvaljujući mjeraču protoka moguće je kontinuirano pratiti koliko je žitarica prošlo kroz sušaru
  • ćelija za tranzitnu isporuku s vagom, zahvaljujući ovoj izvjedbi sa pritiskom na jedno dugme moguće je postići da onoliko gotovog proizvoda bude isporučeno na transportnom vozilu koliko je potrebno, čime se smanjuju dodatna vremena isporuke

Kapacitet sušare

Sušara za žitarice može osušiti 35 tona usjeva na sat S 10 postotnim uklanjanjem vlage (sa 24% do 13-14%). Ugrađena tehnologija ima kapacitet 80 tona na sat (transportna oprema i prečistači), te tranzitna ćelija je kapaciteta od 80 tona i sukladno sa linijom za utovar u podna skladišta.

Servis pozadina, mađarska proizvodnja

László Hollósi naglasio je da sušare koje proizvodi HETECH tehničkih problema su minimalan, servis pozadina je pouzdana i brza. Strojari tvrtke sa sjedištem u Kečkemetu vrše isporuku na cijelo područje u Centralnoj Europi. Centralno skladište ima velike količine rezervnih dijelova za strojevi za transport (redleri, elevatori i dr.), prečistači i za sušare koje se također proizvode u tvornici u Kečkemetu Tehnologijama silosa koriste se proizvoda od dva velika proizvođača-(SYMAGA i PRADO). Inženjeri tvrtke Imaju 25-30 godina radnog iskustva, tako da oni mogu predložiti mnoge prijedloge i preporuke za sudionike tijekom planiranja. Grupa tvrtki HETECH jedna je od najvećih već 10 godina na mađarskom tržištu više od 120 sušara je puštena u pogon, a više od 400 projekata je realizirano sa silosima, u kojem skladište žitarice U proizvodnom programu osim sušare za žitarice također su uključene. i mješaone za stočnu hranu.

Potražite i Vi sami HETECH stručnjake, ako razmišljate o profesionalnim rješenjima za skladištenje i sušenje žitarica!

PRVI KORACI BEZBEDNOG SKLADIŠTENJA ŽITARICA

Kako je žetva sve bliže i bliže, uskoro će početi i priprema objekata za skladištenje. Ovaj posao ne treba shvatiti olako, jer si nijedan poljoprivrednik ne može priuštiti sebi gubitak količine ili kvalitete tijekom skladištenja usjeva proizvedenih napornim radom i velikim troškovima proizvodnje. Sve počinje pripremom skladišnog prostora!

Opasnosti koji vrebaju na usjev

Usjev u skladišnom prostoru može biti izložen raznim opasnostima, koje mogu dolaziti od insekata štetočina i gljivičnih bolesti. Oni mogu uzrokovati štetu koji mogu biti smanjenja količine i pad kvalitete.

Od štetnika mogu se spomenuti one vrste koje nanose štetu u uvjetima skladištenja, kao što su lisne uši (široko poznate kao žižaci), brašnari i moljci, kao i grinje. Kao posljedica njihovih aktivnosti može doći i do izravnog kvantitativnog gubitka, ali njihova kvalitativna šteta je barem jednako važna tokom skladištenja. Potonje proizlazi iz činjenice da je cijeli životni ciklus jedinki ovih vrsta vezan uz usjev, žive u njemu, zagađuju ga svojim izmetom, odbacuju vanjski pokrov, izmet i svoje ostatke nakon uginuća. Naknadna zaštita od njih je težak zadatak, moguća je samo uz visoke troškove, često prevrtanjem usjeva, te uporabom sredstava koja sadrže iznimno opasan fosforni vodik za posebne namjene. Uslijed njihova razmnožavanja u usjevu se mogu razviti vlažna žarišta koja se zagrijavaju, i u kojima se mogu pojaviti gljivične bolesti koje su štetne pod određenim uvjetima skladištenja. Među njima (primjerice vrste Penicillium i Aspergillus) može u određenim uvjetima proizvesti mikotoksine, što može značajno narušiti kvalitetu usjeva, a time i mogućnosti prodaje kvalitetne robe. Međutim, pravilnom pripremom objekata za skladištenje usjeva štete se mogu svesti na minimum ili čak i izbjeći.

Sređivanje okoline podnog skladišta

Tijekom preliminarne zaštite od skladišnih štetočina poljoprivrednici ne moraju raditi samo u skladišnom prostoru, ona počinje u širem okruženju skladišnih objekata. Skladišni talog i ostaci požnjevenog semenja zaostali od prethodne godine – ili možda čak i od ranije – služe kao bezbjedni životni prostor za skladišne ​​štetočine, u kojem se mogu lako razmnožavati. Budući da su većina njih izvrsni osvajači prostora, sigurno će pronaći tek uskladišteni urod, ugnjezditi se u njega i pokrenuti njegovu zarazu. Stoga je jedan od prvih koraka uklanjanje i uništavanje ovih ostataka, što je obavezno ne samo oko skladišta ili tornjeva, već na cijelom području lokacije.

Preliminarna priprema objekata za skladištenje usjeva

Jedan od najvećih neprijatelja uskladištenih proizvoda je vlaga, bilo da dolazi od padavina koji prodiru kroz krov ili teku ispod proizvoda izvana, od otopljenja snijega, od vode koja kaplje iz pare koja se kondenzira na podu ili od vlage iz tla koja prodire kroz pod. Kao rezultat vlage, pokreću se negativni procesi u sjemenu, zahvaćeni dio semenja se zagrijava, što stvara povoljne uvjete za pojavu i nanose štetu skladišnih štetnika i gljivičnih bolesti.

Kod podnih skladišta sigurnost uskladištenih proizvoda znatno je ugrožena ako je skladištena u vrećama, džambo  vrećama, ako su unutar hale strojevi, razni otpad, svim onim što može pružiti skrovište skladišnim štetočinama. No isto vrijedi i za ostatke usjeva i sjemena iz prethodne godine, nakupljene u skladišnom prostoru, jer se u njima najčešće nalaze i skladišni štetnici. Uzeći u obzir ove uslove novi usjev koji se sprema skladištiti može se brzo zaraziti.

Neodgovarajući uvjeti skladištenja mogu uzrokovati gubitak količine i pogoršanje kvalitete.

Nakon što smo ispraznili  skladišni prostora, na red je došao najvažniji zadatak, temeljito čišćenje. Tijekom toga, ostatke uskldištene žitarice , krhotine ispuniti i nakupljenu prašinu otkloniti u pukotinama poda i zidova. Čišćenje mora obuhvatiti sve dijelove nosive konstrukcije koji su nekoliko metara iznad poda. Nakon toga površinu je potrebno tretirati za tu svrhu odobrenim insekticidnim preparatom. Najbolje je da se to radi cijevnom prskalicom i visokotlačnom mlaznicom, jer se njome mogu izravno tretirati elemente konstrukcije, pukotine u zidu i podu. Rad se mora obaviti s velikom količinom vode, kvašenjem. Preparati koji se u tu svrhu mogu koristiti djeluju kontaktno, pa moraju doći u kontakt sa štetočinama da bi ispoljili svoje djelovanje, a za to moraju moći dovoljno nakvasiti preostali sloj prašine, što se može postići samo na ovaj način.

Osim podnih skladišta, ne smiju se izostaviti niti čelični silosi niti betonski tornjevi gdje se mora izvršiti čišćenje se koji služe za skladištenje požnjevene žitarice. Pritom se mora pažljivo  odstraniti sa njihovih stijenki i konstrukcijskih elemenata taložena prašina i zalijepljeni ostaci sjemena, sa posebnom pažnjom na elemente ispusnog lijevka i elemente koje služe za zatvaranje ćelije (vrata). Elevatorske jama, okna i pokretne trake sustava za transport usjeva treba očistiti na sličan način, koliko je to moguće što kvlitetnije, a zatim ih tretirati insekticidnim sprejom. Naravno, da ovaj tretma mora da pokriva separatore, prečistače i svu opremu i površine sa kojima usjev dolazi u dodir.

Priprema prostora za skladištenje usjeva počinje sa temeljitim čišćenjem.

Parametri uskladištenog usjeva

Određeni parametri proizvoda koji se odlažu u skladišni prostor mogu dugoročno utjecati na njegovu kvalitetu. Usjev je živa tvar koja diše, u kojoj iznad određene vlažnosti (14,5% kod žitarica) mogu se započeti biološki procesi koji negativno utječu na kvalitetu usjeva. Međutim, niži sadržaj vlage od ovoga također može uzrokovati probleme, jer određene gljivične vrste koje su štetne u uvjetima skladištenja mogu biti aktivne u žitaricama već iznad 13%, što čak može povećati sadržaj toksina u usjevu tijekom skladištenja. Stoga usjev koji ulazi u skladišni prostor mora imati ravnomjerno raspodeljeno nizak sadržaj vlage, čak i ako se roba dolazi sa heterogenom zrelošću.

Osim sadržaja vlage, čistoća proizvoda također može utjecati na sigurnost skladištenja. Ako roba sadrži veliku količinu prašine, organskih ostataka, loma i sjemenki korova, tijekom skladištenja može doći do raslojavanja, što zbog svoje zbijenosti dovodi do kondenzacije i pojave skladišnih štetnika i gljivičnih bolesti. Počevši od ovih žarišnih tačaka, s vremenom se može zaraziti i cijeli uskladištena roba, stoga, ako je moguće, i proizvod koja vizuelnim pregledom se čini čistim treba ipak pustiti kroz prečistaču skladišni prostor.

Poljoprivrednici na polju mogu vam potvrditi koliko  muke, poteškoća i troškova je potrebno da bi se dobio dobra i kvalitetna na njihovim oranicama. Zaista bi bila šteta sve to riskirati na kraju ili pustiti da to propadne, stoga već na startu vrijedi obratiti pozornost na sigurno skladištenje uroda. I sve se to počinje sa temeljitim čišćenjem!

 

IZVOR: AGRARUNIO

CIIJENE NAMIRNICA

Iako s manjim promjenama, nakon dvije godine čini se da se zaustavila stopa pada globalnog poskupljenja hrane. Što je iza toga? – o tome piše Zoltan Forian, vodeći poljoprivredni stručnjak Erste Agrár Centra, –

U travnju je FAO indeks cijena hrane porastao već drugi mjesec zaredom. Indeks je u travnju 2024. iznosio 119,1 bodova, što je 0,3 boda (0,3 posto) viša od revidirane razine iz ožujka. Vrijednost je formirana na način da je pad indeksa cijena šećera i mliječnih proizvoda anulirala blagi rast indeksa cijena mesa te indeksa biljnih ulja i žitarica. Ipak, FFPI je pao za 9,6 bodova (7,4 posto) u odnosu na vrijednost prije godinu dana.

  • Indeks cijena žitarica u travnju je blago porastao, za 0,3 posto, ali su i dalje 18,3 posto ispod razine iz prethodne godine. Nakon tri uzastopna mjesečna pada, prosječne cijene pšenice na  svjetskom tržištu stabilizirale su se u travnju. Pritisak na rast cijena zbog zabrinutosti oko nepovoljnih uvjeta koji utječu na usjeve prije žetvu 2024. u dijelovima Europske unije, Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država neutraliziran je kontinuiranom snažnim natjecanjem među glavnim izvoznicima. Nasuprot tome, izvozne cijene kukuruza porasle su u travnju, uglavnom pod utjecajem snažne uvozne potražnje usred logističkih poremećaja zbog oštećenja infrastrukture u Ukrajini i smanjenih izgleda brazilske prinosa uoči početka žetve u ovoj državi.
  • Indeks cijena biljnih ulja također je u travnju zabilježio rast od 0,3 posto, što je najviša vrijednost u zadnjih 13 mjeseci. Neznatno povećanje odražava neto povećanje cijena suncokretovog i ulja repice, što je više nego anulirale niže cijene palminog i sojinog ulja. Cijena na međunarodnom tržištu suncokretovo i repičino ulja nastavila je rasti, potaknuta zabrinutošću zbog nastavka snažne globalnih interesovanja za kupovinu i nepovoljnih vremenskih uvjeta za jesensku uljanu repicu u nekim dijelovima Europe.
  • Indeks cijena mlijeka također se promijenio za 0,3 posto, i zabeležila  pad, čime je u travnju prekinut jednomjesečni trend rasta cijena. Najviše su pale međunarodne cijene obranog mlijeka u prahu, čemu je najviše pridonijela niska uvozna potražnja za trenutnim isporukama. U međuvremenu je cijena sira na svjetskom tržištu također blago pala, dok je cijena maslaca na svjetskom tržištu nastavila rasti zbog stalne uvozne potražnje i smanjenja zapadnoeuropskih zaliha maslaca.
  • Indeks cijena mesa u travnju je porastao za 1,6 posto, što znači da raste već treći mjesec i gotovo je došlo na prošlogodišnju razinu. Cijene na međunarodnom tržištu peradi  porasle su u travnju, podržane kontinuiranom kupnjom iz zemalja Bliskog istoka usred stalnih izazova u proizvodnji zbog epidemije ptičje gripe. Svjetske cijene goveđeg mesa također su porasle zbog kontinuirane velike potražnje velikih uvoznika, unatoč povećanoj ponudi iz domaćih izvora u vodećim zemljama . Cijena ovčjeg mesa blago se oporavila u odnosu na tržišna očekivanja. Nasuprot tome, svjetske cijene svinjskog mesa blago su pale, odražavajući slabu potražnju u zapadno Europskom tržištu i stalno slabu potražnju vodećih uvoznih zemalja, posebice Kine.

Na domaćem tržištu se vide trendovi pada. Potrošačke cijene namirnica u prva tri mjeseca ove godine porasle su za 2,9 posto, dok su domaće cijene prehrambene proizvoda pale za 6,5 ​​posto, a cijene žitarica za 29 posto (prva dva mjeseca). Cijene unutar proizvodnog lanca pokazuju paralele viđene već 2021. i 2022., ali obrnutim redoslijedom. Što se tiče izgleda, prema Ersteovim analitičarima, cijene namirnica u Mađarskoj će ove godine nastaviti rasti. Međutim, nakon značajnog rasta cijena u posljednje dvije godine, stopa rasta se vraća na konsolidiranu fazu, jednoznamenkastu brojku. Cijene poljoprivrednih proizvoda mogle bi porasti za 2-4 posto godišnje, dok bi cijene prehrambene industrije mogle porasti za 3-5 posto, a maloprodajne cijene namirnica mogle bi premašiti razinu od prije godinu dana u prosjeku za 3-4 posto.

Trend smanjenja broja gazdinstava sve uočljiviji najviše u Vojvodini – Veći posedi i digitalizacija krate spisak

Sa privatizacijom i primenom savremenih tehnologija i mehanizacije selo se sve više deli na velike i male proizvođače.

Na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku, u prvom ovogodišnjem kvartalu broj registrovanih individualnih poljoprivrednika smanjen je za 4.485 lica, odnosno za 8,1% u odnosu na isti period lane. Za bolje poznavaoce prilika u poljoprivredi, to i nije veliko iznenađenje. Posebno što su na trend opadanja broja poljoprivrednih gazdinstava ukazali i podaci decembarskog Popisa poljoprivrede, obzirom na to da ih je popisano manje u odnosu na 2018 godinu.

Od ukupno 508.365 poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji, najveći pad zabeležen je u gradu Beogradu, 12,4% a najmanji u regionu Šumadije i zapadne Srbije 7,5%. Statistika je statistika aktuelni Trend kretanja u poljoprivredi otvara pitanja Zbog čega je sve manje zainteresovanih u agraru.

Agroanalitičar Žarko Galetin ističe da manji broj registrovanih individualnih poljoprivrednika s jedne strane oslikava „tehničko” a druge suštinsko stanje u poljoprivredi.

Činjenica je da Ministarstvo poljoprivrede kroz implementaciju e-Agrara „čisti” registar poljoprivrednih gazdinstava pa je fiktivnih sve manje i ne ostvaruju prava na subvencije.

S druge strane, ima dosta toga u poljoprivredi što demotiviše poljoprivrednike i čini da odustaju od ove delatnosti posebno one koji su hteli da preko podela gazdinstava u okviru jedne porodice dobiju podsticaje. Kao uzrok manjka broja gazdinstava vidim i trend ukrupljavanja poljoprivrednih površina posebno u Vojvodini isto tako primetan je i rast površina zemlje po jednom gazdinstvu s obzirom na to da staračka domaćinstva nestaju a njihovu zemlju kroz kupovinu ili zakup uzimaju imućnilji poljoprivrednici

Pored ovih Galetin dodaje da je još jedan ne zanemarljiv razlog to što ljudi ne vide svoju perspektivu u ostanku na zemlji.

Da bi se ušlo u ozbiljan biznis u poljoprivredi potrebna su značajna sredstva za kupovinu minimum 30 do 40 haktara zemlje ne računajući pride još i nabavku mehanizacije koja je dosta skupa kaže Galetin.

Fakat da nam je selo danas takvo kakvo jeste raslojeno. Sa ukrupljavanjem poseda privatizacijom, kao i razvojem savremenih tehnologija i mehanizacije, selo je podeljeno na velike i male proizvođače. Mladi u seoskim sredinama, u eri digitalizacije, ne doživljavaju sebe kao klasičnog poljoprivrednika kao pre 30 – 40 godina. Ta vremena su prošla a većina onih sa malim posedima nije za to da se bavi klasičnom poljoprivredom već da negde radi ima redovnu platu a da se naseli selu dopunski bavi nečim novim (pčelarstvo, proizvodnja specifičnih sireva, lekovitog i aromatičnog bilja negovanje starih zanata etno i ruralni turizam itd).

 

Izvor: Poljoprivrednik novine