Postoje mnoga suvremena tehnička rješenja za očuvanje vrijednosti žitarica, kojima je cilj minimizirati gubitke tijekom operacija nakon žetve i očuvati kvalitetu žitarica. Takvi postupci nakon žetve uključuju čišćenje sjemena, sortiranje, sušenje, naknadno čišćenje i skladištenje. U ovom radu, cilj nam je uvesti ova tehnička rješenja za operacije nakon žetve, imajući na umu brigu,za učinkovitost i sigurnost.
Količinski i kvalitetni otkup:
Ovaj proces osigurava da otkupna stanica vodi o tome evidenciju o primljenom i prerađenoj količini zrna i minimalizuje potencijalne gubitke ili greške. Tijekom kvantitativnog prihvata robe moramo se držati slijedećih koraka:
1. Stizanje robe i mjerenje
Nakon žetve žito pristiže u sušaru, gdje se mjeri primljena količina. mjereno na mostnoj vagi. Važno je imati vagu koji imaju odgovarajuće nosivosti i veličini transportnih vozila. Za postrojenja za sušenje i skladištenje potreban kapacitet vage da ima nosivost od 30-60 t a točnost mjerenja od 10 ili 20 kg. Mostne vage su obično duge 9-10 ili 12-20 m i široke 3 m. Kamion koji stiže na vagu dvaput se važe, prvo natovarena, a zatim prazna. Razlika između dvaju vrijednosti daje neto težinu prihvaćenog proizvoda, za što se izdaje račun.
Rampa za vagu može biti izrađena od betona ili čelika. Mjerne ćelije smještene su ispod šasije mostne vage. Broj mjernih ćelija varira od 4 do 8, ovisno o duljini mostne vage. Signal iz mjerne ćelije se pojačava,obrađuje i digitalno prikazuje kako bi pokazao težinu robe na mostu. preko digitalnog monitora.
2. Dokumentacija
Preuzeta količina žitarica službeno se evidentira, pri čemu se dokumentiraju vrijeme zaprimanja, podaci o prijevozniku te vrsta žitarice.
3. Kontrola kvalitete
Provodi se kontrola kvalitete žitarica kako bi se utvrdilo zadovoljavaju li važeće norme, standarde i tehnološke zahtjeve.
Metode ocjenjivanja kvalitete žitarica na sušarskim postrojenjima i u laboratorijima
Za precizno određivanje unutarnjeg sastava žitarica razvijen je niz analitičkih metoda i mjernih uređaja. U suvremenoj praksi sušarsko-skladišnih postrojenja sve se češće primjenjuju NIR analizatori koji djeluju u bliskom infracrvenom spektru. Navedeni uređaji omogućuju brzo, pouzdano i ponovljivo određivanje kemijskog sastava žitarica.
Analizator u roku od nekoliko minuta s visokom točnošću određuje ključne parametre, poput sadržaja vlage, proteina, glutena, ulja, hektolitarske mase, Zeleny indeksa te udjela škroba. Prednosti NIR tehnologije uključuju mogućnost istodobnog određivanja više sastavnica, nerazornu prirodu ispitivanja, ekološku prihvatljivost bez uporabe kemikalija te jednostavno rukovanje koje ne zahtijeva posebnu stručnu kvalifikaciju.
Na slici 1 prikazan je centrifugalni mlin koji služi za usitnjavanje uzoraka žitarica prikupljenih robotskim uzorkivačem. Ovaj tehnološki korak olakšava i povećava učinkovitost rada analizatora.
Slika 1. Centrifugalni mlin za mljevenje žitarica
Razvrstavanje prema fizikalnim svojstvima i čišćenje zrna
Čišćenje i razvrstavanje ubranih žitarica predstavlja ključni korak u procesu ocjenjivanja kvalitete i povećanja njihove tržišne vrijednosti. Čišćenje prije sušenja poboljšava tehnološka svojstva sirovine, povećava učinkovitost transportnih sustava i kapacitet sušare, osobito s obzirom na povišenu vlažnost i prisutnost nečistoća.
Tijekom procesa sušenja zahtijeva se stupanj čistoće od 97–99 %. Razvrstavanje prema veličini provodi se pomoću sita izrađenih od perforiranog metalnog lima ili, rjeđe, od žičane mreže. Prema namjeni razlikuju se gruba sita, sita za zrno i sita za travno sjeme.
Gruba sita služe za uklanjanje biljnih ostataka i krupnih nečistoća, dok sita za zrno odvajaju sitnije frakcije manje od samog zrna. U praksi se koriste univerzalni čistači sjemena koji kombiniraju sito i zračno čišćenje, a mogu biti izvedeni kao vibracijska ili cilindrična sita.
Moderna tehnologija sušenja temeljena sa upravljanim protokom zraka
Suvremene sušare koriste ventilatore s ravnim protokom zraka, čija je širina prilagođena širini sušare, u kombinaciji s plamenikom u obliku zavjese. Takva konfiguracija omogućuje ravnomjernu raspodjelu zraka i ujednačen proces sušenja.
Ujednačena količina zraka osigurava jednako uklanjanje vlage iz svih dijelova materijala. Istraživanja i praktična iskustva pokazuju da ventilatori s ravnim protokom ostvaruju veći ukupni stupanj djelovanja u odnosu na klasične centrifugalne ili aksijalne ventilatore (slika 2).
Slika 2. Ventilator s ravnim protokom zraka
Upravljano i blago sušenje usjeva
Tijekom projektiranja sušarskih sustava posebna se pozornost posvećuje sprječavanju mehaničkih i toplinskih oštećenja zrna te minimiziranju gubitaka proteina, škroba, aminokiselina i minerala. To se postiže regulacijom temperature, brzine strujanja zraka i vremena zadržavanja materijala u sušari.
U sušnim zonama postavljeni su senzori koji kontinuirano mjere vlagu i temperaturu zrna. Na temelju dobivenih podataka sustav automatski regulira rad plamenika i omogućuje izlazak proizvoda iz sušare tek nakon postizanja unaprijed definiranog sadržaja vlage. Ujednačenost sušenja održava se unutar tolerancije od ±0,5 %.
Automatska protupožarna zaštita u sustavima za sušenje usjeva
Automatski protupožarni sustavi imaju ključnu ulogu u sigurnom radu sušara. Temperatura izlaznog zraka iz sušnog i rashladnog dijela kontinuirano se prati senzorima, a podaci se obrađuju računalnim sustavom.
U slučaju detekcije povišene temperature zrna (iznad 60 °C), sustav šalje upozorenje operateru, a pri daljnjem porastu temperature automatski isključuje plamenik i ventilator, čime se sprječava nastanak požara. Sustav funkcionira bez potrebe za ljudskom intervencijom i značajno povećava razinu sigurnosti (slika 3).
Slika 3. Temperaturni podaci izlaznog zraka
(Izvor: vlastit proizvod)
Energetski učinkovita rješenja povrata topline
Sustavi povrata topline omogućuju ponovno korištenje toplinske energije nastale tijekom sušenja i hlađenja zrna. Time se smanjuje ukupna potrošnja energije, operativni troškovi i negativni utjecaj na okoliš. Sušare s povratom topline imaju specifičnu potrošnju toplinske energije približno 20–30 % nižu u usporedbi s konvencionalnim sustavima.
Slika 4. Povrat topline u sušaru
(Sopstveni proizvod)
Skladišni kapaciteti: horizontalna skladišta i silosi
Dugotrajno skladištenje rasutih žitarica provodi se u zatvorenim horizontalnim halama i vertikalnim silosima. Horizontalna skladišta izrađuju se od lakih čeličnih konstrukcija ili armiranog betona, dok su silosi najčešće metalni ili armiranobetonski, s kružnim presjekom i visinom do 30 m.
Punjenje i pražnjenje skladišta provodi se pomoću elevatora, transportera ili gravitacijskih sustava, ovisno o konstrukciji objekta.
Sustavi monitoringa uskladištenih žitarica
Za sigurno skladištenje nužno je kontinuirano praćenje temperature i vlage unutar skladišnog prostora. Automatizirani upravljački sustavi prikupljaju, obrađuju i arhiviraju podatke te u slučaju opasnosti šalju trenutačna upozorenja putem SMS-a ili elektroničke pošte.
Trake za kofičaste elevatore
Elevatori s koficama su „tihi radnici” u skladištima i pogonima za preradu žitarica. Često dolaze u središte pažnje tek kada se pojavi neki problem – iako je temelj njihovog pouzdanog rada pravilno odabrana i stručno ugrađena gumena traka. Upravo zato vrijedi svjesno donijeti odluku pri odabiru, jer odgovarajuća traka može osigurati stabilan rad dugi niz godina.
Prvo pitanje koje vrijedi razmotriti jest: koju će vrstu proizvoda elevator transportirati? Ako radimo s uljaricama – primjerice suncokretom, repicom ili sojom – tada je važno odabrati gumenu traku otpornu na ulje. Naime, ulje s vremenom može napasti neodgovarajuću gumenu smjesu: traka može nabubriti, omekšati i izgubiti svoju čvrstoću. To se ne događa preko noći, ali može znatno skratiti njezin vijek trajanja. S druge strane, uljnootporna izvedba odolijeva tim utjecajima i dugoročno predstavlja sigurnije rješenje.
Jednako važan čimbenik je nizak faktor istezanja. Traka stalno radi pod opterećenjem, a ako se materijal previše rasteže, zahtijeva stalno dodatno zatezanje. To ne znači samo dodatni posao, nego može dovesti i do nepreciznog rada i bržeg trošenja. Traka stabilne konstrukcije i s niskim istezanjem osigurava ravnomjerniji rad i zahtijeva manje održavanja. To je osobito velika prednost kod sustava velikog kapaciteta, jer se tradicionalni trostupanjski proces zatezanja može svesti na jedno pravilno podešavanje.
Mnogi o tome ne razmišljaju, ali unutarnja struktura trake – odnosno broj i kvaliteta tekstilnih slojeva – također je presudna. Ti slojevi osiguravaju vlačnu čvrstoću trake, uzdužnu stabilnost i ravnomjernu raspodjelu opterećenja. Ako je slojeva premalo ili su neodgovarajuće kvalitete, traka neće biti dovoljno stabilna. Ako ih je pak nepotrebno mnogo, to može značiti nepotrebne dodatne troškove. Odabir odgovarajuće strukture slojeva uvijek se prilagođava kapacitetu pogona, visini podizanja i težini transportiranog materijala.
Izrada rupa potrebnih za pričvršćivanje kofica također utječe na konačni rezultat. Tvorničko bušenje osigurava točan i ravnomjeran razmak rupa te značajno skraćuje vrijeme montaže. Nije potrebno na licu mjesta mjeriti, označavati i riskirati pogreške – svaka rupa nalazi se na pravom mjestu i prilagođena je odgovarajućem promjeru vijka. To nije samo praktičnije, nego je dugoročno i ekonomičnije rješenje.
Prilikom ugradnje često se pojavljuje pogreška u pogrešnom uvođenju trake. Trake nove generacije na jednoj strani imaju deblji gumeni sloj otporan na habanje. Taj sloj treba biti okrenut prema pogonskim i zateznim bubnjevima, jer se većina kvarova i prijevremenog trošenja pojavljuje na stražnjoj strani trake, gdje je opterećenje veće. Ako se traka ugradi obrnuto, brže se troši, prianjanje se pogoršava, a vijek trajanja se skraćuje. Mala nepažnja može imati ozbiljne posljedice, stoga je na to posebno važno obratiti pozornost.
Spajanje trake također je ključno pitanje. Trake s tvornički izvedenim beskonačnim spojem rade ravnomjernije, uzrokuju manje vibracija i dugotrajnije su. Precizan rad ne produžuje samo vijek trajanja trake nego i cijele opreme. To je osobito važno kod sustava koji rade u kontinuiranom režimu.
Naravno, sama traka ne funkcionira bez pripadajućih čašica – njihov odabir jednako je važan. Veličina, oblik i materijal čašice uvijek trebaju biti prilagođeni transportiranom materijalu i očekivanom kapacitetu. Drugačiji dizajn potreban je, primjerice, za lagane žitarice, a drugačiji za materijale većih zrna ili s većim udjelom vlage. Pravilno odabrana čašica doprinosi učinkovitom zahvaćanju materijala i sigurnom pražnjenju.
Sigurnost dodatno povećava ugradnja senzora bočnog pomaka trake. Ako se traka pomakne u stranu, to može uzrokovati ozbiljna oštećenja: može se oštetiti traka, otkinuti čašice, pa čak i stvoriti opasnost od požara. Senzor na vrijeme signalizira problem, čime se mogu spriječiti veći kvarovi i zastoji u radu.
Sve u svemu, može se reći da odabir trake za elevator s čašicama nije samo nabava jednog rezervnog dijela. To je svjesna odluka koja dugoročno određuje sigurnost rada i ekonomičnost cijelog sustava. Odgovarajuća otpornost na ulje, stabilna konstrukcija, tvorničko bušenje i beskonačni spoj, pravilna ugradnja te pažljivo odabrane čašice i sigurnosni elementi – sve to doprinosi pouzdanom radu.
Za pitanja, tehničke konzultacije ili potrebe nabave slobodno se obratite stručnjacima tvrtke Hetech Trend d.o.o., koji će rado pomoći u odabiru najprikladnijeg rješenja za vaš pogon.
Sušare za poljoprivredne proizvode, sušare za sjemensku robu
Sadržaj vlage u našim poljoprivrednim proizvodima u trenutku žetve, osobito kod kukuruza, viši je nego što je potrebno za sigurno skladištenje i daljnju preradu. U novoj seriji članaka želimo predstaviti suvremene sušare s ekonomičnom potrošnjom energije te pravilnu upotrebu procesa sušenja.
Načelo sušenja
Tzv. ravnotežni sadržaj vlage kod različitih kultura obično iznosi oko 13–14 %. Sušenje strnih žitarica tijekom ljetnog razdoblja zbog visokih temperatura (oko 30 °C) najčešće nije potrebno.
U poljoprivrednoj praksi većina sušara radi na konvektivnom principu. U tom slučaju za uklanjanje suvišne vlage iz žitarice koristi se činjenica da je temperatura zagrijanog medija za sušenje (zrak, mješavina dimnih plinova i zraka, pregrijana para) znatno viša, a njegov sadržaj vlage znatno niži u odnosu na sjeme koji se suši. S gledišta učinkovitosti i očuvanja kvalitete proizvoda najpovoljnije je ako se tijekom sušenja sjeme i medij za sušenje kreću u istom smjeru.
Odvođenje vlage nastaje zbog razlika parcijalnog tlaka vodene pare između površine zrna ili drugog biljnog materijala (npr. biljnih ostataka) i medija za sušenje. Unutar proizvoda koji se suši razlika u vlažnosti (gradijent vlage) raste prema unutrašnjosti, pa voda migrira prema površini. Otpuštanje vlage traje dok se ne uspostavi ravnoteža između unutarnjeg kretanja vode, brzine isparavanja na površini i sposobnosti medija za sušenje da primi vlagu.
Načelo rada i vrste sušara
Prema načelu rada, odnosno konstrukcije, sušare se dijele u tri skupine:
Kod sušara s prisilnim transportom materijala proizvod se pomoću transportnog mehanizma pomiče preko vodoravno postavljenih, perforiranih površina za sušenje i hlađenje (pladnjevi, trake itd.). Sušenje ovisi o brzini transportnog uređaja, debljini sloja materijala i temperaturi medija koji struji kroz pojedine pladnjeve. Specifična potrošnja energije iznosi 5500–7500 kJ/kg vode. Danas su takve sušare rijetke.
Kod vertikalnih sušara s gravitacijskim transportom materijala se dovodi na vrh tornja te se vlastitom težinom, najčešće u intervalima, spušta prema uređaju za istovar smještenom ispod zone hlađenja. Brzina prolaska regulira se uređajem za istovar. Vrijeme sušenja ovisi o temperaturi i količini medija za sušenje, kao i o početnom sadržaju vlage, temperaturi i količini materijala. Ovisno o unutarnjoj konstrukciji tornja razlikuju se oknaste, kaskadne ili stupičaste izvedbe. Specifična potrošnja energije iznosi 4500–5500 kJ/kg vode.
Kod sušara s debelim slojem (silosnih sušara) raspršivač u gornjem dijelu ravnomjerno raspoređuje materijal u sloju debljine 0,5–5 m na perforiranom podu kroz koji ventilator potiskuje zrak za sušenje. Miješanje materijala osiguravaju vertikalni pužni transporteri miješači koji se kružno kreću. Vlažni zrak izlazi kroz otvore na krovu silosa. Istovar se vrši pomoću puža ispod poda i elevatora s kantama koji sudjeluje i u punjenju.
Suvremene vertikalne sušare s gravitacijskim transportom
Punjenje sušare vrši se odozgo, nakon prethodnog čišćenja materijala, koji se zatim spušta kroz zone sušenja. Za proizvodnju toplog zraka najčešće se koristi plinski plamenik, a zagrijani zrak ventilator dovodi u zonu sušenja. Kod suvremenih sušara primjenjuju se ventilatori sa sustavom usisa.
U tornju su stepenasto raspoređeni zračni kanali. Jedan kraj kanala u istom redu je otvoren, dok je drugi zatvoren, a u sljedećem redu situacija je obrnuta. Na jednoj razini zrak ulazi, a na drugoj izlazi. Zrak koji ulazi kroz kanal prolazi kroz materijal i preko izlaznih kanala prelazi na drugu stranu tornja, a zatim izlazi u atmosferu.
U donje zone ventilator dovodi hladni zrak za hlađenje. Zrak zagrijan u zoni hlađenja može se vratiti do ložišta i nakon ponovnog zagrijavanja usmjeriti u zonu sušenja ili se može miješati sa svježim zrakom, čime se znatno smanjuje potrošnja energije. Također je moguće više puta provesti isti zrak kroz zonu sušenja ako još ima sposobnost upijanja vlage.
Osušeni materijal obično se istovaruje u intervalima pomoću uređaja smještenog ispod zone hlađenja. Početni sadržaj vlage u velikoj mjeri određuje brzinu istovara, odnosno vrijeme zadržavanja u sušari. Istovar se može upravljati pomoću senzora za mjerenje vlage.
Suvremene mobilne sušare
Mobilne sušare također su tornjevske, jer se iz vodoravnog transportnog položaja postavljaju u okomiti radni položaj, što omogućuje gravitacijski protok materijala. Mogu se postaviti neposredno uz skladišni prostor, a nakon punjenja skladišta premjestiti na drugu lokaciju, što im daje veliku fleksibilnost za uslužno sušenje. I kod njih je moguće primijeniti energetski učinkovita rješenja (npr. povrat rashladnog zraka).
Kod mobilnih sušara često se koristi konstrukcija s dva koncentrična cilindra, zbog čega su to sušare s poprečnim strujanjem. U unutarnjoj perforiranoj cijevi kreće se medij za sušenje, dok se materijal nalazi između dvaju cilindara. Vanjski cilindar je također perforiran, pa zrak nakon prolaska kroz materijal izlazi kroz perforiranu površinu.
Energetski učinkovite sušare iz naše ponude
Kompaktne sušare tvrtke Hetech Trend d.o.o. prikladne su za izravno i neizravno sušenje. Za uštedu energije primjenjuju predgrijavanje zraka i njegovo ponovno miješanje.
Kod sušare povrat topline odvija se ne samo u zoni hlađenja nego i u donjim sekcijama zone sušenja, jer je ondje odvođenje vlage već minimalno, pa zrak koji izlazi još uvijek sadrži znatnu količinu toplinske energije i može se ponovno koristiti. Zahvaljujući povratu topline iz zone hlađenja i sušenja, moguće je postići i do 30 % uštede energije u usporedbi s tradicionalnim sušarama bez recirkulacije topline.
Sušioni toranj ima tri glavna dijela:
Stanje sušara u zemlji
Zbog heterogene strukture i različite konstrukcijske razine domaćeg parka sušara, riječ je o značajnim potrošačima energije. Nominalni kapacitet općenito je usklađen s potrebama sušenja, ali teritorijalna raspodjela sušara ne prati u potpunosti stvarne potrebe. Ekonomska isplativost ovisi o brojnim čimbenicima, pri čemu investicija i eksploatacija uključuju stalne i značajne troškove neovisne o kapacitetu.
Tehnologija skladištenja žitarica I pitanja očuvanja kvalitete
1. Uvod
Žitarice predstavljaju jedan od temeljnih stupova globalne opskrbe hranom. Razdoblje skladištenja nakon žetve od presudne je važnosti, jer neodgovarajući uvjeti mogu dovesti do pogoršanja kvalitete, gubitka mase i značajnih gospodarskih šteta. Cilj skladištenja žitarica jest očuvanje njihove fizikalne, kemijske i biološke stabilnosti do prerade ili prodaje.
U Mađarskoj se u najvećim količinama skladište pšenica, kukuruz i ječam, koji zahtijevaju različite tehnološke uvjete skladištenja.
2. Čimbenici koji utječu na skladišnu sposobnost žitarica
2.1 Sadržaj vlage
Sadržaj vlage najvažniji je čimbenik sigurnog skladištenja. Povećana vlaga pogoduje razvoju mikroorganizama i insekata te povećava rizik od samozapaljenja.
Optimalne vrijednosti:
Kod sadržaja vlage iznad 14% potrebno je provesti sušenje.
2.2 Temperatura
Temperatura skladištenja značajno utječe na biološku aktivnost. Optimalna temperatura razmnožavanja insekata kreće se između 20 i 35°C, stoga temperatura od 10–15°C osigurava najveću sigurnost skladištenja.
2.3 Biološki čimbenici
Skladištene žitarice predstavljaju živi sustav, jer proces disanja uzrokuje oslobađanje topline. Osim toga, prisutnost štetnika (npr. žitni žižak, moljci) i plijesni može uzrokovati značajno smanjenje kvalitete.
3. Sustavi skladištenja
3.1 Skladištenje u silosima
Silos može biti izrađen od metala ili armiranog betona, najčešće cilindričnog oblika. Prednost sustava je mehanizirano punjenje i pražnjenje te mogućnost ugradnje ventilacijskih i sustava za kontrolu temperature.
Prednosti:
Nedostaci:
3.2 Skladištenje u podnim skladištima (magacinsko skladištenje)
Žitarice se skladište u rasutom stanju u velikim skladišnim halama. Ovaj sustav je češći u manjim gospodarstvima.
Prednost:
Nedostatak:
3.3 Hermetičko skladištenje
Hermetičko skladištenje temelji se na smanjenju razine kisika, čime se sprječava razvoj štetnika i mikroorganizama. Ova metoda omogućuje zaštitu bez uporabe kemijskih sredstava.
4. Tehnologije očuvanja kvalitete
4.1 Ventilacija
Cilj umjetne ventilacije je:
4.2 Sustavi nadzora (monitoring)
Suvremena skladišta opremljena su:
što omogućuje kontinuirani nadzor stanja uskladištene robe.
5. Gospodarski i sigurnosni aspekti hrane
Neodgovarajuće skladištenje može uzrokovati:
Mikotoksini (npr. aflatoksini) predstavljaju ozbiljan rizik za sigurnost hrane. Primjena suvremenih tehnologija skladištenja dugoročno je ekonomičnija jer smanjuje gubitke i poboljšava tržišnu konkurentnost.
6. Zaključak
Skladištenje žitarica složen je tehnološki proces koji zahtijeva osiguravanje optimalnog sadržaja vlage, temperature i higijenskih uvjeta. Silosni i hermetički sustavi predstavljaju temelj suvremene poljoprivredne prakse, dok se skladištenje na ravnoj podlozi uglavnom primjenjuje u manjim gospodarstvima.
U budućnosti se očekuje daljnji razvoj digitalizacije i automatiziranih sustava nadzora, što će povećati sigurnost i učinkovitost skladištenja.
Kamo dalje, mađarska poljoprivredo?
Posljednjih dana prošli smo kroz najvažnija pitanja učinkovitosti mađarske poljoprivrede. Pogledali smo gdje se nalazimo u odnosu na Europsku uniju, zašto je nastala sadašnja situacija, što doista čini jednu poljoprivrednu proizvodnju učinkovitom, koje su naše snage i slabosti te koje dobre, funkcionalne primjere već sada imamo u zemlji. Jedno se, međutim, jasno ocrtalo: mađarska poljoprivreda nije u slijepoj ulici, ali je stigla na raskrižje.
Stari model više ne vodi naprijed
U nadolazećim godinama sve će manje prostora za manevriranje ostavljati nepredvidivo vrijeme, sve uži tržište rada, nestabilnost tržišnih cijena, ali i rastući troškovi te sve stroži zahtjevi.
U takvom okruženju navika ne može biti uspješna strategija, a pristup „nekako će već biti” postaje izričito rizičan. Pitanje učinkovitosti više nije dodatna mogućnost razvoja, nego osnovni preduvjet opstanka.
Kamo vodi naprijed – 5 ključnih smjerova
Najvažnije pitanje: sami ili zajedno?
Jedan od najvećih izazova mađarske poljoprivrede danas nije tehnološki, nego u načinu razmišljanja. Mnogi pokušavaju sami pronaći odgovore: sami donositi odluke, eksperimentirati i sami snositi rizik. U brzo mijenjajućem okruženju dijeljenje znanja postaje konkurentska prednost.
Ovo je poruka za poljoprivrednike, donositelje odluka i stručnjake koji ne žele pasivno pratiti događaje, nego oblikovati budućnost.
Budućnost ne čeka – ali se može oblikovati
Budućnost mađarske poljoprivrede nije unaprijed određena, ali je sigurno da je neće odrediti slučaj, nego odluke.
Odluke onih koji na vrijeme prepoznaju smjer promjena, spremni su učiti i usude se djelovati.
Jedno je sigurno: bez učinkovitosti nema konkurentnosti, a bez konkurentnosti nema budućnosti.
Pitanje više nije treba li mijenjati, nego kada i s kim ćemo zajedno učiniti prvi korak.
Što čini sušaru za žitarice jeftinom za pogon?
Stručna analiza energetskih i tehnoloških čimbenika
1. Operativni trošak nije samo cijena energenta
Pri donošenju odluke o nabavi nove sušare za žitarice, operativni trošak — posebno u uvjetima fluktuacija cijena energenata — postao je ključan kriterij. Sušenje predstavlja jedan od najenergetski intenzivnih procesa u tehnologiji biljnih kultura, a trošak se može izražavati u litrama loživog ulja, kubičnim metrima plina, kilovat-satima električne energije ili u novčanim jedinicama.
Energetska potrošnja ovisi o:
2. Energetska učinkovitost sustava
U praksi je česta vrijednost energetske potrošnje klasičnih toplozračnih sušara 0,5–1,0 litara ekvivalenta loživog ulja po toni i postotku uklonjene vlage. U standardnom primjeru sušenja kukuruza (1.000 t s 20 % vlage na 14 %) to znači značajnu potrošnju energije — i visoke troškove pri današnjim cijenama.
Ključni čimbenici učinkovitosti:
3. Izbor energenta i utjecaj na trošak
Fosilni energenti
Biomasa
Biomasa (drvna sječka, slama) može biti privlačna zbog lokalne dostupnosti, no zahtijeva složeniju tehnološku opremu, veću potrebu za održavanjem i logistiku goriva.
Električna energija i dizalice topline
Sustavi s dizalicama topline omogućuju višestruki iskorist toplinske energije iz jedne jedinice električne energije, što može dovesti do nižih specifičnih troškova — osobito uz vlastitu proizvodnju električne energije (npr. fotonaponski sustav) ili povoljne tarife.
4. Presušivanje – skriveni trošak
Presušivanje iznad ciljanog sadržaja vlage često se prakticira zbog rizika pri skladištenju, ali to donosi:
Cilj suvremenih sustava: homogenizacija izlazne vlage bez nepotrebnog prekomjernog sušenja.
5. Dizajn sušare i homogeno sušenje
Napredni dizajni sušara sa tanjim slojem zrna i optimiziranim protokom zraka smanjuju temperaturne gradijente i omogućuju:
Učinkovito upravljanje protokom zrna i ventilacijom ključni su za smanjenje troškova i poboljšanje kvalitete.
6. Senzori i automatizirano upravljanje
Suvremene sušare koriste:
Takvi sustavi omogućuju smanjenu potrošnju energije, bolju prilagodbu procesa i minimizaciju grešaka uzrokovanih ručnim podešavanjima.
7. Cjeloviti tehnološki sustav
Optimalna operativna učinkovitost postiže se kada su sušara, predčišćenje, transport i skladištenje:
Loše dimenzionirani sustavi vode do nepotrebnih energetskih gubitaka i operativnih zastoja.
8. Strateški pristup energiji
Pri odabiru sušare danas se ne bira samo stroj, već i energetska strategija. Ključne točke za procjenu uz trošak energenta su:
Dobavljač koji može ponuditi mjerljive podatke, reference i kompletna tehnološka rješenja omogućit će stvarne uštede i pouzdane troškovne projekcije.
Tržište suncokreta u EU pod pritiskom
Dok u Mađarskoj već teško nalazimo nove površine za uzgoj suncokreta, na tržištu Europske unije pojavljuje se nova konkurencija. Uz Ukrajinu, sve jaču ulogu preuzima i Argentina. Mađarski poljoprivrednici vole suncokret i rado ga uzgajaju, ali pitanje je kakva ih budućnost čeka u borbi velikih proizvođača.
Cijene suncokreta u razdoblju do 07.01.2026. godine
EU je uglavnom samodostatna
Import suncokreta po sezonama
crvenom označean – sunc. sačma
plav boje – sunc. sjeme
žute boje – sunc. ulje
Europska unija u 2025. godini očekuje oko 8,5 milijuna tona suncokreta, što je nešto više nego prošle godine. Prosječni prinosi su umjereni i ne rastu. Rumunjska i Mađarska proizvode velike količine, dok je u Francuskoj proizvodnja pala zbog manjih površina.
EU većinu svojih potreba pokriva vlastitom proizvodnjom, a samo manji dio mora uvoziti. Osim sjemena, na tržište dolaze i velika količina suncokretovog ulja. Unija ima dovoljno tvornica za preradu, pa nije ovisna o uvozu gotovih proizvoda.
Samodostatnost u procentima
Prinosi više ne rastu
Zbog klimatskih promjena više ne možemo očekivati stalni rast prinosa. Iako neki proizvođači postižu vrlo dobre rezultate, ukupni prosjek stagnira. Zato je sve važnije pametno upravljati troškovima, bolje planirati prodaju i surađivati s drugima. Samo oni koji uče i prilagođavaju se mogu dugoročno ostati uspješni.
Prinosi u tonama
Suncokret je dobar primjer: iako se uzgaja na sve većim površinama, ne postižemo rekordne količine kao nekada. Oslanjanje samo na poticaje više nije dovoljno – tržište traži znanje, planiranje i zajednički nastup.
Proizvodnja i udio potrošnje
Argentina sve jača
Posljednjih mjeseci proizvođači u EU i Ukrajini zadržavaju robu, jer su izgledi za urod slabiji. Prerađivači zasad imaju dovoljno zaliha, pa je potražnja mirna. Veliko pitanje je Argentina, koja brzo povećava proizvodnju i izvoz suncokreta.
Argentina ne samo da izvozi sve više sjemena, nego gradi i nove tvornice. To znači da na tržište dolazi više ulja i drugih proizvoda, koji lako pronalaze kupce u Indiji i Europi. Zbog toga je malo vjerojatno da će cijene suncokreta značajno rasti.
Što to znači za proizvođače?
Vanjskotrgovinska bilanca
Moguća su kratkotrajna poskupljenja, ali dugoročno se ne očekuje veliki rast cijena. Zbog problema s novcem, mnogi će prije ili kasnije morati prodati zalihe. Najvažnije je ne donositi odluke na temelju emocija, nego pratiti tržište i reagirati na vrijeme.
Tehnička rješenja posliježetvenih operacija u očuvanju vrijednosti žitarica
Postoje mnoga suvremena tehnička rješenja za očuvanje vrijednosti žitarica, kojima je cilj minimizirati gubitke tijekom operacija nakon žetve i očuvati kvalitetu žitarica. Takvi postupci nakon žetve uključuju čišćenje sjemena, sortiranje, sušenje, naknadno čišćenje i skladištenje. U ovom radu, cilj nam je uvesti ova tehnička rješenja za operacije nakon žetve, imajući na umu brigu,za učinkovitost i sigurnost.
Količinski i kvalitetni otkup:
Ovaj proces osigurava da otkupna stanica vodi o tome evidenciju o primljenom i prerađenoj količini zrna i minimalizuje potencijalne gubitke ili greške. Tijekom kvantitativnog prihvata robe moramo se držati slijedećih koraka:
1. Stizanje robe i mjerenje
Nakon žetve žito pristiže u sušaru, gdje se mjeri primljena količina. mjereno na mostnoj vagi. Važno je imati vagu koji imaju odgovarajuće nosivosti i veličini transportnih vozila. Za postrojenja za sušenje i skladištenje potreban kapacitet vage da ima nosivost od 30-60 t a točnost mjerenja od 10 ili 20 kg. Mostne vage su obično duge 9-10 ili 12-20 m i široke 3 m. Kamion koji stiže na vagu dvaput se važe, prvo natovarena, a zatim prazna. Razlika između dvaju vrijednosti daje neto težinu prihvaćenog proizvoda, za što se izdaje račun.
Rampa za vagu može biti izrađena od betona ili čelika. Mjerne ćelije smještene su ispod šasije mostne vage. Broj mjernih ćelija varira od 4 do 8, ovisno o duljini mostne vage. Signal iz mjerne ćelije se pojačava,obrađuje i digitalno prikazuje kako bi pokazao težinu robe na mostu. preko digitalnog monitora.
2. Dokumentacija
Preuzeta količina žitarica službeno se evidentira, pri čemu se dokumentiraju vrijeme zaprimanja, podaci o prijevozniku te vrsta žitarice.
3. Kontrola kvalitete
Provodi se kontrola kvalitete žitarica kako bi se utvrdilo zadovoljavaju li važeće norme, standarde i tehnološke zahtjeve.
Metode ocjenjivanja kvalitete žitarica na sušarskim postrojenjima i u laboratorijima
Za precizno određivanje unutarnjeg sastava žitarica razvijen je niz analitičkih metoda i mjernih uređaja. U suvremenoj praksi sušarsko-skladišnih postrojenja sve se češće primjenjuju NIR analizatori koji djeluju u bliskom infracrvenom spektru. Navedeni uređaji omogućuju brzo, pouzdano i ponovljivo određivanje kemijskog sastava žitarica.
Analizator u roku od nekoliko minuta s visokom točnošću određuje ključne parametre, poput sadržaja vlage, proteina, glutena, ulja, hektolitarske mase, Zeleny indeksa te udjela škroba. Prednosti NIR tehnologije uključuju mogućnost istodobnog određivanja više sastavnica, nerazornu prirodu ispitivanja, ekološku prihvatljivost bez uporabe kemikalija te jednostavno rukovanje koje ne zahtijeva posebnu stručnu kvalifikaciju.
Na slici 1 prikazan je centrifugalni mlin koji služi za usitnjavanje uzoraka žitarica prikupljenih robotskim uzorkivačem. Ovaj tehnološki korak olakšava i povećava učinkovitost rada analizatora.
Slika 1. Centrifugalni mlin za mljevenje žitarica
Razvrstavanje prema fizikalnim svojstvima i čišćenje zrna
Čišćenje i razvrstavanje ubranih žitarica predstavlja ključni korak u procesu ocjenjivanja kvalitete i povećanja njihove tržišne vrijednosti. Čišćenje prije sušenja poboljšava tehnološka svojstva sirovine, povećava učinkovitost transportnih sustava i kapacitet sušare, osobito s obzirom na povišenu vlažnost i prisutnost nečistoća.
Tijekom procesa sušenja zahtijeva se stupanj čistoće od 97–99 %. Razvrstavanje prema veličini provodi se pomoću sita izrađenih od perforiranog metalnog lima ili, rjeđe, od žičane mreže. Prema namjeni razlikuju se gruba sita, sita za zrno i sita za travno sjeme.
Gruba sita služe za uklanjanje biljnih ostataka i krupnih nečistoća, dok sita za zrno odvajaju sitnije frakcije manje od samog zrna. U praksi se koriste univerzalni čistači sjemena koji kombiniraju sito i zračno čišćenje, a mogu biti izvedeni kao vibracijska ili cilindrična sita.
Moderna tehnologija sušenja temeljena sa upravljanim protokom zraka
Suvremene sušare koriste ventilatore s ravnim protokom zraka, čija je širina prilagođena širini sušare, u kombinaciji s plamenikom u obliku zavjese. Takva konfiguracija omogućuje ravnomjernu raspodjelu zraka i ujednačen proces sušenja.
Ujednačena količina zraka osigurava jednako uklanjanje vlage iz svih dijelova materijala. Istraživanja i praktična iskustva pokazuju da ventilatori s ravnim protokom ostvaruju veći ukupni stupanj djelovanja u odnosu na klasične centrifugalne ili aksijalne ventilatore (slika 2).
Slika 2. Ventilator s ravnim protokom zraka
Upravljano i blago sušenje usjeva
Tijekom projektiranja sušarskih sustava posebna se pozornost posvećuje sprječavanju mehaničkih i toplinskih oštećenja zrna te minimiziranju gubitaka proteina, škroba, aminokiselina i minerala. To se postiže regulacijom temperature, brzine strujanja zraka i vremena zadržavanja materijala u sušari.
U sušnim zonama postavljeni su senzori koji kontinuirano mjere vlagu i temperaturu zrna. Na temelju dobivenih podataka sustav automatski regulira rad plamenika i omogućuje izlazak proizvoda iz sušare tek nakon postizanja unaprijed definiranog sadržaja vlage. Ujednačenost sušenja održava se unutar tolerancije od ±0,5 %.
Automatska protupožarna zaštita u sustavima za sušenje usjeva
Automatski protupožarni sustavi imaju ključnu ulogu u sigurnom radu sušara. Temperatura izlaznog zraka iz sušnog i rashladnog dijela kontinuirano se prati senzorima, a podaci se obrađuju računalnim sustavom.
U slučaju detekcije povišene temperature zrna (iznad 60 °C), sustav šalje upozorenje operateru, a pri daljnjem porastu temperature automatski isključuje plamenik i ventilator, čime se sprječava nastanak požara. Sustav funkcionira bez potrebe za ljudskom intervencijom i značajno povećava razinu sigurnosti (slika 3).
Slika 3. Temperaturni podaci izlaznog zraka
(Izvor: vlastit proizvod)
Energetski učinkovita rješenja povrata topline
Sustavi povrata topline omogućuju ponovno korištenje toplinske energije nastale tijekom sušenja i hlađenja zrna. Time se smanjuje ukupna potrošnja energije, operativni troškovi i negativni utjecaj na okoliš. Sušare s povratom topline imaju specifičnu potrošnju toplinske energije približno 20–30 % nižu u usporedbi s konvencionalnim sustavima.
Slika 4. Povrat topline u sušaru
(Sopstveni proizvod)
Skladišni kapaciteti: horizontalna skladišta i silosi
Dugotrajno skladištenje rasutih žitarica provodi se u zatvorenim horizontalnim halama i vertikalnim silosima. Horizontalna skladišta izrađuju se od lakih čeličnih konstrukcija ili armiranog betona, dok su silosi najčešće metalni ili armiranobetonski, s kružnim presjekom i visinom do 30 m.
Punjenje i pražnjenje skladišta provodi se pomoću elevatora, transportera ili gravitacijskih sustava, ovisno o konstrukciji objekta.
Sustavi monitoringa uskladištenih žitarica
Za sigurno skladištenje nužno je kontinuirano praćenje temperature i vlage unutar skladišnog prostora. Automatizirani upravljački sustavi prikupljaju, obrađuju i arhiviraju podatke te u slučaju opasnosti šalju trenutačna upozorenja putem SMS-a ili elektroničke pošte.
Zamjena plina u procesu sušenja žitarica primjenom HETECH tehnologije
Umjetno sušenje žitarica predstavlja neizostavan dio tehnološkog procesa koji prethodi skladištenju žitarica. Unatoč tome, poljoprivredni proizvođači nastoje izbjeći sušenje zbog visokih cijena plina i neizvjesnosti u opskrbi energentima. Međutim, rješenje ovog problema ne leži u izostavljanju sušenja, već u njegovoj ekonomskoj optimizaciji putem zamjene plina alternativnim izvorima energije.
Neovisno o kretanju cijena energenata, činjenica je da se žitarice mogu sigurno skladištiti bez narušavanja njihovih unutarnjih kvalitativnih svojstava isključivo pri određenom sadržaju vlage. Ukoliko je sadržaj vlage u trenutku žetve viši od dopuštenog, sušenje je nužno. Proces sušenja žitarica izrazito je energetski zahtjevan, pri čemu potreba za energijom izravno ovisi o količini vode koju je potrebno ukloniti iz zrna. Nastojanje proizvođača da smanje troškove toplinske energije u potpunosti je opravdano jer značajno doprinosi povećanju ekonomske učinkovitosti proizvodnje.
Zbog visokog udjela energetskih troškova, poljoprivrednici često pokušavaju organizirati žetvu na način da se potreba za naknadnim sušenjem svede na minimum, odnosno nastoje omogućiti da se žitarice osuše već na polju. Takav pristup može biti uspješan u povoljnim vremenskim uvjetima, no istovremeno nosi znatan rizik. U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika, umjesto planiranih ušteda, proizvođači se suočavaju sa značajnim gubicima.
Zrela žitarica koja ostaje na polju izložena je povećanom riziku od oštećenja, što dovodi do povećanih gubitaka zrna, smanjenja sadržaja glutena te pogoršanja ostalih kvalitativnih parametara. Osim toga, rad poljoprivredne mehanizacije na natopljenom tlu uzrokuje ozbiljna oštećenja tla uslijed gaženja, čija sanacija zahtijeva velika financijska sredstva, dodatni rad i znatnu potrošnju energije, a posljedice se često saniraju tijekom više godina.
Do sada su, prilikom ulaganja u sušare za žitarice, proizvođači uglavnom bili ograničeni na plinske sušare, budući da su proizvođači sušarske opreme opskrbu toplinskom energijom temeljili isključivo na fosilnim gorivima, prvenstveno plinu. Ovu praksu promijenila je tvrtka HETECH, koja je među prvima razvila i ponudila sustav sušenja žitarica s alternativnom opskrbom toplinskom energijom.
Ciljevi HETECH-a pri razvoju tehnologije zamjene plina
Osnovni cilj HETECH-a pri razvoju tehnologije zamjene plina bio je potpuno uklanjanje potrebe za vanjskim energentima, uključujući prirodni plin i izvana dopremljenu biomasu. Kao alternativni izvor energije koriste se isključivo nusproizvodi koji nastaju tijekom procesa predčišćenja, sušenja i naknadnog čišćenja žitarica, poput pljeve, sitnih primjesa i sličnih ostataka. Njihovom energetskom valorizacijom osigurava se toplinska energija potrebna za proces sušenja.
Tehnologija se temelji na poljoprivrednoj praksi prema kojoj sušenje žitarica i uljarica zahtijeva manju količinu toplinske energije, čime se nusproizvodi nastali u tom razdoblju mogu iskoristiti za energetski zahtjevnije sušenje kukuruza. Višak pljeve i sitnih primjesa, nadopunjen nusproizvodima nastalima tijekom čišćenja kukuruza, omogućuje potpuno pokrivanje toplinskih potreba procesa sušenja kukuruza. Dodatna prednost sustava jest mogućnost uključivanja drugih raspoloživih gorivih materijala ili nusproizvoda s gospodarstva u sustav opskrbe toplinskom energijom.
Prikaz HETECH tehnologije zamjene plina
Primjena tehnologije prikazana je kroz realizaciju zamjene plina na plinskoj sušari HETECH tipa 6/5, koja je 2024. godine bila u pogonu tvrtke ANTHERA d.o.o. u Városföldu. Tijekom provedbe projekta poštivani su sljedeći ključni kriteriji:
Procesno upravljana mikroprecizna sušara s alternativnom opskrbom toplinskom energijom
Nakon provedene zamjene plina, sušara je zadržala sva ključna funkcionalna svojstva:
Svi navedeni elementi ključni su za napredno procesno upravljanje i finu regulaciju, čime se postiže mikroprecizno sušenje. Zahvaljujući tome, sadržaj vlage izlaznog proizvoda može se održavati unutar vrlo uskog raspona od ±0,3 %.
Zamjena plina kao nužan smjer razvoja sušenja žitarica
Iako je sušenje žitarica oduvijek bilo neizostavan dio poljoprivredne proizvodnje, proizvođačima do sada nisu bila dostupna rješenja bez uporabe plina. HETECH je promjenom tog pristupa omogućio rad sušara u potpuno plinsko-neovisnom režimu te nudi rješenja za zamjenu plina i na sušarama drugih proizvođača, primjenom vlastite tehnologije.
László Kardos
Voditelj projekta
HETECH TREND d.o.o.
Uspješan spoj stočarstva, ratarstva i bioplina u Baranji
Bicsérd, Mađarska – Tvrtka Bicsérdi Arany-Mező Zrt. primjer je kako se integriranim pristupom poljoprivredi može ostvariti dugoročno održiv i stabilan poslovni model. Poduzeće uspješno povezuje stočarstvo, biljnu proizvodnju i proizvodnju bioplina, čime osigurava visoku razinu samodostatnosti i otpornosti na tržišne izazove.
Bicsérd, naselje s gotovo tisuću stanovnika u Baranjskoj županiji, u podnožju planine Mecsek, uvelike duguje svoju gospodarsku stabilnost upravo ovoj tvrtki, koja je jedan od najvećih poslodavaca u regiji. Na čelu poduzeća nalazi se predsjednik uprave i glavni direktor Gyula Berki, koji ističe da je ključ uspjeha u skladnoj suradnji stočarske i biljne proizvodnje.
Središnji dio poslovanja čini mljekarska proizvodnja s oko 800 holštajn-frizijskih muznih krava, uz dodatnu farmu svinja s 350 krmača. Godišnje se na tržište plasira oko 7.000 tovnih svinja, dok prosječna proizvodnja mlijeka doseže 9.000–9.500 kilograma po kravi. Kako bi osigurala stabilnu opskrbu stočnom hranom, tvrtka obrađuje ukupno 1.300 hektara poljoprivrednih površina, od čega se na 300 hektara provodi ekološka proizvodnja, dok se dodatnih 300 hektara obrađuje u okviru integrirane proizvodnje.
Važan segment poslovanja predstavlja i bioplinsko postrojenje koje koristi stajski gnoj nastao na farmama za proizvodnju električne energije isporučene u javnu mrežu. Osim proizvodnje obnovljive energije, nusproizvodi iz bioplinskog procesa koriste se kao organsko gnojivo, čime je značajno smanjena potreba za mineralnim gnojivima i dodatno unaprijeđena održivost proizvodnje.
U okviru ekološke poljoprivrede uzgajaju se pir, kukuruz, šećerna repa i uljana repica. Posebno se ističe proizvodnja ekološkog bučinog ulja, koje je prepoznato ne samo na domaćem, već i na međunarodnom tržištu. Proizvodi imaju stabilnu potražnju, a među kupcima su i veliki veletrgovci iz Budimpešte, dok tvrtka istodobno razvija i izravne kanale prodaje.
Unatoč izazovnom gospodarskom okruženju, obilježenom nepredvidivim tržišnim i globalnim čimbenicima, tvrtka uspijeva održati stabilno poslovanje. Prema riječima Gyule Berkija, ključni elementi uspjeha su strpljenje, promišljeno donošenje odluka i snažan, uigran tim.
Iako je nedostatak radne snage izražen problem u poljoprivrednom sektoru, Bicsérdi Arany-Mező Zrt. trenutačno raspolaže potrebnim brojem kvalificiranih zaposlenika. Posebna se pažnja posvećuje uključivanju mladih kroz stipendije, ugovore o obrazovanju i praktičnu nastavu, iako uprava upozorava na dugoročne izazove povezane s nedostatcima u strukovnom obrazovanju.
Tvrtka aktivno koristi i dostupne natječajne mogućnosti za modernizaciju proizvodnje, uključujući ulaganja u stočarske objekte i jačanje biosigurnosnih mjera. Već tijekom pojave afričke svinjske kuge uvedene su stroge preventivne mjere, što je omogućilo brzu i učinkovitu prilagodbu i tijekom kasnijih zdravstvenih izazova u sektoru.
Bicsérdi Arany-Mező Zrt. dugoročno ostaje posvećena održivom gospodarenju, poboljšanju sposobnosti tla za zadržavanje vode te očuvanju kvalitete zemljišta za buduće generacije, u skladu s vrijednostima koje su naslijeđene od prethodnih generacija.
Energija iz primjesa sa prečistač: kako HETECH-ova inovacija zamjenjuje plin u sušenju žitarica
Zamjena plina, iskorištavanje nusproizvoda i mogućnosti EU fondova bili su u središtu pažnje 5. HETECH Stručnog Dana, na kojem se nazirao budući smjer sušenja žitarica. Na događaju je HETECH je predstavio inovativnu tehnologiju koja toplinskom energijom dobivenom iz primjesa sa prečistača i drvne sječke – nastalih tijekom čišćenja – zamjenjuje plin u sušenju žitarica. Vrijeme ne bi moglo biti bolje: natječaji KAP 2025, objavljeni u ožujku, mogu osigurati i do milijardu forinti potpore za razvoj pogona za čišćenje, skladištenje i sušenje žitarica.
Nakon svečanog otvaranja, stručni je dan kroz niz predavanja vodio sudionike kroz strateška pitanja sušenja i skladištenja žitarica.
Program je obogatio i strani predavač. Amadeu Casañé, direktor španjolske tvrtke Gescaser, govorio je o ulozi inteligentnih sustava za mjerenje temperature, koji se mogu ugraditi u silose i hale, a koriste senzore, sustave nadzora i umjetnu inteligenciju radi očuvanja kvalitete.
Kroz predavanja projekt voditelja Lászla Kardosa i projektanta Ádáma Petrovszkija sudionici su dobili pregled tehnologije zamjene plina iz dva međusobno povezana aspekta.
László Kardos u svom je predavanju pokazao kako HETECH iskorištava poljoprivredne nusproizvode, poput primjesa, pljevice ili drvne sječke – nastale tijekom čišćenja i sušenja – kao gorivo. Njihovim izgaranjem dobiva se toplina kojom se može zamijeniti tradicionalni plin za pogon sušara. Jedan praktični primjer inovacije je zajednički probni pogon HETECH–Anthera Kft.: u Városföldu je stvoren pogon u kojem se otpad od čišćenja koristi za proizvodnju energije, čime se dobiva toplina za sušenje.
Predavač je naglasio da HETECH ovaj sustav alternativne toplinske energije ne nudi samo u vlastitim uređajima, nego njime može opskrbiti i sušare drugih proizvođača.
Ádám Petrovszki u svojem je predavanju približio „opipljive“ tehničke detalje: predstavio je konstruktivna i inženjerska rješenja alternativnog sustava izgaranja, koji omogućuje zamjenu plina neovisno o proizvođaču i tipu sušare. Objasnio je kako se HETECH-ov razvoj ugrađuje u postojeće sustave sušenja i kako se može osigurati stabilna i učinkovita opskrba toplinom uz korištenje obnovljivih izvora energije.
U sljedećem dijelu programa sudionici su trebali čuti okrugli stol o početnim iskustvima s HETECH-ovom sušarom na alternativni izvor energije. Korisnici su trebali podijeliti svoja iskustva iz prve ruke o zamjeni plina, no nažalost je panel zbog organizacijskih propusta izostao.
Potom je uslijedio najdinamičniji dio dana – natječajni okrugli stol. Rasprava je iznjedrila mnoštvo pitanja. Poljoprivrednike je najviše zanimalo vrijeme nadolazećih prilika za ulaganje, proces izdavanja dozvola i priprema projekata. Organizatori su naglasili da oni koji pravovremeno započnu s planiranjem i dokumentacijom mogu uštedjeti mjesece i izbjeći konkurentski zaostatak uzrokovan čekanjem.
U popodnevnom programu sudionici su mogli postavljati pitanja ne samo jutarnjim predavačima, već i zaposlenicima HETECH-a u okviru dva posebna stručna foruma. Nakon toga uslijedio je obilazak proizvodnih pogona, gdje su posjetitelji mogli zaviriti u proizvodne procese.
Viktor Csabai, direktor marketinga i glavni organizator događaja, u razgovoru u pozadini istaknuo je da je stručni dan imao dvostruku svrhu: predstaviti stručnu kompetenciju tvrtke na tržištu te istovremeno omogućiti susret s proizvođačima koji pokazuju stvaran interes za tehnologiju. Fokus ove godine bio je na učinkovitom skladištenju žitarica i razvoju tehnologija za zamjenu plina – a prema iskustvima, za tim temama vlada veliko interesovanje među poljoprivrednicima. Csabai je posebno naglasio da je više od polovice sudionika dolazilo iz tvrtki s kojima HETECH dosad nije bio u kontaktu, što jasno pokazuje da se tržište kreće prema praktičnim, učinkovitijim rješenjima. Govorio je i o prvim iskustvima s alternativnim sustavom toplinske energije, istaknuvši da je početna nesigurnost brzo zamijenjena povjerenjem u inženjerski utemeljena rješenja: sustav se dosad pokazao uspješnim u radu i već se može instalirati na industrijske sušare drugih proizvođača.