Nema rasprave: poljoprivredna proizvodnja u Mađarskoj mora se ponovno reorganizirati
Velika suša 2022. godine, zatim nagli porast cijena inputa, a potom i pad otkupnih cijena usjeva 2023. godine predstavljali su ozbiljan izazov ratarskoj proizvodnji koja je prošle godine postala nerentabilna u raznim granama ovog sektora. Rješenje bi moglo biti reorganizacija tradicionalne strukture proizvodnje, optimalizacija troškova i postavljanje složenijih ciljeva umjesto kvantitativnog razmišljanja – rečeno je na okruglom stolu održanom u četvrtak na AGROmashEXPO-u u organizaciji Nacionalne udruge proizvođača žita (GOSZ). ). Sve u svemu, ove godine sudionici ne očekuju značajniji rast cijena usjeva, što govori da će ova reorganizacija biti prioritet ove, ali i sljedećih godina.
Postoje važnije stvari od sustava potpora, uvijek su tržišni uvjeti i reakcije proizvođača ti koji odlučuju što ćemo dobiti na kraju – rekao je na skupu Žolt Feldman, državni tajnik zadužen za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede. Dodao je: 2022. oni koje suša nije sravnila sa zemljom mogli su pokazati dobre rezultate. Međutim, 2023. godine, zbog visokih troškova proizvodnje, niskih otkupnih cijena usjeva i zbog prethodnih negativnih utjecaja, sektor je postao neprofitabilan, s prosječnim gubitkom od 64 000 HUF po toni na pšenici i 48 000 HUF po toni na kukuruzu.
Prema istraživanju sprovedenom u studenom 2023., prag rentabilnosti je 4,8 tona po hektaru za pšenicu, 7 tona za kukuruz i 5,5 tona za ječam. Predviđenja važe i za 2024. godinu također to pokazuje trenutno stanje, kako je rekao:
Bićemo sretni ako budemo na nuli,negdje će biti manjih gubitaka, a negdje manji dobit.
Osim toga, naše prodajne mogućnosti ograničene su razvojem situacije sa isporukama robe u lukama na Crnom moru i količinom žitarica koje Rusija isporučuje Africi. Moramo zajedno razmisliti kako regovati na ovu situaciju, rekao je državni tajnik.
Dosadašnja proizvodnja se mora preispitati
Među mogućim rješenjima naveo je mogućnosti precizna poljoprivreda i transformacije strukturu sjetve na svim poljima. Gledajući tradicionalnu, poznatu paletu proizvoda, sa kojima su i Ukrajinci prisutni na tržištu, prijedlog je natjecati samo na najučinkovitiji način i moramo postaviti pitanje kako transformirati komercijalnu masovnu proizvodnju koja se prakticira trideset godina tako da su proizvođači bili u povoljnijoj situaciji. Čak i masovna proizvodnja, ali visokokvalitetni proizvodi, koji pripadaju proizvodnom lancu s višom dodanom vrijednošću, također imaju u buduće znatnu stabilnost. Također moramo smanjiti našu izloženost proizvodima koje na međunarodnom tržište imaju veliku oscilaciju u cijenama- izjavio je Žolt Feldman.
Puno bi bilo bolje kad bi proizvođači ne samo da proizvode poznate 4-5 vrste biljaka na 20-30 posto svojih obradivih površina u uobičajenoj strukturi, nego da se otvoraju proizvodnji maka i soje i prema drugim tehnologijama.
Sučeljavamo se da ona stara seljačka istina: više se isplati urod prodati u kožama, odnosno preko stočarstva doći na očekivani rezultat.
Ekonomski procesi i geopolitička kretanja također nameću teške uvjete, ali treba vidjeti da su mnogi ljudi sposobnib da na izazove inteligentno reaguju koji daju nadu da i u budućnosti ćemo imati kvalitetne stručnjake . U tu svrhu struka zajedničkim razmišljati i da obavezno mjenjaju dobre primjere, reka je državni tajnik.
Pretjerani optimizam je neopravdan
Tvrtke koje se bave proizvodnjom sirovina, poput FMC-a, barem su jednako su zainteresovani kako se kreće cijena pšenice kao i proizvođače, jer sa niskim cijenama tržište sirovina također „umire”, rekao je Đula Kovač, direktor FMC-Agro Hungary d.o.o.
Što se tiče 2024. godine, očekuje se mala normalizacija tržišta ali čak i u najboljem slučaju, bitnije reorganizacije neće biti, ne bi trebali sada biti previše optimistični – dodao je on. Pritom je pitanje da li trebaju proizvođači bježati naprijed ili nazad, u smjeru intenzivnog ili ekstenzivnog uzgoja.
Ne možemo se natjecati količinskom proizvodnjom
Gabor Parkanji, generalni direktor tvrtke za certificiranje kvalitete Mertcontrol Hungary d.o.o. oprezan je u pogledu očekivanja za 2024. godinu. Skladišta su puna, cijene su se malo korigirale, ali nije došlo do značajnijeg povećanja, a kvaliteta je bolja u odnosu na godinu dana prije, rekao je. Također je važno da se kvaliteta uroda ne može po kvaliteti popraviti u skladištima. To je također teško jer po takvim cijenama, u sadašnjoj teškoj situaciji, ne možemo sebi priuštiti da ne proizvodimo nekvalitetnu žitaricu, dodao je.
Općenito, Gabor Parkanji vidi da su prinosi značajno porasli u proteklih dvadeset godina, ali genetski potencijal to ne može pratiti, što ide već godinama na štetu kvalitete.
Osim toga, Mađarska se količinski ne može natjecati sa zemaljama koji se na tržištu pojavljuju s nevjerojatnim količinama a proizvodnja se vrši u potpuno drugačijoj strukturi.
Pogotovo kada govorimo o pšenici koja nema kvalitetu proteinsku kvalitetu 11, jasno je da jedini put koja nam je predvidljiva proizvoditi proizvode koja pripadaju u premijum kategoriju
– izjavio je.
Bolje ne ići glavom kroz zid
Moramo stvarno gledati na što trošimo, a cijene inputa ne bi trebale dizati tvrtke koje to nude, rekao je Peter Umenhoffer, direktor tvrtke Mikro-Vital. Dodao je: transformacija proizvodne strukture je opravdana, ali se moraju izbjegavati negativnosti ovog prelaska.
Ne biste se trebali ići glavom kroz zid bilo da se radi o održivosti ili obradi tla. Uvijek morate pronaći hibridno rješenje koje donosi najbolji i najodrživiji rezultat
– dodao je on.
Optimalizacija umjesto maksimalizacije
Prethodnih godina sve je bilo svedeno da se proizvede što više, jer se i uz promjenjive cijene uvijek moglo prodati na tržištu. Sada se fokus prešao na to da po kojoj cijeni proizvodimo, odnosno fokus će biti na optimalizaciji troškova – rekao je Peter Vajda, direktor Phylazonit d.o.o. Kada koristite razne input materijale, trebali biste težiti optimalnoj potrošnji, a ne maksimalnoj.
Prema trenutnim cijenama, razbacivanje prekomjerne doze plus dušik možda se više ne isplati
– rekao je.
Direktor smatra vjerojatnim da će doći do malog porasta cijena, ali ne i značajno povećanje cijene. Sveukupno, slijedi godina koju karakteriziraju mirnije, predvidljivije poslovanje i niže kamatne stope, pri čemu se moraju uzeti u obzir i faktori poput EPR (Extended Producer Responsibilty) naknade i povećanja plaća. Općenito, Peter Vajda ne očekuje dramatične promjene u cijenama sirovina ili usjeva.
Malo i o našoj tvrtki
Naši projektanti i direktor za inovaciju održali su kratku prezentaciju u vezi naših proizvoda. I o proizvodima koje ćemo u kratkoj budućnosti početi proivoditi i plasirati na tržištu.
Na slikam Bela Lang na prvoj slici
Zoltan Nađ na drugoj slici