Nova kriza kukuruza?

Iako nema potrebe za brigom  zasad da nema dovoljno kukuruza u Mađarskoj, gubitak ukrajinskog uroda u Europi mogao bi uzrokovati ozbiljnu nestašicu, koja je trenutno upitna, odakle bi se moglo dopuniti – izvijestio je Zoltán Reng, izvršni direktor Hungrane Kft. Naglasio je da je puno neizvjesnosti i upitnika, sigurno je da cijene žitarica u narednom periodu neće značajno pasti, a to će se osjetiti i u trgovinama, jer će daljnje cijene hrane biti neizbježne za prehrambenu industriju i stočarstvo. . Stručnjak je, među ostalim, govorio i o tome da bi, ako je vijest doista istinita i ako mađarski poljoprivrednici u proljeće koriste manje gnojiva, prinosi mogli biti ozbiljan problem ove godine.

Rusko-ukrajinski rat ima vrlo ozbiljan uticaj na svjetsku također i na mađarsku poljoprivredu. Od povećanja cijena žitarica do krize gnojiva, a da ne spominjemo veliki uticaj na proizvodnju prehrambenih proizvode. Koji su ti specifični uticaji koji se već mogu osjetiti tokom rata u mađarskoj i svjetskoj poljoprivredi i na što se može pripremiti u narednim mjesecima, pa i godinama?

Ono što se osjetilo u ekonomskom poslovanju neposredno nakon početka rusko-ukrajinskog rata je brutalni rast cijena energenata. Razvile su se potpuno neshvatljive i neupravljive visine cijena, a glavni razlog tome je vrlo visok stupanj neizvjesnosti, jer je poznato koliko je Europa ovisna o ruskim energentima. Uz to, nezaustavljivi rast cijena žitarica i uljarica ima ozbiljan utjecaj, a 10-15 milijuna tona kukuruza i milijuni tona ruske pšenice još uvijek nije napustilo Ukrajinu. Izvoz ovih žitarica trenutno je potpuno neizvjesnosti. No, postoji i ogromna opasnost da se proljetna sjetva, posebice u Ukrajini, ne može se odvijati uobičajenim tempom, a ako se tako nastavi, sljedeće godine može se očekivati ​​prilično ozbiljnog manjka na tržištu.

Što sada reći o cijenama žitarica koje su ionako bile brutalno visoke, gdje su sada cijene  pojedinih žitarica i što se očekuje u narednom razdoblju?

Cijena kukuruza trenutno je rekordno visoka kako u svijetu tako i u Mađarskoj, ali je i cijena pšenice u nebesima. Istodobno, zbog ograničenja izvoza žitarica u Mađarskoj, dolazi do minimalne stagnacije cijena. Vrijedi, međutim, istaknuti da sadašnje cijene dijelom uključuju kakva će biti urod u Ukrajini, koliko će trajati rat i koliko će to utjecati na sjetvu pšenice u narednim mjesecima. Ipak, ne vidim značajniji pad cijena žitarica u narednom razdoblju.

Poskupljenja su prisutni u  svim sektorima i granama industrije, pa je stigla do komponenata stočne hrane. Dugoročno, kakav bi to učinak mogao imati na stočarstvo ili industriju stočne hrane, može li doći do nestašica nekih  sirovina, da li je potrebno uvesti posebne mjere?

Možda u Europi biće nedostatka kukuruza, ali mislim da se Mađarska toga ne treba bojati. Očito da će se sve ovisiti o vremenskim prilikama, ali domaća sjetvena struktura je dobra, a i uz ovako golem rast input cijena, usjeva će biti dovoljno na domaćem tržištu . No, ako je vijest istinita da su uzgajivači u proljeće kupili 30 posto manje gnojiva nego inače, bit će značajnih gubitaka uroda na jesen kako kukuruza  tako i suncokreta. Za sada, međutim, postoji jednako velika šansa da će to biti savršen urod isto tolika šansa da neće biti. Na europskoj razini, međutim, nedostatak ukrajinskog kukuruza, koji treba nekako nadoknaditi, a mogao bi biti ozbiljan problem jer je moguć zamjena samo kukuruzom koja ne sadrži GMO.

U ovom trenutku ima puno upitnika, nažalost neizvjesnost je najsigurnija u sadašnjem razdoblju. Cijene i tržišta se mijenjaju nevjerojatno brzo, a sve je povezano sa svime, pa se stoga sve manje stvari može planirati.

Trebamo li biti spremni da ionako visoke cijene prehrambenih proizvoda porastu  još više? Mogu li se Mađari pripremiti na još veće cijene hrane?

Nažalost, moram reći da su daljnja povećanja cijenea prehrambeni proizvoda neizbježne, dijelom i zbog zapanjujuće visokih cijena energenata, budući da je prehrambena industrija sektor koji ima izrazito veliku energetsku potražnju . Trenutno je cijena električne energije i prirodnog plina 4-5 puta veća od prosjeka posljednjih godina, ako padne i samo će se udvostručiti u odnosu na prosjek prethodnih godina, to će značiti i ogroman porast troškova za prisutne  u prehrambenom  sektoru. Pritom, najveći dio troškova pada na sirovine, čija je cijena također porasla vrlo jako 50 do 60, pa čak i 100 posto.

Dakle, potrebno je povećanje cijena, inače bi veliki broj proizvođača hrane mogao zatvoriti svoje tvrtke , što bi rezultiralo da bi Mađarska morala sve uvoziti iz inostranstva. Siguran sam da će od mesa preko mliječnih proizvoda do jestivog ulja cijena svih proizvoda u idućem razdoblju značajno porasti.

Do 15. svibnja 2022. žitarice pšenica, raž, ječam, zob, kukuruz, soja i suncokreta za prodaju ili izvoz sa područja Mađarske mora se obavijestiti državna rezerva od strane osobe ili tvrtke koja planira prodati ili izvoziti. Kakav učinak ova odluka može imati na mađarske uzgajivače bilja, stočare i proizvođače stočne hrane? Koji su pozitivni i negativni učinci ove odluke?

Vjerujem da ograničavanje izvoza žitarica sama po sebi neće pojeftiniti proizvode, jer stočarima i mješaonama stočne hrane nije problem što nema kukuruza ili pšenice, već što je skup. Osobno smo utvrdili da  kad je donošeni zakona stupio na snagu odmah smo dobili 10 posto veće prodajne ponude od proizvođača, možda će se cijene vratiti na neku manju razinu, situacija je za sada fleksibilna  i postavlja nam  mnoga pitanja. Ako vidimo da nema dovoljno uroda pred žetvom  pšenice ili kukuruza, možda bi se isplatilo uvesti takvo ograničenje kako bismo imali dovoljno robe u Mađarskoj, ali sada to nije slučaj. Ipak, ograničenje izvoza je dobro jer omogućuje ministarstvu da vidi koliko se uroda prodaje u inozemstvu i što se može očekivati ​​u narednim mjesecima.

Kakav je izravan utjecaj ograničenja izvoza žitarica na rad Hungrane a kakav je rusko-ukrajinski rat?

Visoke  cijene također negativno utječu i na naše poslovanje jer ih i mi možemo djelomično ugraditi u naše cijene s vremenskim odmakom. Pritom, sve to nije mađarska karakteristika poslovanja, sve su sirovine jako skupe u cijeloj Europi, pa tako i kod naših konkurenata, tako da svi kreću s jednakim šansama. Može biti problem ako unutarnja cijena u Mađarskoj odstupi od međunarodnih tendencija, a to će biti moguće ako neće biti dovoljno novih žitarica. Zapravo je potrebno još nekoliko mjeseci da se vidi učinak ograničenja izvoza žitarica i usjeva koji bi mogli nedostajati sa domaćeg tržišta.

Pojavljuje se ogromna kriza gnojiva, zbog činjenice da je Rusija prestala izvoziti, a nekoliko tvornica su smanjile proizvodnju, a ima onih koji će  potpuno zaustaviti proizvodnju. Kakav bi utjecaj ovaj korak mogao imati na domaću poljoprivredu, i na prinose i količinu žitarice? Ima li uopće dovoljno gnojiva na domaćem tržištu ?

Posljednjih tjedana nisam osobno čuo od proizvođača da ima nedostatka gnojiva na domaćem tržištu, ali su se javljali da su cijene visoke i da mnogi nisu kupili dovoljne količine jer su u očekivanju nižih cijena. Cijena prirodnog plina sada je upola manja od prošlotjedne, ali je i dalje četiri puta viša nego lani, a cijena gnojiva zbog ovih tržišnih utjecaja neće padati.

Ako proizvođači u proljeće zaista potroše 30 posto manje gnojiva, to će zasigurno utjecati na prinose žitarica. A to nikome neće biti dobro, ni za biljnu proizvodnju, ni za stočarstvo, ni za industrijske prerađivače.

Što sada reći o domaćem kukuruzu? Da li je  dovoljna količina i koliki je obim  uvoza ? Koje su uzroci  i posljedice rata mogu  će utjecati na proizvodnju kukuruza na Mađarskom tržištu i na koji na koji način ?

Ono što sigurno znamo da 6,3 milijuna tona uroda koliko je bilo prošle sezone, i ima izgleda  da će u zemlju uvoziti 350-400 tisuća tona kukuruza. Potrošnja Mađarske ispod  4,7 milijuna tona, tako da se može formirati oko 2 milijuna tona robe za izvoz, međutim, dešavanja u posljednja 4 mjeseca odražavaju činjenicu da je izvoz manji nego prethodnih godina. Ipak, očekujem da će Mađarska krajem ljeta imati gotovo milijun tona zaliha i tako ćemo ići u berbu, koja bi bila odgovarajuća robna baza i ako bi iduće godine bilo slabijeg uroda.

Dakle, s kukuruzom nema problema, ali se vidi da je povećana količina korištenja industrijskih koproizvoda, dok je korištenje kukuruza u industriji stočne hrane nešto niža. Razlog toga je što se ovdje dijelom koriste nusproizvodi proizvodnje izošećera, a ako postoji neka druga sirovina koja se bolje isplati, ona će se tim elementom zamjeniti.

Kakav je utjecaj rusko-ukrajinskog rata na tržišta etanola i bioetanola?

Etanol, kao i izošećer, proizvodi se od najmanje vrijednog dijela kukuruza, škroba, koji se ekstrahira i pretvara u alkohol i izošećer. Svi ostali dijelovi kukuruza, proteini, masti, vlakna i minerali, koriste se kao proizvodi za stočnu hranu životinja, dok se bioetanol uglavnom koristi za gorivo. No, nedavno se sa više mjesta čulo da bi se isplatilo ograničiti korištenje biogoriva kako bi se spriječio nedostatak kukuruza na tržištu. Mnogi  ne znaju, ali prerada kukuruza proizvodi istu količinu visokoproteinskih krmiva ili bilo koje druga krmiva kao etanol, tako da ovaj korak ne bi imao smisla. Uostalom, vrijedan dio kukuruza ostaje u proizvodnji sirovina, a u Europi nedostaje proteina, a ne škroba. Ograničavanje proizvodnje etanola neće smanjiti cijenu proizvoda, ali će obim proizvodnje nusproizvoda biti manja, a količina proteina koji nedostaje morat će se zamjeniti. Čak i kada bi na tržištu bilo oko 5-6 milijuna tona kukuruza više – to je količina kukuruza koju koristi industrija etanola u EU – to ne bi spasilo stočare niti snizilo cijene, ali bi proizvelo upravo toliko manje hrane za životinje , što bi ozbiljno povećalo uvoz soje, a to može biti velika prijetnja.

Umjesto toga, važnost etanola mogla bi se povećati, posebno u sadašnjoj situaciji kada 40-50 posto nafte dolazi u Mađarsku iz Rusije. Uostalom, kod kuće možemo proizvoditi etanol koji se koristi u gorivima, a iako nismo mogli potpuno eliminirati rusku ovisnost, moglo bi reducirati 10 do 20 posto. Time bi se riješio i jedan od vrlo ozbiljnih problema poljoprivrede.

Nakon teške 2021. godine, nijednoj tvrtki nije bilo lako planirati za 2022., a od tada su nebrojeni neočekivani događaji izmjenili živote svih nas. U svjetlu svega toga, kako i s kakvim planovima je Hungrana pripremljena za 2022. godinu, očekuju li se razvoj ili veća ulaganja? Što mislite što može biti “dragocjeni kamen opstanka” za tvrtku u ovim katastrofalnim vremenima?

Već mjesecima živimo u krizi, ali mislim da diverzifikacija sirovina i/ili energije sada može biti ključ svega. Prelazak na obnovljive izvore energije, neovisnost o plinu i struji, dobro rješenje za sve to može biti ili solarna ili biomasa, bioplin. Istodobno, to samo s jedne strane može smanjiti rizike i troškove, jer još uvijek trebaju proizvoditi takve proizvode koji imaju dugoročnu potražnju. Ove korake treba sada napraviti, jer će dugoročno, primjerice, obnovljivi izvori energije, poput plina ili struje, biti jeftiniji.

Uz sve to, stalno se trudimo poboljšati, koje smo počeli  prošle godine, a uskoro će se proširiti i kapacitet našeg pogona za medicinske i tradicionalne alkohole, a imamo i puno planova za stvaranje potpuno novih proizvoda. Vjerujemo da će jedan od ključeva dugoročnog uspjeha stajati na više nogu i imati više proizvoda na tržištu, što ga čini mnogo održivijim i sigurnije poslovanje.