Svatko neka promisli svoju strategiju ubuduće

Sat otkucava, vrijeme nam jako brzo ističe, nova vremena već s obje ruke kucaju na naša vrata. Kada ćemo to saslušati ? Način na koji smo do sada proizvodili nije održiv to je definitivno. Ako se držimo svojih navika i kratkoročne perspektive, naša će djeca naslijediti nerodnuzemlju, nerentabilne proizvodne pogone i nerentabilne proizvode. Može li to biti cilj? Jedva.

Posljednjih sam mjeseci pregledao niz čimbenika koji svojim trajnim promjenama dovode u pitanje dugoročnu održivost našeg trenutnog poljoprivrednog ekonomskog modela. Ovi promijenjeni ili promjenjivi faktori proizvodnje ne mogu se zanemariti. Prilagodnja se mora odvijati koordinirano na razini tvrtki, cijelog sektora. Naravno, u skladu sa strategijama sektora vezanih uz poljoprivredu. Ovo su dokazi. O njima još moramo pregovarati, jer se radi o kritičnoj kombinaciji uslova koji viziju u budućnosti čine neizvjesnom.

Ali da ne govorim općenito: jedina sigurna stvar – iako je sve teže izračunati – upravo su potpore u poljoprivredi.Važno je s vremena na vrijeme pročitati naš Strateški plan za 2023. – 2027., dobra podloga za pronalaženje smjera. Prenosi snažnu motivaciju.

Svi ostali čimbenici proizvodnje, od stanja tla do skladištenja i prodaje, do razvoja troškova i prihoda, neizvjesni su. Posljednjih godina, kada su banke nadmašivale jedna drugu i vikali kako im je poljoprivreda strateški sektor, temeljile su se na stabilnim proizvodnim i tržišnim temeljima, visokim potporama i rastućim investicijama. Ako se ovi uslovi promjene bit će teže financirati tradicionalni model proizvodnje. Da ne spominjemo (iako još je u dečjim cipelama) zelenu tranziciju, koja također djeluje kao ograničenje za banke. Kamo će nas zeleni val odvesti ovisi o nama i našoj suradnji.

U današnjim uvjetima tržišta i upravljanja, pripremljenost poljoprivrednog tržišta i vizija određene financijske institucije već je strateški čimbenik. I za to treba odgovarati, a ne samo za uvjete! Vidim vezu između bankarskog odnosa i prilagodljivosti i strateškog razmišljanja otpornosti poljoprivrednih poduzeća.

Nezamislivo je velika razlika između potjere za događajima i spremnosti na promjenu. Pogledajmo oko sebe! Promijenilo se vrijeme, klima, tržište ratarskih kultura više neće biti isto kao prije ranijih godina. Niz zabrinjavajućih znakova time nije prestao. To je opadajuća stopa, upotrebe input materijala za obnovu zemljišta i sada već opadajuća tendencija potražnje za kreditima. Mogu reći da su i u prvoj polovici godine investicije u poljoprivredi porasle za 12,4 posto, ali pored inflacije od 23,6 posto. Stoga se nisu u realnoj vrijednosti povećali. A sljedeći podaci bit će bolni za tržište.

Vodimo računa i o odnosima! Nije dovoljno da poljoprivrednik teži vrhu u proizvodnim tehnologijama. Struka nije samo proizvodnja, već i rad na terenu. Treba biti svjesni gdje nam se stvaraju prihodi.  Uvjeren sam da bismo, obratili, više pažnje tehnologijama skladištenja nakon žetve. Ono što zaradimo sa preciznijim tehnologijama, svjesnom obradom zemlje i mogućnošću učinkovite proizvodnje, nije u proporciji s onim što možemo izgubiti neodgovarajućim skladištenjem i prodajom. No, puno manje pažnje obraćamo tijekom našeg razvoja , pristupa i pripremljenosti na ove uticaje. Oprostite kritiziram domaće tržište, ali već sam proveo tri desetljeća analizirajući poljoprivredna tržišta i uvjeren sam da ako proširimo pogled na  tržište, možemo ostvariti više prihoda. A to je itekako potrebno i bit će važno i ubuduće, jer nam je počelo izmicati tlo ispod nas.

Neki aspekti o zelenom prelasku banke i njezinih klijenata

• Najvažnija osnova zelenog kreditiranja je koncept održivosti obnovljivih izvora
• Održivost, održivi razvoj je u osnovi trenutni put razvoja koji ne ograničava buduće generacije u osiguravanju vlastite dobrobiti.
• Ankete pokazuju da klijenti žele da bankarske usluge budu personalizirane i nesmetane te da je njihova banka odana društvenim i ekološkom novitetima.
• Sve banke moraju preći na zeleni prelazak do 2025. godine. Potrebno je spremiti izvještaj o financiranjem emisij i planu dekarbonizacije portfelja.
• Banke sudjeluju u financiranju zelenih programa svojih klijenata.
• Banke moraju procijeniti rizike održivosti i s njima uskladiti svoju strategiju preuzimanja odgovornosti rizika. Kako bi se došli do brojki potrebno je razviti odgovarajuću metodologiju i postupak. Tijekom analize i ocjenjavanja potrebno je mjeriti ekološke rizike, a zatim i provjeriti iskorišćenost dobivenih kredita.
• Banke moraju mjeriti izravno emisiju ugljika povezane s njihovim aktivnostima i emisijom ugljika povezane s upotrebom
• Danas još većina tvrtki ne prikuplja ove podatke. Preporučava da se uspostavi ova vrsta prikupljanja podataka u dogovoru s bankom. Ovi podaci će biti integrirani u sustav ocjenjivanja rizika. Kao rezultat ovoga, proces kreditiranja se mijenja i proširuje.
• Mjerenje i procjena podataka ESG klasifikacije nužni su i za financiranje klijenta i za smanjenje emisije banke. Karbonski otisak same banke je mali u usporedbi s portfeljem banke.
• Također je važno oblikovati poglede i stavove zaposlenika banke, a ne samo klijenata (interna obuka).
• U bankama se pojavljuju nova zanimanja: zeleni savjetnik, zeleni financijski stručnjak.
• Također utječe i na tržište ulaganja i štednje (svijetlo i tamnozeleni fondovi).
• Trenutačno su velike tvrtke i tvrtke koja su prisutni na burzi dužna sastavljati nefinancijsko izvješće, no sljedeće godine opseg će biti proširen.
• Nerazumijevanje u potpunosti situacije čak i među velikim tvrtkama, iako podliježu strogim obvezama izvješćivanja je velika. To zapravo ne ovisi o veličini tvrtke, ovisi o sektoru. Moramo se baviti njime jer jedan je od uvjeta rada poljoprivrede i prehrambene industrije.
• U budućnosti će još više doći do izražaja načelo da zagađivač mora da plaća utjecaj na okoliš.Iz tog razloga potrebno je investirati u nove tehnologije, što zahtijeva financiranje. S povoljnijim shemama kreditiranja klijentu mogu biti još više motivirani za promjenu i ulaganja u nove tehnologije.
• Važno je napomenuti: da banka trenutno odlučuje što će financirati. Nikoga ne odbijamo, tražimo načine za financiranje održivosti obnovlivosti.
• Trenutačno se zeleno financiranje najlakše sprovodi u sektoru nekretnina, prometa i energetike.
• GreenWashing: pozadina podataka su i dalje fleksibilna, zbog čega granice se ponekad pomešaju.