Tržište prehrambenih proizvoda postala je rizično i jako nepredvidiva

Na godišnjoj razini očekuje se da će rast cijena hrane zaostajati za inflacijom, što znači da bi tempo slabljenja naše valute mogao biti usporen u 2024.

Makroekonomski analitičar Janos Nađ izjavio je da Erste Analiza ove godine očekuje inflaciju od 4,7 posto, dok bi cijene poljoprivrednih proizvoda mogle porasti za 2-4 posto, cijene u prehrambenoj industriji za 3-5 posto, a maloprodajne cijene hrane za 3-4 posto, izvijestio je analitičar.

Osim ishrane u restoranima, dostava obroka na kućnu adresu i restorani po sistemu švedskog stola, što se dijelom može smatrati i uslugom, cijene osnovnih životnih namirnica padaju, no trendovi izdataka procesa proizvodnje tokom godina pokazali su nedostatke domaće prehrambene industrije, posebice relativno slaba produktivnost i zastarjela tehnologija koja troši puno energije.

Janoš Nađ je dodao da je zbog nepovoljnih uvjeta tržište prehrambenih proizvoda postalo je rizično i nepredvidivo.

U jeku poskupljenja, kupcima nije išlo u prilog ni to što su trgovci, za razliku od prije, htjeli ostvariti svoje predviđene prihode ne sa većim prometom, nego sa većom profitom, odnosno višim cijenama.

Prema Janošu Nađu, pouka niza kriza je da  mađarska poljoprivreda i prehrambena industrija osjetljivo pogođena krizama, pa je jačanje njihove konkurentnosti neizbježno.

Skladišta sa žitaricama su prepuna

Vodeći stručnjak za agrar Erste Centar za Kompeteciju u Agraru smatra da su proizvođači prepoznali važnost razvoja, no povećanje troškova proizvodnje posljednjih godina spriječilo je ozbiljnije strukturne promjene.

Iako se domaće cijene hrane stabiliziraju, ne ide u prilog ratarima da se zbog slabijeg izvoza od očekivanog, značajan dio skladišta žitarica još uvijek prepuna. S obzirom na transportne kapacitete više se ne može nadati da će se svu robu moći prodati po povoljnim cijenama.

– rekao je Zoltan Forijan, koji smatra da je stara proizvodna struktura, i proizvodnja na poljima temeljena na 4-5 biljnih sorti, zastarjela.

Većinu domaćeg usjeva još uvijek čine sirovine za stočnu hranu, dok bi potražnja bila za  žitarice za prehrambenu industriju i drugim visokokvalitetnim proizvodima, a osim toga, sjemenarstvo bi moglo biti točka koja bi bila značajan za Mađarsko Gospodarstvo.

Stočarstvo je trenutno u boljoj poziciji

Prema riječima stručnjaka, u usporedbi s uzgojem usjeva perspektiva stočarstva sada je povoljnija, a predvidljivija je i njihova isplativost je prihvatljiva. Iako otkupne cijene nisu značajno dobre, proizvođači se mogu suočiti sa većim i vjerojatno trajnim porastom cijena od cijena poljoprivrednih proizvoda.

Nakon dugotrajnog pada u velikim razmjera, značajan rezultat je to što je pad populacije svinja na mađarskim farmam zaustavljena, investicije uzgajivača svinja dale su svoje rezultate, a izgledi za prodaju poboljšani su time što je prema tržišnim očekivanjima, u Njemačkoj će se uskoro pojaviti nestašica svinjetine.

Mlijeko je većsada  proizvod koji se plasira na svjetskom tržištu, jer umjesto dosadašnjih 3-5 posto ukupne količine, barem trećina nalazi kupce na međunarodnom tržištu, uz permanentno rastuće cijene.

Prema Zoltanu Forijanu, vanredna situacija što je bila prisutna posljednjih godina, kada su otkupne  cijene, troškovi u prehrambenoj industriji i cijene hrane istovremeno i značajno porasle, vjerojatno ova tendencija se neće vratiti u skorije virjeme na tržište hrane.

Proces je otežavao i činjenica da je značajan dio poljoprivrednih proizvoda bio ne samo međunarodnim procesima određena, već i tokovi na burzama, pa su promjene raspoloženja i strahova karakteristični za burze također cijene potaknule povećanjima cijenama.

Pad potražnje, pogoršanje potrošnje namirnica

Kao rezultat takvog ekstremiteta, prirodno je potražnja pala, ali se nažalost pogoršala se i obim potrošnje, potražnja za namirnicama određena je „lovom na povoljne cijene”, a promet nekvalitetne hrane je porastao. Prodaje proizvođača i druge mogućnosti izravne prodaje te kratki opskrbni lanci značaj ovih istih je porastao, ali ne mogu dobit značajno više od 15-20 posto tržišta.

Uslijed krize očekuje se i ubrzanje koncentracije prehrambene industrije, već postoji velika ponuda poduzeća za prodaju, a mnogi proizvođači ugašavaju svoju djelatnost. Istodobno, može biti potisnut „individualizam” proizvođača koji iz povijesnih razloga teže neovisnosti i manje su spremni na suradnju, što je još uvijek jaka, ali sve manje održiva tradicija među mađarskim proizvođačima.

Prehrambena industrija također je prisiljena da se mijenja, a kako oni mogu puno manje utjecati na cijene od trgovaca, svrha joj je smanjenje troškova proizvodnje, razvoj i kontinuirana modernizacija

rekao je Ersteov stručnjak za agrar.

 

IZVOR: ERSTE AGRAR