Éves archív: 2026

Sušenje žitarica jedan je od energetski najzahtjevnijih procesa u poljoprivrednoj proizvodnji. Drastično povećanje cijene prirodnog plina kao fosilnog energenta značajno je utjecalo na troškove obrade i proizvodnje osušenih poljoprivrednih proizvoda te na njihovu prodajnu cijenu. Kako bi se racionalizirali energetski troškovi, osim energetske učinkovitosti koja proizlazi iz konstrukcijskih rješenja novih generacija sušara, potrebno je veliku pažnju posvetiti i pravilnom načinu upravljanja i rada postrojenja. Ovaj pregled želi upravo na to ukazati.

Agrofizičke i biološke osnove sušenja

Tijekom procesa sušenja potrebno je mijenjati temperaturu medija, odnosno temperaturu materijala koji se suši. U pravilu se proces započinje višim temperaturama, koje se zatim postupno smanjuju i na kraju održavaju na stalnoj razini tijekom duljeg vremena.

Poznato je da temperatura materijala koji se suši pred kraj procesa vrlo snažno približava temperaturi medija za sušenje. Primjerice, zrno kukuruza – osobito u završnoj fazi sušenja – vrlo je osjetljivo na visoke temperature. Idealno bi bilo da se tijekom uklanjanja vlage temperatura sušenja prilagođava potrebama materijala tako da temperatura zrna ostane oko 50–55 °C, odnosno u blizini granice oštećenja koja iznosi približno 60 °C.

Svaki biološki materijal ima svoju tzv. biološku temperaturnu optimalu. Prekoračenjem te granice ubrzavaju se biokemijski procesi, ali dolazi i do oštećenja materijala, odnosno pojave Maillardove reakcije (smeđenja). Iskustva pokazuju da je intenzitet tamnjenja povezan sa sadržajem proteina i lipida. Što je viši sadržaj proteina u materijalu koji se suši, to je intenzivniji proces tamnjenja.

Učinkovita priprema i čistoća mase zrna

Čišćenje prije sušenja poboljšava tehnološka svojstva proizvoda, povećava kapacitet transportnih uređaja i same sušare te smanjuje potrošnju toplinske energije, budući da se ne suše nečistoće i dijelovi koji nemaju vrijednost za proces sušenja. Dio odvajanja stranih primjesa iz zrna obavlja već kombajn tijekom žetve, dok drugi dio obavljaju specijalni uređaji za čišćenje i selektiranje koji su sastavni dio sušarsko-skladišnih postrojenja.

Za siguran i učinkovit rad sušarskih postrojenja nužna je primjena kvalitetnih, pouzdanih i dovoljnog kapaciteta stroja za čišćenje. Za procese odvajanja koriste se univerzalni strojevi za čišćenje zrna koji kombiniraju sita i strujanje zraka, a mogu biti izvedeni kao ravna ili cilindrična sita.

Postupak čišćenja najčešće se provodi u najmanje dvije faze – predčišćenje i završno čišćenje. Predčistači se moraju podesiti tako da iz proizvoda za sušenje uklone klipove kukuruza, ostatke biljaka, lomljeni materijal i komuške, kako bi se osigurali nesmetan rad sušare i protupožarna sigurnost. Odvajanje lomljenog i laganog zrna nakon sušenja zadatak je završnog čistača. Ako se te nečistoće ne uklone, povećavaju otpor strujanja zraka kroz masu zrna, a time i potrošnju energije ventilatora.

Osim toga, tijekom skladištenja takve nečistoće mogu povećati opasnost od razvoja plijesni. Zbog toga je učinkovitost predčišćenja iznimno važna za ekonomičan rad sušare.

Automatska regulacija vlage i izbjegavanje presušivanja

Regulacija vlage usko je povezana s optimizacijom toplinske energije tijekom sušenja i sprječava da proizvod bude presušen ili nedovoljno osušen.

U zonama sušenja postavljaju se različiti senzori (primjerice senzori koji iz temperature zraka između zrna izračunavaju vlagu ili senzori koji rade na principu radarskih valova) koji kontinuirano mjere sadržaj vlage u proizvodu. Sustav zatim automatski regulira plamenik tako da proizvod može napustiti sušaru tek kada dosegne unaprijed zadanu razinu vlage.

Podaci se prenose u središnju jedinicu, a upravljački sustav prema potrebi intervenira u proces sušenja. Kod trakastih sušara reguliraju se brzina trake i temperatura toplog zraka, dok se kod vertikalnih sušara reguliraju intenzitet pražnjenja i temperatura medija za sušenje.

Vrijednosti koje je postavio operater mogu se u svakom trenutku pratiti i kontrolirati na monitoru. Ujednačenost sušenja može se održavati unutar raspona od ±0,3 %. Podaci povezani sa sušenjem (temperatura, tlak, sadržaj vlage itd.) mogu se spremiti u Excel datoteku ili poslati izravno e-mailom.

Regulirajući plamenik

Ovakav plamenik predstavlja energetski učinkovito i potpuno automatizirano rješenje koje radi na principu kontinuirane regulacije i prethodnog te naknadnog miješanja zraka. Odlikuju ga stabilan plamen, siguran rad, dug vijek trajanja, jednostavna konstrukcija i niska emisija štetnih tvari.

Širina plinskog plamenika prilagođena je širini zračnog kanala, zbog čega se zrak ravnomjerno zagrijava po cijelom presjeku kanala, bez potrebe za dodatnim pločama za homogenizaciju topline. Temperatura ulaznog zraka jednaka je u svim dijelovima kanala, a budući da se zrak kreće jednakom brzinom, sušenje postaje ujednačeno i homogeno. U plameniku dolazi do optimalnog miješanja plina i zraka te optimalnog izgaranja, jer količina zraka koja ulazi u sustav odgovara potrošnji plina.

Regulirani protok zraka i moderna ventilacijska tehnika

Moderne sušare za žitarice, umjesto jednog velikog radijalnog ventilatora, koriste više manjih aksijalnih ventilatora ugrađenih modularno po visini sušare. Takvim rješenjem postiže se ravnomjerniji protok zraka i manja potrošnja električne energije. Dodatna prednost je mogućnost regulacije kapaciteta svakog ventilatora prema različitim temperaturnim i ventilacijskim zahtjevima pojedinih zona sušare.

Svaki ventilator može biti opremljen vlastitim sustavom za odvajanje prašine, čime se emisija prašine svodi na vrlo nisku razinu.

Učinkovito iskorištavanje topline zraka za sušenje

Energetski učinkovite sušare danas uglavnom koriste sustave povrata topline, odnosno sistem recirkulacije topline. Povrat topline ostvaruje se kada se zrak koji prolazi kroz sloj proizvoda u zoni hlađenja ili donjoj zoni sušenja zagrije. Taj zagrijani zrak, koji ima povoljnu temperaturu i vlagu za proces sušenja, vraća se izravno proizvodu ili u kotlovski prostor sušare gdje se miješa s primarnim zrakom za sušenje te ponovno ulazi u zonu sušenja.

Takvim rješenjem moguće je značajno smanjiti energetske troškove. Prema iskustvima iz prakse, potrošnja toplinske energije može se smanjiti za 20–30 % zahvaljujući povratu topline.

Toplinski izolirane zračne komore i važnost održavanja

Topla zračna komora koja transportira zagrijani medij za sušenje, uz odgovarajuću toplinsku izolaciju (najčešće kamenu vunu), može omogućiti približno 2–5 % uštede toplinske energije u odnosu na tradicionalna rješenja. Preporučuje se i izolacija kanala hladnog zraka te odvoda dimnih plinova radi zadržavanja topline i smanjenja energetskih gubitaka.

Čišćenje i održavanje izuzetno su važni za dug životni vijek sušare i smanjenje potrošnje energije. To uključuje održavanje ventilatora, podmazivanje ležajeva, čišćenje prije i nakon rada te druge servisne zahvate. Većina požara u sušarama nastaje upravo zbog zanemarenog održavanja, zbog čega je redovito i stručno održavanje neophodno.

Alternativni izvori energije

Smanjenje troškova rada moguće je postići većim ulaganjima u korištenje biomase (nusproizvodi iz sušara, kukuruzovina, energetska vrba, energetska trska), geotermalne energije i otpadne topline, čime se smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima. Već postoje funkcionalne alternativne tehnologije sušenja koje koriste takve izvore energije.

Sastavni dio takvih sustava je hibridni prijenosnik topline koji potrebnu energiju za sušenje, uz prirodni plin, djelomično ili potpuno osigurava iz obnovljivih izvora energije. U tim sustavima kotao za toplu vodu i pripadajući izmjenjivač topline voda-zrak imaju kompaktnu izvedbu koja omogućuje učinkovito korištenje cijelog presjeka kanala za zrak za sušenje.

Ne postoji jedno univerzalno pravilo – svaka situacija je jedinstvena, a za svaki projekt može postojati više optimalnih rješenja. Ključno pitanje uvijek je isto: što klijent želi postići i kako planira koristiti opremu? Dok neki žele osigurati kontinuirano hlađenje cjelokupnog skladišnog kapaciteta, drugi rashladne sustave koriste samo u određenim situacijama. Čak i kod identičnih skladišnih uvjeta, potrebe za kapacitetom hlađenja mogu se značajno razlikovati.

U idealnim uvjetima, žitarice se hlade odmah nakon skladištenja. Cilj je da se hladni zračni front što brže provjetri kroz masu  žitarice– najčešće unutar nekoliko dana. Kontinuirano hlađenje posebno je učinkovito kod sustava koji rade po FIFO principu (First In, First Out), gdje se najstarija roba prvo se izvadi iz silosa. Dugotrajno hlađenje bez završetka ciklusa (npr. 15 dana ili više) nije preporučljivo jer smanjuje učinkovitost procesa.

Vrsta i kvaliteta proizvoda igraju ključnu ulogu. Tvrđe žitarice poput pšenice, ječma i zobi podnose proces drugačije od osjetljivijih kultura poput riže. Uljarice poput soje, suncokreta, repice ili sezama zahtijevaju kontrolirano hlađenje kako bi se očuvala kvaliteta ulja, spriječilo kvarenje i smanjio rizik od samozapaljenja.

Primjeri iz prakse

Primjer 1
10 silosa kapaciteta 3000 t
Prijem iz broda od 30.000 t svaka 3 mjeseca
Punjenje u roku od 1–2 dana

Primjer 2
10 silosa kapaciteta 3000 t
Dnevni unos 500 t različitih proizvoda
Punjenje kroz cca. 60 dana

Optimalno rješenje
Iako je ukupni kapacitet isti, dinamika rada čini razliku. U prvom slučaju potreban je veći rashladni učinak – idealno 2 × F550TD. U drugom slučaju dovoljna je jedna F550TD jedinica.

Primjer 3
1 silos kapaciteta 10.000 t

Primjer 4
10 silosa kapaciteta 1000 t

Optimalno rješenje
Kod jednog velikog silosa prednost ima snažnija jedinica, dok je kod više manjih silosa učinkovitije koristiti više manjih uređaja – za maksimalnu fleksibilnost i učinkovitost.

Što utječe na rashladni kapacitet?

• Klimatski uvjeti: viša temperatura i vlaga smanjuju učinkovitost
• Ciljana temperatura: niže temperature zahtijevaju veći napor sustava
• Čistoća proizvoda: više nečistoća = manji učinak
• Dizajn sustava: kvaliteta zračnih kanala i podloge presudna je za performanse

Pregled kapaciteta uređaja

• F100TD – do 180 t/24 h | za kapacitete do ~2000 t
• F200TD – do 320 t/24 h | do ~5000 t
• F300TD – do 500 t/24 h | do ~8000 t
• F450TD – do 650 t/24 h | do ~10.000–15.000 t
• F550TD – do 1000 t/24 h | do ~15.000–25.000 t

Navedene vrijednosti su orijentacijske i ovise o radnim uvjetima.

Pametan odabir sustava

Za velike silose preporučujemo uređaje većeg kapaciteta – oni su ekonomičniji i učinkovitiji. Kod manjih silosa bolji rezultati postižu se korištenjem više manjih jedinica. Time se izbjegava previsok tlak zraka i osigurava optimalan rad sustava. Paralelno povezivanje silosa dodatno povećava učinkovitost, pod uvjetom da su uvjeti punjenja ujednačeni.

Sustavi rade pri maksimalnom statičkom tlaku od približno 6000 Pa, dok je optimalni raspon između 1500 i 3000 Pa. Pravilan tlak ključan je za učinkovito strujanje zraka kroz masu i postizanje maksimalnog učinka hlađenja.

Ovo su osnovne smjernice za odabir idealnog rješenja. Naš tim vam stoji na raspolaganju za izradu ponuda i stručne preporuke – obratite nam se s povjerenjem i zajedno ćemo pronaći najbolje rješenje za vaše potrebe.

U industriji žitarica jedan od osnovnih preduvjeta za brz, pouzdan i troškovno učinkovit rad jest pravilno osmišljen sustav transporta materijala. U tome sve veću ulogu imaju sustavi cijevi na principu gravitacije, koji uz jednostavnu konstrukciju omogućuju kontinuiran i siguran protok materijala – bez vanjske potrošnje energije.

Osnova rada transportnih cijevi je gravitacija, koja uz pravilno projektiranje omogućuje ravnomjerno i nesmetano kretanje materijala između tehnoloških točaka. Međutim, sustav se ne sastoji samo od cijevi: skup različitih dodatnih elemenata osigurava usmjeren i kontroliran rad. Spuštne cijevi služe za transport materijala, dok koljena omogućuju promjenu smjera. Na tim točkama dolazi do najvećeg mehaničkog opterećenja, pa su tu i najveći rizici od trošenja i oštećenja zrna. Kod većih visina pada primjenom amortizacijskih vreća i usporivača zrna može se smanjiti kinetička energija materijala, što pridonosi očuvanju kvalitete proizvoda. Razdjelnici omogućuju raspodjelu materijala u više smjerova, a u modernim sustavima mogu biti i automatizirano upravljani.

Pri projektiranju cjevovoda jedan od najvažnijih čimbenika je odabir odgovarajućeg kuta nagiba. Prema iskustvu, kod žitarica raspon od 38–45° osigurava ravnomjeran protok materijala, dok kod sitnijih ili praškastih materijala može biti opravdana i strmija izvedba. Preblag nagib može uzrokovati zastoje, dok prestrm povećava oštećenje zrna i trošenje sustava.

Dimenzioniranje sustava uvijek se prilagođava traženom kapacitetu. Odgovarajući promjer cijevi i pravilan odabir elemenata osiguravaju stabilan protok bez suženja. Nepravilno dimenzioniran sustav dugoročno ne uzrokuje samo pad učinkovitosti, već i povećano trošenje.

Izvedba i materijal cjevovoda ključni su za vijek trajanja sustava. Cijevi kružnog presjeka osiguravaju povoljne uvjete strujanja i stoga su najčešće u primjeni, dok četvrtasti presjek u određenim slučajevima – primjerice kod primjene zamjenjivih potrošnih elemenata – može biti prednost.

Zaštita od trošenja ostvaruje se na više razina. Osnovu čini odgovarajuća kvaliteta čelika: konstrukcijski čelik kvalitete S350GD, zahvaljujući visokoj čvrstoći i pogodnosti za vruće pocinčavanje, dobro odolijeva mehaničkim opterećenjima i koroziji. Ova stabilna osnova omogućuje dugotrajan i pouzdan rad sustava.

Na to se nadovezuju suvremena rješenja zaštite od habanja koja se mogu primijeniti u cijelom sustavu. Poliuretanske obloge pružaju iznimnu otpornost na trošenje te, zahvaljujući amortizacijskom učinku, smanjuju buku i mehaničko opterećenje. Polietilenske obloge posebno su korisne zbog izvrsnih kliznih svojstava: potiču kontinuirani protok materijala, smanjuju lijepljenje i rizik od začepljenja. Kombinacija različitih materijala omogućuje prilagodbu sustava specifičnim tehnološkim zahtjevima, čime se povećava pouzdanost i vijek trajanja.

Tijekom izvedbe detalji imaju posebnu važnost. Izvedba spojeva cijevi zahtijeva posebnu pažnju, jer i najmanja unutarnja neravnina može poremetiti protok materijala. Na tim mjestima dolazi do loma zrna i ubrzanog trošenja. Precizno spajanje i glatke unutarnje površine stoga su osnovni zahtjevi.

Smanjenje broja spojeva donosi praktične prednosti. Primjena dužih cijevi, primjerice od 6 metara, rezultira manjim brojem spojnih mjesta, što pozitivno utječe na pouzdanost i trajnost sustava. Kod duljih dionica, preko 8–10 metara, odgovarajuće učvršćenje – primjerice čeličnim sajlama – osigurava stabilan rad i sprječava pomicanje konstrukcije.

Moderni transportni sustavi cijevi u industriji žitarica zahvaljujući modularnoj izvedbi lako se prilagođavaju različitim tehnološkim okruženjima. Regulacija protoka materijala vrši se pomoću zasuna i razdjelnika, koji se mogu integrirati u automatizirane sustave, čime cijeli proces postaje pregledniji i lakše upravljiv.

Uz pravilno projektiranje i izvedbu, gravitacijski transport materijala dugoročno predstavlja pouzdano i ekonomično rješenje.

Stručnjaci tvrtke Sinte Group Zrt., oslanjajući se na praktično iskustvo, pomažu svojim partnerima u odabiru odgovarajućih sustava, osiguravanju opreme te, prema potrebi, i u cjelokupnoj realizaciji projekta.

Rukovanje zrnastim poljoprivrednim kulturama – osobito žitaricama – nakon žetve (post-harvest) uveliko određuje kakve će kvalitete i ekonomske vrijednosti proizvod stići na tržište. Iako cjelokupna agrotehnologija biljne proizvodnje nipošto nije zanemariva, danas više nije dovoljno proizvesti samo odgovarajuću količinu; jednako je važno očuvati postignutu visoku kvalitetu tijekom cijelog procesa, od prijema, preko sušenja i skladištenja, pa sve do prodaje.

Prvi i jedan od najvažnijih tehnoloških koraka nakon žetve je prijem zrnastih kultura. Tada se provodi količinska kontrola mjerenjem te kvalitativna analiza pristigle robe, što u osnovi određuje redoslijed i način daljnjih postupaka obrade. Točan i stručan prijem od iznimne je važnosti jer se tada odlučuje koje su tehnološke intervencije potrebne za sigurno skladištenje. Tijekom kvalitativnog prijema provjeravaju se sadržaj vlage, čistoća, hektolitarska masa te higijensko stanje i fizičke karakteristike cjelovitost zrna. Ovi osnovni parametri već u fazi prijema ukazuju na mogućnost skladištenja, potrebu za sušenjem te daljnju namjenu prerade. Posebno je važno pravovremeno prepoznati previše vlažne ili onečišćene doze jer one predstavljaju povećan rizik od pogoršanja kvalitete. U suvremenim prijemnim centrima uzorkovanje se najčešće provodi automatiziranim ili poluautomatiziranim uređajima koji uzimaju uzorke s više točaka cijelog presjeka transportnog sredstva. Time se osigurava da laboratorijske analize zaista odražavaju karakteristike cijele partije. Reprezentativno uzorkovanje osnovni je preduvjet pouzdane procjene kvalitete jer se na tim podacima temelje odluke o sušenju, čišćenju i skladištenju, kao i klasifikacija i vrednovanje robe.

Kvalitetu zrnastih kultura, osim vanjskih vidljivih i osjetilnih svojstava, u velikoj mjeri određuju i unutarnja, tzv. kemijska (nutritivna) svojstva. Među njima se posebno ističu sadržaj proteina, glutena, škroba i ulja, koji utječu ne samo na upotrebljivost nego i na tržišnu vrijednost proizvoda. Različita područja primjene – poput mlinarske industrije, proizvodnje slada, stočne hrane ili sjemenske proizvodnje – postavljaju različite zahtjeve u pogledu tih parametara.

U suvremenoj praksi rukovanja žitaricama sve se češće koriste mjerni sustavi koji rade u bliskom infracrvenom području, tzv. NIR sustavi, koji omogućuju brza, točna i nerazorna mjerenja. Ovi uređaji određuju najvažnije kemijske parametre na temelju specifičnih svojstava apsorpcije i/ili refleksije svjetlosti, često bez prethodnog mljevenja ili oštećenja uzorka. Njihova je velika prednost što omogućuju analizu velikog broja uzoraka u vrlo kratkom vremenu. Time se pristigle partije mogu odmah svrstati u različite kvalitativne kategorije, što olakšava odvojeno skladištenje i ciljanu daljnju obradu. Dobiveni podaci služe i kao osnova za pravilan odabir tehnologije sušenja i skladištenja te doprinose tome da proizvod na tržište dospije u kvaliteti koja odgovara njegovoj namjeni.

Nakon prijema često je potrebno dodatno čišćenje i sortiranje proizvoda, osobito ako uvjeti žetve nisu bili optimalni. Osnovni cilj separacije je uklanjanje stranih tvari – poput lomljenih zrna, kamenčića, prašine i sjemenki korova – kao i izdvajanje oštećenih ili nepravilnih zrna. Njihova prisutnost ne predstavlja samo estetski i kvalitativni problem, nego povećava i rizik od kvarenja i zagrijavanja tijekom skladištenja, a u ekstremnim slučajevima i opasnost od eksplozije prašine. Učinkovito čišćenje značajno doprinosi sigurnom skladištenju jer smanjuje mogućnost razvoja mikroorganizama i štetnika. Čistiji materijal ravnomjernije se suši i manje je sklon nakupljanju vlage, čime se smanjuje rizik od pogoršanja kvalitete. Suvremeni uređaji za čišćenje i sortiranje rade na više principa istodobno: sita razdvajaju materijal prema veličini čestica, zračne struje odvajaju lakše i teže frakcije, a gravitacijski uređaji koriste razlike u gustoći. Sustavi se mogu dopuniti i optičkim (kolor) sortirkama koje prepoznaju i uklanjaju obojena, zaražena ili oštećena zrna. Pravilna primjena ovih postupaka poboljšava kvalitetu konačnog proizvoda te doprinosi ekonomičnom i sigurnom rukovanju žitaricama.

Sušenje je jedan od najkritičnijih elemenata tehnologije nakon žetve. Kako bi se postigao sadržaj vlage pogodan za skladištenje, potrebno je kontrolirano i blago sušenje. Previše vlažan proizvod brzo se zagrijava i pljesnivi, dok preintenzivno sušenje može uzrokovati oštećenje zrna i nepotrebnu potrošnju energije. U modernim sušarama, na temelju podataka senzora temperature i vlage, sustav automatski regulira temperaturu i protok zraka te parametre izgaranja. Sustavi povrata topline omogućuju uštedu energije uz istodobno osiguravanje ravnomjernog i nježnog sušenja. Za različite vrste žitarica mogu se postaviti različiti režimi sušenja, čime se čuva njihova biološka vrijednost.

Pravilno osušene žitarice mogu se skladištiti u podnim skladišnim halama (horizontalno skladištenje) ili u silosima (vertikalno skladištenje). U oba slučaja nužni su suhi, čisti i vodonepropusni uvjeti, uz odgovarajuću ventilaciju. Konstrukcija skladišta mora štititi od oborina, vlage iz tla i vanjskih onečišćenja. Prednost hala je brzo skladištenje i pražnjenje te fleksibilnost, ali zahtijevaju pažnju pri visini nasipa i ravnomjernoj raspodjeli zrna. Prevelika visina sloja može dovesti do zagrijavanja i nakupljanja vlage. Kod silosa se postiže veći kapacitet na manjoj površini. Ugrađeni senzori omogućuju stalno praćenje temperature i vlage. Tijekom skladištenja potrebno je redovito kontrolirati stanje proizvoda. Nepravilni uvjeti mogu dovesti do razvoja plijesni i stvaranja mikotoksina, koji predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik, stoga je njihova prisutnost strogo regulirana.

Na kraju skladištenja slijedi istovar i prodaja, što predstavlja završnu fazu procesa. Važno je da se rukovanje obavlja pažljivo kako bi se spriječila oštećenja zrna. Suvremeni transportni sustavi omogućuju brz, ali kontroliran prijenos robe. Prije prodaje često se ponovno provjeravaju osnovni parametri kvalitete.

Ključan element prodajnog procesa je točna evidencija i sljedivost. Moderni informatički sustavi omogućuju praćenje svakog koraka, od žetve do krajnjeg korisnika. To osigurava sigurnost hrane, jača povjerenje na tržištu i omogućuje brzo rješavanje eventualnih problema s kvalitetom.

Sažetak

Rukovanje zrnastim kulturama nakon žetve složen je i međusobno povezan proces. Precizan prijem, suvremene metode mjerenja, pravilno sušenje, odgovarajuće skladištenje i stalna kontrola zajedno osiguravaju očuvanje kvalitete i tržišne vrijednosti žitarica. Suvremena post-harvest tehnologija, uz sve veću ulogu sustava sljedivosti, danas je nužan uvjet konkurentne i sigurne proizvodnje žitarica.

Sadržaj vlage u našim poljoprivrednim proizvodima u trenutku žetve, osobito kod kukuruza, viši je nego što je potrebno za sigurno skladištenje i daljnju preradu. U novoj seriji članaka želimo predstaviti suvremene sušare s ekonomičnom potrošnjom energije te pravilnu upotrebu procesa sušenja.

Načelo sušenja

Tzv. ravnotežni sadržaj vlage kod različitih kultura obično iznosi oko 13–14 %. Sušenje strnih žitarica tijekom ljetnog razdoblja zbog visokih temperatura (oko 30 °C) najčešće nije potrebno.

U poljoprivrednoj praksi većina sušara radi na konvektivnom principu. U tom slučaju za uklanjanje suvišne vlage iz žitarice koristi se činjenica da je temperatura zagrijanog medija za sušenje (zrak, mješavina dimnih plinova i zraka, pregrijana para) znatno viša, a njegov sadržaj vlage znatno niži u odnosu na sjeme koji se suši. S gledišta učinkovitosti i očuvanja kvalitete proizvoda najpovoljnije je ako se tijekom sušenja sjeme i medij za sušenje kreću u istom smjeru.

Odvođenje vlage nastaje zbog razlika parcijalnog tlaka vodene pare između površine zrna ili drugog biljnog materijala (npr. biljnih ostataka) i medija za sušenje. Unutar proizvoda koji se suši razlika u vlažnosti (gradijent vlage) raste prema unutrašnjosti, pa voda migrira prema površini. Otpuštanje vlage traje dok se ne uspostavi ravnoteža između unutarnjeg kretanja vode, brzine isparavanja na površini i sposobnosti medija za sušenje da primi vlagu.

Načelo rada i vrste sušara

Prema načelu rada, odnosno konstrukcije, sušare se dijele u tri skupine:

• uređaji s prisilnim transportom materijala;
• vertikalne sušare s gravitacijskim transportom;
• sušare s debelim slojem žitarice (silosne sušare).

Kod sušara s prisilnim transportom materijala proizvod se pomoću transportnog mehanizma pomiče preko vodoravno postavljenih, perforiranih površina za sušenje i hlađenje (pladnjevi, trake itd.). Sušenje ovisi o brzini transportnog uređaja, debljini sloja materijala i temperaturi medija koji struji kroz pojedine pladnjeve. Specifična potrošnja energije iznosi 5500–7500 kJ/kg vode. Danas su takve sušare rijetke.

Kod vertikalnih sušara s gravitacijskim transportom materijala se dovodi na vrh tornja te se vlastitom težinom, najčešće u intervalima, spušta prema uređaju za istovar smještenom ispod zone hlađenja. Brzina prolaska regulira se uređajem za istovar. Vrijeme sušenja ovisi o temperaturi i količini medija za sušenje, kao i o početnom sadržaju vlage, temperaturi i količini materijala. Ovisno o unutarnjoj konstrukciji tornja razlikuju se oknaste, kaskadne ili stupičaste izvedbe. Specifična potrošnja energije iznosi 4500–5500 kJ/kg vode.

Kod sušara s debelim slojem (silosnih sušara) raspršivač u gornjem dijelu ravnomjerno raspoređuje materijal u sloju debljine 0,5–5 m na perforiranom podu kroz koji ventilator potiskuje zrak za sušenje. Miješanje materijala osiguravaju vertikalni pužni transporteri miješači koji se kružno kreću. Vlažni zrak izlazi kroz otvore na krovu silosa. Istovar se vrši pomoću puža ispod poda i elevatora s kantama koji sudjeluje i u punjenju.

Suvremene vertikalne sušare s gravitacijskim transportom

Punjenje sušare vrši se odozgo, nakon prethodnog čišćenja materijala, koji se zatim spušta kroz zone sušenja. Za proizvodnju toplog zraka najčešće se koristi plinski plamenik, a zagrijani zrak ventilator dovodi u zonu sušenja. Kod suvremenih sušara primjenjuju se ventilatori sa sustavom usisa.

U tornju su stepenasto raspoređeni zračni kanali. Jedan kraj kanala u istom redu je otvoren, dok je drugi zatvoren, a u sljedećem redu situacija je obrnuta. Na jednoj razini zrak ulazi, a na drugoj izlazi. Zrak koji ulazi kroz kanal prolazi kroz materijal i preko izlaznih kanala prelazi na drugu stranu tornja, a zatim izlazi u atmosferu.

U donje zone ventilator dovodi hladni zrak za hlađenje. Zrak zagrijan u zoni hlađenja može se vratiti do ložišta i nakon ponovnog zagrijavanja usmjeriti u zonu sušenja ili se može miješati sa svježim zrakom, čime se znatno smanjuje potrošnja energije. Također je moguće više puta provesti isti zrak kroz zonu sušenja ako još ima sposobnost upijanja vlage.

Osušeni materijal obično se istovaruje u intervalima pomoću uređaja smještenog ispod zone hlađenja. Početni sadržaj vlage u velikoj mjeri određuje brzinu istovara, odnosno vrijeme zadržavanja u sušari. Istovar se može upravljati pomoću senzora za mjerenje vlage.

Suvremene mobilne sušare

Mobilne sušare također su tornjevske, jer se iz vodoravnog transportnog položaja postavljaju u okomiti radni položaj, što omogućuje gravitacijski protok materijala. Mogu se postaviti neposredno uz skladišni prostor, a nakon punjenja skladišta premjestiti na drugu lokaciju, što im daje veliku fleksibilnost za uslužno sušenje. I kod njih je moguće primijeniti energetski učinkovita rješenja (npr. povrat rashladnog zraka).

Kod mobilnih sušara često se koristi konstrukcija s dva koncentrična cilindra, zbog čega su to sušare s poprečnim strujanjem. U unutarnjoj perforiranoj cijevi kreće se medij za sušenje, dok se materijal nalazi između dvaju cilindara. Vanjski cilindar je također perforiran, pa zrak nakon prolaska kroz materijal izlazi kroz perforiranu površinu.

Energetski učinkovite sušare iz naše ponude

Kompaktne sušare tvrtke Hetech Trend d.o.o. prikladne su za izravno i neizravno sušenje. Za uštedu energije primjenjuju predgrijavanje zraka i njegovo ponovno miješanje.

Kod sušare povrat topline odvija se ne samo u zoni hlađenja nego i u donjim sekcijama zone sušenja, jer je ondje odvođenje vlage već minimalno, pa zrak koji izlazi još uvijek sadrži znatnu količinu toplinske energije i može se ponovno koristiti. Zahvaljujući povratu topline iz zone hlađenja i sušenja, moguće je postići i do 30 % uštede energije u usporedbi s tradicionalnim sušarama bez recirkulacije topline.

Sušioni toranj ima tri glavna dijela:

1. modul za ulaz zraka s uređajem za proizvodnju toplog zraka;
2. modul za materijal s gornjim razdjelnim i donjim istovarnim dijelom;
3. modul za izlaz zraka s ventilatorima za izlazni i recirkulirani zrak.

Stanje sušara u zemlji

Zbog heterogene strukture i različite konstrukcijske razine domaćeg parka sušara, riječ je o značajnim potrošačima energije. Nominalni kapacitet općenito je usklađen s potrebama sušenja, ali teritorijalna raspodjela sušara ne prati u potpunosti stvarne potrebe. Ekonomska isplativost ovisi o brojnim čimbenicima, pri čemu investicija i eksploatacija uključuju stalne i značajne troškove neovisne o kapacitetu.