Kamo dalje, mađarska poljoprivredo?

Posljednjih dana prošli smo kroz najvažnija pitanja učinkovitosti mađarske poljoprivrede. Pogledali smo gdje se nalazimo u odnosu na Europsku uniju, zašto je nastala sadašnja situacija, što doista čini jednu poljoprivrednu proizvodnju učinkovitom, koje su naše snage i slabosti te koje dobre, funkcionalne primjere već sada imamo u zemlji. Jedno se, međutim, jasno ocrtalo: mađarska poljoprivreda nije u slijepoj ulici, ali je stigla na raskrižje.

Stari model više ne vodi naprijed

U nadolazećim godinama sve će manje prostora za manevriranje ostavljati nepredvidivo vrijeme, sve uži tržište rada, nestabilnost tržišnih cijena, ali i rastući troškovi te sve stroži zahtjevi.

U takvom okruženju navika ne može biti uspješna strategija, a pristup „nekako će već biti” postaje izričito rizičan. Pitanje učinkovitosti više nije dodatna mogućnost razvoja, nego osnovni preduvjet opstanka.

Kamo vodi naprijed – 5 ključnih smjerova

  1. Stavljanje učinkovitosti u središte: Ne razmišljati u hektarima ni u broju grla, nego u profitabilnosti.
  2. Svjesnije donošenje odluka: Podaci, analize, povratna mjerenja – ne po osjećaju, nego sustavno.
  3. Tehnologija na pravom mjestu i s pravim ciljem: Nije svako rješenje dobro rješenje za svako gospodarstvo.
  4. Jačanje tržišnog pristupa: Proizvodnja nije krajnja stanica, nego dio lanca vrijednosti.
  5. Znanje i odnosi: Uspješna gospodarstva nisu usamljena – uče, prate i povezuju se.

Najvažnije pitanje: sami ili zajedno?

Jedan od najvećih izazova mađarske poljoprivrede danas nije tehnološki, nego u načinu razmišljanja. Mnogi pokušavaju sami pronaći odgovore: sami donositi odluke, eksperimentirati i sami snositi rizik. U brzo mijenjajućem okruženju dijeljenje znanja postaje konkurentska prednost.

Ovo je poruka za poljoprivrednike, donositelje odluka i stručnjake koji ne žele pasivno pratiti događaje, nego oblikovati budućnost.

Budućnost ne čeka – ali se može oblikovati

Budućnost mađarske poljoprivrede nije unaprijed određena, ali je sigurno da je neće odrediti slučaj, nego odluke.

Odluke onih koji na vrijeme prepoznaju smjer promjena, spremni su učiti i usude se djelovati.

Jedno je sigurno: bez učinkovitosti nema konkurentnosti, a bez konkurentnosti nema budućnosti.

Pitanje više nije treba li mijenjati, nego kada i s kim ćemo zajedno učiniti prvi korak.

Što čini sušaru za žitarice jeftinom za pogon?

Stručna analiza energetskih i tehnoloških čimbenika

1. Operativni trošak nije samo cijena energenta

Pri donošenju odluke o nabavi nove sušare za žitarice, operativni trošak — posebno u uvjetima fluktuacija cijena energenata — postao je ključan kriterij. Sušenje predstavlja jedan od najenergetski intenzivnih procesa u tehnologiji biljnih kultura, a trošak se može izražavati u litrama loživog ulja, kubičnim metrima plina, kilovat-satima električne energije ili u novčanim jedinicama.

Energetska potrošnja ovisi o:

  • početnoj vlažnosti ulaznog zrna,
  • ciljanom završnom postotku vlage,
  • vanjskoj temperaturi i vlazi zraka,
  • veličini i dizajnu cjelokupne su.

2. Energetska učinkovitost sustava

U praksi je česta vrijednost energetske potrošnje klasičnih toplozračnih sušara 0,5–1,0 litara ekvivalenta loživog ulja po toni i postotku uklonjene vlage. U standardnom primjeru sušenja kukuruza (1.000 t s 20 % vlage na 14 %) to znači značajnu potrošnju energije — i visoke troškove pri današnjim cijenama.

Ključni čimbenici učinkovitosti:

  • princip rada (šaržni vs. kontinuirani sustav),
  • dizajn ventilacije i raspodjela zraka,
  • izolacija i minimizacija toplinskih gubitaka,
  • sustavi povrata topline.

3. Izbor energenta i utjecaj na trošak

Fosilni energenti

  • Prirodni plin i UNP: široko dostupni, dobro regulirani, visoka automatizacija;
  • Loživo/dizelsko gorivo: fleksibilni u primjeni, ali visoka cijena i varijabilnost.

Biomasa
Biomasa (drvna sječka, slama) može biti privlačna zbog lokalne dostupnosti, no zahtijeva složeniju tehnološku opremu, veću potrebu za održavanjem i logistiku goriva.

Električna energija i dizalice topline
Sustavi s dizalicama topline omogućuju višestruki iskorist toplinske energije iz jedne jedinice električne energije, što može dovesti do nižih specifičnih troškova — osobito uz vlastitu proizvodnju električne energije (npr. fotonaponski sustav) ili povoljne tarife.

4. Presušivanje – skriveni trošak

Presušivanje iznad ciljanog sadržaja vlage često se prakticira zbog rizika pri skladištenju, ali to donosi:

  • dodatnu energetsku potrošnju (10–20 % ili više),
  • smanjenje propusnog kapaciteta sušare,
  • moguću degradaciju kvalitete zrna (pucanje, lom).

Cilj suvremenih sustava: homogenizacija izlazne vlage bez nepotrebnog prekomjernog sušenja.

5. Dizajn sušare i homogeno sušenje

Napredni dizajni sušara sa tanjim slojem zrna i optimiziranim protokom zraka smanjuju temperaturne gradijente i omogućuju:

  • ravnomjernije sušenje,
  • manje oštećenja zrna,
  • bolju kontrolu izlazne vlage.

Učinkovito upravljanje protokom zrna i ventilacijom ključni su za smanjenje troškova i poboljšanje kvalitete.

6. Senzori i automatizirano upravljanje

Suvremene sušare koriste:

  • višestruke senzore temperature i vlage zraka i zrna,
  • online mjerače vlage (npr. NIR tehnologija),
  • adaptivne regulacijske algoritme.

Takvi sustavi omogućuju smanjenu potrošnju energije, bolju prilagodbu procesa i minimizaciju grešaka uzrokovanih ručnim podešavanjima.

7. Cjeloviti tehnološki sustav

Optimalna operativna učinkovitost postiže se kada su sušara, predčišćenje, transport i skladištenje:

  • pravilno dimenzionirani,
  • usklađeni,
  • automatizirani i
  • integrirani u jedinstveni tehnološki lanac.

Loše dimenzionirani sustavi vode do nepotrebnih energetskih gubitaka i operativnih zastoja.

8. Strateški pristup energiji

Pri odabiru sušare danas se ne bira samo stroj, već i energetska strategija. Ključne točke za procjenu uz trošak energenta su:

  • specifična potrošnja energije u tipičnim scenarijima,
  • varijabilnost izlazne vlage,
  • tehnologija ventilacije i povrata topline,
  • integrirani sustav senzora i upravljačkih algoritama.

Dobavljač koji može ponuditi mjerljive podatke, reference i kompletna tehnološka rješenja omogućit će stvarne uštede i pouzdane troškovne projekcije.

Tržište suncokreta u EU pod pritiskom

Dok u Mađarskoj već teško nalazimo nove površine za uzgoj suncokreta, na tržištu Europske unije pojavljuje se nova konkurencija. Uz Ukrajinu, sve jaču ulogu preuzima i Argentina. Mađarski poljoprivrednici vole suncokret i rado ga uzgajaju, ali pitanje je kakva ih budućnost čeka u borbi velikih proizvođača.

Cijene suncokreta u razdoblju do 07.01.2026. godine

EU je uglavnom samodostatna

Import suncokreta po sezonama

crvenom označean – sunc. sačma

plav boje – sunc. sjeme

žute boje – sunc. ulje

Europska unija u 2025. godini očekuje oko 8,5 milijuna tona suncokreta, što je nešto više nego prošle godine. Prosječni prinosi su umjereni i ne rastu. Rumunjska i Mađarska proizvode velike količine, dok je u Francuskoj proizvodnja pala zbog manjih površina.

EU većinu svojih potreba pokriva vlastitom proizvodnjom, a samo manji dio mora uvoziti. Osim sjemena, na tržište dolaze i velika količina suncokretovog ulja. Unija ima dovoljno tvornica za preradu, pa nije ovisna o uvozu gotovih proizvoda.

Samodostatnost u procentima

Prinosi više ne rastu

Zbog klimatskih promjena više ne možemo očekivati stalni rast prinosa. Iako neki proizvođači postižu vrlo dobre rezultate, ukupni prosjek stagnira. Zato je sve važnije pametno upravljati troškovima, bolje planirati prodaju i surađivati s drugima. Samo oni koji uče i prilagođavaju se mogu dugoročno ostati uspješni.

Prinosi u tonama

Suncokret je dobar primjer: iako se uzgaja na sve većim površinama, ne postižemo rekordne količine kao nekada. Oslanjanje samo na poticaje više nije dovoljno – tržište traži znanje, planiranje i zajednički nastup.

Proizvodnja i udio potrošnje

Argentina sve jača

Posljednjih mjeseci proizvođači u EU i Ukrajini zadržavaju robu, jer su izgledi za urod slabiji. Prerađivači zasad imaju dovoljno zaliha, pa je potražnja mirna. Veliko pitanje je Argentina, koja brzo povećava proizvodnju i izvoz suncokreta.

Argentina ne samo da izvozi sve više sjemena, nego gradi i nove tvornice. To znači da na tržište dolazi više ulja i drugih proizvoda, koji lako pronalaze kupce u Indiji i Europi. Zbog toga je malo vjerojatno da će cijene suncokreta značajno rasti.

Što to znači za proizvođače?

Vanjskotrgovinska bilanca

Moguća su kratkotrajna poskupljenja, ali dugoročno se ne očekuje veliki rast cijena. Zbog problema s novcem, mnogi će prije ili kasnije morati prodati zalihe. Najvažnije je ne donositi odluke na temelju emocija, nego pratiti tržište i reagirati na vrijeme.

Tehnička rješenja posliježetvenih operacija u očuvanju vrijednosti žitarica

Postoje mnoga suvremena tehnička rješenja za očuvanje vrijednosti žitarica, kojima je cilj minimizirati gubitke tijekom operacija nakon žetve i očuvati kvalitetu žitarica. Takvi postupci nakon žetve uključuju čišćenje sjemena, sortiranje, sušenje, naknadno čišćenje i skladištenje. U ovom radu, cilj nam je uvesti ova tehnička rješenja za operacije nakon žetve, imajući na umu brigu,za učinkovitost i sigurnost.

Količinski i kvalitetni otkup:

Ovaj proces osigurava da otkupna stanica vodi o tome evidenciju o primljenom i prerađenoj količini zrna i minimalizuje potencijalne gubitke ili greške. Tijekom kvantitativnog prihvata robe moramo se držati slijedećih koraka:

1. Stizanje robe i mjerenje

Nakon žetve žito pristiže u sušaru, gdje se mjeri primljena količina. mjereno na mostnoj vagi. Važno je imati vagu koji imaju odgovarajuće nosivosti i veličini transportnih vozila. Za postrojenja za  sušenje i skladištenje potreban kapacitet vage da ima nosivost od 30-60 t a točnost mjerenja od 10 ili 20 kg. Mostne vage su obično duge 9-10 ili 12-20 m i široke 3 m. Kamion koji stiže na vagu dvaput se važe, prvo natovarena, a zatim prazna. Razlika između dvaju vrijednosti daje neto težinu prihvaćenog proizvoda, za što se izdaje račun.

Rampa za vagu može biti izrađena od betona ili čelika. Mjerne ćelije smještene su ispod šasije mostne vage. Broj mjernih ćelija varira od 4 do 8, ovisno o duljini mostne vage. Signal iz mjerne ćelije se pojačava,obrađuje i digitalno prikazuje kako bi pokazao težinu robe na mostu. preko digitalnog monitora.

2. Dokumentacija

Preuzeta količina žitarica službeno se evidentira, pri čemu se dokumentiraju vrijeme zaprimanja, podaci o prijevozniku te vrsta žitarice.

3. Kontrola kvalitete

Provodi se kontrola kvalitete žitarica kako bi se utvrdilo zadovoljavaju li važeće norme, standarde i tehnološke zahtjeve.

Metode ocjenjivanja kvalitete žitarica na sušarskim postrojenjima i u laboratorijima

Za precizno određivanje unutarnjeg sastava žitarica razvijen je niz analitičkih metoda i mjernih uređaja. U suvremenoj praksi sušarsko-skladišnih postrojenja sve se češće primjenjuju NIR analizatori koji djeluju u bliskom infracrvenom spektru. Navedeni uređaji omogućuju brzo, pouzdano i ponovljivo određivanje kemijskog sastava žitarica.

Analizator u roku od nekoliko minuta s visokom točnošću određuje ključne parametre, poput sadržaja vlage, proteina, glutena, ulja, hektolitarske mase, Zeleny indeksa te udjela škroba. Prednosti NIR tehnologije uključuju mogućnost istodobnog određivanja više sastavnica, nerazornu prirodu ispitivanja, ekološku prihvatljivost bez uporabe kemikalija te jednostavno rukovanje koje ne zahtijeva posebnu stručnu kvalifikaciju.

Na slici 1 prikazan je centrifugalni mlin koji služi za usitnjavanje uzoraka žitarica prikupljenih robotskim uzorkivačem. Ovaj tehnološki korak olakšava i povećava učinkovitost rada analizatora.

Slika 1. Centrifugalni mlin za mljevenje žitarica

Razvrstavanje prema fizikalnim svojstvima i čišćenje zrna

Čišćenje i razvrstavanje ubranih žitarica predstavlja ključni korak u procesu ocjenjivanja kvalitete i povećanja njihove tržišne vrijednosti. Čišćenje prije sušenja poboljšava tehnološka svojstva sirovine, povećava učinkovitost transportnih sustava i kapacitet sušare, osobito s obzirom na povišenu vlažnost i prisutnost nečistoća.

Tijekom procesa sušenja zahtijeva se stupanj čistoće od 97–99 %. Razvrstavanje prema veličini provodi se pomoću sita izrađenih od perforiranog metalnog lima ili, rjeđe, od žičane mreže. Prema namjeni razlikuju se gruba sita, sita za zrno i sita za travno sjeme.

Gruba sita služe za uklanjanje biljnih ostataka i krupnih nečistoća, dok sita za zrno odvajaju sitnije frakcije manje od samog zrna. U praksi se koriste univerzalni čistači sjemena koji kombiniraju sito i zračno čišćenje, a mogu biti izvedeni kao vibracijska ili cilindrična sita.

Moderna tehnologija sušenja temeljena sa upravljanim protokom zraka

Suvremene sušare koriste ventilatore s ravnim protokom zraka, čija je širina prilagođena širini sušare, u kombinaciji s plamenikom u obliku zavjese. Takva konfiguracija omogućuje ravnomjernu raspodjelu zraka i ujednačen proces sušenja.

Ujednačena količina zraka osigurava jednako uklanjanje vlage iz svih dijelova materijala. Istraživanja i praktična iskustva pokazuju da ventilatori s ravnim protokom ostvaruju veći ukupni stupanj djelovanja u odnosu na klasične centrifugalne ili aksijalne ventilatore (slika 2).

Slika 2. Ventilator s ravnim protokom zraka

Upravljano i blago sušenje usjeva

Tijekom projektiranja sušarskih sustava posebna se pozornost posvećuje sprječavanju mehaničkih i toplinskih oštećenja zrna te minimiziranju gubitaka proteina, škroba, aminokiselina i minerala. To se postiže regulacijom temperature, brzine strujanja zraka i vremena zadržavanja materijala u sušari.

U sušnim zonama postavljeni su senzori koji kontinuirano mjere vlagu i temperaturu zrna. Na temelju dobivenih podataka sustav automatski regulira rad plamenika i omogućuje izlazak proizvoda iz sušare tek nakon postizanja unaprijed definiranog sadržaja vlage. Ujednačenost sušenja održava se unutar tolerancije od ±0,5 %.

Automatska protupožarna zaštita u sustavima za sušenje usjeva

Automatski protupožarni sustavi imaju ključnu ulogu u sigurnom radu sušara. Temperatura izlaznog zraka iz sušnog i rashladnog dijela kontinuirano se prati senzorima, a podaci se obrađuju računalnim sustavom.

U slučaju detekcije povišene temperature zrna (iznad 60 °C), sustav šalje upozorenje operateru, a pri daljnjem porastu temperature automatski isključuje plamenik i ventilator, čime se sprječava nastanak požara. Sustav funkcionira bez potrebe za ljudskom intervencijom i značajno povećava razinu sigurnosti (slika 3).

Slika 3. Temperaturni podaci izlaznog zraka
(Izvor: vlastit proizvod)

Energetski učinkovita rješenja povrata topline

Sustavi povrata topline omogućuju ponovno korištenje toplinske energije nastale tijekom sušenja i hlađenja zrna. Time se smanjuje ukupna potrošnja energije, operativni troškovi i negativni utjecaj na okoliš. Sušare s povratom topline imaju specifičnu potrošnju toplinske energije približno 20–30 % nižu u usporedbi s konvencionalnim sustavima.

Slika 4. Povrat topline u sušaru
(Sopstveni proizvod)

Skladišni kapaciteti: horizontalna skladišta i silosi

Dugotrajno skladištenje rasutih žitarica provodi se u zatvorenim horizontalnim halama i vertikalnim silosima. Horizontalna skladišta izrađuju se od lakih čeličnih konstrukcija ili armiranog betona, dok su silosi najčešće metalni ili armiranobetonski, s kružnim presjekom i visinom do 30 m.

Punjenje i pražnjenje skladišta provodi se pomoću elevatora, transportera ili gravitacijskih sustava, ovisno o konstrukciji objekta.

Sustavi monitoringa uskladištenih žitarica

Za sigurno skladištenje nužno je kontinuirano praćenje temperature i vlage unutar skladišnog prostora. Automatizirani upravljački sustavi prikupljaju, obrađuju i arhiviraju podatke te u slučaju opasnosti šalju trenutačna upozorenja putem SMS-a ili elektroničke pošte.

Zamjena plina u procesu sušenja žitarica primjenom HETECH tehnologije

Umjetno sušenje žitarica predstavlja neizostavan dio tehnološkog procesa koji prethodi skladištenju žitarica. Unatoč tome, poljoprivredni proizvođači nastoje izbjeći sušenje zbog visokih cijena plina i neizvjesnosti u opskrbi energentima. Međutim, rješenje ovog problema ne leži u izostavljanju sušenja, već u njegovoj ekonomskoj optimizaciji putem zamjene plina alternativnim izvorima energije.

Neovisno o kretanju cijena energenata, činjenica je da se žitarice mogu sigurno skladištiti bez narušavanja njihovih unutarnjih kvalitativnih svojstava isključivo pri određenom sadržaju vlage. Ukoliko je sadržaj vlage u trenutku žetve viši od dopuštenog, sušenje je nužno. Proces sušenja žitarica izrazito je energetski zahtjevan, pri čemu potreba za energijom izravno ovisi o količini vode koju je potrebno ukloniti iz zrna. Nastojanje proizvođača da smanje troškove toplinske energije u potpunosti je opravdano jer značajno doprinosi povećanju ekonomske učinkovitosti proizvodnje.

Zbog visokog udjela energetskih troškova, poljoprivrednici često pokušavaju organizirati žetvu na način da se potreba za naknadnim sušenjem svede na minimum, odnosno nastoje omogućiti da se žitarice osuše već na polju. Takav pristup može biti uspješan u povoljnim vremenskim uvjetima, no istovremeno nosi znatan rizik. U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika, umjesto planiranih ušteda, proizvođači se suočavaju sa značajnim gubicima.

Zrela žitarica koja ostaje na polju izložena je povećanom riziku od oštećenja, što dovodi do povećanih gubitaka zrna, smanjenja sadržaja glutena te pogoršanja ostalih kvalitativnih parametara. Osim toga, rad poljoprivredne mehanizacije na natopljenom tlu uzrokuje ozbiljna oštećenja tla uslijed gaženja, čija sanacija zahtijeva velika financijska sredstva, dodatni rad i znatnu potrošnju energije, a posljedice se često saniraju tijekom više godina.

Do sada su, prilikom ulaganja u sušare za žitarice, proizvođači uglavnom bili ograničeni na plinske sušare, budući da su proizvođači sušarske opreme opskrbu toplinskom energijom temeljili isključivo na fosilnim gorivima, prvenstveno plinu. Ovu praksu promijenila je tvrtka HETECH, koja je među prvima razvila i ponudila sustav sušenja žitarica s alternativnom opskrbom toplinskom energijom.

Ciljevi HETECH-a pri razvoju tehnologije zamjene plina

Osnovni cilj HETECH-a pri razvoju tehnologije zamjene plina bio je potpuno uklanjanje potrebe za vanjskim energentima, uključujući prirodni plin i izvana dopremljenu biomasu. Kao alternativni izvor energije koriste se isključivo nusproizvodi koji nastaju tijekom procesa predčišćenja, sušenja i naknadnog čišćenja žitarica, poput pljeve, sitnih primjesa i sličnih ostataka. Njihovom energetskom valorizacijom osigurava se toplinska energija potrebna za proces sušenja.

Tehnologija se temelji na poljoprivrednoj praksi prema kojoj sušenje žitarica i uljarica zahtijeva manju količinu toplinske energije, čime se nusproizvodi nastali u tom razdoblju mogu iskoristiti za energetski zahtjevnije sušenje kukuruza. Višak pljeve i sitnih primjesa, nadopunjen nusproizvodima nastalima tijekom čišćenja kukuruza, omogućuje potpuno pokrivanje toplinskih potreba procesa sušenja kukuruza. Dodatna prednost sustava jest mogućnost uključivanja drugih raspoloživih gorivih materijala ili nusproizvoda s gospodarstva u sustav opskrbe toplinskom energijom.

Prikaz HETECH tehnologije zamjene plina

Primjena tehnologije prikazana je kroz realizaciju zamjene plina na plinskoj sušari HETECH tipa 6/5, koja je 2024. godine bila u pogonu tvrtke ANTHERA d.o.o. u Városföldu. Tijekom provedbe projekta poštivani su sljedeći ključni kriteriji:

  • kao gorivo koriste se nusproizvodi nastali na lokaciji (otpaci iz čišćenja žitarica i drvna sječka),
  • funkcionalne karakteristike i radni parametri HETECH sušare ostaju u potpunosti nepromijenjeni.

Procesno upravljana mikroprecizna sušara s alternativnom opskrbom toplinskom energijom

Nakon provedene zamjene plina, sušara je zadržala sva ključna funkcionalna svojstva:

  • optimalne uvjete strujanja zraka unutar sušare,
  • preciznu toplinsku mapu,
  • uzorkovanje i mjerenje vlage po stupcima zrna,
  • mogućnost prilagodbe brzine pražnjenja po pojedinim stupcima,
  • optimizirano ispuštanje zraka za sušenje po modulima,
  • inteligentni sustav recirkulacije.

Svi navedeni elementi ključni su za napredno procesno upravljanje i finu regulaciju, čime se postiže mikroprecizno sušenje. Zahvaljujući tome, sadržaj vlage izlaznog proizvoda može se održavati unutar vrlo uskog raspona od ±0,3 %.

Zamjena plina kao nužan smjer razvoja sušenja žitarica

Iako je sušenje žitarica oduvijek bilo neizostavan dio poljoprivredne proizvodnje, proizvođačima do sada nisu bila dostupna rješenja bez uporabe plina. HETECH je promjenom tog pristupa omogućio rad sušara u potpuno plinsko-neovisnom režimu te nudi rješenja za zamjenu plina i na sušarama drugih proizvođača, primjenom vlastite tehnologije.

László Kardos
Voditelj projekta
HETECH TREND d.o.o.

Uspješan spoj stočarstva, ratarstva i bioplina u Baranji

Bicsérd, Mađarska – Tvrtka Bicsérdi Arany-Mező Zrt. primjer je kako se integriranim pristupom poljoprivredi može ostvariti dugoročno održiv i stabilan poslovni model. Poduzeće uspješno povezuje stočarstvo, biljnu proizvodnju i proizvodnju bioplina, čime osigurava visoku razinu samodostatnosti i otpornosti na tržišne izazove.

Bicsérd, naselje s gotovo tisuću stanovnika u Baranjskoj županiji, u podnožju planine Mecsek, uvelike duguje svoju gospodarsku stabilnost upravo ovoj tvrtki, koja je jedan od najvećih poslodavaca u regiji. Na čelu poduzeća nalazi se predsjednik uprave i glavni direktor Gyula Berki, koji ističe da je ključ uspjeha u skladnoj suradnji stočarske i biljne proizvodnje.

Središnji dio poslovanja čini mljekarska proizvodnja s oko 800 holštajn-frizijskih muznih krava, uz dodatnu farmu svinja s 350 krmača. Godišnje se na tržište plasira oko 7.000 tovnih svinja, dok prosječna proizvodnja mlijeka doseže 9.000–9.500 kilograma po kravi. Kako bi osigurala stabilnu opskrbu stočnom hranom, tvrtka obrađuje ukupno 1.300 hektara poljoprivrednih površina, od čega se na 300 hektara provodi ekološka proizvodnja, dok se dodatnih 300 hektara obrađuje u okviru integrirane proizvodnje.

Važan segment poslovanja predstavlja i bioplinsko postrojenje koje koristi stajski gnoj nastao na farmama za proizvodnju električne energije isporučene u javnu mrežu. Osim proizvodnje obnovljive energije, nusproizvodi iz bioplinskog procesa koriste se kao organsko gnojivo, čime je značajno smanjena potreba za mineralnim gnojivima i dodatno unaprijeđena održivost proizvodnje.

U okviru ekološke poljoprivrede uzgajaju se pir, kukuruz, šećerna repa i uljana repica. Posebno se ističe proizvodnja ekološkog bučinog ulja, koje je prepoznato ne samo na domaćem, već i na međunarodnom tržištu. Proizvodi imaju stabilnu potražnju, a među kupcima su i veliki veletrgovci iz Budimpešte, dok tvrtka istodobno razvija i izravne kanale prodaje.

Unatoč izazovnom gospodarskom okruženju, obilježenom nepredvidivim tržišnim i globalnim čimbenicima, tvrtka uspijeva održati stabilno poslovanje. Prema riječima Gyule Berkija, ključni elementi uspjeha su strpljenje, promišljeno donošenje odluka i snažan, uigran tim.

Iako je nedostatak radne snage izražen problem u poljoprivrednom sektoru, Bicsérdi Arany-Mező Zrt. trenutačno raspolaže potrebnim brojem kvalificiranih zaposlenika. Posebna se pažnja posvećuje uključivanju mladih kroz stipendije, ugovore o obrazovanju i praktičnu nastavu, iako uprava upozorava na dugoročne izazove povezane s nedostatcima u strukovnom obrazovanju.

Tvrtka aktivno koristi i dostupne natječajne mogućnosti za modernizaciju proizvodnje, uključujući ulaganja u stočarske objekte i jačanje biosigurnosnih mjera. Već tijekom pojave afričke svinjske kuge uvedene su stroge preventivne mjere, što je omogućilo brzu i učinkovitu prilagodbu i tijekom kasnijih zdravstvenih izazova u sektoru.

Bicsérdi Arany-Mező Zrt. dugoročno ostaje posvećena održivom gospodarenju, poboljšanju sposobnosti tla za zadržavanje vode te očuvanju kvalitete zemljišta za buduće generacije, u skladu s vrijednostima koje su naslijeđene od prethodnih generacija.