Neka 2025. bude godina kvalitetne hrane!
Pitanja koja postavljamo za ovu godine: Učenje nije opcija, već nužnost. Pogotovo dok se pripremamo za 2025. Cijeli poljoprivredni sektor traži uporišta koja će zaustaviti nepovoljne trendove i održati nas na putu održivog razvoja. Ne morate puno istraživati, visokokvalitetna hrana je rješenje. Ali što je to u stvari?
Mercosur
Čak i ako će ratifikacija sporazuma Mercosur od strane zemalja članica EU – a trajati jako dugo, vrijeme je da se pripremite za povećano takmičenje na tržištu. Važno je imati na umu, tna osnovu dokumenta koji je potpisan početkom prosinca nakon 25 godina pregovora, na naše tržište mogu ući samo proizvodi koji su usklađeni s propisima EU- a obezbjednosti hrane. Teško ćemo nadmašiti južnoameričku hranu po učinkovitosti, stoga moramo graditi na svijesti naših potrošača i predanosti domaćim proizvodima. Očekujem da će 2025. započeti valovima agrarnih prosvjeda koji će se međusobno pojačavati na našem kontinentu, a to će samo po sebi privući pozornost na to. Ovo može pokazati kolikoje važno i vrlo vrijedno tržište s visokom dodanom vrijednošću.
Što europski potrošač želi?
Žele hranu koja je u vrijednost u odnosu na cijene, bezbjedna i podržava zdrav način života. Prva dva ne zahtijevaju objašnjenje, ali treće zahtijeva neko vrijeme. Teško je osporiti da sve veći broj ljudi pati od poremećaja prehrane, bolesti koje se nažalost mogu povezati s hranom koju trošimo. Sve veći dio stanovništva shvaća ovo ozbiljno. Proces je pred velikim promjenama. Sve više ljudi traži bezbjednu hranu. Oni koji se na to pripreme na vrijeme mogu imati velike koristi u buduće.
Potiče na razmišljanje da sekundarne bolesti koja potiču zbog sve lošije otpornosti tijela i zdravlja čovječanstva, je industrija lijekova koja sada ima najveću korist od ovoga. Njegov prosječni godišnji rast je znatno veći od 10 procenata.
Uzmimo ponovo udžbenike u ruke!
Oko 80 posto imunološkog sustava nalazi se u crijevima. Ako naša probava nije u redu, ona ne može obavljati svoje zaštitne funkcije. Pismeni zakoni biokemije daju objašnjenje za gotovo svaku modernu bolest. Razumijevajući ih, moramo proizvoditi hranu koja potiče zdravo funkcioniranje našeg tijela i ne uzrokuje, primjerice, trajno upalno stanje ili oštećenje bioflore probavnog sistema. To znači visoka kvalitet proizvoda. Namjerno izbjegavam konkretne primjere jer nemam želju nagađati ove bolesti. Mnogo je važnije skrenuti pozornost na tržišne mogućnosti koje nam pružaju priliku. Ali budući da smo ove godine toliko razgovarali o prilikama i izazovima uzgoja i marketinških mogućnosti merkantilne pšenice za ishranu, samo ću malo čačkati po površini.
Zašto treba da proizvodimo merkantilnu pšenicu?
- Znamo da su odgovorno i kompleksno razmišljanje najvažniji čimbenici uspjeha kvalitetne proizvodnje pšenice. Kvalitetu pšenice određuju sorta, ekološki uvjeti i agrotehnički postupci u omjeru približno 1/3 prema 1/3. To znači da dvije trećine ovisi o nama.
- Ne želim ulaziti u tehnološke postupke dubljr, ali bih vas želio podsjetiti da imate na umu Liebigovo minimalno načelo.
- Usput, novac govori: u Beču je pšenica kvalitete 14 trenutno 275 eura, u Bologni i Milanu 310 eura. Kod nas je trenutno 200 eura. Mislim da mi više argumenata ne treba, ali navest ću još neke.
- Druga stvar je promjena tržišnih uvjeta kako se Ukrajina približava EU. Samo je pitanje vremena kada će naš istočni susjed postati punopravna članica EU. No, u međuvremenu i EU svojoj pšenici određuje cijene na tržištu. Dakle, u našem je osnovnom interesu upotrijebiti svoj talenat u biljnoj proizvodnji i koji imaju drugačiji pristup od strane kupaca i kvalitetniji su od masovno proizvedenih žitarica. Jasno je da im ne možemo konkurirati u kvaliteti stočne hrane, ali uvjeren sam da i nije potrebno.
- Nakon 865 tisuća hektara lani posijanih pšenicom, za ovu sezonu pšenica posijano na 922 tisuće hektara. Ne znamo koji je udio toga merkantilne kvalitete. Ali kako je u vrijeme sjetve razlika u cijeni po toni bila preko 10.000 forinti u korist merkantilne pšenice, pretpostavljam da se njihov udio povećava.
- Svaki je poljoprivrednik bolno iskusio da promjenjivi klimatski i tržišni uvjeti čine proizvodnju ratarskih usjeva dodatnih agrarnih postupaka. Ako morate više zahvata uzimati za prihod, onda to učinite s kulturom i sortom s većom dodanom vrijednošću.
- Uvjeren sam da klimatske promjene iz godine u godinu sužavaju proizvodni potencijal merkantilne pšenice na našrm kontinentu. Zbog toga će premija za kvalitetu od sada postati sve veća i veća.
- Međutim, kako bismo iskoristili gore navedene razlike u cijenama, moramo učiniti mnogo drugih stvari. Prvo, moramo preskočiti svoju sjenu i proizvesti mnogo više ovu pšenicu, ujednačene i visokokvalitetne količinu ovog proizvoda. Moramo se integrirati, jer zajedništvo je nit vodilja u izvozu. Ako se to ne dogodi na temelju zajedničkih interesa, dogodit će se na liniji prihoda.
- To je neizbježno ne samo zbog širenja izvoznih mogućnosti. Razmislimo o profesionalnoj potražnji za proizvodnjom merkantilne pšenice. Po mom mišljenju, mnogi se ljudi danas čak i ne usuđuju se opredeliti upravo zbog razloga da je potrebno dosta stručnog pomoći i obučavati se. Integracija može biti velika pomoć u smislu profesionalizma i optimalizacije tehnologije. Kao i osiguravanje da sadašnji nepotrebno široki popis sorti bude dovoljno sužen.
- Povratak na cijenu. Trenutačno je, prema podacima AKI-ja, u prosjeku mala razlika u cijeni stočne i merkantilne pšenice. Ali trebamo biti svjesni da prosjek ipak krije ogromne razlike. Čuo sam za ugovor u kojem se za tonu kvalitetne pšenice plaćalo 100 tisuća forinti, ali nisu rijetke ponude od 85-90 tisuća forinti. Volumen kvalitetne pšenice ograničena i to će se samo povećavati i dalje cijenu.
- Još jedan vrlo važan argument. Potražnja za merkantilnu pšenicu sve veći, a stočnu hranu treba prodati. Drugim riječima, prodaja dvaju proizvoda odvija se na potpuno različite načine.
- Zaključak ovg članka u osnovi, na temelju gore navedenih argumenata, profesionalna odluka poljoprivrednika da proizvodi prehrambenu kvalitetu. Odabir prave sorte je ključan momenat pri odabiru. Naravno, moguće je proizvesti dobru kvalitetu od sorti stočne kvalitet, ali dobar kvalitet sa mnogo većom sigurnošću od sorti merkantilne kvaliete.