Odlučuje li se profit u sušari? Predstavljamo tehnologiju koja ispunjava zahtjeve precizne poljoprivrede i štiti urod

Stručni hrvatski prijevod članka objavljenog na portalu Agroinform
22. travnja 2026. | HETECH Group Zrt. | Predviđeno vrijeme čitanja: 5 minuta

Prema predstavljanju tvrtke HETECH na konferenciji PREGA, precizan pristup koji se primjenjuje tijekom ratarske proizvodnje mora se nastaviti i u postupku sušenja.

Precizna poljoprivreda ne smije završiti na polju, naglasio je László Kardos, voditelj razvoja u tvrtki HETECH, tijekom svojeg predavanja na konferenciji PREGA. Postupanje s urodom nakon žetve i proces sušenja presudno utječu na to hoće li se profit i prednost u kvaliteti, ostvareni tijekom proizvodnje na polju, izgubiti, sačuvati ili dodatno povećati.

Prema njegovim riječima, i u tehnologijama nakon žetve potrebno je primjenjivati rad temeljen na podacima i stalnoj optimizaciji jer kod sušenja posebno vrijedi pravilo da je važan svaki euro.

László Kardos tijekom predavanja – Foto: Agroinform

Gospodarske dvojbe povezane sa sušenjem

Poljoprivrednici se redovito susreću s pitanjem je li sušenje potrebno i, ako jest, koja je tehnologija najprikladnija. Kada sadržaj vlage u požnjevenom urodu zahtijeva sušenje, ključno je spriječiti da prekomjernim sušenjem nastane neopravdan gubitak mase i smanjenje hranidbene odnosno tržišne vrijednosti, ili da nedovoljnim sušenjem dođe do pogoršanja kvalitete robe.

Dva najvažnija čimbenika ekonomičnosti su cijena energenta i konstrukcija same sušare. Središnje je pitanje ispunjava li odabrani sustav zahtjeve precizne poljoprivrede.

Što znači sušenje koje ispunjava zahtjeve precizne poljoprivrede?

László Kardos upozorio je da stručna literatura dosad nije sustavno obradila kriterije „sušenja koje ispunjava zahtjeve precizne poljoprivrede”. Zbog toga ih je potrebno jasno definirati, kao što je prikazano na slici 1.

Slika 1: Definicija sušenja koje ispunjava zahtjeve precizne poljoprivrede – Izvor: HETECH

Iz definicije proizlazi da prosječna vrijednost u preciznoj poljoprivredi nije dovoljna niti osobito korisna informacija. Potrebni su podaci o cjelokupnoj količini M × H × Š, prikazanoj na slici 2.

Slika 2: Cjelokupna količina uroda Š × H × M u sušari – Izvor: HETECH

U preciznoj poljoprivredi sušenje žitarica predstavlja kontinuirano optimiziran kružni proces: mjerenje, donošenje odluka, sušenje, vrednovanje rezultata te, na temelju stečenih iskustava, preciznije podešavanje sljedeće šarže.

Tri ključna parametra sušenja

Učinkovitost uklanjanja vlage zajednički određuju toplinski tok, protok zraka i vrijeme trajanja procesa. U praksi su toplinski tok i protok zraka manje fleksibilni parametri, dok se vrijeme može brzo i prilagodljivo regulirati. Optimalno vrijeme kontakta uroda s medijem za sušenje moguće je osigurati samo tehnologijom koja, kao što prikazuje slika 3, suhlja zrna ispušta ranije, a vlažnija kasnije.

Slika 3: Poželjan redoslijed ispuštanja zrna različitog sadržaja vlage iz sušare – Izvor: HETECH

Za to je potrebna konstrukcija koja diferenciranim protokom uroda omogućuje različito vrijeme zadržavanja robe različitog sadržaja vlage u sušari. Pri razvoju sušare HETECH je stoga polazio od triju osnovnih konstrukcijskih rješenja prikazanih na slici 4.

Slika 4: Konstrukcijska rješenja razmatrana tijekom razvoja HETECH sušare – Izvor: HETECH

Kod konstrukcijskih izvedbi 4.A i 4.B vrijeme zadržavanja u sušari nije moguće zasebno regulirati, pa se ne može osigurati ni diferencirani protok uroda unutar sušare. Zbog toga te konstrukcije ne ispunjavaju zahtjeve precizne poljoprivrede.

Kod konstrukcije 4.C moguće je različito regulirati vrijeme zadržavanja uroda u sušari, čime se omogućuje diferencirani protok robe. Ova konstrukcija stoga ispunjava zahtjeve precizne poljoprivrede.

Mjerenje vlage: važno je gdje i kako se mjeri

Različito vrijeme zadržavanja uroda u sušari, a time i diferencirani protok prikazan na slici 4, određuje ključni parametar sušenja – sadržaj vlage u robi. Zbog toga je pouzdanost mjerenja od presudne važnosti.

Kod nepodijeljenog stupca uroda moguće su metode mjerenja vlage prikazane na slici 5.

Slika 5: Mogućnosti mjerenja vlage kod nepodijeljenog stupca uroda – Izvor: HETECH

Čak i kod kontinuiranog mjerenja vlage s više senzora, senzori dodiruju samo vanjski sloj stupca uroda, zbog čega veći dio sušene robe napušta sustav bez izravnog mjerenja.

Kod uzorkovanja na izlazu uzorci se međusobno miješaju, pa njihovo izvorno mjesto nije moguće odrediti. Tako dobivena vrijednost vlage ne može se koristiti za regulaciju vremena zadržavanja uroda.

Nijedna od metoda prikazanih na slici 5 ne osigurava podatak o vlazi prikladan za regulaciju vremena zadržavanja i primjenu u preciznoj poljoprivredi.

Sušenje povezivo s poljskim postupcima precizne poljoprivrede

Slika 6: Sušenje koje ispunjava zahtjeve precizne poljoprivrede – Izvor: HETECH

Slika 6 pokazuje da je sušenje provedeno konstrukcijom C vrlo slično obradi temeljenoj na podacima i diferenciranoj po zonama, kakva se primjenjuje tijekom poljskih radova u preciznoj poljoprivredi. Regulacijom na temelju podataka o vlazi dobivenih kontinuiranim uzorkovanjem moguće je osigurati diferencirani protok uroda, a time i različito, odnosno optimalno vrijeme zadržavanja pojedinih dijelova robe u sušari.

Pri razvoju sušare HETECH je među rješenjima prikazanima na slici 7 odabrao konstrukciju „podijeljeni stupac uroda s diferenciranim protokom”. U usporedbi s druge dvije mogućnosti, ovo rješenje jasno ispunjava zahtjeve precizne poljoprivrede i očekivanja korisnika preciznih tehnologija.

Slika 7: Rješenja razmatrana tijekom razvoja HETECH sušare – Izvor: HETECH

Vlastiti postupak uzorkovanja i tehnologija mjerenja vlage, koje je HETECH razvio na temelju navedenog konstrukcijskog načela, prikazani su u animaciji: POGLEDAJTE ANIMACIJU

Kao što se vidi u animaciji, uzorkovanje cjelokupne količine uroda koja prolazi kroz sušaru obavlja se u roku od sedam minuta. Na temelju dobivenih podataka regulira se brzina pražnjenja pojedinih stupaca uroda. Ovisno o ciljanoj vlazi, pražnjenje pojedinog stupca može se ubrzati ili usporiti, dok ukupni kapacitet sustava ostaje uravnotežen. HETECH tehnologijom moguće je sadržaj vlage u izlaznom urodu održavati unutar odstupanja od ±0,3 %.

Toplinska karta i povratna podatkovna petlja

HETECH sušara s finom regulacijom te podatkovnim i procesnim upravljanjem koristi vlastito razvijenu toplinsku kartu s 36 mjernih točaka, odnosno temperaturnih senzora po modulu. Voditelj razvoja naglasio je da toplinska karta učinkovito nadzire unutarnje uvjete strujanja u sušari i temperaturu zrna. Povratna uporaba izmjerenih podataka omogućuje fino podešavanje tih parametara, ali toplinska karta sama po sebi ne zamjenjuje mjerenje vlage.

Slika 9: Vlastito razvijena HETECH toplinska karta i druge funkcije sušare – Izvor: HETECH

Kružno korištenje materijala i energije u HETECH sustavu

HETECH tehnologija prikazana na slici 10 razvijala se u okviru dugoročne suradnje s Mađarskim sveučilištem za poljoprivredu i biološke znanosti (MATE) te se temelji na cjelovitom pristupu postrojenju za sušenje. Za razliku od klasičnih sustava na prirodni plin, alternativno rješenje potrebe za toplinskom energijom pokriva izgaranjem otpada nastalog tijekom čišćenja uroda.

Slika 10: Opskrba sušare toplinskom energijom izgaranjem otpada iz čišćenja – Izvor: HETECH

Postupak ima više prednosti:

  • nema krutog otpada,
  • pri izgaranju nema neto emisija CO₂ iz fosilnih goriva,
  • nastali pepeo može se zbog visokog sadržaja dušika i kalija vratiti na poljoprivredno zemljište,
  • na taj način HETECH tehnologija nakon žetve podupire i proizvodnju na polju.

Kružnim korištenjem materijala moguće je djelomično zamijeniti mineralna gnojiva te smanjiti potrošnju fosilne energije i emisije povezane s proizvodnjom gnojiva. Sustav kao sigurnosno rješenje može raditi i na plin, pa se fleksibilno prilagođava različitim uvjetima rada.

Proširenje preciznog pristupa

HETECH rješenje pokazuje da precizna poljoprivreda nije samo pitanje sjemena, repromaterijala i diferencirane primjene. Pri procjeni ekonomičnosti važna je i tehnologija nakon žetve. Odluke povezane sa sušenjem mogu na poslovni rezultat gospodarstva utjecati barem jednako snažno kao tehnološka rješenja primijenjena tijekom proizvodnje.

„Profit ostvaren na polju čuva se ondje gdje je proces sušenja pravilno reguliran.”

Sušenje je kritična točka na kojoj rad uložen u proizvodnju i profit ostvaren na polju dobivaju svoj konačni rezultat.

Cilj sustava predstavljenog na konferenciji PREGA jest spriječiti da sušenje „odnese” profit ostvaren preciznom proizvodnjom. Optimiziranim radom sustav može povećati učinkovitost i održivost poljoprivredne proizvodnje te tako pridonijeti dugoročnoj profitabilnosti.

Više informacija: HETECH Group

Prikrivena inflacija cijena hrane

Dovoljno je samo baciti pogled na kretanje mađarskih i međunarodnih cijena hrane pa da se iznenadimo. Dok se kod nas cijene polako kreću prema dolje, cijene na svjetskom tržištu rastu sve brže. Kako je to moguće?

Izvor: FAO, KSH

FAO indeks cijena hrane prati referentne cijene najvažnijih poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu. No isto obično kažemo i za mađarske cijene hrane: formiraju se na međunarodnoj razini. Ipak, pogledamo li dva grafikona, vidimo brojne razlike. FAO indeks je zbirni pokazatelj izračunat iz pet indeksa cijena, ponderiran udjelima u svjetskom izvozu. To su žitarice, biljna ulja, mliječni proizvodi, meso i šećer. Dakle, mjeri prosjek cijelog svijeta, pa se kreće znatno mirnijom putanjom od našeg pokazatelja. Mađarska poljoprivreda snažno je usmjerena na ratarske kulture, zbog čega nas rat koji se odvija u našem susjedstvu pogađa mnogo izravnije nego svjetsko tržište. Dovoljno je pomisliti na izvoznu konkurenciju rumunjskih ili ukrajinskih luka. Tome se pridružuje i učinak tečaja, odnosno ovogodišnje jačanje forinte. A još nismo ni spomenuli našu izrazitu izloženost suši ni slabu spremnost na suradnju, zbog čega smo osjetljiviji na tržišne oscilacije.

Pogledajmo kakvo je stanje na obje razine, a ponajprije kakvi su izgledi!

FAO indeks cijena hrane u rujnu 2026. prosječno je iznosio 136,0 bodova, što je 1,5 posto više nego u kolovozu. Indeksi cijena skupina biljnog podrijetla (žitarice, biljna ulja i šećer) porasli su u odnosu na prethodni mjesec, dok je indeks cijena mesa pao, a indeks mliječnih proizvoda ostao stabilan. U odnosu na prethodnu godinu indeks je bio viši za 5,8 posto, ali je ostao 15,1 posto ispod vrhunca iz ožujka 2022.

FAO indeks cijena žitarica u rujnu je porastao za 5,1 posto u odnosu na kolovoz te za 17,2 posto u odnosu na rujan 2025. Cijena pšenice porasla je za 6,3 posto u odnosu na kolovoz i dosegnula najvišu razinu od kolovoza 2023., iako su se dnevne cijene prema kraju mjeseca blago smanjile. Rast je uglavnom bio povezan s logističkim ograničenjima u crnomorskoj regiji, što je potaknulo uvoznike da se okrenu alternativnim izvorima. U pojedinim dijelovima Sjeverne Amerike rastu su pridonijeli i sušni vremenski uvjeti prije sjetve ozime pšenice. Globalne cijene kukuruza porasle su na mjesečnoj razini za 5,6 posto i dosegnule najvišu razinu u više od tri godine. Tome su pridonijeli izgledi za ograničeniju ponudu nakon prinosa nižih od očekivanih u Sjedinjenim Američkim Državama i slabije izvozne raspoloživosti u Brazilu. Trgovinski poremećaji u crnomorskoj regiji smanjili su raspoloživost kukuruza za izvoz, dok je neizvjesnost povezana s plovidbom kroz Hormuški tjesnac održavala zabrinutost zbog troškova goriva, gnojiva i prijevoza, dodatno podupirući cijene, osobito proizvoda koji se koriste kao sirovine za biogoriva, poput kukuruza. Svjetske cijene sirka i ječma također su u rujnu porasle, za 13,7 odnosno 3,9 posto, u skladu sa širim trendovima na tržištu stočne hrane te rastom kineske kupnje sirka nakon trgovinskih pregovora Kine i Sjedinjenih Američkih Država.

FAO indeks cijena biljnih ulja u rujnu je bio 0,9 posto viši nego u kolovozu i 18,3 posto viši nego godinu dana ranije. Rast su ponajprije potaknule više cijene palmina ulja, što je više nego nadoknadilo pad cijena suncokretova ulja. Cijene sojina i repičina ulja tijekom mjeseca ostale su uglavnom stabilne. Međunarodne cijene palmina ulja porasle su četvrti mjesec zaredom, potaknute snažnom globalnom uvoznom potražnjom i zabrinutošću zbog utjecaja sušnog vremena na proizvodne izglede u jugoistočnoj Aziji. Nasuprot tome, cijene suncokretova ulja pale su treći mjesec zaredom, odražavajući očekivanja obilne ponude iz crnomorske regije, iako su kontinuirani logistički poremećaji i ograničeni izvozni kapaciteti alternativnim rutama usporili pad. Svjetske cijene sojina ulja gotovo se nisu promijenile te su ostale znatno iznad prošlogodišnje razine, uz potporu snažne potražnje sektora biogoriva. Cijene repičina ulja također su uglavnom ostale nepromijenjene.

FAO indeks cijena mesa u rujnu je u prosjeku bio 1,1 posto niži nego u kolovozu i jednak prošlogodišnjoj razini. Pad je odražavao niže cijene mesa peradi i svinjetine, dok su cijene govedine i teletine ostale uglavnom stabilne. Cijene mesa peradi pale su zbog obilnih brazilskih izvoznih zaliha i slabije uvozne potražnje Europske unije, nakon što su 3. rujna stupile na snagu zabrane povezane s MERCOSUR-om.

FAO indeks cijena mliječnih proizvoda u rujnu je u prosjeku pao za 0,1 posto u odnosu na kolovoz. Pad cijena sira gotovo je u cijelosti nadoknađen rastom cijena mlijeka u prahu, dok se cijena maslaca gotovo nije promijenila.

FAO indeks cijena šećera u rujnu je u prosjeku bio 6,1 posto viši nego u kolovozu i 14,7 posto viši nego godinu dana ranije. Time je porastao treći mjesec zaredom i dosegnuo najvišu razinu od travnja 2025. Rast su ponajprije potaknuli izgledi za smanjenije globalne zalihe šećera u sezoni 2026./27. U Europskoj uniji cijene su podigli smanjenje površina pod šećernom repom i manja proizvodnja zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, prognoze o padu proizvodnje šećera na Tajlandu te zabrinutost u vezi s izgledima indijske žetve. Osim toga, obilne kiše otežavale su žetvu u ključnom središnjem i južnom proizvodnom području Brazila.

Sve u svemu, cijene hrane na svjetskom tržištu i dalje rastu, dok su se kod nas u dosadašnjem dijelu godine cijene poljoprivrednih proizvoda smanjile za 11,3 posto, a cijene prehrambene industrije za 0,8 posto. Potrošačke cijene hrane u prvih osam mjeseci porasle su samo 0,2 posto.

To pokazuje da se promjene proizvođačkih cijena ne prenose odmah na cijene koje plaćaju potrošači. Za to je potrebno određeno vrijeme. Zbog toga će cijene hrane u sljedećim mjesecima još uvijek pomagati smanjenju inflacije.

Međutim, sljedeće godine situacija bi mogla biti drugačija. Rast cijena poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu postupno će se prenijeti i na domaće tržište, a visoke cijene energije također će utjecati na rast cijena. Zbog toga bi hrana sljedeće godine mogla ponovno povećavati inflaciju.

Tržište mlijeka na prekretnici: nakon snažnog pada pojavljuju se prvi znakovi oporavka

Analiza aktualnih kretanja na mađarskom, europskom i svjetskom tržištu mlijeka

Nakon višemjesečnog snažnog pada cijena, na tržištu mlijeka pojavljuju se prvi signali mogućeg smirivanja. Globalna prekomjerna proizvodnja i višak ponude i dalje snažno pritišću sektor, ali najnoviji međunarodni pokazatelji upućuju na to da bi se tempo pada mogao usporavati. Ključno pitanje sada više nije samo koliko cijene još mogu pasti, nego kada bi tržište moglo prijeći iz pada u postupnu stabilizaciju.

Tržište svinja i tržište mlijeka – slični simptomi, različiti uzroci

Pad cijena svinja i mlijeka vremenski se podudario, zbog čega se ta dva tržišta često uspoređuju. Ipak, između njih postoji važna razlika.

Cijene svinja posljednjih su godina bile povoljne, ali unatoč tome nije nastao značajniji i dugotrajan višak ponude. Na tržištu mlijeka situacija je drukčija: gotovo su sva važnija svjetska proizvodna područja istodobno povećala proizvodnju, što je dovelo do snažnog pritiska na cijene.

Mehanizam je jednostavan. Kada je cijena nekog proizvoda dulje vrijeme povoljna, raste interes za proizvodnju i povećava se ponuda. Ako potražnja ne raste istim tempom, nastaje višak ponude i cijene počinju padati. Niže cijene potom mogu potaknuti potražnju, ali taj se proces na tržištu mlijeka odvija sporije nego na tržištu svinja.

Teški gubici u mađarskoj proizvodnji mlijeka

Otkupna cijena sirovog mlijeka u Mađarskoj u srpnju bila je 36 posto niža nego godinu dana ranije i 39 posto ispod povijesnog vrhunca iz siječnja 2023.

Prosječna otkupna cijena iznosi svega 126 forinti, dok su se prosječni troškovi proizvodnje tijekom protekle godine kretali oko 170–180 forinti. U najučinkovitijim gospodarstvima moguće je ostvariti trošak i ispod 150 forinti, ali sadašnja razina cijena i dalje uzrokuje znatne gubitke u sektoru.

Međunarodno tržište: prvi znakovi stabilizacije

Najnoviji međunarodni podaci upućuju na to da je snažan pad možda izgubio dio zamaha. FAO-ov indeks cijena mliječnih proizvoda u kolovozu 2026. porastao je za 2,3 posto u odnosu na srpanj. To je prvi mjesečni rast nakon četiri uzastopna mjeseca pada, iako je indeks još uvijek 21,7 posto ispod razine od prije godinu dana. Oporavku su najviše pridonijeli mlijeko u prahu i sir. (Izvor: FAO)

U Europi se pritom pojavila posebno važna promjena. Ljetne vrućine i sušno vrijeme smanjili su ponudu mlijeka u nekoliko značajnih proizvodnih regija. Manja ponuda sirovine već je podigla cijene pojedinih mliječnih proizvoda, a prema FAO-u rast cijena u Europskoj uniji u kolovozu je vidljivo pridonio rastu globalnog indeksa. (Izvor: FAO)

To je važno jer je upravo Europa ranije bila jedan od ključnih izvora globalnog viška ponude. Početkom godine proizvodnja u EU-u još je snažno rasla, dok se sada pojavljuju prvi znakovi njezina usporavanja i smanjenja ponude.

Slika ipak nije jednaka u svim regijama. U Sjedinjenim Američkim Državama proizvodnja ostaje visoka. USDA-ina rujanska prognoza za 2026. predviđa 237,2 milijarde funti mlijeka, uz manji dodatni rast i u 2027. To znači da američka ponuda i dalje može ograničavati brži rast svjetskih cijena. (Izvor: USDA Economic Research Service)

U Oceaniji se, s napredovanjem nove sezone, povećana ponuda odrazila na cijene mlijeka u prahu i maslaca. Na svjetskom tržištu zato istodobno djeluju dvije suprotne sile: u Europi se ponuda smanjuje, dok u Oceaniji i dijelom u SAD-u i dalje ostaje obilna. (Izvor: FAO)

Zbog toga trenutačni međunarodni trend još ne znači početak novog ciklusa snažnog rasta cijena. Mnogo je realnije govoriti o prvim znakovima stabilizacije.

Pritisak na europske proizvođače i dalje je velik

Unatoč prvim znakovima promjene, položaj proizvođača mlijeka ostaje težak. Prema podacima Eurostata objavljenima u rujnu, proizvođačka cijena mlijeka u EU-u u drugom tromjesečju 2026. bila je u prosjeku 16,6 posto niža nego godinu dana ranije. Istodobno su cijene poljoprivrednih inputa porasle u prosjeku za 4,7 posto. (Izvor: Eurostat / Europska komisija)

Proizvođači se tako istodobno suočavaju s nižim prodajnim cijenama i višim troškovima. Stvarna promjena moći će se govoriti tek kada se tržišna korekcija trajnije odrazi i na cijene koje ostvaruju sami proizvođači.

Mađarska i Slovačka među posebno pogođenim tržištima

Europske usporedbe pokazuju da su cijene mlijeka u Mađarskoj i Slovačkoj pale posebno nisko. Istodobno su broj muznih krava i broj proizvođačkih poduzeća u Mađarskoj do kraja prošle godine ostali relativno stabilni, dok se u 2026. očekuje manji pad oba pokazatelja.

Vanjskotrgovinska bilanca mliječnih proizvoda ostaje negativna

Mađarska vanjska trgovina mlijekom i mliječnim proizvodima i dalje bilježi negativan saldo. Prema podacima AKI-ja, vrijednost izvoza skupine proizvoda mlijeko, mliječni proizvodi, jaja i med porasla je za 7,8 posto, dok je vrijednost uvoza porasla za 8,7 posto. Prethodni deficit od 78,3 milijuna eura povećao se na 91,3 milijuna eura.

Prihod od izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda iznosio je 533,3 milijuna eura, dok je vrijednost uvoza dosegnula 642,1 milijun eura. Negativnom saldu najviše pridonosi uvoz sira i skute, kao i kiselog vrhnja, jogurta i kefira.

Mađarska je tako i dalje neto izvoznik sirovog mlijeka, ali je kod prerađenih mliječnih proizvoda neto uvoznik.

Kada bi mogao uslijediti stvarni preokret?

Promatraju li se domaći i međunarodni procesi zajedno, izdvajaju se tri važna signala:

1. Dno cijene sirovog mlijeka moglo bi se približavati. Prema analizi agrarnog stručnjaka, cijena sirovog mlijeka još se nalazi na silaznoj putanji, ali bi tijekom jeseni mogla dosegnuti dno, nakon čega bi mogao uslijediti spor oporavak.
2. Na svjetskom tržištu već se pojavila prva korekcija cijena. FAO-ovi podaci za kolovoz pokazuju prvi rast međunarodnog indeksa cijena mliječnih proizvoda nakon četiri mjeseca pada. Promjena je posebno vidljiva u Europi, gdje je manja ponuda mlijeka već potaknula rast cijena mlijeka u prahu i sira. (Izvor: FAO)
3. Vjerojatniji je spor oporavak nego nagli skok. Globalna ponuda i dalje je velika, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama i Oceaniji. Zbog toga trenutačna kretanja prije upućuju na stabilizaciju nego na početak novog brzog cjenovnog uzleta. (Izvor: FAO)

Zaključak – pad usporava, ali oporavak će trebati vrijeme

Trenutačna situacija na tržištu mlijeka ponajprije je posljedica globalne prekomjerne proizvodnje iz prethodnog razdoblja. Za mađarske proizvođače stanje je posebno teško jer je otkupna cijena u mnogim slučajevima znatno ispod troškova proizvodnje.

Istodobno se pojavljuju prvi oprezni znakovi promjene: europska ponuda mlijeka slabi, globalni indeks cijena mliječnih proizvoda ponovno je porastao nakon četiri mjeseca pada, a na tržištu sira i mlijeka u prahu već je vidljiva korekcija.

Ipak, snažna ponuda iz SAD-a i Oceanije ostaje važan ograničavajući čimbenik. Zbog toga još nema dovoljno osnove za očekivanje brzog i snažnog rasta cijena.

Najrealniji scenarij u ovom trenutku jest postupna stabilizacija. Ako se globalni višak ponude nastavi smanjivati, nakon dosezanja dna mogla bi uslijediti polagana korekcija cijena. Drugim riječima, prvi znakovi preokreta već su vidljivi – ali održiv oporavak tržišta vjerojatno će zahtijevati vrijeme.