Prikrivena inflacija cijena hrane

Dovoljno je samo baciti pogled na kretanje mađarskih i međunarodnih cijena hrane pa da se iznenadimo. Dok se kod nas cijene polako kreću prema dolje, cijene na svjetskom tržištu rastu sve brže. Kako je to moguće?

FAO indeks cijena hrane prati referentne cijene najvažnijih poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu. No isto obično kažemo i za mađarske cijene hrane: formiraju se na međunarodnoj razini. Ipak, pogledamo li dva grafikona, vidimo brojne razlike. FAO indeks je zbirni pokazatelj izračunat iz pet indeksa cijena, ponderiran udjelima u svjetskom izvozu. To su žitarice, biljna ulja, mliječni proizvodi, meso i šećer. Dakle, mjeri prosjek cijelog svijeta, pa se kreće znatno mirnijom putanjom od našeg pokazatelja. Mađarska poljoprivreda snažno je usmjerena na ratarske kulture, zbog čega nas rat koji se odvija u našem susjedstvu pogađa mnogo izravnije nego svjetsko tržište. Dovoljno je pomisliti na izvoznu konkurenciju rumunjskih ili ukrajinskih luka. Tome se pridružuje i učinak tečaja, odnosno ovogodišnje jačanje forinte. A još nismo ni spomenuli našu izrazitu izloženost suši ni slabu spremnost na suradnju, zbog čega smo osjetljiviji na tržišne oscilacije.

Pogledajmo kakvo je stanje na obje razine, a ponajprije kakvi su izgledi!

FAO indeks cijena hrane u rujnu 2026. prosječno je iznosio 136,0 bodova, što je 1,5 posto više nego u kolovozu. Indeksi cijena skupina biljnog podrijetla (žitarice, biljna ulja i šećer) porasli su u odnosu na prethodni mjesec, dok je indeks cijena mesa pao, a indeks mliječnih proizvoda ostao stabilan. U odnosu na prethodnu godinu indeks je bio viši za 5,8 posto, ali je ostao 15,1 posto ispod vrhunca iz ožujka 2022.

FAO indeks cijena žitarica u rujnu je porastao za 5,1 posto u odnosu na kolovoz te za 17,2 posto u odnosu na rujan 2025. Cijena pšenice porasla je za 6,3 posto u odnosu na kolovoz i dosegnula najvišu razinu od kolovoza 2023., iako su se dnevne cijene prema kraju mjeseca blago smanjile. Rast je uglavnom bio povezan s logističkim ograničenjima u crnomorskoj regiji, što je potaknulo uvoznike da se okrenu alternativnim izvorima. U pojedinim dijelovima Sjeverne Amerike rastu su pridonijeli i sušni vremenski uvjeti prije sjetve ozime pšenice. Globalne cijene kukuruza porasle su na mjesečnoj razini za 5,6 posto i dosegnule najvišu razinu u više od tri godine. Tome su pridonijeli izgledi za ograničeniju ponudu nakon prinosa nižih od očekivanih u Sjedinjenim Američkim Državama i slabije izvozne raspoloživosti u Brazilu. Trgovinski poremećaji u crnomorskoj regiji smanjili su raspoloživost kukuruza za izvoz, dok je neizvjesnost povezana s plovidbom kroz Hormuški tjesnac održavala zabrinutost zbog troškova goriva, gnojiva i prijevoza, dodatno podupirući cijene, osobito proizvoda koji se koriste kao sirovine za biogoriva, poput kukuruza. Svjetske cijene sirka i ječma također su u rujnu porasle, za 13,7 odnosno 3,9 posto, u skladu sa širim trendovima na tržištu stočne hrane te rastom kineske kupnje sirka nakon trgovinskih pregovora Kine i Sjedinjenih Američkih Država.

FAO indeks cijena biljnih ulja u rujnu je bio 0,9 posto viši nego u kolovozu i 18,3 posto viši nego godinu dana ranije. Rast su ponajprije potaknule više cijene palmina ulja, što je više nego nadoknadilo pad cijena suncokretova ulja. Cijene sojina i repičina ulja tijekom mjeseca ostale su uglavnom stabilne. Međunarodne cijene palmina ulja porasle su četvrti mjesec zaredom, potaknute snažnom globalnom uvoznom potražnjom i zabrinutošću zbog utjecaja sušnog vremena na proizvodne izglede u jugoistočnoj Aziji. Nasuprot tome, cijene suncokretova ulja pale su treći mjesec zaredom, odražavajući očekivanja obilne ponude iz crnomorske regije, iako su kontinuirani logistički poremećaji i ograničeni izvozni kapaciteti alternativnim rutama usporili pad. Svjetske cijene sojina ulja gotovo se nisu promijenile te su ostale znatno iznad prošlogodišnje razine, uz potporu snažne potražnje sektora biogoriva. Cijene repičina ulja također su uglavnom ostale nepromijenjene.

FAO indeks cijena mesa u rujnu je u prosjeku bio 1,1 posto niži nego u kolovozu i jednak prošlogodišnjoj razini. Pad je odražavao niže cijene mesa peradi i svinjetine, dok su cijene govedine i teletine ostale uglavnom stabilne. Cijene mesa peradi pale su zbog obilnih brazilskih izvoznih zaliha i slabije uvozne potražnje Europske unije, nakon što su 3. rujna stupile na snagu zabrane povezane s MERCOSUR-om.

FAO indeks cijena mliječnih proizvoda u rujnu je u prosjeku pao za 0,1 posto u odnosu na kolovoz. Pad cijena sira gotovo je u cijelosti nadoknađen rastom cijena mlijeka u prahu, dok se cijena maslaca gotovo nije promijenila.

FAO indeks cijena šećera u rujnu je u prosjeku bio 6,1 posto viši nego u kolovozu i 14,7 posto viši nego godinu dana ranije. Time je porastao treći mjesec zaredom i dosegnuo najvišu razinu od travnja 2025. Rast su ponajprije potaknuli izgledi za smanjenije globalne zalihe šećera u sezoni 2026./27. U Europskoj uniji cijene su podigli smanjenje površina pod šećernom repom i manja proizvodnja zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, prognoze o padu proizvodnje šećera na Tajlandu te zabrinutost u vezi s izgledima indijske žetve. Osim toga, obilne kiše otežavale su žetvu u ključnom središnjem i južnom proizvodnom području Brazila.

Sve u svemu, cijene hrane na svjetskom tržištu i dalje rastu, dok su se kod nas u dosadašnjem dijelu godine cijene poljoprivrednih proizvoda smanjile za 11,3 posto, a cijene prehrambene industrije za 0,8 posto. Potrošačke cijene hrane u prvih osam mjeseci porasle su samo 0,2 posto.

To pokazuje da se promjene proizvođačkih cijena ne prenose odmah na cijene koje plaćaju potrošači. Za to je potrebno određeno vrijeme. Zbog toga će cijene hrane u sljedećim mjesecima još uvijek pomagati smanjenju inflacije.

Međutim, sljedeće godine situacija bi mogla biti drugačija. Rast cijena poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu postupno će se prenijeti i na domaće tržište, a visoke cijene energije također će utjecati na rast cijena. Zbog toga bi hrana sljedeće godine mogla ponovno povećavati inflaciju.