jaje

Ako je proizvođač jaja mrzovoljan, ni potrošač možda neće biti zadovoljan

Članak je iz listopada 2021 godine

Dostavljeni su dokumenti za natječaj o modernizaciji farmi, ali domaći proizvođači jaja su obeshrabreni zbog nezvjesti na tržištu. Nakon prošlogodišnjeg eksplozije potrošnje, ljudi sada nekako ne kupuju ovu kvalitetnu hranu. Cijene jaja padaju, a troškovi stočne hrane rastu. U međuvremenu, činjenica je da moramo prijeći na alternativne modele sustava farmi jaja do 2027. skupljaju se tamni oblaci nad glavama proizvođača. Ostao im je samo jedino riješenje ali na taj put nerado bi krenuli…

Trgovački lanci prvi uvode nove uslove ,što bi moglo značiti da jaja iz kaveza neće biti odgovarajući već prije 2027.

Trgovački lanci prvi uvode nove uslove ,što bi moglo značiti da jaja iz kaveza neće biti odgovarajući već prije 2027.

Ko će koga isturiti sa  tržišta

“Iza prisiljene promjene tehnologije stoji industrijski lobi. U Europi se 200 milijuna mjesta mora promjenuti za koke nosilje u slobodni uzgoj. Svi koji to sebi ne mogu priuštiti bit će eliminisani sa tržišta. Mađarski proizvođači ovu prijetnju moraju shvatiti ozbiljno, inače će stranci ući da grade ove nove vrste tehnologije “- opće je mišljenje o izmjeni tehnologije u sektoru jaja. Opasnost je toliko realna da su dosad spriječena dva “pokušaja navale”, potonji od strane jednog od najvećih domaćih proizvođača, Farm Tojás Kft.Nedavno, 2019. godine, njemački investitor želio je izgraditi farmu koka nosilja u Mikosszéplaku,i u Županiji Vaš, gdje bi mogla držati 900.000 kokoši nesilice. Riječ je o ukupno 2,25 milijuna kokoši nesilica, što je takoreći trećina mađarske populacije kokoši nesilica.

Osim toga, investitoru je zabranjeno bavljenje velikim stočarstvom u vlastitoj zemlji. Kampanju je osujetila Farm Tojás kft. otkupom Duna Tojás Kft., koja je osnovana radi realizacije investicija, koja je farmam obezbjedila zemljišne površine . Međutim, opasnost nije nestala. Nažalost, domaća proizvodnja je dosta rascjepkana i postoji velika nesuglasnost među proizvođačima. “Malo je kod nas, prema europskim standardima, dominantno velike tvornice i velika pakirnice, kod nas su većinom mala i srednja poduzeća. Regionalne tvrtke opskrbljuju lokalno tržište, što je zapravo san EU, ali malo poskupljuje proizvodnju proizvoda”, kaže Gergely Pákozd, voditelj tvrtke Pák-To Kft. u Herceghalomu. Prema njegovim riječima, to je možda razlog zašto su cijene pakirnih stanica niže u Bugarskoj, Slovačkoj, Češkoj, ali čak i u Njemačkoj nego u Mađarskoj, barem prema podacima koje je dobila Komisija. Prema tome, cijena jaja mađarskih proizvođača jaja je ista kao nizozemskih i portugalskih , ali znatno je jeftinija od robe poljskih kolega koji rade na manjim farmama ili zapošljavaju skuplju radnu snagu. Štoviše, naša razina cijena je 2 posto ispod prosjeka EU. 

Ove godine ne trošimo toliko jaja

Međutim, cijena mađarskih jaja se čak idržala relativno dobro, jer je u prvih sedam mjeseci 2021. cijena konzumnih jaja na razini pakiranja pala za gotovo 6 posto u proseku EU, dok je cijena mađarskih jaja porasla za 3 posto sveukupno. S završetkom pandemije covida čini se da je potreba jajem manja, isto tako potražnja je vrlo slaba diljem Europe. Čujemo sa svih strana da je hiperprodukcija, i u odnosu na prošlu godinu, potrošnja jaja je drastično opala nakon Uskrsa. U tome ima sezonskih učinaka, poput povećanja kućne  proizvodnje, a razumljivo je i da je potrošnja u ugostiteljstvu sada značajnija nego lani – to je pozitivno, ali ne toliko da imamo bolji profit! “Doživljavamo istovremeno pad cijena i pad obujma proizvodnje jaja. Najneugodnije je što su se u međuvremenu povećali troškovi proizvodnje”, zaključuje Gergely Pákozd. “Mislim da su visoke cijene stočne hrane potpuno nerazumne. Prošle godine bila je rekordna žetva kukuruza, ove godine pšenice, i soje također ima na tržištu, ali cijene ne reagiraju na to padom. Poskupljenje je počelo u jesen, a cijene stočne hrane za koke nesilice i dalje je iznad 10.000 forinti . U međuvremenu, jaja se od nas kupuju ispod cijene proizvodnje. Već je mali obim jaja L veličine na tržištu, što ukazuje na visoku stopu klanja starih kokoši. Još nekoliko tjedana i bit će manje i jaja M veličine. Jesenske cijene određivat će tempo novih generacija nesilica i povjerenje proizvođača u normalizaciju tržišta”, objašnjava Attila Szíjártó,vlasnik Tótkomlósi Tojástermelő Kft. Pogoršanje situacije uobičajeno je u sektoru, što je Indeks poljoprivrednih Trendova štednje uspio brojčano pokazati. Od prvog do drugog tromjesečja indeks povjerenja među proizvođačima jaja pao je za 15 posto, što je jedinstveno u cjelokupnoj mađarskoj poljoprivredi. Domaći proizvođači jaja obično nemaju svoje poljoprivredno zemljište, kupuju sastojke za stočnu hranu i sami ih miješaju ili kupuju gotovu stočnu hranu. Tvrtki u Tótkomlósu stočnu hranu obezbeđuje domaća tvornica jedne nizozemske tvrtke. Od prošle godine smanjuju se troškovi sklapanjem predugovora za soju, pšenicu i kukuruz u vrijeme koje im se najviše odgovara.

Cijena je na Uskrs bila još bolja nego lani, od tada smo se vratili na prijašnju razinu cijena

Cijena je na Uskrs bila još bolja nego lani, od tada smo se vratili na prijašnju razinu cijena

Slaba pregovaračka pozicija

Također smeta proizvođačima što su cijene u trgovinama pale znatno manje nego na strani proizvođača. “Radimo s 360.000 kokoši nesilica, jaja prodajemo velikim trgovačkim lancima. Svima njima isporučujemo, ali nedavno su svi povećali svoje marže”, kaže Attila Síjártó, no i ostalo drugi su istog mišljenja. “U trgovini jajima nikad nije bilo tolikih profita kao sada, a gubimo na svakom komadu jaja. Vidim da je mađarska proizvodnja neorganizirana i da na njoj nema dobre podjele rada. Onaj tko proizvodi, pakira i prodaje jaja ne želi ih isporučiti u velike pakirnice. Svatko posluje sa velikim trgovačkim lancem sam, to nije dobro sa pregovaračka pozicije. S jednim ili dva velika integratora situacija bi bila drugačija, mogli bismo drugačije pregovarati, a dugoročni ugovori stvarali bi sigurnosnu mrežu oko proizvođača. Ako je potrebno, integrator bi kontrolirao i regulaciju proizvodnje”, ističe kao jedini mogući način, Tamás Kertész, voditelj Farm Tojás Kft.

Opasnost slobodnog uzgoja

U međuvremenu, poput Damoklovog mača, opasnost prelaska na alternativne sustave lebdi iznad glave sektora proizvodnje jaja. Na razini EU-a, od svih se očekuje da će do 2027. godine postići ili uzgoj u slobodnom uzgoju, duboku stelju ili organsku poljoprivredu. Iako većina proizvođača kaže da neće se to tako brzo odvijati ovaj datum može biti odgođen do 2030. godine, korištenje sredstava natječaja govori da su počele ozbiljne pripreme da se farme preurede na ovu vrstu proizvodnje..

“Odgodili smo prošlogodišnji natječaj za modernizaciju stočne farme i sada smo ga ponovno ispisali. Nažalost, u međuvremenu su troškovi građevinskog materijala znatno povećali, a čelik i drvo poskupjeli su za više od 50 posto. Predviđamo postepeni prijelaz na sustav volijera od 2022. nadalje. Od 2026. Aldi trgovački lanac će od tada primati ​​samo jaja ovakve proizvodnje”, kaže direktor iz Tótkomlós, ali drugi ispitani proizvođači također ulažu, i obično planiraju renovirati jednu ili dvije zgrade. Oprez je opravdan iz dva razloga: s jedne strane ne zna se da li će biti potrebno potrošaču doista jaja iz slobodnog uzgoja ili organska jaja, a s druge strane, gradnja je toliko poskupjela da se opasno povećao rok povrata investicije.