Tehnologija skladištenja žitarica I pitanja očuvanja kvalitete

1. Uvod

Žitarice predstavljaju jedan od temeljnih stupova globalne opskrbe hranom. Razdoblje skladištenja nakon žetve od presudne je važnosti, jer neodgovarajući uvjeti mogu dovesti do pogoršanja kvalitete, gubitka mase i značajnih gospodarskih šteta. Cilj skladištenja žitarica jest očuvanje njihove fizikalne, kemijske i biološke stabilnosti do prerade ili prodaje.

U Mađarskoj se u najvećim količinama skladište pšenica, kukuruz i ječam, koji zahtijevaju različite tehnološke uvjete skladištenja.


2. Čimbenici koji utječu na skladišnu sposobnost žitarica

2.1 Sadržaj vlage

Sadržaj vlage najvažniji je čimbenik sigurnog skladištenja. Povećana vlaga pogoduje razvoju mikroorganizama i insekata te povećava rizik od samozapaljenja.

Optimalne vrijednosti:

  • Pšenica: ≤ 14%
  • Ječam: ≤ 13%
  • Kukuruz: 13–14%

Kod sadržaja vlage iznad 14% potrebno je provesti sušenje.

2.2 Temperatura

Temperatura skladištenja značajno utječe na biološku aktivnost. Optimalna temperatura razmnožavanja insekata kreće se između 20 i 35°C, stoga temperatura od 10–15°C osigurava najveću sigurnost skladištenja.

2.3 Biološki čimbenici

Skladištene žitarice predstavljaju živi sustav, jer proces disanja uzrokuje oslobađanje topline. Osim toga, prisutnost štetnika (npr. žitni žižak, moljci) i plijesni može uzrokovati značajno smanjenje kvalitete.


3. Sustavi skladištenja

3.1 Skladištenje u silosima

Silos može biti izrađen od metala ili armiranog betona, najčešće cilindričnog oblika. Prednost sustava je mehanizirano punjenje i pražnjenje te mogućnost ugradnje ventilacijskih i sustava za kontrolu temperature.

Prednosti:

  • veliki kapacitet
  • mogućnost automatizacije
  • učinkovita ventilacija

Nedostaci:

  • visoki investicijski troškovi
  • potreba za specijaliziranim održavanjem

3.2 Skladištenje u podnim skladištima (magacinsko skladištenje)

Žitarice se skladište u rasutom stanju u velikim skladišnim halama. Ovaj sustav je češći u manjim gospodarstvima.

Prednost:

  • niži investicijski troškovi

Nedostatak:

  • otežana kontrola temperature i vlage
  • veći rizik od pojave štetnika

3.3 Hermetičko skladištenje

Hermetičko skladištenje temelji se na smanjenju razine kisika, čime se sprječava razvoj štetnika i mikroorganizama. Ova metoda omogućuje zaštitu bez uporabe kemijskih sredstava.

4. Tehnologije očuvanja kvalitete

4.1 Ventilacija

Cilj umjetne ventilacije je:

  • snižavanje temperature
  • izjednačavanje vlage
  • sprječavanje nastanka toplinskih žarišta

4.2 Sustavi nadzora (monitoring)

Suvremena skladišta opremljena su:

  • temperaturnim senzorima
  • mjeračima vlage
  • digitalnim sustavima prikupljanja podataka

što omogućuje kontinuirani nadzor stanja uskladištene robe.


5. Gospodarski i sigurnosni aspekti hrane

Neodgovarajuće skladištenje može uzrokovati:

  • gubitak mase
  • pogoršanje nutritivne vrijednosti
  • kontaminaciju mikotoksinima

Mikotoksini (npr. aflatoksini) predstavljaju ozbiljan rizik za sigurnost hrane. Primjena suvremenih tehnologija skladištenja dugoročno je ekonomičnija jer smanjuje gubitke i poboljšava tržišnu konkurentnost.


6. Zaključak

Skladištenje žitarica složen je tehnološki proces koji zahtijeva osiguravanje optimalnog sadržaja vlage, temperature i higijenskih uvjeta. Silosni i hermetički sustavi predstavljaju temelj suvremene poljoprivredne prakse, dok se skladištenje na ravnoj podlozi uglavnom primjenjuje u manjim gospodarstvima.

U budućnosti se očekuje daljnji razvoj digitalizacije i automatiziranih sustava nadzora, što će povećati sigurnost i učinkovitost skladištenja.

Kamo dalje, mađarska poljoprivredo?

Posljednjih dana prošli smo kroz najvažnija pitanja učinkovitosti mađarske poljoprivrede. Pogledali smo gdje se nalazimo u odnosu na Europsku uniju, zašto je nastala sadašnja situacija, što doista čini jednu poljoprivrednu proizvodnju učinkovitom, koje su naše snage i slabosti te koje dobre, funkcionalne primjere već sada imamo u zemlji. Jedno se, međutim, jasno ocrtalo: mađarska poljoprivreda nije u slijepoj ulici, ali je stigla na raskrižje.

Stari model više ne vodi naprijed

U nadolazećim godinama sve će manje prostora za manevriranje ostavljati nepredvidivo vrijeme, sve uži tržište rada, nestabilnost tržišnih cijena, ali i rastući troškovi te sve stroži zahtjevi.

U takvom okruženju navika ne može biti uspješna strategija, a pristup „nekako će već biti” postaje izričito rizičan. Pitanje učinkovitosti više nije dodatna mogućnost razvoja, nego osnovni preduvjet opstanka.

Kamo vodi naprijed – 5 ključnih smjerova

  1. Stavljanje učinkovitosti u središte: Ne razmišljati u hektarima ni u broju grla, nego u profitabilnosti.
  2. Svjesnije donošenje odluka: Podaci, analize, povratna mjerenja – ne po osjećaju, nego sustavno.
  3. Tehnologija na pravom mjestu i s pravim ciljem: Nije svako rješenje dobro rješenje za svako gospodarstvo.
  4. Jačanje tržišnog pristupa: Proizvodnja nije krajnja stanica, nego dio lanca vrijednosti.
  5. Znanje i odnosi: Uspješna gospodarstva nisu usamljena – uče, prate i povezuju se.

Najvažnije pitanje: sami ili zajedno?

Jedan od najvećih izazova mađarske poljoprivrede danas nije tehnološki, nego u načinu razmišljanja. Mnogi pokušavaju sami pronaći odgovore: sami donositi odluke, eksperimentirati i sami snositi rizik. U brzo mijenjajućem okruženju dijeljenje znanja postaje konkurentska prednost.

Ovo je poruka za poljoprivrednike, donositelje odluka i stručnjake koji ne žele pasivno pratiti događaje, nego oblikovati budućnost.

Budućnost ne čeka – ali se može oblikovati

Budućnost mađarske poljoprivrede nije unaprijed određena, ali je sigurno da je neće odrediti slučaj, nego odluke.

Odluke onih koji na vrijeme prepoznaju smjer promjena, spremni su učiti i usude se djelovati.

Jedno je sigurno: bez učinkovitosti nema konkurentnosti, a bez konkurentnosti nema budućnosti.

Pitanje više nije treba li mijenjati, nego kada i s kim ćemo zajedno učiniti prvi korak.

Što čini sušaru za žitarice jeftinom za pogon?

Stručna analiza energetskih i tehnoloških čimbenika

1. Operativni trošak nije samo cijena energenta

Pri donošenju odluke o nabavi nove sušare za žitarice, operativni trošak — posebno u uvjetima fluktuacija cijena energenata — postao je ključan kriterij. Sušenje predstavlja jedan od najenergetski intenzivnih procesa u tehnologiji biljnih kultura, a trošak se može izražavati u litrama loživog ulja, kubičnim metrima plina, kilovat-satima električne energije ili u novčanim jedinicama.

Energetska potrošnja ovisi o:

  • početnoj vlažnosti ulaznog zrna,
  • ciljanom završnom postotku vlage,
  • vanjskoj temperaturi i vlazi zraka,
  • veličini i dizajnu cjelokupne su.

2. Energetska učinkovitost sustava

U praksi je česta vrijednost energetske potrošnje klasičnih toplozračnih sušara 0,5–1,0 litara ekvivalenta loživog ulja po toni i postotku uklonjene vlage. U standardnom primjeru sušenja kukuruza (1.000 t s 20 % vlage na 14 %) to znači značajnu potrošnju energije — i visoke troškove pri današnjim cijenama.

Ključni čimbenici učinkovitosti:

  • princip rada (šaržni vs. kontinuirani sustav),
  • dizajn ventilacije i raspodjela zraka,
  • izolacija i minimizacija toplinskih gubitaka,
  • sustavi povrata topline.

3. Izbor energenta i utjecaj na trošak

Fosilni energenti

  • Prirodni plin i UNP: široko dostupni, dobro regulirani, visoka automatizacija;
  • Loživo/dizelsko gorivo: fleksibilni u primjeni, ali visoka cijena i varijabilnost.

Biomasa
Biomasa (drvna sječka, slama) može biti privlačna zbog lokalne dostupnosti, no zahtijeva složeniju tehnološku opremu, veću potrebu za održavanjem i logistiku goriva.

Električna energija i dizalice topline
Sustavi s dizalicama topline omogućuju višestruki iskorist toplinske energije iz jedne jedinice električne energije, što može dovesti do nižih specifičnih troškova — osobito uz vlastitu proizvodnju električne energije (npr. fotonaponski sustav) ili povoljne tarife.

4. Presušivanje – skriveni trošak

Presušivanje iznad ciljanog sadržaja vlage često se prakticira zbog rizika pri skladištenju, ali to donosi:

  • dodatnu energetsku potrošnju (10–20 % ili više),
  • smanjenje propusnog kapaciteta sušare,
  • moguću degradaciju kvalitete zrna (pucanje, lom).

Cilj suvremenih sustava: homogenizacija izlazne vlage bez nepotrebnog prekomjernog sušenja.

5. Dizajn sušare i homogeno sušenje

Napredni dizajni sušara sa tanjim slojem zrna i optimiziranim protokom zraka smanjuju temperaturne gradijente i omogućuju:

  • ravnomjernije sušenje,
  • manje oštećenja zrna,
  • bolju kontrolu izlazne vlage.

Učinkovito upravljanje protokom zrna i ventilacijom ključni su za smanjenje troškova i poboljšanje kvalitete.

6. Senzori i automatizirano upravljanje

Suvremene sušare koriste:

  • višestruke senzore temperature i vlage zraka i zrna,
  • online mjerače vlage (npr. NIR tehnologija),
  • adaptivne regulacijske algoritme.

Takvi sustavi omogućuju smanjenu potrošnju energije, bolju prilagodbu procesa i minimizaciju grešaka uzrokovanih ručnim podešavanjima.

7. Cjeloviti tehnološki sustav

Optimalna operativna učinkovitost postiže se kada su sušara, predčišćenje, transport i skladištenje:

  • pravilno dimenzionirani,
  • usklađeni,
  • automatizirani i
  • integrirani u jedinstveni tehnološki lanac.

Loše dimenzionirani sustavi vode do nepotrebnih energetskih gubitaka i operativnih zastoja.

8. Strateški pristup energiji

Pri odabiru sušare danas se ne bira samo stroj, već i energetska strategija. Ključne točke za procjenu uz trošak energenta su:

  • specifična potrošnja energije u tipičnim scenarijima,
  • varijabilnost izlazne vlage,
  • tehnologija ventilacije i povrata topline,
  • integrirani sustav senzora i upravljačkih algoritama.

Dobavljač koji može ponuditi mjerljive podatke, reference i kompletna tehnološka rješenja omogućit će stvarne uštede i pouzdane troškovne projekcije.

Tržište suncokreta u EU pod pritiskom

Dok u Mađarskoj već teško nalazimo nove površine za uzgoj suncokreta, na tržištu Europske unije pojavljuje se nova konkurencija. Uz Ukrajinu, sve jaču ulogu preuzima i Argentina. Mađarski poljoprivrednici vole suncokret i rado ga uzgajaju, ali pitanje je kakva ih budućnost čeka u borbi velikih proizvođača.

Cijene suncokreta u razdoblju do 07.01.2026. godine

EU je uglavnom samodostatna

Import suncokreta po sezonama

crvenom označean – sunc. sačma

plav boje – sunc. sjeme

žute boje – sunc. ulje

Europska unija u 2025. godini očekuje oko 8,5 milijuna tona suncokreta, što je nešto više nego prošle godine. Prosječni prinosi su umjereni i ne rastu. Rumunjska i Mađarska proizvode velike količine, dok je u Francuskoj proizvodnja pala zbog manjih površina.

EU većinu svojih potreba pokriva vlastitom proizvodnjom, a samo manji dio mora uvoziti. Osim sjemena, na tržište dolaze i velika količina suncokretovog ulja. Unija ima dovoljno tvornica za preradu, pa nije ovisna o uvozu gotovih proizvoda.

Samodostatnost u procentima

Prinosi više ne rastu

Zbog klimatskih promjena više ne možemo očekivati stalni rast prinosa. Iako neki proizvođači postižu vrlo dobre rezultate, ukupni prosjek stagnira. Zato je sve važnije pametno upravljati troškovima, bolje planirati prodaju i surađivati s drugima. Samo oni koji uče i prilagođavaju se mogu dugoročno ostati uspješni.

Prinosi u tonama

Suncokret je dobar primjer: iako se uzgaja na sve većim površinama, ne postižemo rekordne količine kao nekada. Oslanjanje samo na poticaje više nije dovoljno – tržište traži znanje, planiranje i zajednički nastup.

Proizvodnja i udio potrošnje

Argentina sve jača

Posljednjih mjeseci proizvođači u EU i Ukrajini zadržavaju robu, jer su izgledi za urod slabiji. Prerađivači zasad imaju dovoljno zaliha, pa je potražnja mirna. Veliko pitanje je Argentina, koja brzo povećava proizvodnju i izvoz suncokreta.

Argentina ne samo da izvozi sve više sjemena, nego gradi i nove tvornice. To znači da na tržište dolazi više ulja i drugih proizvoda, koji lako pronalaze kupce u Indiji i Europi. Zbog toga je malo vjerojatno da će cijene suncokreta značajno rasti.

Što to znači za proizvođače?

Vanjskotrgovinska bilanca

Moguća su kratkotrajna poskupljenja, ali dugoročno se ne očekuje veliki rast cijena. Zbog problema s novcem, mnogi će prije ili kasnije morati prodati zalihe. Najvažnije je ne donositi odluke na temelju emocija, nego pratiti tržište i reagirati na vrijeme.

Tehnička rješenja posliježetvenih operacija u očuvanju vrijednosti žitarica

Postoje mnoga suvremena tehnička rješenja za očuvanje vrijednosti žitarica, kojima je cilj minimizirati gubitke tijekom operacija nakon žetve i očuvati kvalitetu žitarica. Takvi postupci nakon žetve uključuju čišćenje sjemena, sortiranje, sušenje, naknadno čišćenje i skladištenje. U ovom radu, cilj nam je uvesti ova tehnička rješenja za operacije nakon žetve, imajući na umu brigu,za učinkovitost i sigurnost.

Količinski i kvalitetni otkup:

Ovaj proces osigurava da otkupna stanica vodi o tome evidenciju o primljenom i prerađenoj količini zrna i minimalizuje potencijalne gubitke ili greške. Tijekom kvantitativnog prihvata robe moramo se držati slijedećih koraka:

1. Stizanje robe i mjerenje

Nakon žetve žito pristiže u sušaru, gdje se mjeri primljena količina. mjereno na mostnoj vagi. Važno je imati vagu koji imaju odgovarajuće nosivosti i veličini transportnih vozila. Za postrojenja za  sušenje i skladištenje potreban kapacitet vage da ima nosivost od 30-60 t a točnost mjerenja od 10 ili 20 kg. Mostne vage su obično duge 9-10 ili 12-20 m i široke 3 m. Kamion koji stiže na vagu dvaput se važe, prvo natovarena, a zatim prazna. Razlika između dvaju vrijednosti daje neto težinu prihvaćenog proizvoda, za što se izdaje račun.

Rampa za vagu može biti izrađena od betona ili čelika. Mjerne ćelije smještene su ispod šasije mostne vage. Broj mjernih ćelija varira od 4 do 8, ovisno o duljini mostne vage. Signal iz mjerne ćelije se pojačava,obrađuje i digitalno prikazuje kako bi pokazao težinu robe na mostu. preko digitalnog monitora.

2. Dokumentacija

Preuzeta količina žitarica službeno se evidentira, pri čemu se dokumentiraju vrijeme zaprimanja, podaci o prijevozniku te vrsta žitarice.

3. Kontrola kvalitete

Provodi se kontrola kvalitete žitarica kako bi se utvrdilo zadovoljavaju li važeće norme, standarde i tehnološke zahtjeve.


Metode ocjenjivanja kvalitete žitarica na sušarskim postrojenjima i u laboratorijima

Za precizno određivanje unutarnjeg sastava žitarica razvijen je niz analitičkih metoda i mjernih uređaja. U suvremenoj praksi sušarsko-skladišnih postrojenja sve se češće primjenjuju NIR analizatori koji djeluju u bliskom infracrvenom spektru. Navedeni uređaji omogućuju brzo, pouzdano i ponovljivo određivanje kemijskog sastava žitarica.

Analizator u roku od nekoliko minuta s visokom točnošću određuje ključne parametre, poput sadržaja vlage, proteina, glutena, ulja, hektolitarske mase, Zeleny indeksa te udjela škroba. Prednosti NIR tehnologije uključuju mogućnost istodobnog određivanja više sastavnica, nerazornu prirodu ispitivanja, ekološku prihvatljivost bez uporabe kemikalija te jednostavno rukovanje koje ne zahtijeva posebnu stručnu kvalifikaciju.

Na slici 1 prikazan je centrifugalni mlin koji služi za usitnjavanje uzoraka žitarica prikupljenih robotskim uzorkivačem. Ovaj tehnološki korak olakšava i povećava učinkovitost rada analizatora.

Slika 1. Centrifugalni mlin za mljevenje žitarica


Razvrstavanje prema fizikalnim svojstvima i čišćenje zrna

Čišćenje i razvrstavanje ubranih žitarica predstavlja ključni korak u procesu ocjenjivanja kvalitete i povećanja njihove tržišne vrijednosti. Čišćenje prije sušenja poboljšava tehnološka svojstva sirovine, povećava učinkovitost transportnih sustava i kapacitet sušare, osobito s obzirom na povišenu vlažnost i prisutnost nečistoća.

Tijekom procesa sušenja zahtijeva se stupanj čistoće od 97–99 %. Razvrstavanje prema veličini provodi se pomoću sita izrađenih od perforiranog metalnog lima ili, rjeđe, od žičane mreže. Prema namjeni razlikuju se gruba sita, sita za zrno i sita za travno sjeme.

Gruba sita služe za uklanjanje biljnih ostataka i krupnih nečistoća, dok sita za zrno odvajaju sitnije frakcije manje od samog zrna. U praksi se koriste univerzalni čistači sjemena koji kombiniraju sito i zračno čišćenje, a mogu biti izvedeni kao vibracijska ili cilindrična sita.


Moderna tehnologija sušenja temeljena sa upravljanim protokom zraka

Suvremene sušare koriste ventilatore s ravnim protokom zraka, čija je širina prilagođena širini sušare, u kombinaciji s plamenikom u obliku zavjese. Takva konfiguracija omogućuje ravnomjernu raspodjelu zraka i ujednačen proces sušenja.

Ujednačena količina zraka osigurava jednako uklanjanje vlage iz svih dijelova materijala. Istraživanja i praktična iskustva pokazuju da ventilatori s ravnim protokom ostvaruju veći ukupni stupanj djelovanja u odnosu na klasične centrifugalne ili aksijalne ventilatore (slika 2).

Slika 2. Ventilator s ravnim protokom zraka


Upravljano i blago sušenje usjeva

Tijekom projektiranja sušarskih sustava posebna se pozornost posvećuje sprječavanju mehaničkih i toplinskih oštećenja zrna te minimiziranju gubitaka proteina, škroba, aminokiselina i minerala. To se postiže regulacijom temperature, brzine strujanja zraka i vremena zadržavanja materijala u sušari.

U sušnim zonama postavljeni su senzori koji kontinuirano mjere vlagu i temperaturu zrna. Na temelju dobivenih podataka sustav automatski regulira rad plamenika i omogućuje izlazak proizvoda iz sušare tek nakon postizanja unaprijed definiranog sadržaja vlage. Ujednačenost sušenja održava se unutar tolerancije od ±0,5 %.


Automatska protupožarna zaštita u sustavima za sušenje usjeva

Automatski protupožarni sustavi imaju ključnu ulogu u sigurnom radu sušara. Temperatura izlaznog zraka iz sušnog i rashladnog dijela kontinuirano se prati senzorima, a podaci se obrađuju računalnim sustavom.

U slučaju detekcije povišene temperature zrna (iznad 60 °C), sustav šalje upozorenje operateru, a pri daljnjem porastu temperature automatski isključuje plamenik i ventilator, čime se sprječava nastanak požara. Sustav funkcionira bez potrebe za ljudskom intervencijom i značajno povećava razinu sigurnosti (slika 3).

Slika 3. Temperaturni podaci izlaznog zraka
(Izvor: vlastit proizvod)


Energetski učinkovita rješenja povrata topline

Sustavi povrata topline omogućuju ponovno korištenje toplinske energije nastale tijekom sušenja i hlađenja zrna. Time se smanjuje ukupna potrošnja energije, operativni troškovi i negativni utjecaj na okoliš. Sušare s povratom topline imaju specifičnu potrošnju toplinske energije približno 20–30 % nižu u usporedbi s konvencionalnim sustavima.

Slika 4. Povrat topline u sušaru
(Sopstveni proizvod)


Skladišni kapaciteti: horizontalna skladišta i silosi

Dugotrajno skladištenje rasutih žitarica provodi se u zatvorenim horizontalnim halama i vertikalnim silosima. Horizontalna skladišta izrađuju se od lakih čeličnih konstrukcija ili armiranog betona, dok su silosi najčešće metalni ili armiranobetonski, s kružnim presjekom i visinom do 30 m.

Punjenje i pražnjenje skladišta provodi se pomoću elevatora, transportera ili gravitacijskih sustava, ovisno o konstrukciji objekta.


Sustavi monitoringa uskladištenih žitarica

Za sigurno skladištenje nužno je kontinuirano praćenje temperature i vlage unutar skladišnog prostora. Automatizirani upravljački sustavi prikupljaju, obrađuju i arhiviraju podatke te u slučaju opasnosti šalju trenutačna upozorenja putem SMS-a ili elektroničke pošte.

Zamjena plina u procesu sušenja žitarica primjenom HETECH tehnologije

Umjetno sušenje žitarica predstavlja neizostavan dio tehnološkog procesa koji prethodi skladištenju žitarica. Unatoč tome, poljoprivredni proizvođači nastoje izbjeći sušenje zbog visokih cijena plina i neizvjesnosti u opskrbi energentima. Međutim, rješenje ovog problema ne leži u izostavljanju sušenja, već u njegovoj ekonomskoj optimizaciji putem zamjene plina alternativnim izvorima energije.

Neovisno o kretanju cijena energenata, činjenica je da se žitarice mogu sigurno skladištiti bez narušavanja njihovih unutarnjih kvalitativnih svojstava isključivo pri određenom sadržaju vlage. Ukoliko je sadržaj vlage u trenutku žetve viši od dopuštenog, sušenje je nužno. Proces sušenja žitarica izrazito je energetski zahtjevan, pri čemu potreba za energijom izravno ovisi o količini vode koju je potrebno ukloniti iz zrna. Nastojanje proizvođača da smanje troškove toplinske energije u potpunosti je opravdano jer značajno doprinosi povećanju ekonomske učinkovitosti proizvodnje.

Zbog visokog udjela energetskih troškova, poljoprivrednici često pokušavaju organizirati žetvu na način da se potreba za naknadnim sušenjem svede na minimum, odnosno nastoje omogućiti da se žitarice osuše već na polju. Takav pristup može biti uspješan u povoljnim vremenskim uvjetima, no istovremeno nosi znatan rizik. U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika, umjesto planiranih ušteda, proizvođači se suočavaju sa značajnim gubicima.

Zrela žitarica koja ostaje na polju izložena je povećanom riziku od oštećenja, što dovodi do povećanih gubitaka zrna, smanjenja sadržaja glutena te pogoršanja ostalih kvalitativnih parametara. Osim toga, rad poljoprivredne mehanizacije na natopljenom tlu uzrokuje ozbiljna oštećenja tla uslijed gaženja, čija sanacija zahtijeva velika financijska sredstva, dodatni rad i znatnu potrošnju energije, a posljedice se često saniraju tijekom više godina.

Do sada su, prilikom ulaganja u sušare za žitarice, proizvođači uglavnom bili ograničeni na plinske sušare, budući da su proizvođači sušarske opreme opskrbu toplinskom energijom temeljili isključivo na fosilnim gorivima, prvenstveno plinu. Ovu praksu promijenila je tvrtka HETECH, koja je među prvima razvila i ponudila sustav sušenja žitarica s alternativnom opskrbom toplinskom energijom.

Ciljevi HETECH-a pri razvoju tehnologije zamjene plina

Osnovni cilj HETECH-a pri razvoju tehnologije zamjene plina bio je potpuno uklanjanje potrebe za vanjskim energentima, uključujući prirodni plin i izvana dopremljenu biomasu. Kao alternativni izvor energije koriste se isključivo nusproizvodi koji nastaju tijekom procesa predčišćenja, sušenja i naknadnog čišćenja žitarica, poput pljeve, sitnih primjesa i sličnih ostataka. Njihovom energetskom valorizacijom osigurava se toplinska energija potrebna za proces sušenja.

Tehnologija se temelji na poljoprivrednoj praksi prema kojoj sušenje žitarica i uljarica zahtijeva manju količinu toplinske energije, čime se nusproizvodi nastali u tom razdoblju mogu iskoristiti za energetski zahtjevnije sušenje kukuruza. Višak pljeve i sitnih primjesa, nadopunjen nusproizvodima nastalima tijekom čišćenja kukuruza, omogućuje potpuno pokrivanje toplinskih potreba procesa sušenja kukuruza. Dodatna prednost sustava jest mogućnost uključivanja drugih raspoloživih gorivih materijala ili nusproizvoda s gospodarstva u sustav opskrbe toplinskom energijom.

Prikaz HETECH tehnologije zamjene plina

Primjena tehnologije prikazana je kroz realizaciju zamjene plina na plinskoj sušari HETECH tipa 6/5, koja je 2024. godine bila u pogonu tvrtke ANTHERA d.o.o. u Városföldu. Tijekom provedbe projekta poštivani su sljedeći ključni kriteriji:

  • kao gorivo koriste se nusproizvodi nastali na lokaciji (otpaci iz čišćenja žitarica i drvna sječka),
  • funkcionalne karakteristike i radni parametri HETECH sušare ostaju u potpunosti nepromijenjeni.

Procesno upravljana mikroprecizna sušara s alternativnom opskrbom toplinskom energijom

Nakon provedene zamjene plina, sušara je zadržala sva ključna funkcionalna svojstva:

  • optimalne uvjete strujanja zraka unutar sušare,
  • preciznu toplinsku mapu,
  • uzorkovanje i mjerenje vlage po stupcima zrna,
  • mogućnost prilagodbe brzine pražnjenja po pojedinim stupcima,
  • optimizirano ispuštanje zraka za sušenje po modulima,
  • inteligentni sustav recirkulacije.

Svi navedeni elementi ključni su za napredno procesno upravljanje i finu regulaciju, čime se postiže mikroprecizno sušenje. Zahvaljujući tome, sadržaj vlage izlaznog proizvoda može se održavati unutar vrlo uskog raspona od ±0,3 %.

Zamjena plina kao nužan smjer razvoja sušenja žitarica

Iako je sušenje žitarica oduvijek bilo neizostavan dio poljoprivredne proizvodnje, proizvođačima do sada nisu bila dostupna rješenja bez uporabe plina. HETECH je promjenom tog pristupa omogućio rad sušara u potpuno plinsko-neovisnom režimu te nudi rješenja za zamjenu plina i na sušarama drugih proizvođača, primjenom vlastite tehnologije.

László Kardos
Voditelj projekta
HETECH TREND d.o.o.

Uspješan spoj stočarstva, ratarstva i bioplina u Baranji

Bicsérd, Mađarska – Tvrtka Bicsérdi Arany-Mező Zrt. primjer je kako se integriranim pristupom poljoprivredi može ostvariti dugoročno održiv i stabilan poslovni model. Poduzeće uspješno povezuje stočarstvo, biljnu proizvodnju i proizvodnju bioplina, čime osigurava visoku razinu samodostatnosti i otpornosti na tržišne izazove.

Bicsérd, naselje s gotovo tisuću stanovnika u Baranjskoj županiji, u podnožju planine Mecsek, uvelike duguje svoju gospodarsku stabilnost upravo ovoj tvrtki, koja je jedan od najvećih poslodavaca u regiji. Na čelu poduzeća nalazi se predsjednik uprave i glavni direktor Gyula Berki, koji ističe da je ključ uspjeha u skladnoj suradnji stočarske i biljne proizvodnje.

Središnji dio poslovanja čini mljekarska proizvodnja s oko 800 holštajn-frizijskih muznih krava, uz dodatnu farmu svinja s 350 krmača. Godišnje se na tržište plasira oko 7.000 tovnih svinja, dok prosječna proizvodnja mlijeka doseže 9.000–9.500 kilograma po kravi. Kako bi osigurala stabilnu opskrbu stočnom hranom, tvrtka obrađuje ukupno 1.300 hektara poljoprivrednih površina, od čega se na 300 hektara provodi ekološka proizvodnja, dok se dodatnih 300 hektara obrađuje u okviru integrirane proizvodnje.

Važan segment poslovanja predstavlja i bioplinsko postrojenje koje koristi stajski gnoj nastao na farmama za proizvodnju električne energije isporučene u javnu mrežu. Osim proizvodnje obnovljive energije, nusproizvodi iz bioplinskog procesa koriste se kao organsko gnojivo, čime je značajno smanjena potreba za mineralnim gnojivima i dodatno unaprijeđena održivost proizvodnje.

U okviru ekološke poljoprivrede uzgajaju se pir, kukuruz, šećerna repa i uljana repica. Posebno se ističe proizvodnja ekološkog bučinog ulja, koje je prepoznato ne samo na domaćem, već i na međunarodnom tržištu. Proizvodi imaju stabilnu potražnju, a među kupcima su i veliki veletrgovci iz Budimpešte, dok tvrtka istodobno razvija i izravne kanale prodaje.

Unatoč izazovnom gospodarskom okruženju, obilježenom nepredvidivim tržišnim i globalnim čimbenicima, tvrtka uspijeva održati stabilno poslovanje. Prema riječima Gyule Berkija, ključni elementi uspjeha su strpljenje, promišljeno donošenje odluka i snažan, uigran tim.

Iako je nedostatak radne snage izražen problem u poljoprivrednom sektoru, Bicsérdi Arany-Mező Zrt. trenutačno raspolaže potrebnim brojem kvalificiranih zaposlenika. Posebna se pažnja posvećuje uključivanju mladih kroz stipendije, ugovore o obrazovanju i praktičnu nastavu, iako uprava upozorava na dugoročne izazove povezane s nedostatcima u strukovnom obrazovanju.

Tvrtka aktivno koristi i dostupne natječajne mogućnosti za modernizaciju proizvodnje, uključujući ulaganja u stočarske objekte i jačanje biosigurnosnih mjera. Već tijekom pojave afričke svinjske kuge uvedene su stroge preventivne mjere, što je omogućilo brzu i učinkovitu prilagodbu i tijekom kasnijih zdravstvenih izazova u sektoru.

Bicsérdi Arany-Mező Zrt. dugoročno ostaje posvećena održivom gospodarenju, poboljšanju sposobnosti tla za zadržavanje vode te očuvanju kvalitete zemljišta za buduće generacije, u skladu s vrijednostima koje su naslijeđene od prethodnih generacija.

Energija iz primjesa sa prečistač: kako HETECH-ova inovacija zamjenjuje plin u sušenju žitarica

Zamjena plina, iskorištavanje nusproizvoda i mogućnosti EU fondova bili su u središtu pažnje 5. HETECH Stručnog Dana, na kojem se nazirao budući smjer sušenja žitarica. Na događaju je HETECH je predstavio inovativnu tehnologiju koja toplinskom energijom dobivenom iz primjesa sa prečistača i drvne sječke – nastalih tijekom čišćenja – zamjenjuje plin u sušenju žitarica. Vrijeme ne bi moglo biti bolje: natječaji KAP 2025, objavljeni u ožujku, mogu osigurati i do milijardu forinti potpore za razvoj pogona za čišćenje, skladištenje i sušenje žitarica.

Nakon svečanog otvaranja, stručni je dan kroz niz predavanja vodio sudionike kroz strateška pitanja sušenja i skladištenja žitarica.

Program je obogatio i strani predavač. Amadeu Casañé, direktor španjolske tvrtke Gescaser, govorio je o ulozi inteligentnih sustava za mjerenje temperature, koji se mogu ugraditi u silose i hale, a koriste senzore, sustave nadzora i umjetnu inteligenciju radi očuvanja kvalitete.

Kroz predavanja projekt voditelja Lászla Kardosa i projektanta Ádáma Petrovszkija sudionici su dobili pregled tehnologije zamjene plina iz dva međusobno povezana aspekta.

László Kardos u svom je predavanju pokazao kako HETECH iskorištava poljoprivredne nusproizvode, poput primjesa, pljevice ili drvne sječke – nastale tijekom čišćenja i sušenja – kao gorivo. Njihovim izgaranjem dobiva se toplina kojom se može zamijeniti tradicionalni plin za pogon sušara. Jedan praktični primjer inovacije je zajednički probni pogon HETECH–Anthera Kft.: u Városföldu je stvoren pogon u kojem se otpad od čišćenja koristi za proizvodnju energije, čime se dobiva toplina za sušenje.

Predavač je naglasio da HETECH ovaj sustav alternativne toplinske energije ne nudi samo u vlastitim uređajima, nego njime može opskrbiti i sušare drugih proizvođača.

Ádám Petrovszki u svojem je predavanju približio „opipljive“ tehničke detalje: predstavio je konstruktivna i inženjerska rješenja alternativnog sustava izgaranja, koji omogućuje zamjenu plina neovisno o proizvođaču i tipu sušare. Objasnio je kako se HETECH-ov razvoj ugrađuje u postojeće sustave sušenja i kako se može osigurati stabilna i učinkovita opskrba toplinom uz korištenje obnovljivih izvora energije.

U sljedećem dijelu programa sudionici su trebali čuti okrugli stol o početnim iskustvima s HETECH-ovom sušarom na alternativni izvor energije. Korisnici su trebali podijeliti svoja iskustva iz prve ruke o zamjeni plina, no nažalost je panel zbog organizacijskih propusta izostao.

Potom je uslijedio najdinamičniji dio dana – natječajni okrugli stol. Rasprava je iznjedrila mnoštvo pitanja. Poljoprivrednike je najviše zanimalo vrijeme nadolazećih prilika za ulaganje, proces izdavanja dozvola i priprema projekata. Organizatori su naglasili da oni koji pravovremeno započnu s planiranjem i dokumentacijom mogu uštedjeti mjesece i izbjeći konkurentski zaostatak uzrokovan čekanjem.

U popodnevnom programu sudionici su mogli postavljati pitanja ne samo jutarnjim predavačima, već i zaposlenicima HETECH-a u okviru dva posebna stručna foruma. Nakon toga uslijedio je obilazak proizvodnih pogona, gdje su posjetitelji mogli zaviriti u proizvodne procese.

Viktor Csabai, direktor marketinga i glavni organizator događaja, u razgovoru u pozadini istaknuo je da je stručni dan imao dvostruku svrhu: predstaviti stručnu kompetenciju tvrtke na tržištu te istovremeno omogućiti susret s proizvođačima koji pokazuju stvaran interes za tehnologiju. Fokus ove godine bio je na učinkovitom skladištenju žitarica i razvoju tehnologija za zamjenu plina – a prema iskustvima, za tim temama vlada veliko interesovanje među poljoprivrednicima. Csabai je posebno naglasio da je više od polovice sudionika dolazilo iz tvrtki s kojima HETECH dosad nije bio u kontaktu, što jasno pokazuje da se tržište kreće prema praktičnim, učinkovitijim rješenjima. Govorio je i o prvim iskustvima s alternativnim sustavom toplinske energije, istaknuvši da je početna nesigurnost brzo zamijenjena povjerenjem u inženjerski utemeljena rješenja: sustav se dosad pokazao uspješnim u radu i već se može instalirati na industrijske sušare drugih proizvođača.

Ova mađarska tvrtka širi se u sve više zemalja u susjedstvu

Sa sjedištem u Kecskemétu, HETECH plasira svoje proizvode ne samona domaćem tržištu, već i u Srbiji, Rumunjskoj, Slovačkoj, a sada je počela sa plasmanom i na Hrvatskom tržištu. Filozofija tvrtke je: kvaliteta, pouzdanost i lokalna prisutnost u segmentu skladištenja žitarica.

Grupacija tvrtki HETECH, koja je na mađarskom tržištu prisutna gotovo 3 desetljeća, posljednjih je godina privukla pozornost sektora svojim inovativnim i energetski učinkovitim rješenjima, istraživačko-razvojnim projektima i visokokvalitetnim stručnim priredbama, uz izgradnju postrojenja za sušenje žitarica VRHUNSKOG kvaliteta.

Tvrtka sa sjedištem u Kecskemétu drži pod kontrolom svaki korak od projektnog stola do proizvodnje i izvjedbene radove na terenu u izgradnji skladišta žitarica, sušara i prečistača za usjeve, kao i kompletnih silos postrojenja. Ova kontrola je korisna i isplativa dugoročno, jer može uštedjeti ne samo vrijeme i energiju, već i značajne troškove za poljoprivredna poduzeća i poljoprivrednike koji razmišljaju o investicij ove namjene. Na domaćem tržištu, HETECH Grupa je dugo vrijeme jedan od vodećih proizvođača, ali malo ljudi zna da je grupacija Hetech prisutna i u pograničnim zemljama.

Zoltán D. Nagy, generalni direktor tvrtke, datira ideju o međunarodnoj prisutnosti otprilike od početka ovog stoljeća. „Kao prvi korak, izgradili smo silosni pogon kapaciteta nekoliko tisuća tona u Biledu u Rumunjskoj i tada nam je došla ideja da se širimo u inozemstvo. Nakon toga, 2002. godine, osnovali smo AGROKONS D.o.o. u Srbiji, u Malom Iđošu. Dio proizvodnje i montaže na licu mjesta obavlja tvrtka i Srbije, dok se glavne strojarske komponente proizvode u sjedištu u Kecskemétu, a ta podjela rada i dalje je ista u svim našim podružnicama u inozemstvu. Tijekom godina, AGROKONS, koji je narastao na 80 zaposlenika, izrastao je u jednu od vodećih tvrtki na srpskom tržištu.“

HETECH je prisutan na srpskom tržištu već gotovo 25 godina. – foto: HETECH

Od 2006. godine prisutni smo i na rumunjskom tržištu s vlastitom tvrtkom, iako su se ime i prodajna strategija tijekom godina nekoliko puta mijenjali, brend je brzo postao poznat i uspješan i na ovom tržištu. Trenutno se HETECH Trend Technology S.R.L. u Gerli uglavnom bavi trgovinom i poslovanjem, dok ostale projektne usluge i opremu osigurava centar u Kecskemétu.

Na rumunjskom tržištu mogu se pohvalti desecima tisuća tona silosnog prostora i više od petnaest postrojenja sa opremom za sušenje i preradu žitarica. „Pouzdanost i sigurnost rada koja je dragocjena vrijednost naše opreme je isplatljivo ulaganje za bezbedno skladištenje žitarice „, direktor ovim je riječima ocjenio uspjeh tvrtke.

U Slovačkoj, imamo dva distributera koji pokrivaju istočnu i zapadnu regiju od 2012. Slovački partneri sami obavljaju prodaju i montažu na lokaciji Investitora, čime se smanjuje zadatke prodaje odeljenja u Kecskemétu.

HETECH i njegove partnerske tvrtke pokrivale su istočno i zapadno slovačko tržište. – foto: HETECH

„U proteklih 5-6 godina počeli smo istraživati ​​hrvatsko tržište, uz mukotrpni rad našeg kolege Atile Raca. Uzimajući u obzir prethodne i lokalne (geopolitička) iskustva, naučili smo da je lakše izgraditi povjerenje putem tvrtke koja posluju u matičnoj zemlji. Iskoristivši mirnije domaće tržište i očekivano mirnije razdoblje do objave rezultata natječaja, naša grupacija tvrtki sada radi na pokretanju tvrtke u Hrvatskoj. I u ovoj regiji s ponosom možemo reći da je u suradnji s HETECH-om izgrađen i danas se gradi skladišni i pogon sa sušarom za žitarice kapaciteta nekoliko tisuća tona, pa na veliko zadovoljstvo naših hrvatskih partnera nastavljamo sa radom na hrvatskom tržištu.“ – rekao je za naš portal generalni direktor Zoltán D. Nagy.

Kodagro S.R.L – Szökefalva Rumunjska – 4 silosa od 1500 t i 2 silosa od 500 t,prečistač od 60 t/h, sa sušarom za žitaricu od 17,5 t/h

Postrojenje u Veliškovcima u izgradnji u Hrvatskoj – sušara od 10 t/h, prečistač od 60 t/h i silos od 280 t – foto: HETECH

Važnost međunarodne prisutnosti grupe tvrtki jasno pokazuje činjenica da je posljednjih godina više od 15% sudionika HETECH STRUČNOG DANA došlo iz susjednih zemalja, dovodeći sa sobom vlasnike zainteresiranih tvrtki. Osim međunarodnog širenja, tvrtka se već priprema za organizaciju 5. HETECH STRUČNOG DANA Organizatori obećavaju ponovno zanimljive teme na konferenciji i izložbi koja će se održati u studenom 2025., o detaljima ćemo Vas uskoro informisati!

Što možemo očekivati od uljane repice ove godine

Svatko u poljoprivredi dobro vidi da nas stalna promjena u svim segmentima proizvodnje gura nas u novu eru. Naravno ne svi – nažalost. No, ako ovaj proces promatramo kroz prizmu proizvodnje uljane repice, možemo postaviti zanimljiv zaključak.

Repica trpi sve što joj naše vrijeme može nametnuti. Tu su, prije svega, problemi zaštite bilja i promjene aktivnih sastojaka. Zatim, u vrijeme sjetve, suša je sada redovita pojava, a zahtjeva puno zahvata pri obradi i troškovi se stalno rastu.

Ali još uvijek govorimo o izvrsnom prethodnici pšenice, tako da neće nestati. Potražnja za sjemenom uljane repice sve je veća, a njezina namjena se sve više širi. Biodizel, jestivo ulje, brašno, stočna hrana, da spomenemo samo najvažnija područja.

Geografsko “kretanje” uljane repice također je znak za naše doba: kreće se od jugoistoka prema zapadu, odnosno prema područjima s većom količinom oborina. Važna poruka za mene je da tko je voljan nositi se s biljkom kojoj je potrebno mukotrpan rad i zahtijeva relativno visoe input troškove.

Ubuduće će sve biljke biti doći na red po redosledu  Uzgoj usjeva na polju zahtijevat će sve više znanja i truda. Novetehnologije prema kojima su uzgajivači usjeva počeli interesovati  kako bi svoja ulaganja diverzifikovali također iziskuju više truda i rada.

Dugo smo čeznuli da vidimo  rascvjetala polja uljane repice. Požutjela polja uljane repice tada će izdaleka najavljivati ​​da zemlju obrađuje pripremljen, uspješan poljoprivrednik.

Zašto je zaustavljen rast cijena uljane repice?

45. tjedna proizvođačka cijena uljane repice ponovno je pala ispod 200 tisuća forinti po toni. Nakon više od dva mjeseca poskupljenja, to možemo vidjeti i na MATIF-u. Ali zašto i kamo dalje? Gdje će se zaustaviti smanjenje površina posijanih uljanom repicom?

Prema podacima AKI PÁIR-a, proizvođačka cijena uljane repice bez PDV-a i troškova transporta iznosila je 197,9 tisuća forinti/toni (+27%PDV) u prvom tjednu studenog. Na Pariškoj robnoj burzi (Euronext/MATIF), obračunska cijena uljane repice za veljaču 2025. kretala se između 509-543 eura/toni između 11. i 22. studenog.

Pregled tržišta uljane repice ne mogu započeti ničim drugim osim jesenskom sjetvom. Planovi su bili 137 tisuća hektara. Ovo predstavlja još jedan ozbiljan pad. Zanimljivo, prema podacima AKI-ja, županije Zala, Szabolcs-Szatmár-Bereg i Pešta mogu pokazati određeni porast. Dakle, geografsko pruređenje je jasno vidljivo.

Razloge prekida trenda rasta cijena treba naravno tražiti na međunarodnim tržištima. Mogli bismo također istaknuti činjenicu da su cijene posljednjih tjedana pale na cijeloj fronti biljnih ulja, što se može pripisati prevelikoj ponudi soje, kao i padu potražnje za ostalim biljnim uljima.

Međutim, glavni argument je isčekivanje koju nagovestio u posljednjem izvješću IGC-a. Međunarodno vijeće za žitarice (IGC) procijenilo je globalnu površinu pod uljanom repicom od 44,1 milijuna hektara za marketinšku sezonu 2025/26. Procjena je 1,4 posto viša od površine posijane ove sezone i bila bi najveća površina ikada do sada.

Nakon što je posijano na manjoj površini i razočaravajući prinosi značajno su ograničili dostupnu proizvodnju u EU-u u sezoni 2024./25., očekuje se da će poljoprivrednici u EU-u povećati svoje površine za gotovo 4 % na 6,0 milijuna hektara. Vijeće kaže da su tome pridonijele i atraktivne otkupne cijena.

Posljednja izvješća iz Njemačke pokazuju da su usjevi uglavnom u dobrom stanju, unatoč regionalno obilnim jesenskim kišama i suši u istočnoj Njemačkoj u vrijeme sjetve. Samo manji dio površina je morao biti ponovo posijana.

Izgledi za usjeve u glavnim zemljama izvoznicama još uvijek su vrlo neizvjesni. U Indiji, Rajasthanu, glavnoj proizvodnoj regiji, uvjeti sjetve i klijanja zavise od suše. Obrađene površine također su manje i procjenjuje se da će se smanjiti za 7,2 posto na 3,12 milijuna hektara.

U Kanadi i Australiji sadnja će početi za nekoliko mjeseci. Trenutno se očekuje proširenje područja u obje rastuće regije – pod pretpostavkom da potražnja ostane stabilna. Povećanje površine od 8,3 posto također se smatra mogućim u SAD-u.