Skladištiti ili prodavati: pitanje je…

Pomoću Shakespearea – ve dileme, slobodno, ali u osnovi dotičući najosjetljivije točke, možemo govoriti o mogućnostima razvoja u posležetvenim investicijama. To što smo uz subvencije i za velike novce izgradili skladište, ne znači da ga treba napuniti pod svaku cijenu. Mađarima je odavno propala teorija da je cijena usjeva najniža u žetvi, a onda nakon – što nestane zaliha – lijepo rasti.

Gdje nam se stvara prihod?

Sada bismo mogli nabrajati cijeli niz problema koji će zauvijek promijeniti uzgoj biljaka i u Mađarskoj. Od njih bi trebali izabrati samo one koji su od posebne važnosti, a ako i to učinite kako treba, teško je izvući kola iz duboke rupe na novi kolosek. Smatram da je to neodvojiva djelatnost skladištenja i prodaje. Zvuči apstraktno, ali vjerujem da za svaki element uzgoja postoje najsuvremenije informacije, metode i mogućnosti koje sadrže rješenja za svaki problem. Problem je više s kapacitetom skladištenja. Oni koji to mogu na brzinu promijeniti – i to odmah – prebacit će sebe u veću brzinu, dok druge će to kočiti. Promjena mora započeti procjenom situacije. Kad procjenjujemo vlastite sposobnosti, bitno je shvatiti koliko energije trošimo na koje aktivnosti. Pokazat će se da su skladištenje i prodaja ono na što trošimo najmanje vremena, a najviše utječu na naše prihode. Ostale aktivnosti tome mogu pridonijeti samo optimizacijom, smanjenjem troškova i povećanjem učinkovitosti.

Promjena cijene pšenice preko godine 2020 godine nema standardni ciklus

Skladištenje po jedinicama i kvaliteti!

Pravilno frakcionirano skladištenje koje može održati kvalitetu je profesija koja se ne može savladati samom izgradnjom skladišta. Naše skladišne ​​aktivnosti moraju biti osmišljene u skladu s očekivanjima tržišta. U tu svrhu nije naodmet pratiti tržište i razumjeti njegove pokretače. Ovaj članak nije pisano o tome da prati cikluse tržišta, već o uvažavanju standarda i kvalitete skladištenja. Da bi se to razumjelo, moraju se nacrtati krivulje cijena. Do 2020. godine doista je postojala tendencija pada cijene pšenice u vrijeme žetve. Od tada, međutim, taj trend postaje sve manje vidljivo. Iako promjena vremena i klime stvara mnoga pitanja, možda ne trebamo razmišljati o tome hoćemo li ostati izvoznici žitarica. A ako tako ostane, onda je naš zadatak prilagoditi se potrebama izvoznih tržišta. A u slučaju pšenice, to je stvaranje kvalitetne, prilagođen prehrambenim potrebama , a ujedno i primjerene količinske ponude. Čudno je to opisivati ​​2024. godine, kada je sektor stoljećima izvozno orijentiran, a još uvijek nismo stigli do toga da potrebe mlinske industrije možemo zadovoljiti.

Možda još nije prekasno. Potrebna je organizacija i suradnja. Kako ova zamisao je nemoguće sprovesti?! Vidim dan za danom, kako se problemi s likvidnošću povećavaju, poljoprivrednici su sve otvoreniji prema tom pitanju. Velika je dilema tko bi trebao biti organizator i stručni voditelj ovih projekata. Trgovac je zainteresiran za pojedinačnu proizvodnju, jer je njegova sposobnost da svoje interese provede što se cijena tiče ovako najbolja. Od proizvođača ili od  prerađivača? Unutar ovoga kruga ili van ovoga kruga? Ozbiljna strateška pitanja, o kojima, nažalost, nema vremena oklijevati. Već smo i u ovom trenutku smo u ozbiljnom zaostatku.

Vidim samo jednu održivu opciju, a to je krug velikih proizvođača koji već imaju iskustva u integraciji. Oni moraju sjesti za stol i postati organizacijska snaga za dobrobit svih nas. Pri tome je vrlo važno poglavlje koordinacija rada za usklađivanje skladišnih kapaciteta.

Zagonetno pitanje

Iako sam obećao da ovaj članak neće biti pisana o analizi tržišta žitarica, moramo se dotaknuti toga upravo zbog ubrzanih promjena i ovog tržišta. Naravno, iza nas su ekstremna tržišna razdoblja, ali ni ona pred nama neće biti lako pratiti. I to zbog toga što su se klimatski uslovi i tržišni uvjeti istovremeno mijenjali istovremeno i tijekom dugog vremenskog razdoblja. Iz tog razloga, ako želimo predvidjeti svoju budućnost, moramo pogledati proizvodne uvjete južnih članica EU – a. Među žitaricama sa klasjem mogu ostvariti prosječne urode po hektaru 2-4 tone manje od naših uobičajenih uroda, ali stabilno imaju preko 10 tona kod kukuruza. Jedino objašnjenje za za ovo  jest da kukuruz proizvode samo tamo gdje su mogućnosti odgovarajući, riječ je o površinama čak i za red veličine manjim od naših. Isto i nas čeka. I dalje ostajem pri svojoj dvogodišnjoj prognozi: domaće površine kukuruza stabilizirat će se između 600.000 i 650.000 hektara.

Jedno zagonetno pitanje nas može dovesti razumijevanja situacije :

Što poljoprivrednik radi – bilo gdje u svijetu – kada su cijene žitarica visoke? Povećava proizvodnju i zalihe. A što radite kada su cijene niske? Pa, isto. Dovoljno je pogledati grafikon koji prikazuje svjetsku proizvodnju žitarica da to potvrdi. U to je uključeno i faktor globalne promjene vremenskih uslova: uglavnom porast prosječne temperature, povećanje broja vrućih dana, neravnomjerna raspodjela padavina i UV zračenje. Njihov se učinak već sada vidi u sve lošijim prinosima i kvalitetu žitarica. Donja krivulja proizvodnje stoga će biti u padu. Polako, ali trajno. Dugogodišnja stabilna globalna ravnoteža počet će se pogoršavati. Srednjoročno gledano, sigurnost opskrbe bit će ugrožena – svakako prvo sa strane kvalitete. To znači povećanje cijene čak i u onom slučaju kad berzanski investitori sa svojim kapitalom nisu prisutni na  tržištu – kao što se sada trenutno događa – sa svojim ulaganjima mjenjanju naglo cijene i vijestima manipulišu cijene žitarica. ALI KADA ĆE DOĆI DO TOGA? Ne sutra. Globalno zagrijavanje u se događa u sjevernom smjeru i također obećava potencijal teritorijalnog širenje, primjerice najveći svjetski izvoznik pšenice, postaje Rusiju. Preokret prema jesenjim usjevima također ostavlja manevarski prostor u strukturi sjetve za održavanje razine proizvodnje. U isto vrijeme, potražnja se stalno povećava. Krivulja proizvodnje se izravnava polako izravnava, a zatim počinje opadati unutar nekoliko godina. Gdje su tehnološki i genetski razvoji u formuli? Među faktorima usporavanja.

U isčekivanju

Razdoblje zagrijavanja tek počinje. Toplinski rekordi se ruše svaki mjesec već više od godinu dana. Osim toga, proces je najbrži u Karpatskom bazenu. Za poljoprivrednike sjevernije od nas ovaj period donosi mnoge prednosti, a mi smo prisiljeni mijenjati strukturu i moramo računati sa sve manjim prinosima. Veliki problem vidim u razlici u brzini promjene vremenskih uslova i reakcije na nju. Mađarsko poljoprivredničko društvo više reagira na način da je u isčekivanju. Raspravlja se o načinu promjene proizvodnje ali bez poduzetih mjera. Nemamo vremena za to. Ima, naravno, opravdanih prigovora: ishođenje dozvola, nesuradnja susjeda, sve je skupo, ali nemamo vrijeme za oklevanje.

A budući da intervencija ne zahtijeva samo jedan ili dva koraka, već potpunu promjenu metodologije, naše vremensko kašnjenje samo gomila. Točke promjena ne vrijedi niti nabrajati, jer je uključen praktički svaki element naše djelatnosti. Zadatak nije samo zaštititi usjev, nego i proizvesti proizvode koji se mogu proizvoditi na ekonomičan način, i organizovati bazu skladištenja žitarica organizovano . Lanac proizvodnje dolazi do gubitaka usjeva i onemogućuju dio proizvođačkog kruga za rentabilnu proizvodnju. To uzrokuje ubrzanje procesa koncentracije. Formiranje većih gospodarskih cjelina također je oblik suradnje, no koliko bi to bilo zdravije da smo shvatili (ili bismo odavno shvatili!) da se promjene takvih razmjera ne mogu zamisliti bez strateške suradnje. Potrebno je stvoriti robne baze takve veličine i kvalitete da imaju tržište i prodajni lanac bude efikasan. Naši postojeći lanci pucaju na oba kraja (i zbog proizvodnih nesigurnosti uzrokovanih klimatskim promjenama i zbog reorganizacije tržišta). S jedne strane, promjene u sjetvenoj strukturi već su osjetne, ali su – po mom mišljenju – spore. Vrlo smo nefleksibilni i to će uskoro značiti kraj mnogim tvrtkama. Područje pšenice, kukuruza, uljane repice i – nakon kratkog uspona– ječam bilježi pad, dok područje vječne ljubavi, suncokreta i nove ljubavi, soje, bilježi rast.

Mnogi ljudi pokušavaju razne metode i agrotehničke manipulacije. Iskustva se skupljaju. To se mora podijeliti sa ostalima. Moramo prijeći svoju sjenu. Već sam nekoliko puta u kolumnama ovog lista istaknuo: buduća vizija mađarske poljoprivrede je pozitivna, ali pred nama je nekoliko teških godina, kada ćemo se odreći navika i naviknuti se na nove tendencije, iznova učiti struku i suradnju sa drugima.

Ako sam započeo s citatom, također ću završiti s ovim: prema riječima Jenő Rejtő, u smislu skladištenja, „stvarnost govori protiv realnosti”. A na pitanje postavljeno u naslovu nema generalnog odgovora. Čak iu odnosu na veličinu naše regije, naši usjevi kukuruza i suncokreta manji su i nekvalitetniji. Kako poljoprivrednici očito više vole sjediti na dionicama, razvilo se napeto isčekivanja cijena. To će odvojiti domaće cijene od kretanja na svjetskom tržištu, ali ne značajno i ne trajno. Ako vidimo porast, neka izvršimo proračun i ako smo u pozitivi onda prodajmo naše zalihe! Nemojmo čekati vrh, nego profit treba ralizirati u odnosu na naše troškove!

Čišćenje, sušenje i skladištenje

Tvrtka osnovana 1998. godine sada je prerasla u deoničarsko društvo koja je jedna od vodećih tvrtki u svojoj kategoriji HETECH Group d.d. u Mađarskoj na području projektiranja i izgradnje skladišta za žitarice, sušara i prečistača kao cjelovitog tehnološkog sustava. Razgovarali smo sa voditeljem prodaje Laslom Hollosijem ne samo o njegovom profesionalnom putu,nego o izazovima ovog posebnog područja industrije, rezultatima tvrtke iz Kečkemeta i izgledima na tržištu.

Kao mlinar krenuo je očevim stopama

Kao dijete vidjeli ste samog sebe u ovakvoj ulozi , kako ste samog sebe vidjeli u budućnosti?

Ne sasvim, jer sam odmalena želio biti šumar, ali nažalost nisam uspio upisati školu. Otac mi je bio mlinar, pa sam se i ja na kraju odlučio za ovo zanimanje. Inače, moji roditelji potiču iz predjela koja danas pripada Slovačkoj. Mi se 1960-ih godina zbog nedostatka posla preselili u županiju Bekes. Ovdje sam pohađao školu i ovdje sam počeo raditi kao mlinar. Završio sam tehničku školu, i lakos am se zaposlio, pa sam 1992. godine imenovan načelnikom regije, ali 1995. godine netko mi je zavidio na poziciji, pa sam primoran promijeniti zanat…

Zašto ste uopće odabrali poljoprivredu kao granu gospodarstva?

Sredinom devedesetih upoznao sam tvrtku koja je vršila remonte sušara, prečistača i mlinove. Radili su jedan remont u našem pogonu i tako smo se upoznali. Ponudili su mi da im se pridružim u daljim poslovima, jer su vidjeli da imam ozbiljno znanje i iskustvo. Prihvatio sam ponudu i proveo sam u ovoj tvrtki 9 godina. I iz tog vremena sam dosta investicija i poslova uspeo ovoj tvrki ugovoriti.

Bilo je to razdoblje kada je i tržište bilo u usponu…

Da, firma je dobro poslovala, mnogo se ulagalo, istovremeno tada sam upoznao tvrtku HETECH jer smo s njima imali zajedničke projekte. Pa sam im se kasnije, kad su promjene zahtijevale, rado pridružio prije 19 godina i od tada radim u ovoj tvrtki. U to vrijeme HETECH se bavio samo montažom, i sa mojim dolaskom počeli smo sa prodajom sušara za žitarice. Pronašli smo i proizvod koji je bio potpuno drugačiji od ostalih na tržištu – proizveden je u Argentini. Posebnost mu je u tome što se može proširivati ​​poput LEGO kockica.

Do njih smo došli preko španjolskog partnera, nakon nekoliko godina kupili smo  licencu, a od 2013.-2014. proizvodimo naše sušare. Na mnogo mjesta smo izvršili izmjene, modernizovali sa mnogim inovativnim idejama, poput kontrole vlage, daljinskog nadzora itd. Sušaru smo projektovali oblogom od sendvič panela, što je bio veliki napredak sa estetskog i termoizolacijskog aspekta. Mogu se naručiti u bilo kojoj boji, što je važno za mnoge tvrtke koje opremu prilagođavaju vlastitom imidžu. Osim toga, sustav smo učinili pametnijim sa memorijom zbivanja, točnost upravljanja je već unutar 1/10%, što je značajno poboljšanje.

Koliki je broj zaposlenih u tvrtki HETECH ?

Oko 120 ljudi. Proizvodnju strojeva na sadašnjoj lokaciji započeli smo 2006. godine – u poslovnoj zgradi površine jedva 1200 kvadratnih metara – sa 6 bravara i 10 uredskih projektanta. Od tada je uz kancelarijski dio izgrađena proizvodna hala od 1.800 kvadratnih metara u kojoj proizvodimo naše vlastitu paletu proizvoda, kao i pripadajuće strojeve za transport sjemenja i dodatnu opremu, sa visokim kvalitetom. Kvalitet postižemo sa suvremenim strojevima i kvalificiranim radnicima. U 2015. godini izgradili smo i naše novo skladište od 3.000 kvadratnih metara.

Više od 300 uspješnih investicija

Kakva je trenutna pozicija tvrtke na tržištu?

Deset godina smo među vodećim tvrtkama na tržištu zemlje, imamo više od 300 realiziranih investicija i izgradili gotovo 1,500.000 tona skladišnog prostora u proteklih 25 godina kod nas i u susjednim zemljama. Proteklih godina realizirali smo prilično velike projekte. Imamo ozbiljno profesionalno iskustvo, a proizvodnja je ozbiljna prednost u odnosu prema distributerima. Samo elektromotore, senzore i silose ne proizvodimo, to dobavljamo npr. silose poznate španjolske marke SIMAGA i PRADO. Ne postoji zadatak koji ne možemo izvršiti, po potrebi napravimo i pogon za  sjemensku doradu i mješaone za stočnu hranu. Imamo kvalitetan servis tim, što je posebno važno u sezoni žetve. Ako se pojavi problem, nastojimo što prije otići na lokaciju, ali daljinskim nadzorom često možemo pomoći u momentu poziva sa lokacije.

Cijene energenata posljednjih su godina vrtoglavo rasle, što nije išlo u prilog troškovima sušenja žitarica. Postoje li neki procesi za smanjenje troškova?

Da, imamo i sušaru na termalnu vodu i sustave opremljene sistemon na biomasu, ali su njihovi investicijski troškovi vrlo visoki. Sustavi s termalnom vodom također zahtijevaju plinske plamenike kako bi se osigurala temperatura potrebna za sušenje, jer sama termalna voda nije dovoljna. Stoga je prije ulaganja potrebno dobro razmisliti koje rješenje odabrati.

Problemi mogu nastati u radu sustava, gotovo svake godine čujemo za požare u sušarama. Što preduzimate, kako se to može spriječiti?

Da, nažalost, to se može desiti.” Da sprečimo požare pomaže nam i tehnologija, naše industrijske sušare dizajnirane su s potpunom toplinskom mapom, pružaju veliku transparentnost i radnu sigurnost, a u naše module ugrađen je sustav protupožarne vode.

Nažalost, ljudski faktor se još uvijek ne može zanemariti. Sve po propisu pravilno obučavamo kada gradimo novi pogon i objašnjavamo kako treba sa njime rukovati za sve vrste žitarica. Kontrola nam omogućava da nam stoje na raspolaganju točni parametri. Vrlo je teško nadmašiti automatski sustav, ali nažalost uvijek postoje ljudi koji to ipak rade.

Svatko bolje razmisli u što će ulagati

Sada, ova jesen 2024., je najveći izazov koji zadaje najviše glavobolje kako dalje?

Promjena klimatskih okolnosti i poskupljenje plina ozbiljan su izazov. Potrebno je manje sušara jer poljoprivrednici biraju usjeve ili određuju žetvu tako da je potrebno manje sušara. Međutim, čišćenje i skladištenje žitarica su i dalje bitni jer se lomljeno zrno, korov i prašina u i razne primjese usjevima moraju ukloniti prije skladištenja.

2024. je dosta teška godina na području investicija, na mnogim mjestima se čuje o značajnom padu prihoda. Što ste doživjeli na tržištu ove godine?

Ima pomaka budući da je raspisan sljedeći natječaj čije se otvaranje očekuje u prvom kvartalu 2025. godine. Trenutačno su u tijeku natječaji za stočarstvo i prehrambenu industriju, a potražnje, srećom, ima. No, monogo su strožiji mogućnosti prijave, ali mislim da je to razumljivo. I kod financiranja banke teže većoj sigurnosti, to se jasno vidi. Ako netko dugi niz godina pozitivno posluje, financijske ustanove će to uglavnom financirati bez problema.

Možda je sada okruženje kamatnih stopa malo lošije i to utječe na ekonomičnost ulaganja. Svi sve više razmišljaju isplati li se ulagati. Za manja ulaganja i gdje prošlost tvrtke nije toliko duga, banka postaju sve opreznije pri potpisivanju ugovora.

Na mnogim mjestima postoji problem sa osnovnim stvarima

Postoje li uobičajene pogreške koje investitori često rade? Nešto o čemu ne razmišljaju ili pogrešno procjenjuju?

„Pa, obično je problem u osnovnim stvarima.” Često zaborave da za sve treba struja, plin i voda. Nažalost, izgradnja elektromreže je ivesticija koji traje nekad dvije, a ponekad nekad i tri godine. U posljednje vrijeme nijedno postrojenje ne radi pomoću agregata jer struja još nije priključena. Iz svog iskustva mogu reći da je to često problem, a investitorima je teško da shvate da se dok  ne napravi plan izgradnje ne može točno reći kolika je cijena investicije. Ne znamo uvjete tla, možda trebamo kopati dublje ili koristiti više željeza. Svi žele odmah saznati koliko će koštati investicija, ali to će se, nažalost, saznati tek kasnije nakon temeljnih priprema informacija.

Pomažete li investitorima da se snađu u labirintu informacija?

„Naravno.” Surađujemo s mnogim arhiteskim tvrtkama diljem zemlje, tako da im možemo preporučiti pouzdane stručnjake. Najviše problema vezano za plan lokalnog arhitektonske institucije. Ove sušare za žitarice su posebne konstrukcije i često nailazimo na ograničenja  npr. u visini opreme. Ali onda se ispostavilo da se ta ograničenja mogu mijenjati ili se njima može rukovati fleksibilnije…

Postoji li radna faza koju Investitor također može napraviti ako želi uštedjeti novac, mislim tu, primjerice, na temelje za silose?

„Da, već je bilo primjera i za to.” Mnoge tvrtke imaju svoje traktore i bravare pa su sami radili montažu, a dodali smo sog servismena ili pomagali oko električne montaže. No, i tu često znaju nastati problemi, pogotovo zbog visina. Vozač traktora se neće popeti 40 metara u visinu da bi vršio montažu, tako da se ove situacije ne mogu uvijek riješiti lokalnim resursima. Investitori se najčešće mogu uključiti u poslove poput transporta ili  radovima uređenja prostora, a bolje je da se mi pobrinemo za montažu i ostalo.

Važno je da se obuka pravilno odradi

Za ovakvu investiciju mora se uzeti u obzir mnogo faktora. Kako mogu pružiti partnerima odgovarajuće informacije?

Naravno da smo u stalnom kontaktu, ali ja, primjerice, smatram važnim i naš stručni dan u Kečkemetu. Ove godine održat će se 28. studenog. Na tim događanjima obično ugostimo oko 300 sudionika. Na ovom sastanku prezentiramo tvrtku, objašnjavamo smjer u kojem se razvijamo, a naše kolege prate zainteresirane posjetioce u proizvodni pogon koji na njih uvijek ima veliki utjecaj. Oni vide kako obična čelična ploča na kraju bude gotov proizvod kao sušara ili prečistač sjemena. Posjetitelji sve to cijene jer tehnologija postaje zanimljivija. Osim toga, posjetiteljima stojimo na raspolaganju i vrijednim i zanimljivim stručnim prezentacijama.

Napomenuli ste da tvrtka ima 120 zaposlenih. Ako nekoga treba zamijeniti, koliko je to velika zadaća naći kvalitetnu radnu snagu?

Srećom, trenutno nemamo problem takve narave, ali ako netko ode u mirovinu ili na drugo radno mjesto, nije ga lako zamijeniti. Teško je pronaći stručnjake, ali nastojimo riješiti takve situacije iz kolektive obukom  sa jednog radnog na drugo radno mjesto postaviti radnika.

Trening početnika oduzima dosta vremena, a potreban je i odgovarajući živčani sistem… U školi se uči teorija, ali stvarnost je sasvim drugačija. Za fizičke radnike situacija je nešto jednostavnija, jer je većina procesa mehanizirana: postoje električni viličari i ručne dizalice, tako da ne morate dizati velike utege kao prije. Ali ni tu zamjena nije laka, moram to iskreno dodati. Prema mom iskustvu, ovdje je bitna lojalnost, većina zaposlenika je ovdje najmanje 15 godina. To također smatram ozbiljnim postignućem.

Kada osvrnete na neku inveticiju od  proteklih godina, na koju ste investiciju najviše ponosni?

Nemoguće je izabrati jedno. Primjerice, tvornica za preradu soje u Komaromu, kapaciteta četrdeset tisuća tona, bila je naš veliki projekt. No posebno je zanimljivo da smo sušaru izgradili i u mjestu Turkevu, gdje je nekada bila vojarna. 15 godina prije investicije sam na vojnoj obuci na istom mjestu skupljao opuške… Ili je uzbudljiv i naš Mezotur projekat, to nam je bila prva ozbiljna referenca, a 15 godina kasnije izgradili smo  tri puta veću postrojenje za istog klijenta. Od tada on sve svoje investicije radi sa našom tvrtkom, što za mene znači da je zadovoljan našim stavom prema vlasniku. Možda je to najveće priznanje: gdje god jednom kročimo, na većinom mjesta i u kasnijim investicijama odabiraće nas za izvođače radova…

Jošjedna uspješno realizirana investicija

06.08.2024. Bili smo pozvani na službeno na otvaranju nove investicije tvrtke Talentis Agro d.d. Gospodin Sabolč Makai je pozdravio okupljene. Bio je zadovoljan suradnjom. Bio uvjeren da će ova nova skladišna investicija malo podići razinu poljoprivredne proizvodnje u Mađarskoj, Sarvaši Agrar d.d. prijavio se na natječaj  predao ulaganje od milijardu i pol forinti.

Tvrtka je na tržištu više od 70 godina ima veliku proizvodnju u koju je uključeno nekoliko djelatnosti i ima kvalitetna zemljišta.

Vidjeli smo brojke razliku između rada nove i stare sušare. Zadovoljstvo je bilo nama da instalirana velika sušara sve prethodno navedene podatke na terenu zadovoljila. Instalirana sušara pokazuje 50% uštede plina, ekološki prihvatljivo odvajanje prašine nam puno znači, osmi toga ovim ulaganjem ostvarili smo uštedu električne energije od 75%.

Nova tehnologija koja je instalirana sposobna je sušiti 25 tona kukuruza vlagom 24% na 13.5% na sat pri kapacitetu čišćenja od 80 tona na sat u 24-satnom režimu rada.

Skladištenjem pomoću agregata za hlađenje možemo uštedjeti energiju i novac, jer naše sjme ne moramo biti potpuno osušen na 13%, budući da upotreba u industriji za proizvodnju alkohola nema potrebe za tako niskom vlagom.

Posljednje tri godine su pokazale da se malo od brojnih natječaja se realizira, izostanak rezultata u ratarskoj proizvodnji, također je vidljiv i kod tvrtke Sarvaši i Agrar d.d. Bili smo pogođeni prije tri godine velikom sušom, a prije dve  godine, uz rekordnu žetvu, mogli zaraditi sa 10 tona prinosom npr.kao kad smo imali 1 tona prinosa. Zbog klimatskih promjena, bilo bi nemoguće bez navodnjavanja da tvrtka opstane. Ove investicije koje smo realizirali zadnjih godina puno nam znače.

U cilju povećanja učinkovitosti i imajući na umu ekonomičnost proizvodnje i sigurnost hrane, pripremili smo natječaje i investicije, nastojimo istovremeno obrađivati ​​dovoljno velike zajedničke  površine, sijati kvalitetno sjeme, tretirati odgovarajućom količinom gnojiva i pratiti tretmane pesticidima i skladištiti ih na pravo mjesto nakon čićenja i sušenja.

Bjelovarski jesenski međunarodni sajam – po 31. put

U Bjelovaru, jednom od najvećih industrijskih središta Hrvatske, na 31. Jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu predstavili su se sedam mađarskih tvrtki među njima ponovi Hetech. Manifestacija je svake godine izuzetan događaj u hrvatskom gospodarstvu i poljoprivredi koji pruža jedinstvenu priliku za predstavljanje Hetechovih proizvoda i riješenja, kao međunarodne kompanije sa sopstvenom proizvodnjom i projektantskim riješenjima, kao i inovativnih poljoprivrednih tehnologijama i rješenjima.

Rujanski ciklus izložbi CED-a i njegovih partnera nastavlja se, ovoga puta u Hrvatskoj. Uz suradnju CED-a, sedam mađarskih tvrtki može se predstaviti na dugogodišnjoj poljoprivredno-prehrambenoj manifestaciji, 31. Jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu.

Na impresivnom zatvorenom štandu  imali smo dosta zainteresiranih osoba koji u narednom periodu namjeravaju svoje skladištene kapacitete proširit ili tek sad početi baviti skladištenjem. Farmeri su bili zainteresirani za automatske fabrike za pripreme stočne hrane.

Najviše pitanja je pristizalo iz oblasti kontrole i mogućnosti da se informacije budu fiksirani u dnevniku. Naravno naši sistemi svi su opremljeni sa ovim softverom. Čak ima i mogućnost za daljinsku kontrolu. Ove informacije mogu se sa jednog računala na drugi prenjeti u slučaju da je izgrađena internetska dostupnost.

Nakon tri kišovita dana ipak nismo izgubili vjeru da ćemo u buduće imati pozitivne odgovore sa klijentima sa kojima smo vodili razgovore.

U našoj tvrtki živi jedna izreka: Mi se želimo takmičiti sa kvalitetom a ne sa cijenama.

Novitet u Hetechovom proizvodnom programu

Tehnologiju paralelnog sušenja razvila je Hetech Group Zrt u Mezőhegyes, u županiji Békés, s sa atomatskim podesivom brzinom ispustom iz stupova unutarnjog dijela sušare, što pomaže upravi tvrtke Nemzeti Ménesbirtok i Tangazdaság zs ekonomsko učinkovitu proizvodnju. O investiciji László Hollósi direktor prodaje HETECH Group Zrt izvijestio je naš portal. Posebnost razvoja je u tome što je za razliku od uobičajenih izgradnje sa jednom sušarom, ovdje se ugradilo 2 komada 35-tonske sušare u tehnologiju. Ova investicija je ostvarena u centru ovog velikog agrarnog kombinata. O izuzetno modernoj opremi rekao je sljedeće:
  1. proces sušenja sjemenja temelji se na automatskoj kontroli vlage, sušara razvijena u Mađarskoj ima poseban sustav stupaca. Stoga, podešavanjem svake kolone u sušari na savršenu homogenu izlaznu vlagu, automatska kontrola u skladu s tim regulira pražnjenje svaku kolonu pojedinačno.
  2. izoliran sa sendvič panelima i recirkulacijom zraka za hlađenje žitarica, usisava se cijelim presjekom, čime se zadovoljavaju zahtjeve i uštedu energije što je značaj današnjih strojeva
  3. upravljanje je potpomognuto sa touch panelom opremljenom računalom , koja sama u sebi uključuje poseban softver HETECH proizvodnje (aplikacija se može preuzeti iz App Store ili Google Play)
  4. Zahvaljujući sustavu daljinskog nadzora, proces zahtijeva manje pozornosti vlasnika, a zahvaljujući sustavu recirkulacije zraka, dizajn je izuzetno energetski učinkovit. No, najvažnija prednost je što se ne proizvode zrna oštećena toplinom, a cjelokupnu količinu uroda karakterizira isti, homogeni sadržaj vlage na kraju procesa sušenja. Softver praktično prikazuje temperaturu u sušilici u blokovima. Sustav skladištenja radi u skladu s tim, a rezultat toga je izvrsna homogenost proizvoda i ujednačen sadržaj vlage na kraju procesa – rekao je komercijalni direktor.

Pogodan je i za sušenje sjemena za sjemensku doradu

Stručnjak je također naglasio kako je osoblje tvrtke Ménesbirtoka definisala nekoliko zahtjeva u vezi sušarom za žitarice tijekom procesa planiranja. Inženjeri HETECH-a našli su rješenja koja zadovoljavaju sve potrebe. Što se tiče željenih rješenja, László Hollósi je rekao da su aspekti razvoja bili sljedeće:
  • oprema treba biti prikladna za sušenje većine vrsta usjeva (sjeme lucerne, zrna sa klasom, kukuruza, uljane repice, suncokreta, soje) uključujući i usjeve proizvedene za sjemensku doradu (sustav se može sušiti i na temperaturi od 40 stupnjeva Celzija).
  • transport treba biti što brižniji i da poštedi zrno od raznih fizičkih uticaja
  • sa startom automatskog istovara – zahvaljujući mjeraču protoka moguće je kontinuirano pratiti koliko je žitarica prošlo kroz sušaru
  • ćelija za tranzitnu isporuku s vagom, zahvaljujući ovoj izvjedbi sa pritiskom na jedno dugme moguće je postići da onoliko gotovog proizvoda bude isporučeno na transportnom vozilu koliko je potrebno, čime se smanjuju dodatna vremena isporuke

Kapacitet sušare

Sušara za žitarice može osušiti 35 tona usjeva na sat S 10 postotnim uklanjanjem vlage (sa 24% do 13-14%). Ugrađena tehnologija ima kapacitet 80 tona na sat (transportna oprema i prečistači), te tranzitna ćelija je kapaciteta od 80 tona i sukladno sa linijom za utovar u podna skladišta.

Servis pozadina, mađarska proizvodnja

László Hollósi naglasio je da sušare koje proizvodi HETECH tehničkih problema su minimalan, servis pozadina je pouzdana i brza. Strojari tvrtke sa sjedištem u Kečkemetu vrše isporuku na cijelo područje u Centralnoj Europi. Centralno skladište ima velike količine rezervnih dijelova za strojevi za transport (redleri, elevatori i dr.), prečistači i za sušare koje se također proizvode u tvornici u Kečkemetu Tehnologijama silosa koriste se proizvoda od dva velika proizvođača-(SYMAGA i PRADO). Inženjeri tvrtke Imaju 25-30 godina radnog iskustva, tako da oni mogu predložiti mnoge prijedloge i preporuke za sudionike tijekom planiranja. Grupa tvrtki HETECH jedna je od najvećih već 10 godina na mađarskom tržištu više od 120 sušara je puštena u pogon, a više od 400 projekata je realizirano sa silosima, u kojem skladište žitarice U proizvodnom programu osim sušare za žitarice također su uključene. i mješaone za stočnu hranu.

Potražite i Vi sami HETECH stručnjake, ako razmišljate o profesionalnim rješenjima za skladištenje i sušenje žitarica!

PRVI KORACI BEZBEDNOG SKLADIŠTENJA ŽITARICA

Kako je žetva sve bliže i bliže, uskoro će početi i priprema objekata za skladištenje. Ovaj posao ne treba shvatiti olako, jer si nijedan poljoprivrednik ne može priuštiti sebi gubitak količine ili kvalitete tijekom skladištenja usjeva proizvedenih napornim radom i velikim troškovima proizvodnje. Sve počinje pripremom skladišnog prostora!

Opasnosti koji vrebaju na usjev

Usjev u skladišnom prostoru može biti izložen raznim opasnostima, koje mogu dolaziti od insekata štetočina i gljivičnih bolesti. Oni mogu uzrokovati štetu koji mogu biti smanjenja količine i pad kvalitete.

Od štetnika mogu se spomenuti one vrste koje nanose štetu u uvjetima skladištenja, kao što su lisne uši (široko poznate kao žižaci), brašnari i moljci, kao i grinje. Kao posljedica njihovih aktivnosti može doći i do izravnog kvantitativnog gubitka, ali njihova kvalitativna šteta je barem jednako važna tokom skladištenja. Potonje proizlazi iz činjenice da je cijeli životni ciklus jedinki ovih vrsta vezan uz usjev, žive u njemu, zagađuju ga svojim izmetom, odbacuju vanjski pokrov, izmet i svoje ostatke nakon uginuća. Naknadna zaštita od njih je težak zadatak, moguća je samo uz visoke troškove, često prevrtanjem usjeva, te uporabom sredstava koja sadrže iznimno opasan fosforni vodik za posebne namjene. Uslijed njihova razmnožavanja u usjevu se mogu razviti vlažna žarišta koja se zagrijavaju, i u kojima se mogu pojaviti gljivične bolesti koje su štetne pod određenim uvjetima skladištenja. Među njima (primjerice vrste Penicillium i Aspergillus) može u određenim uvjetima proizvesti mikotoksine, što može značajno narušiti kvalitetu usjeva, a time i mogućnosti prodaje kvalitetne robe. Međutim, pravilnom pripremom objekata za skladištenje usjeva štete se mogu svesti na minimum ili čak i izbjeći.

Sređivanje okoline podnog skladišta

Tijekom preliminarne zaštite od skladišnih štetočina poljoprivrednici ne moraju raditi samo u skladišnom prostoru, ona počinje u širem okruženju skladišnih objekata. Skladišni talog i ostaci požnjevenog semenja zaostali od prethodne godine – ili možda čak i od ranije – služe kao bezbjedni životni prostor za skladišne ​​štetočine, u kojem se mogu lako razmnožavati. Budući da su većina njih izvrsni osvajači prostora, sigurno će pronaći tek uskladišteni urod, ugnjezditi se u njega i pokrenuti njegovu zarazu. Stoga je jedan od prvih koraka uklanjanje i uništavanje ovih ostataka, što je obavezno ne samo oko skladišta ili tornjeva, već na cijelom području lokacije.

Preliminarna priprema objekata za skladištenje usjeva

Jedan od najvećih neprijatelja uskladištenih proizvoda je vlaga, bilo da dolazi od padavina koji prodiru kroz krov ili teku ispod proizvoda izvana, od otopljenja snijega, od vode koja kaplje iz pare koja se kondenzira na podu ili od vlage iz tla koja prodire kroz pod. Kao rezultat vlage, pokreću se negativni procesi u sjemenu, zahvaćeni dio semenja se zagrijava, što stvara povoljne uvjete za pojavu i nanose štetu skladišnih štetnika i gljivičnih bolesti.

Kod podnih skladišta sigurnost uskladištenih proizvoda znatno je ugrožena ako je skladištena u vrećama, džambo  vrećama, ako su unutar hale strojevi, razni otpad, svim onim što može pružiti skrovište skladišnim štetočinama. No isto vrijedi i za ostatke usjeva i sjemena iz prethodne godine, nakupljene u skladišnom prostoru, jer se u njima najčešće nalaze i skladišni štetnici. Uzeći u obzir ove uslove novi usjev koji se sprema skladištiti može se brzo zaraziti.

Neodgovarajući uvjeti skladištenja mogu uzrokovati gubitak količine i pogoršanje kvalitete.

Nakon što smo ispraznili  skladišni prostora, na red je došao najvažniji zadatak, temeljito čišćenje. Tijekom toga, ostatke uskldištene žitarice , krhotine ispuniti i nakupljenu prašinu otkloniti u pukotinama poda i zidova. Čišćenje mora obuhvatiti sve dijelove nosive konstrukcije koji su nekoliko metara iznad poda. Nakon toga površinu je potrebno tretirati za tu svrhu odobrenim insekticidnim preparatom. Najbolje je da se to radi cijevnom prskalicom i visokotlačnom mlaznicom, jer se njome mogu izravno tretirati elemente konstrukcije, pukotine u zidu i podu. Rad se mora obaviti s velikom količinom vode, kvašenjem. Preparati koji se u tu svrhu mogu koristiti djeluju kontaktno, pa moraju doći u kontakt sa štetočinama da bi ispoljili svoje djelovanje, a za to moraju moći dovoljno nakvasiti preostali sloj prašine, što se može postići samo na ovaj način.

Osim podnih skladišta, ne smiju se izostaviti niti čelični silosi niti betonski tornjevi gdje se mora izvršiti čišćenje se koji služe za skladištenje požnjevene žitarice. Pritom se mora pažljivo  odstraniti sa njihovih stijenki i konstrukcijskih elemenata taložena prašina i zalijepljeni ostaci sjemena, sa posebnom pažnjom na elemente ispusnog lijevka i elemente koje služe za zatvaranje ćelije (vrata). Elevatorske jama, okna i pokretne trake sustava za transport usjeva treba očistiti na sličan način, koliko je to moguće što kvlitetnije, a zatim ih tretirati insekticidnim sprejom. Naravno, da ovaj tretma mora da pokriva separatore, prečistače i svu opremu i površine sa kojima usjev dolazi u dodir.

Priprema prostora za skladištenje usjeva počinje sa temeljitim čišćenjem.

Parametri uskladištenog usjeva

Određeni parametri proizvoda koji se odlažu u skladišni prostor mogu dugoročno utjecati na njegovu kvalitetu. Usjev je živa tvar koja diše, u kojoj iznad određene vlažnosti (14,5% kod žitarica) mogu se započeti biološki procesi koji negativno utječu na kvalitetu usjeva. Međutim, niži sadržaj vlage od ovoga također može uzrokovati probleme, jer određene gljivične vrste koje su štetne u uvjetima skladištenja mogu biti aktivne u žitaricama već iznad 13%, što čak može povećati sadržaj toksina u usjevu tijekom skladištenja. Stoga usjev koji ulazi u skladišni prostor mora imati ravnomjerno raspodeljeno nizak sadržaj vlage, čak i ako se roba dolazi sa heterogenom zrelošću.

Osim sadržaja vlage, čistoća proizvoda također može utjecati na sigurnost skladištenja. Ako roba sadrži veliku količinu prašine, organskih ostataka, loma i sjemenki korova, tijekom skladištenja može doći do raslojavanja, što zbog svoje zbijenosti dovodi do kondenzacije i pojave skladišnih štetnika i gljivičnih bolesti. Počevši od ovih žarišnih tačaka, s vremenom se može zaraziti i cijeli uskladištena roba, stoga, ako je moguće, i proizvod koja vizuelnim pregledom se čini čistim treba ipak pustiti kroz prečistaču skladišni prostor.

Poljoprivrednici na polju mogu vam potvrditi koliko  muke, poteškoća i troškova je potrebno da bi se dobio dobra i kvalitetna na njihovim oranicama. Zaista bi bila šteta sve to riskirati na kraju ili pustiti da to propadne, stoga već na startu vrijedi obratiti pozornost na sigurno skladištenje uroda. I sve se to počinje sa temeljitim čišćenjem!

 

IZVOR: AGRARUNIO

CIIJENE NAMIRNICA

Iako s manjim promjenama, nakon dvije godine čini se da se zaustavila stopa pada globalnog poskupljenja hrane. Što je iza toga? – o tome piše Zoltan Forian, vodeći poljoprivredni stručnjak Erste Agrár Centra, –

U travnju je FAO indeks cijena hrane porastao već drugi mjesec zaredom. Indeks je u travnju 2024. iznosio 119,1 bodova, što je 0,3 boda (0,3 posto) viša od revidirane razine iz ožujka. Vrijednost je formirana na način da je pad indeksa cijena šećera i mliječnih proizvoda anulirala blagi rast indeksa cijena mesa te indeksa biljnih ulja i žitarica. Ipak, FFPI je pao za 9,6 bodova (7,4 posto) u odnosu na vrijednost prije godinu dana.

  • Indeks cijena žitarica u travnju je blago porastao, za 0,3 posto, ali su i dalje 18,3 posto ispod razine iz prethodne godine. Nakon tri uzastopna mjesečna pada, prosječne cijene pšenice na  svjetskom tržištu stabilizirale su se u travnju. Pritisak na rast cijena zbog zabrinutosti oko nepovoljnih uvjeta koji utječu na usjeve prije žetvu 2024. u dijelovima Europske unije, Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država neutraliziran je kontinuiranom snažnim natjecanjem među glavnim izvoznicima. Nasuprot tome, izvozne cijene kukuruza porasle su u travnju, uglavnom pod utjecajem snažne uvozne potražnje usred logističkih poremećaja zbog oštećenja infrastrukture u Ukrajini i smanjenih izgleda brazilske prinosa uoči početka žetve u ovoj državi.
  • Indeks cijena biljnih ulja također je u travnju zabilježio rast od 0,3 posto, što je najviša vrijednost u zadnjih 13 mjeseci. Neznatno povećanje odražava neto povećanje cijena suncokretovog i ulja repice, što je više nego anulirale niže cijene palminog i sojinog ulja. Cijena na međunarodnom tržištu suncokretovo i repičino ulja nastavila je rasti, potaknuta zabrinutošću zbog nastavka snažne globalnih interesovanja za kupovinu i nepovoljnih vremenskih uvjeta za jesensku uljanu repicu u nekim dijelovima Europe.
  • Indeks cijena mlijeka također se promijenio za 0,3 posto, i zabeležila  pad, čime je u travnju prekinut jednomjesečni trend rasta cijena. Najviše su pale međunarodne cijene obranog mlijeka u prahu, čemu je najviše pridonijela niska uvozna potražnja za trenutnim isporukama. U međuvremenu je cijena sira na svjetskom tržištu također blago pala, dok je cijena maslaca na svjetskom tržištu nastavila rasti zbog stalne uvozne potražnje i smanjenja zapadnoeuropskih zaliha maslaca.
  • Indeks cijena mesa u travnju je porastao za 1,6 posto, što znači da raste već treći mjesec i gotovo je došlo na prošlogodišnju razinu. Cijene na međunarodnom tržištu peradi  porasle su u travnju, podržane kontinuiranom kupnjom iz zemalja Bliskog istoka usred stalnih izazova u proizvodnji zbog epidemije ptičje gripe. Svjetske cijene goveđeg mesa također su porasle zbog kontinuirane velike potražnje velikih uvoznika, unatoč povećanoj ponudi iz domaćih izvora u vodećim zemljama . Cijena ovčjeg mesa blago se oporavila u odnosu na tržišna očekivanja. Nasuprot tome, svjetske cijene svinjskog mesa blago su pale, odražavajući slabu potražnju u zapadno Europskom tržištu i stalno slabu potražnju vodećih uvoznih zemalja, posebice Kine.

Na domaćem tržištu se vide trendovi pada. Potrošačke cijene namirnica u prva tri mjeseca ove godine porasle su za 2,9 posto, dok su domaće cijene prehrambene proizvoda pale za 6,5 ​​posto, a cijene žitarica za 29 posto (prva dva mjeseca). Cijene unutar proizvodnog lanca pokazuju paralele viđene već 2021. i 2022., ali obrnutim redoslijedom. Što se tiče izgleda, prema Ersteovim analitičarima, cijene namirnica u Mađarskoj će ove godine nastaviti rasti. Međutim, nakon značajnog rasta cijena u posljednje dvije godine, stopa rasta se vraća na konsolidiranu fazu, jednoznamenkastu brojku. Cijene poljoprivrednih proizvoda mogle bi porasti za 2-4 posto godišnje, dok bi cijene prehrambene industrije mogle porasti za 3-5 posto, a maloprodajne cijene namirnica mogle bi premašiti razinu od prije godinu dana u prosjeku za 3-4 posto.

Trend smanjenja broja gazdinstava sve uočljiviji najviše u Vojvodini – Veći posedi i digitalizacija krate spisak

Sa privatizacijom i primenom savremenih tehnologija i mehanizacije selo se sve više deli na velike i male proizvođače.

Na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku, u prvom ovogodišnjem kvartalu broj registrovanih individualnih poljoprivrednika smanjen je za 4.485 lica, odnosno za 8,1% u odnosu na isti period lane. Za bolje poznavaoce prilika u poljoprivredi, to i nije veliko iznenađenje. Posebno što su na trend opadanja broja poljoprivrednih gazdinstava ukazali i podaci decembarskog Popisa poljoprivrede, obzirom na to da ih je popisano manje u odnosu na 2018 godinu.

Od ukupno 508.365 poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji, najveći pad zabeležen je u gradu Beogradu, 12,4% a najmanji u regionu Šumadije i zapadne Srbije 7,5%. Statistika je statistika aktuelni Trend kretanja u poljoprivredi otvara pitanja Zbog čega je sve manje zainteresovanih u agraru.

Agroanalitičar Žarko Galetin ističe da manji broj registrovanih individualnih poljoprivrednika s jedne strane oslikava „tehničko” a druge suštinsko stanje u poljoprivredi.

Činjenica je da Ministarstvo poljoprivrede kroz implementaciju e-Agrara „čisti” registar poljoprivrednih gazdinstava pa je fiktivnih sve manje i ne ostvaruju prava na subvencije.

S druge strane, ima dosta toga u poljoprivredi što demotiviše poljoprivrednike i čini da odustaju od ove delatnosti posebno one koji su hteli da preko podela gazdinstava u okviru jedne porodice dobiju podsticaje. Kao uzrok manjka broja gazdinstava vidim i trend ukrupljavanja poljoprivrednih površina posebno u Vojvodini isto tako primetan je i rast površina zemlje po jednom gazdinstvu s obzirom na to da staračka domaćinstva nestaju a njihovu zemlju kroz kupovinu ili zakup uzimaju imućnilji poljoprivrednici

Pored ovih Galetin dodaje da je još jedan ne zanemarljiv razlog to što ljudi ne vide svoju perspektivu u ostanku na zemlji.

Da bi se ušlo u ozbiljan biznis u poljoprivredi potrebna su značajna sredstva za kupovinu minimum 30 do 40 haktara zemlje ne računajući pride još i nabavku mehanizacije koja je dosta skupa kaže Galetin.

Fakat da nam je selo danas takvo kakvo jeste raslojeno. Sa ukrupljavanjem poseda privatizacijom, kao i razvojem savremenih tehnologija i mehanizacije, selo je podeljeno na velike i male proizvođače. Mladi u seoskim sredinama, u eri digitalizacije, ne doživljavaju sebe kao klasičnog poljoprivrednika kao pre 30 – 40 godina. Ta vremena su prošla a većina onih sa malim posedima nije za to da se bavi klasičnom poljoprivredom već da negde radi ima redovnu platu a da se naseli selu dopunski bavi nečim novim (pčelarstvo, proizvodnja specifičnih sireva, lekovitog i aromatičnog bilja negovanje starih zanata etno i ruralni turizam itd).

 

Izvor: Poljoprivrednik novine

Velika mogućnost: mađarska hrana može osvojiti EU

Domaća prehrambena industrija trebala bi se razvijati ne samo u proizvodnji hrane visoke dodane vrijednosti, već i u području proizvodnje osnovnih prehrambenih namirnica u velikim količinama – rečeno je na konferenciji Portfolio AgroFood 2024. Prema mišljenju stručnjaka, mađarska prehrambena industrija trenutno je neučinkovita, visokog energetskog intenziteta i nekonkurentna na europskoj razini, što je pak dovelo do porasta uvezene hrane. No, uz sredstva povučena sa natječaja i investicije u idućem razdoblju, akteri sektora dobili su realnu priliku ne samo za povratak domaće proizvodnje na tržište, već i za jačanje prisutnosti na tržištima EU – a.

Prema Atili Veresu, generalnom direktoru Udruge odgovornih proizvođača hrane (FÉSZ), mađarsku prehrambenu industriju treba staviti u kontekst: mi pridonosimo 1% prehrambenoj industriji EU-a, kako u smislu proizvodnje tako i u obujmu. Međutim, domaću prehrambenu industriju karakterizira niska učinkovitost, visok energetski intenzitet, niska produktivnost i nekonkurentnost. Stručnjak je govorio i o tome kako je 2023. godine bio  je veliki pad u mađarskoj maloprodaji hrane,  iako je već u ožujku ove godine došlo do povećanja, moglo se mjeriti samo količinski, a statistika ne pokazuje odakle ta hrana dolazi  a uopće da li će se na policama maloprodajnih mjesta naći domaća hrana.

I kako je maloprodaja počela rasti, domaća prodaja i proizvodnja prehrambenih proizvoda su i dalje u padu. Drugim riječima, gubimo mjesto i prostor u trgovinama sa mješovitom robom, što je povezano sa povećanjem uvoza

– rekao je Atila Veres.

Atila Veres

Stručnjak je govorio i o tome da prema podacima iz 2021. Mađari u prosjeku troše 27 posto svojih prihoda na hranu, dok je prosjek EU-a bio 21,4 posto. U godinama 2022. i 2023. to se također pogoršalo zbog ekstremne inflacije. Generalni direktor udruge rekao je u vezi sa međunarodnim trendovima da se, na temelju podataka o potrošnji u posljednjih 3 godine, čini da je potrošačima sve manje važna održivost, dok cijena postaje sve važniji faktor.

Mađarska maloprodaja hrane prošla je kroz ogromne promjene

U proteklom razdoblju, osim poskupljenja, mogle su se uočiti i promjene pakiranja, veličine, pakiranja mnogih namirnica koje Mađari vole i traže. Za neke proizvode možda je došlo do privremene nestašice proizvoda. Ildikó Balázs, direktorica za korporativnih odnosa u Auchan Mađarska, izjavila je da je, osim poskupljenja, veliki izazov za trgovce prilagoditi se za potražnjom pojedinih proizvoda trenutnim potražnjama. Kako je rekla maloprodaja je prošla kroz vrlo široku promjenu portfelja s kojom se potrošači sada suočavaju.

Ildikó Balázs

Prema riječima Beáte Olge Felkai, zamjenice državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede, postoje proizvodi za koje poskupljenje nije iznenađujuće zbog poskupljenja sirovina, poput kave i čokolade. Prema riječima Gergelyja Giczija, zamjenika generalnog direktora Agrermarketinški Centar (AMC), smanjenje veličine ambalaže nekih proizvoda je upečatljivo, a povećanja cijena su obično vidljiva. János Ruck, izvršni direktor tvrtke Gallicoop, izjavio je da su proizvodi tvrtki pod sopstvenim markama  obično kvalitetniji i skuplji, pa je potražnja za njima osjetno smanjena. Iako cijene posljednjih mjeseci kontinuirano padaju.

Ove godine pad prometa će se zaustaviti, ali se veći oporavak još ne očekuje

Prema Balázsu Ildikóu, najniža točka bila je 2023., ali smo iz ove krize izašli, a od tada se može vidjeti oprezno povećanje u prometu, koji je još uvijek daleko od očekivanja, jer se povjerenje potrošača još nije vratilo kao u prethodnom periodu. Smanjenje od 10% osjeti se u cijelom opskrbnom lancu, što je od svih proizvođača zahtijevala naćo nove pravce. Prema riječima stručnjaka, ove godine se ne očekuje veliki porast prometa, ali ono što će se dogoditi neće nadoknaditi pretrpljene smanjenje volumena prodaje u proteklom razdoblju. Beáta Olga Felkai također primetila da se domaća potrošnja još nije vratila na postpandemijsku razinu – inače iznimnu – u prethodnih deset godina. Pritom je zamjenica državnog tajnika naglasila da se potrošači prilagođavaju trenutnim okolnostima.

Pozitivno je što prethodnim godinama nije bila primjer za razdoblje iza nas, pokrenuti su procesi po pitanju poboljšanja izgleda pakiranja, okusa i kvalitete koji će biti ugrađeni za poboljšanje proizvoda u sljedećim godinama.

– rekla je Beáta Olga Felkai.

Beáta Olga Felkai

Stručnjak je naglasio da iako je među potrošačima u prvi plan došao omjer cijena i vrijednosti proizvoda, podrijetlo i proizvođač su također sve važniji. Gergő Giczi se složio i činjenicom da je najniža točka potrošnje bila u listopadu prošle godine, kada je zabilježen pad prometa od 10 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, no od tada se situacija popravlja. Nakon takvih padova ljudi prvi revidiraju svoje izdatke za hranu – istaknula je zamjenik Uprave, koja kaže da trenutna inflacija ispod 4 posto i inflacija hrane ispod 1 posto već daje naduza  optimizam. Istovremeno, Gergely Giczi je priznao da će nakon takvog pada trebati dvije  godine da se potrošnja hrane vrati na prethodnu razinu. János Ruck vidi da je pad prometa već zaustavljen, ali još nisu doživjeli povećanje obima prodaje. Ono što je za Gallicoop bilo zanimljivo  da je potrošnja na europskom tržišu povećao isto slični procesi su se odvijali kao na domaćem tržištu.

Potrošnja se sve više okreće proizvodima s donje police

János Ruck rekao je da se u posljednjih šest mjeseci stvari nisu promijenile u dobrom smjeru za proizvođače hrane, budući da se potrošnja još više pomaknula prema jeftinijim proizvodima sa nižih polica. Gergely Giczi istaknuo je kako ne samo u Mađarskoj, već iu Europi kupci traže jeftinije proizvode.

Kod odabira proizvoda ne biraju marke od proizvođača umjesto ovog brenda biraju brend pod imenom trgovačkog lanca, te konvencionalno umjesto organskog proizvoda. Pitanje je samo hoće li to biti privremeno od nekoliko godina ili će ostati trajna trendencija?

upita Gergely Giczi.

Giczi Gergely

Prema Balázsu Ildikóu, u ispitivanjima javnog mnijenja svi žele kvalitetne mađarske proizvode, no zapravo je gotovo trećina kupaca zadovoljna uvezenom i hranom vlastitih robnih brendova trgovinskih lanaca, koja je, s druge strane, dobila veći tržišni udio. Prema stručnjaku, potrošači  ovdje mogu biti uhićeni: ako se netko navikne na visokokvalitetne proizvode vlastite robne marke trgovinskog lanca, može ga se učiniti lojalnim. Maloprodaja trenutno vodi ozbiljnu bitku za povrat potrošača, a pokušavaju ih pridobiti promocijama. Prema riječima Beáte Olge Felkai, istodobno nisu svi segmenti doživjeli pad, manje je smanjen promet proizvoda s dobrim omjerom cijene i vrijednosti.

Naticanje prehrambene industrije daju priliku domaćim proizvođačima za proboj

Gergely Giczi rekao je da će u idućem razdoblju za razvoj prehrambene industrije biti izdvojeno oko 750 milijardi forinti, uz 50-postotni intenzitet potpore, što će svakako rezultirati povećanjem učinkovitosti. Zamjenik direktora AMC-a govorio je i o tome da su domaći dobavljači izgubili tržišta pojavom međunarodnih maloprodajnih kompanija, a njihov povratak u supermarkete bilo bi od strateške važnosti. Povećanje učinkovitosti i konkurentnosti može dovesti do toga da sa tih polica istisnemo strane dobavljače, rekao je stručnjak, dodavši da bi se povećanjem učinkovitosti u sljedećem razdoblju Mađarima mogla otvoriti nova tržišta i u Europi. Prema riječima Beáte Olge Felkai, u osnovi je potrebno stvarati proizvode s većom dodanom vrijednošću, ali je također potrebno proizvoditi relativno jednostavne, velike količine osnovnih proizvoda. Ildikó Balázs je rekla da su 85% dobavljača Auchana 2000 domaći proizvođači, no ono čemu ne mogu naći alternativu na domaćem tržištu, uvozit će jer za tim postoji potražnja potrošača. Što se tiče mogućnosti, prema riječima stručnjaka, očekuje se ozbiljniji porast potražnje u prometu izuzetno kvalitetnih proizvoda. Prema riječima Jánosa Rucka, veliki problem u mađarskoj prehrambenoj industriji, a posebno u mesnoj, jest to što se samo mesobez prerade prodaje za izvoz. Kako je rekao mnogi nemaju razvijenu tehnologiju i ne mogu izvoziti mesne proizvode u velikim količini.

János Ruck

Bit će važna proizvodnja praktičnih i zdravih proizvoda

Prema riječima Ildikó Balázs, u narednom razdoblju fokus bi trebalo biti na razvoju osnovnih prehrambenih proizvoda. Međutim, trenutno postoji mnogo regulatora koji ograničavaju tržište. Kad bi maloprodajni sektor bio izuzet od toga, to bi bilo dobro za sve kategorije proizvoda, dodao je stručnjak. Ildikó Balázs također je govorila o važnosti edukacije i komunikacije vezane uz proizvode, no to bi zahtijevalo suradnju između dobavljača i trgovaca. Prema riječima Olge Beáta Felkai, „linija bez E aditiva” za proizvode u idućem će razdoblju jačati jer je sve više potrebna. Međutim, u slučaju voća i povrća, očekuje se da mađarski potrošači neće ostvariti porast potrošnje koji se može vidjeti u inozemstvu. Stručnjak je uvjeren da će pakiranje i tehnološke inovacije doći do izražaja tijekom natječaja pojedinih proizvoda. Prema Gergelyju Gicziju, dva će čimbenika temeljno utjecati na odluke potrošača u budućnosti: udobnost i zdravlje. Osim toga, bilo bi važno da mađarska prehrambena industrija održi proizvodnju bez GMO-a. János Ruck uvidio je da je potrebno nastojati postići odgovarajući obujam proizvodnje. Prema riječima stručnjaka, fokus bi u budućnosti trebao biti na razvoju visokokvalitetnih, udobnih proizvoda.

Natjecanje je nemilosrdna: jedino na ovaj način mađarska poljoprivreda može biti učinkovita

Mađarska poljoprivreda mora se mjeriti sa međunarodnim, globaliziranim tržištima. Dakle, ako govorimo o konkurentnosti ili učinkovitosti, mi ne trebamo se mjeriti sa mađarskim, bugarskim ili istočnoeuropskim, srednjoazijskim i istočnoazijskim gospodarstvima, nego s najmodernijim zapadnoeuropskim tržištima. Ovdje vlada nemilosrdno natjecanje. Ako želimo preživjeti, tome moramo ulagati u najsuvremenije procese, najbolju tehnologiju i najsposobnije ljude, radnu snagu i menadžment – rekao je Benedek Fülöp, glavni savjetnik predsjednika OTP Bank Nyrt. Stručnjak se također dotaknuo činjenicu da je mađarska poljoprivreda u vrlo teškoj situaciji, jer složenost u nekim sektorima nije na razini koja bi jasno osigurala tu međunarodnu konkurentnost. U 2023. godini Portfolio Group također je nagradio najuspješnije i najistaknutije stručnjake u poljoprivrednom sektoru, a 2023. godine posebnu nagradu žirija na konferenciji Portfolio Agricultural Sector Conference dobio je Benedek Fülöp.

Kada dođemo u ovakvu negativna situacija, kao u proteklom razdoblju, opterećeni  pandemijom, sušom, ratom i ostalim poteškoćama koje su se pojavile u poljoprivredi, moramo se pripremiti na nju tako da iz godine u godinu budemo u potpunoj ravnoteži, nekom vrstom mjere unaprijed izrađenom. Čini se da u mađarskoj poljoprivredi nema toliko rezervi kao ranijim perijodima. Klasičan primjer bio je da seljak jedan deo svoje  imovine  drži u zemlji, jedan dio na tavanu,a  jedan dio u banci, tako da trenutno ova teorija ne važi za mađarsku poljoprivredu toga sada nema, ali se mora privreda natjecati na  globalizovanom tržištu

Dakle, kada govorimo o konkurentnosti ili učinkovitosti naše privrede, mi smijemo se uspoređivati ​​s mađarskim, bugarskim, istočnoeuropskim ili srednjoazijskim gospodarstvima, nego s onima koji imaju najmoderniju zapadnu tehnologiju, i ovdje vlada nemilosrdno naticanje. Ako želimo opstati na ovom tržištu, u tom slučaju moramo pridodati najsuvremeniju proces proizvodnje, najbolju tehnologiju i najsposobniju radnu snagu i u ljudskim resursima i menadžmentu.

Mađarska poljoprivreda je u vrlo teškoj situaciji jer složenost u pojedinim sektorima nije na razini koja bi jasno osigurala tu međunarodnu konkurentnost. Između 2024. i 2028. moći ćemo integrirati subvencije i financijska sredstva u mađarsku poljoprivredu, što bi bila velika pogreška da zbog složenosti ne bi bila  vođena ciljno usmjerenim i najvišom razinom zadovoljenja potreba tržišta. Kada smo 2004. godine ušli u Europsku Uniju, pravo na potporu po veličinama površine mađarska poljoprivreda je imala  216 – 218.000 poljoprivrednika, sada ih je oko 150.000. Dakle, sama ova brojka pokazuje da se učinkovitost u veliko i  neumoljivo primjenjuje se u poljoprivrednim proizvodima i sva naša konkurenciju. Smatram da je vrlo važno da dva ili tri faktora koja do sada nisu uzeta u obzir, jedan od njih je tehnologija u obradi tla, tehnologije za zadržavanje vode u tlu, i ekonomični sustavi obrade tla. Obavezno i preporučeni sustavi moraju se ugraditi u nove proizvodne procese.

Ako pogledamo veličine potpora koju je Vlada najavila za razdoblje 2024.-2028., onda moram reći da bi to trebalo biti dovoljno za tako kompleksan razvoj gdje ponuđene prehrambene proizvode možemo plasirati na svim svjetskim tržištima. Za vertikaln proizvodni program što počinje  od uzgoja žitarica do prerade i organizacija plasmana proizvoda na tržištu, taj bi novac trebao biti dovoljan. Stoga vjerujem da će u razdoblju od 2024. do 2028. godine ulaganja u proizvodnju prehrambenih proizvoda, koja u nekim aspektima također treba biti integrirana, biti na takvoj razini da će biti konkurentna kako u Europi, tako i u svijetu, nadamo se da će ovo riješiti jedan od naših najozbiljnijih problem da proizvodimo robu sa dodanom vrijednošću. Smatram da je dugoročni razvoj bez strategije prava noćna mora sa strategijom divan san. Ako su glavni pravci za sljedećih četiri do pet godina na državnoj i sektorskoj razini dobro prognostizirani, koji važe za pojedine pravce razvoja, za učinkovitost , pozicioniranje našeg sustava, konkurentnost, učinkovitost, važno je zabilježiti kakva bi trebala biti konkretno izvršenje ovih zadataka na osnovu naših želja.

Vjerujem da ćemo, ako se te strategije uklope u ovaj četvero-petogodišnji razvojni program, moći realizirati ove investicije u prehrambenom sektoru. Danas je najveća vrijednost Mađarske njezino poljoprivredno zemljište, a moramo imati na umu da se moramo natjecati ne sa istočnoeuropskim, već i sa najnaprednijim zapadnoeuropskim sustavima. A izgradnja mlade istraživačke baze ključna je za povećanje obrazovnog kapaciteta. Za ovu zemlju moramo obrazovati svoje potomstvo kod kuće i raditi da oni ovdje opstanu i u budućnosti na ovim prostorima. U financiranje moraju biti uključeni vrlo važni elementi jer financiranjem mogu ostvariti zaštitu okoliša, vode, zraka, zaštitu zemljišta, što je bitno da bi naši unuci mogli na ovoj razini baviti poljoprivredom još dugo vrijeme.

Razmjere gospodarstvo nemilosrdno prevladava u natjecanju u poljoprivredi. Mislim da je vrlo važno da obrada tla i tehnološki procesi imaju puno veću težinu u budućnosti.

– rekao je Fülöp Benedek. Dodao je kako je uvjeren da će u razdoblju od 2024. do 2028. godine razvoj posebice prehrambene industrije biti jako značajna da će biti konkurentna iu Europi i u svijetu.

Ovime će biti rešena jedan od naših dosad najozbiljnijih problema. Smatram da je dugoročni razvoj noćna mora bez strategije, ali divan san sa dobro pripremljenom strategijom.

Benedek Fülöp govorio je i o tome da je najveće bogatstvo Mađarske danas njezino poljoprivredno zemljište. Sa stajališta konkurentnosti bitno je povećati nastavni kapacitet i razvitijati istraživačku bazu.

Naše potomke moramo odgajati da obrađuju  ovu zemlju koja je bogom dana na ovim prostorima i oni moraju ovdje raditi i živjeti i u budućnosti. Osim toga, vrlo važni elementi moraju biti uključeni u financiranje, jer se time može postići zaštita okoline koja je neophodna da bi se i naši unuci mogli preživjeti na ovim prostorima.