Neka 2025. bude godina kvalitetne hrane!

Pitanja koja postavljamo za ovu godine: Učenje nije opcija, već nužnost. Pogotovo dok se pripremamo za 2025. Cijeli poljoprivredni sektor traži uporišta koja će zaustaviti nepovoljne trendove i održati nas na putu održivog razvoja. Ne morate puno istraživati, visokokvalitetna hrana je rješenje. Ali što je to u stvari?

Mercosur

Čak i ako će ratifikacija sporazuma Mercosur od strane zemalja članica EU – a trajati jako dugo, vrijeme je da se pripremite za povećano takmičenje na tržištu. Važno je imati na umu, tna osnovu dokumenta koji je potpisan početkom prosinca nakon 25 godina pregovora, na naše tržište mogu ući samo proizvodi koji su usklađeni s propisima EU- a obezbjednosti  hrane. Teško ćemo nadmašiti južnoameričku hranu po učinkovitosti, stoga moramo graditi na svijesti naših potrošača i predanosti domaćim proizvodima. Očekujem da će 2025. započeti valovima agrarnih prosvjeda koji će se međusobno pojačavati na našem kontinentu, a to će samo po sebi privući pozornost na to. Ovo može pokazati kolikoje važno i vrlo vrijedno tržište s visokom dodanom vrijednošću.

Što europski potrošač želi?

Žele hranu koja je u vrijednost u odnosu na cijene, bezbjedna i podržava zdrav način života. Prva dva ne zahtijevaju objašnjenje, ali treće zahtijeva neko vrijeme. Teško je osporiti da sve veći broj ljudi pati od poremećaja prehrane, bolesti koje se nažalost mogu povezati s hranom koju trošimo. Sve veći dio stanovništva shvaća ovo ozbiljno. Proces je pred velikim promjenama. Sve više ljudi traži bezbjednu hranu. Oni koji se na to pripreme na vrijeme mogu imati velike koristi u buduće.

Potiče na razmišljanje da sekundarne bolesti koja potiču zbog sve lošije otpornosti tijela i zdravlja čovječanstva, je industrija lijekova koja sada ima najveću korist od ovoga. Njegov prosječni godišnji rast je znatno veći od 10 procenata.

Uzmimo ponovo udžbenike u ruke!

Oko 80 posto imunološkog sustava nalazi se u crijevima. Ako naša probava nije u redu, ona ne može obavljati svoje zaštitne funkcije. Pismeni zakoni biokemije daju objašnjenje za gotovo svaku modernu bolest. Razumijevajući ih, moramo proizvoditi hranu koja potiče zdravo funkcioniranje našeg tijela i ne uzrokuje, primjerice, trajno upalno stanje ili oštećenje bioflore probavnog sistema. To znači visoka kvalitet proizvoda. Namjerno izbjegavam konkretne primjere jer nemam želju nagađati ove bolesti. Mnogo je važnije skrenuti pozornost na tržišne mogućnosti koje nam pružaju priliku. Ali budući da smo ove godine toliko razgovarali o prilikama i izazovima uzgoja i marketinških mogućnosti merkantilne pšenice za ishranu, samo ću malo čačkati po površini.

Zašto treba da proizvodimo merkantilnu pšenicu?

  • Znamo da su odgovorno i kompleksno razmišljanje najvažniji čimbenici uspjeha kvalitetne proizvodnje pšenice. Kvalitetu pšenice određuju sorta, ekološki uvjeti i agrotehnički postupci u omjeru približno 1/3 prema 1/3. To znači da dvije trećine ovisi o nama.
  • Ne želim ulaziti u tehnološke postupke dubljr, ali bih vas želio podsjetiti da imate na umu Liebigovo minimalno načelo.
  • Usput, novac govori: u Beču je pšenica kvalitete 14 trenutno 275 eura, u Bologni i Milanu 310 eura. Kod nas je trenutno 200 eura. Mislim da mi više argumenata ne treba, ali navest ću još neke.
  • Druga stvar je promjena tržišnih uvjeta kako se Ukrajina približava EU. Samo je pitanje vremena kada će naš istočni susjed postati punopravna članica EU. No, u međuvremenu i EU svojoj pšenici određuje cijene na tržištu. Dakle, u našem je osnovnom interesu upotrijebiti svoj talenat u biljnoj proizvodnji i koji imaju drugačiji pristup od strane kupaca i kvalitetniji  su od masovno proizvedenih žitarica. Jasno je da im ne možemo konkurirati u kvaliteti stočne hrane, ali uvjeren sam da i nije potrebno.
  • Nakon 865 tisuća hektara lani posijanih pšenicom, za ovu sezonu pšenica posijano na 922 tisuće hektara. Ne znamo koji je udio toga merkantilne kvalitete. Ali kako je u vrijeme sjetve razlika u cijeni po toni bila preko 10.000 forinti u korist merkantilne pšenice, pretpostavljam da se njihov udio povećava.
  • Svaki je poljoprivrednik bolno iskusio da promjenjivi klimatski i tržišni uvjeti čine proizvodnju ratarskih usjeva dodatnih agrarnih postupaka. Ako morate više zahvata uzimati za prihod, onda to učinite s kulturom i sortom s većom dodanom vrijednošću.
  • Uvjeren sam da klimatske promjene iz godine u godinu sužavaju proizvodni potencijal merkantilne pšenice na našrm kontinentu. Zbog toga će premija za kvalitetu od sada postati sve veća i veća.
  • Međutim, kako bismo iskoristili gore navedene razlike u cijenama, moramo učiniti mnogo drugih stvari. Prvo, moramo preskočiti svoju sjenu i proizvesti mnogo više ovu pšenicu, ujednačene i visokokvalitetne količinu ovog proizvoda. Moramo se integrirati, jer zajedništvo je nit vodilja u izvozu. Ako se to ne dogodi na temelju zajedničkih interesa, dogodit će se na liniji prihoda.
  • To je neizbježno ne samo zbog širenja izvoznih mogućnosti. Razmislimo o profesionalnoj potražnji za proizvodnjom merkantilne pšenice. Po mom mišljenju, mnogi se ljudi danas čak i ne usuđuju se opredeliti upravo zbog razloga da je potrebno dosta stručnog pomoći i obučavati se. Integracija može biti velika pomoć u smislu profesionalizma i optimalizacije tehnologije. Kao i osiguravanje da sadašnji nepotrebno široki popis sorti bude dovoljno sužen.
  • Povratak na cijenu. Trenutačno je, prema podacima AKI-ja, u prosjeku mala razlika u cijeni stočne i merkantilne pšenice. Ali trebamo biti svjesni  da prosjek ipak krije ogromne razlike. Čuo sam za ugovor u kojem se za tonu kvalitetne pšenice plaćalo 100 tisuća forinti, ali nisu rijetke ponude od 85-90 tisuća forinti. Volumen kvalitetne pšenice ograničena i to će se samo povećavati i dalje cijenu.
  • Još jedan vrlo važan argument. Potražnja za merkantilnu pšenicu sve veći, a stočnu hranu treba prodati. Drugim riječima, prodaja dvaju proizvoda odvija se na potpuno različite načine.
  • Zaključak ovg članka u osnovi, na temelju gore navedenih argumenata, profesionalna odluka poljoprivrednika da proizvodi prehrambenu kvalitetu. Odabir prave sorte je ključan momenat pri odabiru. Naravno, moguće je proizvesti dobru kvalitetu od sorti stočne kvalitet, ali dobar kvalitet sa mnogo većom sigurnošću od sorti merkantilne kvaliete.

Iskustva stečena prošle godine u poljoprivredi

Zbog pada proizvodnje i uglavnom smanjenja profitabilnosti, 2024. godina u poljoprivredi mogla bi ući u anale kao godina buđenja. Vrlo je važno analizirati i ocijeniti ovogodišnje uvjete poslovanja, posebice u pogledu njihove trajnosti ovih ideja! Jer ovo je početak nove ere, u ovom pogledu nije bila loša godina. naše  uobičajena predviđanja za iduću godinu moći ćete i dalje čitati.

Prvi rezultati Istražnog Instituta za Agrar za prošlogodišnju poljoprivredne rezultate sadrži brojke koje su interesantne i stoga nose nam i poruku. U prošloj godini računato  baznim cijenama ostvarena je pad proizvodnje za 8,0%, ova brojka sa bruto dodanom vrijednošćpad od 13,1%, a neto poduzetnički dohodak od poljoprivredne djelatnosti manji je za 35,4% u 2024. godini u odnosu na rezultat u 2023. godini. Ovakav pad u poslavanju odavno nije bilo i nadamo se – da je ova informacija dovoljno jaka, da preduzmu mjere o razmišljanju o promjenama – više neće biti takvih prepreka u rastu!

Gdje je došlo do pogreške?

Svi znamo, osjećamo to i po džepu: pljoprivredna  proizvodnja sve više tone u krizu, dok uzgoj životinja počinje se stabilizirati. Nemar duga jedno desetljeće, u kojoj vjerujemo da je  biljna proizvodnja dobila veću pažnju u smislu proizvodnja, sada uzvraća udrac. Tržište se tome protivi, reforma sustava potpora daje jedan dio poteškoća. U poljoprivrednoj profesiji uzgoja usjeva, kažemo sjeme se sada odvaja od kukolja. Prema preliminarnim podacima, obujam proizvodnje biljnih proizvoda smanjit će se za 11,0 posto, dok će se obujam uzgoj životinja i proizvodnja mesnatih proizvoda u 2024. godini povećati za 4,9 posto. Udio životinja i mesnatih proizvoda u agrarnoj proizvodnji porasti od trećine u 2021. na 10 posto prošle godine, a nije teško predvidjeti da to nije kraj rasta.. S ove točke gledišta, 2021. godnia se može smatrati početkom nove poljoprivredne ere.

Druga strana proizvodnje, kretanje cijena, također je snažno kočila prošlogodišnju agrarnu proizvodnju. Prema procjenama Istražnog Instituta za Agrar, u 2024. godini razina proizvođačkih cijena proizvoda biljmoj proizvodnji i hortikulturnoj proizvodnji smanjena je za 2,4 posto, a prodaja životinja i proizvoda životinjskog podrijetla za 7,2 posto. Uslijed promjena obujma i cijena, kao i uzimajući u obzir poticaje za proizvodnju, vrijednost proizvodnje žitarica i hortikulturnih proizvoda smanjena je za 13,3 posto u u odnosu sa tekućim baznim cijenama, a vrijednost uzgoja životinja i proizvoda životinjskog podrijetla smanjena je za 1,6 posto.

Da vidimo i najbolniju točku! Proizvodnja žitarica količinski je manja za 15,7 posto, dok su njihove cijene pale za 7,3 posto. Ovo je najvažnija točka koja iziskuje intervenciju. Dva su najveća izazova koja uticali kvantitativno i kvalitativno na tržište je promijena klime, kao i pritisak na cijene zbog prekomjerne ponude na tržištu. Čeka nas teška borba u proizvodnji robe kvaltatnim sadržajem, bez toksinai i u odgovarajućim količinama (osnovna jedinica za ovo je pravac!).

Sve ovo se više ne može podržati na način kako smo do sada radili, gotovo je nemoguće. No, imamo jedan adut, kojeg do današneg dana nismo aktivirali. A to je zajednička suradnja. Molim poljoprivrednike da izađu iz svoje sjene i potraže mogućnosti u suradnjama sa partnerima na tržištu. U protivnom će se koncentracija vlasništva ubrzati i oni više neće imati utjecaja na svoje prihode.

Među neizvjesnostima vezanim za 2025. istaknuo bih carinsku politiku predsjednika Trumpa, kao i ekonomsku situaciju Kine i uvoznih kapaciteta. Ako Kina stvarno uspori uvoz, to će utjecati na cijelo globalno poljoprivredno tržište. S druge strane, definitivno jača svoju samostalnost svim poljoprivrednim proizvodima. Trend pada cijena koji je prošlu godinu karakterizirao globalno tržište što se tiče uobičajenih proizvoda će se usporiti, ali naša očekivanja su da neće prestati. Dobar primjer je soja od koje se očekuje još jedan rekordan rod.

Ono što nije sigurno jest da vrijemenski uslovi neće biti naklonjeni za proizvodnji na poljanama.

Neaktivnost će nas skupo koštati

Čini se kao da svi osjećaju pritisak da nešto preduzmu koja je imati značaj ubuduće. Proteklih nekoliko tjedana obilježilo je uzbuđenje oko podnošenja prijava za fondove EU natječaja. Nevjerojatna brojka pristiglih prijava za potrebama je zbunjujuća. Očito smo već bili gladni za poticajima i investicijama, ali nije niko računao sa time da će tvrtke toliko biti zainteresirani ! Od raspisane količine prijava je bila pet puta više kod velikih prehrambenih proizvođača i više od dva puta je  bilo intersa za izgradnju staklenika koje je isto dobrodošlo, jer će to rezultirati velikim količine domaćih proizvoda koji će bit pušteni u proizvodnju u roku od dvije godine. Ipak, zbog iskustava prošlih desetljeća, u nama se krije mali vrag: posežemo za poticajem ili tržištem. To  će otkrit vrlo brzo. U svakom slučaju, odgovornost i odabir komisija koja ulaganja će biti ekonomski isplatljiva. Spremni smo i, kao i obično, ispitujemo isplativost ulaganja i pomažemo našim klijentima u donošenju strateških odluka.

Poljoprivreda – posebno u našoj zemlji* – bila je prisiljena poduzeti mjere zbog značajnih i dugotrajnih promjena uvjeta uzgoja. Svatko tko ne promijeni svoje uobičajene prakse u ovim vremenima, naći će se u sve većoj nevolji. Iskustva iz 2024. služe kao dobar primjer za što se od sada trebamo pripremiti. (*Naša prosječna godišnja vremenska temperatura raste najbrže na svijetu.) Mogućnosti poticaja EU fondova potaknule su maštu poljoprivrednika. Čini se da su uzgajivači ratarskih kultura, koji obrađuju većinu zemlje, hrabro su počeli primjeniti nove ekonomske mjere, jer su promijenjeni klimatski i tržišni uvjeti stavili njihovu sposobnost stvaranja profita pod stalni pritisak. Međutim, vrlo je važno razmišljati duž vrijednosnih lanaca. Velike ideje mogu lako propasti ako se temelje na neizvjesnoj tržišnoj potražnji.

Zajednička poljoprivrednička  politika će se oblikovati – koja je naglašena na uobičajen način – daljnjim reformama. U tu svrhu Komisija će – kao i obično – visoko postaviti ljestvicu, kako bi se imalo oko čega pregovarati, cjenkati i popuštati. Do sada objavljene analize pripremaju se za ove pregovore. Nije slučajno da poljoprivrednici već prosvjeduju u Briselu. Niti jedna reforma nije dočekana sa velikim veseljem. Pristup poticajima ni sada neće bit lakši i svakako moramo očekivati ​​da će pitanja održivosti doći u prvi plan. Dovođenje u pitanje nezavisnog proračuna ZPP-a i osporavanje važnosti ove organizacije dotiču se osjetljivih pitanja. Drugo je veliko pitanje kakav će utjecaj novoizabrani američki predsjednik imati na donošenje odluka Europske unije.

Preporučujem da svi u lancu proizvodnje hrane ozbiljno razmotre tržišne prilike za potrošače da jedu hranu koja podržava zdrav način života kada razvijaju svoje strateške ideje. Bolesti povezane s hranom i prehrambeni proizvodima koji sprječavaju bolesti nastavit će stvarati sve značajnija ispitivanja. Novi član američke vlade također je iznio slične ideje.

Ocjenjujući 2024. godinu, budući da nacionalni prosjeci sve više pokazuju ekstremnr rezultate, ne vrijedi ih ni spominjati. Stvar je u tome da u našoj zemlji i njoj proizvođači sve više podijeljeni u zavisnosti u kojem predjelu imaju proizvodnju. Poljoprivreda posljednjih desetljeća koja iskorištava tlo sada ima negativne posljedice zbog klimatskih promjena.

Moja posljednja misao: oni koji ostanu neaktivni, ispast će sa tržišta.

Izvor teksta : Internet

4. STRUČni DAN U ORGANIZACIJI HETECH d.d. : U fokusu je bio program o hlađenju žitarica

Grupa poduzeća HETECH jedna je od vodećih mađarskih tvrtki na području planiranja, izgradnje i izvedbe skladišta za žitarice – sustavi sa čeličnim silosima, podna  skladišta – sušara i prečistača usjeva te njihove ugradnje kao cjeloviti sustav tehnoloških postrojenja. Iza sebe imaju više od 300 realiziranih investicija i izgradnju blizu 1.500.000 tona skladišnog kapaciteta u zadnjih 26 godina kod nas i u susjednim zemljama. Tvrtka je vjerna inovacijama: njen tim mladih inžinjera radi na kontinuiranom razvoju HETECH – ovih proizvoda, proizvodnih tehnoloških sustava i njihovih kapaciteta. Grupa tvrtki predstavlja u svakom pogledu nove i novije ideje na stručnim danima uz sve veći interes Posjetitelja.

Stručni dan u organizaciji HETECH – a bila je  usmjerena na tehnologiju skladištenja  hlađernjem žitarica. Četvrti profesionalni skup 2024. koji je održan 28. studenog u Kecskemétu pod nazivom „Inovacije i razvoj na području skladištenja žitarica, sušenja i čišćenja usjeva“.

Skladištenje agregatom za hlađenje: ekonomično, ekološki prihvatljivo

Tvrtka CONSERGRA proizvode agregate za hlađenje – španjolska tvrtka osnovana prije 50 godina – standardni modeli Conserfrio prvenstveno se koriste za skladištenje žitarica hlađenjem, isto može se konzervisati sjemenke i peletirana stočna hrana. Tvrtka ovu tehnologiju predstavlja kao najekonomičniji i ekološki prihvatljiv način očuvanja kvalitete žitarica. (Izvor: consergra.com) Na ovaj način mogu se izbjeći tipični problemi očuvanja sjemena; razvijanje topline, razmožavanje insekata, fermentacija, plijesnivost, toksine, gubitak mase sjemena zbog metaboličkih procesa što dovodi do kondenzacija vode.

Jedna od velikih prednosti skladištenja hlađenjem je upuhivanje suhog dehidriranog zraka niske temperature, proizveden hladni zrak ulazi u donji dio silosa. Taj zrak počinje hladiti zrna donjih slojeva, potiskuje toplinu, koja apsorbira toplinu cijele mase skladištenog zrna dok putuje prema gornjim slojevima. Topli zrak napušta silosi kroz gornje otvore silosa. Hlađenje se završava kada zrak koji izlazi iz silosa gdje smo skladištili žitaricu postigne željenu temperaturu skladištenja. Termometri silosnih sustava prikladni su za ovu svrhu, jer temperatura hlađenja uvijek mora biti odabrana prema željenim ciljevima skladištenja. Još jedna prednost je kontinuirana upotrebljivost koja ne ovisi o vanjskoj vlazi i temperaturi. U usporedbi s trenutnom potrošnjom normalne ventilacije, parametri potrošnje energije su bolji kada se gleda vremenski interval skladištenja. U slučaju podnih skladišta proces  hlađenja je sličan onome koji se odvija u silosima.

CONSERFRIO, tehnologija hlađenja žitarica

Skladištenje žitarica hlađemjem je bila glavna tema konferencije – pored HETECH-ove sušare za žitarice s alternativnom toplinskom energijom – o čemu je Joan Rius (CONSERGRA) održao prezentaciju tehnologije hlađenja. Naglasio je: ovo je najisplativiji i ekološki najprihvatljiviji sustav za očuvanje kvaliteta žitarica, sjemena i lako kvarljivih žitarica. Proces se temelji na upuhivanju zraka pod visokim pritiskom u proizvod koji se skladišti u rasutom stanju – pod precizno kontroliranim higrometrijskim uvjetima. Sustav je prikladan za sve vrste žitarica i lako kvarljive pelete stočne hrane.

Među prednostima, stručnjak je naveo, između ostalog, minimalizovane gubitka mase i kvalitete proizvoda tijekom skladištenja (80-90% smanjenje gubitka); poboljšava potencijal klijavosti sjemena općenito; u slučaju uljarica, sprječava oksidaciju prirodnih ulja i masti u sjemenu. Zahvaljujući higrometrijskoj kontroli može se izbjeći prisutnost insekata, plijesni i toksina.

Može se koristiti u betonskim silosima i metalnim silosima, u silosima s konusom ili ravnim dnom. Ne zahtijeva nikakve izmjene na postojećoj opremi, što odgovara tradicionalnoj ventilaciji, a njegov ventilacijski kanal prikladan je za prihvat ventilicajskih elemenata rashladnog sustava, rekao je španjolski stručnjak.

HETECH inovacija: alternativna opskrba energijom u sušarama žitarica

Priprema toplote iz otpada i nusproizvoda i njegovo korištenje u sušarama kao zamjena plina – Laszo Kardoš, vanjski stručnjak i voditelj projekta, pokrenuo je razvoj ove nove tehnologije za iskorištavanjem i spaljivanjem nusproizvoda koji nastaju tijekom čišćenja i sušenje žitarica. HETECH-ov partner u ovoj novoj inovaciji je bila tvrtka Anthera d.o.o..: kao probno postrojenje, HETECH je izgradio postrojenje za čišćenje, sušenje i skladištenje žitarica na lokaciji ove tvrtke Anthera. Koristeći vlastitu tehnologiju, gdje se nusproizvodi čišćenja, pa čak i drvene sječka proizvedene drugdje, sagorevanjem se dobiva toplinska energija za sušenje usjeva.

Na Stručnom danu, dr. Laslo Kardoš je u svojoj prezentaciji pod nazivom „HETECH sušare za žito s alternativnom opskrbom toplotne energije” prezentirao je rezultate i glavne elemente procesa, a zatim je naveo značajke HETECH – ove sušare. Toplotna mapa; Uzorkovanje i mjerenje vlage požnjevenog usjeva po vertikalnim kolonama; Varijabilnost brzine prolaza po po kolonama unutar modula sušare; Optimizovana protok toplog zraka za sušenje po modulima sušare; Inteligentna recirkulacija toplote sa modula za hlađenje žitarica. Rješenja koja se koriste tijekom zamjene plina su: Višernamjenski prijenos toplote; Primarno razrjeđivanje i miješanje dimnih plinova; Odvajanje iskre; Sekundarno razrjeđivanje i miješanje dimnih plinova; Toplinska energija za potrebe; Proizvodnja homogene sredine za sušenje s isključivanjem mogućnošću požara.

„Danas, kao jedini proizvođač sušara u svijetu, HETECH rješava opskrbu toplinskom energijom za sušenje bez vanjskog nositelja toplinske energije, s otpadom koji nastaje tijekom čišćenja i s drugim otpadom koji nastaje od strane prerađivača“, izjavio je stručnjak ove teme.

Fuzija  AlphaVet-HETECH

Tibor Janoša, direktor AlphaVetovog odjela Anitech, vanjski stručnjak, govorio je o detaljima fuzije AlphaVet-HETECH u svom stručnom izlaganju, nabrajajući projekte jedan po jedan, uključujući sveobuhvatni zajednički projekt štale za brojlere u predjelu Kunšaga, koji će se realizirati u nekoliko faza. Predstavio je korporativne dijelove tvrtke, poput divizije ATD, gdje se „može pronaći sve što je bitno za stočarstvo. Uključuje trgovinu opremom, kompletne stočarske tehnologije, projektiranje i montažu ključu ruke – bilo da se radi o pilićima, svinjama, malim preživačima, hranidbi goveda, dezinfekciji, pa čak i ventilacijskoj tehnici.”

„što je potrebno znati”

Nakon prezentacija uslijedila je stručna predavanja na kojoj su sudionici mogli svoje znanje produbiti o temi čišćenja usjeva. Inženjeri dizajna Zoltan Nađ i Jožef Sapanoš (HETECH Grupa d.d.) održali su stručnu prezentaciju koja se bavila praktičnim pitanjima čišćenja usjeva, au drugom dijelu, Laslo Kardoš i Laslo Dušnoki govorili su o „što biste trebali znati o HETECH sušarama s alternativnom toplinskom energijom, od rešetke do ciklofana.”

Izložba strojeva i obilazak radionice HETECH – a nije nedostajao iz programa 4. stručnog dana, na kojem je hala bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a brojna stručna pitanja ukazivala su na zaintereovanost i uspjeh ovogodišnjeg događaja.

Ovim bi svim našim Posjetiteljima na našem vebsajtu Klijentu i Partneru

Želimo ugodne Blagdane i Uspješnu Novu Godinu!

Stigla je zabrinjavajuća vijest o europskom žitu: problem postoji, i to nije ni tako mali

Proizvodnja žitarica u Europskoj uniji suočava se s ozbiljnim izazovima, što izaziva zabrinutost u sektoru. Nepovoljni vremenski uvjeti, visoki troškovi proizvodnje i konkurentnost ukrajinskog uvoza moglo bi zajednički smanjiti proizvodnju žitarica u EU-u na najnižu razinu viđenu od 2007. godine. Ova situacija nam pokazuje ne samo kvantitativne već i kvalitativne probleme, što predstavlja dodatni pritisak na poljoprivrednike EU – a, piše Euronews.

Dužnosnik Europske komisije Pierre Bascou nedavno je tijekom sastanka sa predstavnicima Europskog parlamenta izrazio zabrinutost zbog stanja u proizvodnji žitarica. Prema prognozama, ovogodišnja proizvodnja bit će samo 255,6 milijuna tona, što je 9 posto manje od povijesnog prosjeka.

Ova sezona bila je posebno puna raznih izazova zbog niza nepovoljnih vremenskih neprilika za žetvu.

izjavio je Bascou. Suša u jugoistočnoj Europi i obilne jesenske padavine negativno su utjecale na količinu i kvalitetu urod. Pad proizvodnje djelomično je uzrokovan smanjenjem obrađenih površina pod žitaricama, a djelomično i padom prinosa u ključnim regijama Europske Unije. Francuska, jedan od najvećih proizvođača, posebno je teško pogođena ovom situacijom. Francuski uzgajivač žitarica Cédric Benoist, koji je također predsednik radne skupine EU – a za oblast žitarica poljoprivrednog udruženja Copa-Cogeca, rekao je za Euronews:

Ove je godine za berbu u Francuskoj nerentabilna. Jednostavno ne možemo još dugo izdržati ovu negativnu situaciju nastalu na tržištu žitarica.

Pad je posebno primjetljiv u proizvodnji kukuruza, koja se procjenjuje na 58 milijuna tona, 12 posto ispod povijesnog prosjeka. Očekuje se žetva obične pšenice od 112,6 milijuna tona, što je 11 posto ispod prosjeka. Jedino se kod ječma očekuje blagi porast u odnosu na prošlu godinu, ali i to je samo 5% ispod povijesnog uroda.

Osim problema zbog količine, ozbiljnu zabrinutost predstavlja i pad kvaliteta.

Mnogi usjevi pokazuju niže količine proteina ili su kontaminirani alkaloidima, što može ozbiljno utjecati na kvalitetu. Kao rezultat toga, mnoga isporučena roba žitarica reklasificirane iz prehrambene klase u stočnu klasu ili biomasu, time značajno smanjujući prihode poljoprivrednika. Unatoč niskim obimom proizvodnje u EU-u, globalni konkurenti mogu dostsviti obilne količine žitarica, proizvodnju držati pod niskim cijenama. Situaciju dodatno pogoršava priljev jeftinijeg žita iz Ukrajine, što dodatno generira niske cijene. Iako su cijene gnojiva i stočne hrane pale za 8 posto u trećem tromjesečju 2024., ukupni troškovi proizvodnje i dalje su znatno viši nego 2020. U Francuskoj su, primjerice, prosječni troškovi proizvodnje bili su 1512 eura po hektaru u 2021. godini i porasli su na 2025 eura po hektaru u 2023. godini. U Irskoj primjerice isti ovi troškovi porasli s 1330 eura na 2199 eura po hektaru u istom razdoblju.

Neaktivnost će biti skupa na kraju

I 2024. godina, koja je polako iza nas, bila je puna uzbuđenja, odnosno zadataka na svim nivoima. Rukovodstvo tvrtke će odlučiti hoćemo li imati šansau poslovanju ili ćemo se suočavati sa izazovima u poslovanju. Ako ne reagiraš na vrijeme, ispadašsa tržišta. Naktivnost i čekanje danas mogu puno koštati. Evo nekoliko strateških riješenja kojima sam sastavio.

Iako je indeks poljoprivrednih cijena u rujnu 2024. ušao u pozitivnu zonu, ovaj indeks je još uvijek izrazito negativan (-12,3%) ako se gleda u prvih devet mjeseci ove godine. Domaće cijene prehrambenih proizvoda pokazuju ubrzani rast (rujan 4,5% godišnje). Iz svega toga potrošači vide prosječno povećanje cijena od 2,3 posto. Do kraja godine očekujem daljnji polagani rast cijena na svim poljima prehrambenih proizvoda.

Čini se da svi osjećaju potrebu da zakorače u ovaj proces. Proteklih nekoliko tjedana obilježilo je uzbuđenje oko podnošenja zahtjeva natječajima za EU potpore. Nevjerojatna velika količina potrebe za finansija za ulaganje je nevjerojatna. Naravno, već smo bili u velikom isčekivanju novih  subvencioniranih ulaganja, ali kako to! Peterostruko veći broj prijava na natječaje za prehrambenu industriju, te više nego dvostruki „prepotpis” za plastenike je dobrodošao,veliki nedostatak što se iz njih tek za dvije godine će stati u proizvodnju i mogu pokrenuti na tržištuda se cijen stabilizuju. Ipak, zbog iskustava prošlih desetljeća, u čovjeku se krije mali vrag: posegnemo li za potporom ili da tržište bude ekonomski u ravnoteži. To ćemo uskoro vidjeti. U svakom slučaju, odgovornost pri izboru pobjednika na natječaju komisije je od izuzetnog značaja. Spremni smo i – kao i obično – ispitujemo da ulaganja budu ekonomski isplativi i pomažemo našim klijentima u donošenju strateških odluka.

Poljoprivreda – kao takva ne samo u Mađarskoj, ali ponajviše u našoj zemlji* – bila je prisiljena poduzeti mjere modernizacije zbog značajne i trajne promjene uvjeta proizvodnje. Oni koji ne promijene svoje uobičajene prakse tijekom ovih investicija, doći će u sve veće probleme. Iskustva iz 2024. pokazuju kao dobar primjer za što se od ove godine trebaju tvrtke računati . (*Imamo najbrže rastuću godišnju prosječnu temperaturu na svijetu.) Raspisani natječaji potaknule su maštu poljoprivrednika. Uzgajivači ratarskih kultura, koji obrađuju većinu zemlje, čini se da su hrabri u ulazak da otvore prema novim sektorima proizvodnje, budući da su promijenjeni klimatski i tržišni uvjeti a njihovu sposobnost ostvarivanja profita doveli pod stalni pritisak.

Međutim, vrlo je važno razmišljati duž lanaca potrošnje. Sjajne ideje lako se mogu raspasti zbog neizvjesne potražnje na tržištu.

Zajednička Agrarna Politika bit će oblikovana daljnjim reformama – na izrazito uobičajen način. Za to će Komisija – također kao i obično – postaviti ljestvicu visoko, kako bi se imalo o čemu raspravljati, nagađati i na kraju doći do kompromisnog rezultata. Analize koje su dosad objavljene pokazuju ovaj pravac.. Nije slučajno da poljoprivrednici već prosvjeduju u Briselu. Niti jedna reforma nije dočekana sa veseljem kod poljoprivrednika. Pristup potpori ni sada neće biti pojednostavljen, a sigurno je da će aspekti održivosti i dalje biti u prvom planu. Preispitivanje neovisnog proračuna ZAP-a i preispitivanje temelja svakog stupa dotiče osjetljive točke. Veliko je pitanje i kakav će utjecaj ponovno izabrani američki predsjednik imati na donošenje odluka u Europskoj uniji.

Moja preporuka je da svi u lancu potrošnje hrane ozbiljno razmotre tržišne mogućnosti kada razvijaju svoje strateške ideje, da proizvode prehrambene proizvode koja podržavaju zdrav način života potrošača. Bolesti povezane s ishranom i hranom za prevenciju bolesti stvarat će sve više burnih pitanja. Novi član američke vlade također je iznio slične ideje.

Tijekom pregleda rezultata iz 2024. godine, budući da nacionalni prosjeci prestaju pokazati sve manje ekstremnih rezultata, o njima ne vrijedi ni govoriti. Stvar je u tome da se država i njeni proizvođači sve više raspadaju na dijelove. Poljoprivreda proteklih desetljeća koja je iskorištavala tlo sada uzvraća udarac klimatskim promjenama. Tržište se tome protivi, reforma sustava potpora se ne može bez dogovora da se izvrši. U profesiji agrarne proizvodnje sad će odvojiti sjeme od kukolja.

Ispitajmo gdje se generiraju naši prihodi! Promjena uvijek moramo započeti procjenom trenutne situacije. Kada procjenjujemo vlastite sposobnosti, bitno je naznačiti koliko energije trošimo na koje aktivnosti. Pokazat će se da su skladištenje i prodaja ono na što trošimo najmanje vremena, a najviše utječu na naše prihode. Ostale aktivnosti tome najviše mogu pridonijeti optimizacijom, smanjenjem troškova i povećanjem učinkovitosti.

U 2025. ovogodišnji uspješan uzgajivač bit će onaj koji odmah izvrši promjene u svim elementima svoje djelatnosti. Naravno, sadržaj humusa neće odjednom biti veći ili možemo početi zalijevati naše parcele, ali mora biti fleksibilni prema prilagođavanju novim potražnjama. Ovo neće ići sama od sebe. Morate zajednički raditi s partnerima koji vam pomažu pokazati odgaovarajuće tehnologije i metode.

Trendovi i tehnologije skladištenja usjeva

Nedavne promjene u klimi naše zemlje i u svjetskom gospodarstvu dovode poljoprivrednike u vrlo tešku situaciju pod kojim se podrazumijeva preispitivanje proizvodnih sustava razvijanih u posljednjih pola stoljeća, Slušamo na raznim konferencijama, da osim teritorijalnog strukturiranja, pored uzgoj aktualnih ratarskih kultura može pružiti sigurnost proizvođačima da pronalaze nove kulture i počnu uzgoj novih kultura.

Promišljanje struktura proizvodnje usjeva, ne završava s proizvodnjom usjeva na  poljanama. Uslovi koje nakon skladištenja požnjevenih usjeva osiguvaramo, zajedno s uzgojem usjeva na poljanama, je također u velikim promjenama.

Sposobno za skladištenje

Sve više i više biljnih kultura pogodnih za skladištenje znači da tehnologije moraju zadovoljiti sve više i više različitih potreba, no vrlo je važno zapamtiti da je skladištenje uvijek moguće samo u slučaju usjeva s idealnim biološkim, kemijskim i fizikalnim svojstvima.

Znatan dio prva dva svojstva, (biološka i kemijska svojstava,) je određeno već tijekom ratarske tehnike na polju i isto važi i za žetvu. Nakon žetve, fizikalna svojstva požnjevenog usjeva su ona koja možemo poboljšati u velikoj mjeri, ta svojstva su sljedeća: čistoća, vlažnost, temperatura skladištenja. Pored pravilnog skladištenje, barem je jednako važno da imamo moderan i univerzlni precistac kao i najmoderniju sušaru za zitarice.

Nakon što se usjev dovede u stanje pogodno za skladištenje, potrebno je razmotriti i održavanje odgovarajuće higijene i čistoće unutar skladišnih objekata, ne samo u skladišnom prostoru već iu njenoj okolini te u strojevima koji transportuju žitarice u skladište.

Odabir željenog vremenskog perioda za  skladištenje čini značajnu razliku u korištenim tehnologijama, pogledajmo sadržaj vlage pri skladištenju nekih biljaka koje se uzgajaju na značajnim površinama.

Vrsta žitarice Vlaga periiod skladištenja bez provjetravanja/bez hlađenja
Pšenica ispod 14% na dugi period
među 14 i 15% srednji period
među 15 i 18% kratki period/privremeno
Kukuruz ispod 14% na dugi period
među 14 i 15% srednji period
među 15 i 16% kratki period/privremeno
Suncokret među 6 i 8 % na dugi period
među 8 i 9 % srednji period
među 9 i 11 % kratki period/privremeno
Vrsta žitarice Vlaga periiod skladištenja bez provjetravanja/bez hlađenja
Uljana repica među 7 i 8% na dugi period
među 8 i 10% srednji period
među 10 i 12% kratki period/privremeno
Soja ispod 14% na dugi period
među 14 i 15% srednji period
među 15 i 16% kratki period/privremeno
Ječam ispod 14 % na dugi period
među 14 i 15 % srednji period
među 15i 18 % kratki period/privremeno
Uljana repica među 7 i 8% na dugi period
među 8 i 10% srednji period
među 10 i 12% kratki period/privremeno
Pivski ječam ispod 14,5 % na dugi period
među 14,5 i 15,5% srednji period
među 15,5 i 17% kratki period/privremeno
Tritikala ispod 14 % na dugi period
među 14 i 15 % srednji period
među 15i 17 % kratki period/privremeno
Raž ispod 14 % na dugi period
među 14 i 15 % srednji period
među 15i 17 % kratki period/privremeno
 

 

Sirak

 

 ispod 14 % na dugi period
među 14 i 15 % srednji period
među 15 i 16% kratki period/privremeno

Na podatke navedene u tablici također utječe visina skladištenog usjeva i ako želimo prodati urod, tada mora biti ispunjena uslov sadržaja vlage za dugotrajno skladištenje.

U tablici nisu navedeni usjevi koji se u današnjim uvjetima proizvodnje sve više se šire, poput zobi, komorača, djeteline i drugih. Pogledajmo koje su moguće tehnologije skladištenja i njihove uslove. Mogućnosti tehnologija skladištenja mogu se grupisati na nekoliko načina. Sada pogledajmo jednostavan pristup postupak sa građevinskim radovima i postupak koji ne iziskuje negrađevinske radove.

Skladišta sa negrađevinskim radovima

Vanjsko skladištenje rastresitih proizvoda vrlo je rijetko korišteno vrsta skladištenjea u Europi. Kada se vodonepropusni foliju postavimo na pripremljeni zemljišni pod i na njega se izručzjemo proizvod. I također nije baš uobičajen metoda u modernoj poljoprivredi, budući da je dugi vremenski period i proces intenzivnog ljudskog rada.

Ono o čemu treba više razgovarati je skladištenje u folije, ovo je već dobro poznata i široko korištena metoda na poljima nekoliko usjeva i stočne hrane u zapadnoj Europi i kod nas. Ova tehnologija je brza, visokoučinkovita,ekonomski isplativa. a omogućuje dugotrajno skladištenje žitarica, osim parametara kvalitete i provjerljivosti zahvaljujući hermetičkom skladištenju, pogodan je i za skladištenje vlažnije robe.

Tehnologija zahtijeva stroj za punjenje i stroj za pražnjenje za skladištenje predviđenog prostora mora se pripremiti vodoravna betonska podloga. Površina mora biti vodoravna, glatka i ravna, ako ne ispunimo ove uslove skladištenje unutar folije, teško je rgarantovati očuvanje kvalitet, naravno, folija je puno osjetljivija na mehaničke uticaje od čelika i betona i više je izložena štetama od glodavaca, ne samo na usjevu, već i na foliji, također nije zanemarivo da ovaj sustav nije pogodan za srednje i dugotrajno skladištenje uljarica.

Skladišta sa gradevinskim radovima

U Mađarskoj i zapadnoj Europi su najraširenije metode skladištenja. Sa ovom postupkom se može kvaliteta sjemenja osigurati i ova metoda je najčešće korištene i najjednostavnija Građevinsko  rješenje skladištenja može biti šator za skladištenje žitarica .Zgrada može biti  mobilna na betonskoj podlozi smenje između ili iznad mobilnih betonskih elemenata. Može se brzo izgraditi zaštita za žitarica od vremenskih uvjeta na srednji i dugi rok.

Visina skladištenja proizvoda je ograničena na osnovu proporcionalne nosivosti betonskih zidova, stoga je njihov kapacitet skladištenja manji u odnosu na njihovu tlocrtnu površinu.

S obzirom na problematiku izloženosti ekstremnim vremenskim uvjetima, dugotrajnosti, zatim ventilacija, izolacija i otklanjanje  pare je dosta teško, ovo rješenje kod nas nije rašireno. Daljnjim razvojem materijala koji se koriste ova metoda može doći do izražaja u manjim poljoprivrednim gazdinstvima zbog ekonomične veličine, a višenamjenska upotreba također može biti prednost.

U Mađarskoj je najraširenije skladištenje usjeva u podnim skladištima. Mala i srednja gospodarstva rado grade ovu vrstu skladišta kao prvi kora., I budući da se nekoliko namjenskih objekata koristi ne samo za skladištenje žitarica ali i za skladištenje strojeva za skladištenje  umjetnog gnojiva i druge opreme. Podna skladišta se mogu lako mehanizirati a kvalitete proizvoda mogu se lako kontrolirati, međutim, održavanje objekta je teža.Ventilacija se može lako riješiti korištenjem parofolije i izolicionih elemenata. Kondenzacija se može minimalizirati. Korištenjem mobilnih pregrada više proizvoda se može istovremeno držati  u skladištu.

U usporedbi s njihovom površinom, u njih se može smjestiti više usjeva nego u šatoru. Za istovar žitarica u svakom slučaju potreban je utovarivač. Provjetravanje i prevrtanje žitarice u ovom slučaju je dosta mukotrpan rad. Skladištenje na ovaj način iziskuje dosta živog rada i vremenski period manipulacije je dosta dugačak.

Najučinkovitiji način da se uštedi prostor unutar farme i da se može automatiziovati je  silos za skladištenje usjeva, u njih se može skladištiti najviše usjeva po kvadratnom metru. Silosi za skladištenje usjeva lako se mogu provjetravati kroz ventilacijske kanale ugrađene u betonsku podlogu, Perforirana površina može se čak i u cijeoj promjeru podne površine može se izgraditi. Ventilacijska haube mogu odstraniti nastalu paru, sa ventilatorima ugrađenim u haube silosa čime se može dodatno poboljšati uvjeti provjetravanja.

Može se dobro pratiti temperatura usjeva, čak i uz sadržaj vlage usjeva, njegov utovar i istovar može se izuzetno dobro mehanizirati, može se čak i automatizovati, potreba za živom radnom snagom je minimalna, zahvaljujući ovim značajkama, koristi sve više i više, bez obzira na ekonomsku veličinu.

Promjene u sustavima skladištenja spomenute u uvodu najčešće su u slučaju tornjeva, ali i ovdje treba vidjeti razliku kod malih i srednjih gospodarstva i velikih gospodarstva. Čak i poljoprivrednici manjih ekonomija manje silose ali veći broj, za kapacitete od 500 do 600 kubnih metara/komadu, dok velike farme preferiraju manji broj, ali veće silose kapaciteta od tri do četiri tisuća kubičnih metara/komadu ili još veće.

Kontrola usjeva u skladištima

Unutar različitih tehnologija skladištenja koristimo različite metode kontrole kvalitete i održavanje kvalitete, nije tajna da su one uglavnom moguće samo uz tehnologije povezane s gradnjom, u nekim slučajevima mogućnost istih treba implementirati već tijekom izgradnje. Neke tehnologije se mogu implementirati i naknadno Stanje kvalitetate  usjeva i rezultirajuće promjene mogu se najjednostavnije ispitati kroz fizikalne parametre usjeva. najčešći način za to je mjerenje njegove temperature.

Mjerni instrumenti mogu biti ugrađeni fiksni ili mobilni; fiksno ugrađeni mjerni kabelovi koriste se u silosnim skladištu usjeva jer ti kabeli ne ometaju proces utovara i istovara; ovi kablovi mjere temperaturu usjeva u različitim mjernim položajima. Možemo  mjerenjem ručnim mjeračem ili pomoću računala čak i putem sustava utemeljenog preko oblaka, dobit informacije svih promjena koje se mogu dogoditi tijekom skladištenja, šalju alarm, položaj i broj termometara također je iznimno važan. Pri punjenju silosa potrebno je paziti da se instalirani termometar ne pomiče.

Mobilni mjerni instrumenti mogu se koristiti u podnim skladištima i skladištima tunelima folije, najčešće rješenje je mjerno koplje koje se nakon skladištenja uvlači u usjev na određenim mjestima i prati temperaturu usjeva na više mjernih točaka, a ilustrirano je mojim ručnim uređajem, računalom ili gsm primerom putem prijenosnog sustava.

Navedeni uređaji mogu se dopuniti i kontrolnim točkama pogodnim za mjerenje sadržaja vlage

Senzor temperature je dovoljan da spriječi oštećenje usjeva, ali čim temperatura poraste i senzor to otkrije, u najgorem slučaju će biti prekasno da se spriječi oštećenje, međutim, postoji metoda koja može ukazati na prisutnost mikroorganizama i insekata prije porasta temperatur. Oprema radi na principu kada mikroorganizmi i plijesni konzumiraju šećer u zrnu proizvode škrob ili veliku količinu ugljičnog dioksida a insekti i plijesni svojim disanjem također i uveliko zaslužni za emisiju ugljičnog dioksida koja ulazi u uskladišteni prostor, razvoj ugljičnog dioksida se odvija puno prije početka porasta temperature, tako da možemo na vrijeme poduzeti odgovarajuće postupke odmrzavanja.

Skladištenje u silosima

Najčešće rješenje je prevrtavanje, provjetravanje, hlađenje primjenjivi su u tehnologijama skladištenja usjeva povezane s gradnjom.

Prevrtanje semenja

Prevrtanje  je proces koji se može riješiti pužnim transporterom i pomoću utovarivača, a proces grabljanja gornjeg sloja usjeva također je uobičajena praksa podnih skladišta za prevrtanja usjeva i lako se može riješiti sama rotacija usjeva. No ovdje se najvećim dijelom pomiče središte stupca usjeva, pa ako imamo odgovarajuće mjesto, bolje rješenje je prenijeti usjev iz jednog silosa u drugi, jer se na taj način pomiče usjev kao cjelina, grabljanje vrha stupca usjeva također ima blagotvoran učinak na gornje slojeve.

Prevrtanje zitarica, hlađenje

Tijekom provjetravanja usjeva tijekom hlađenja, zrak se dovodi u skladište uz pomoć zračnih kanala koji se nalaze u podu ili na podu, oni se uglavnom koriste za tornjeve silose, koji su već ugrađeni tijekom izgradnje.

Za podna skladištenje također postoje mobilna rješenja, jedno od njih je postavljanje ventilacijskih tunela, ali njihova krhkost otežava skladištenje. Drugo rješenje je potpuno mobilni sustav ventilacije zrna, koji se može koristiti gotovo posvuda, ali njegov kapacitet hlađenja je nizak.

Ako možemo ohladiti proizvod na 10 -13ºC stupnjeva, na ovoj temperaturi štetočine i mikroorganizmi postaju neaktivni, pa nisu opasni na proizvod koji se skladišti, pretjerano ohlađen proizvod također predstavlja rizik, jer toplinska razlika nastala tijekom skladištenja može uzrokovati kondenzaciju pare na površini proizvoda, a može doći čak i do ponovnog vlaženja proizvoda.

Proizvodi se hlade okolnim zrakom u gotovo svim slučajevima na malim, srednjim, pa čak i velikim farmama, ovdje morate obratiti posebnu pozornost na temperaturu i vlažnost dovedenog zraka ako su proizvodi sklašteni na mnogo višoj temperaturi u odnoisu sa idealnom. skladišnoj temperaturi, hlađenje se mora provoditi u fazama (ispod 64% relativne vlažnosti ili okolnog zraka koji je 5ºC niža od usjeva) jer zbog razlike između temperature usjeva i okolnog zraka, vlažnost zraka dovodi do rizika kondenzacije je vrlo velik, pa gornji sloj možemo vlažiti na ovaj način.

Kako ne bismo bili izloženi parametrima okolnog zraka prilikom hlađenja usjeva, možemo koristiti opremu za hlađenje za zrna, temperaturu i vlažnost zraka koji hladnjak dovodi u skladište možemo prilagoditi pri zrnu.

Zadnje rješenje je fumigacija usjeva, koje ima predvidljiv učinak u kratkom roku, ali i prestaje u jednako kratkom roku, dokle god je plin prisutan u skladištu usjeva, on djeluje, ali nakon ventilacije, kemikalija se potpuno izgubi iz prostora, stoga je rizik od ponovne infekcije iznimno visok.

Svaki poljoprivrednik traži isplativa i sigurna rješenja, ali postoji potreba za inovativnim rješenjima profesionalaca koji su sposobni i voljni eksperimentirati za jošbolje rezultate.

Kratkoročni izgledi za tržište žitarica i uljarica u EU

S obzirom na izazove s kojima se suočava domaća ratarska proizvodnja, sasvim je nije nam svejedno kakvu sliku pokazuje EU u ovoj oblasti. Znamo da se ovdje ne samo što se promijenila klima, već i da prosječna temperatura raste najbrže na svijetu. Stoga nam je potrebno da poduzmemo korake pod hitno. Poznavanje tržišne situacije bitno je za poslovne odluke vezane sa strane ratara za poslovanje. Pogledajmo što stručna komisija EU – a misli o kratkoročnim izgledima na tržištu žitarica i uljarica.

Proizvedena količina je na desetogodišnjem minimumu

Prema analizi objavljenoj neki dan, proizvodnja žitarica u EU postigla je najnižu razinu u posljednjih deset godina, a smanjuje se i proizvodnja uljarica u EU. Procijenjena količina proizvodnje žitarica u EU u 2024/25 je 260,9 milijuna tona, što je oko 7 posto manje od petogodišnjeg prosjeka i 3 posto manje nego prethodne godine.

Proizvodnja žitarica u EU najniža je u posljednjem desetljeću zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta koji utječu na prinose i na kvalitetu, a dijelom i zbog smanjenja površina zasijanih žitaricama (4% ispod petogodišnjeg prosjeka). Najviše su pogođeni usjevi su obična pšenica i kukuruz, a raste proizvodnja zobi, ječma i durum pšenice. Pad domaće (mađarske) proizvodnje može rezultirati manjim izvozom žitarica u EU.

Izvoz žitarica iz EU je 13 posto ispod petogodišnjeg prosjeka, dok je uvoz 7,5 posto iznad petogodišnjeg prosjeka. Domaća potražnja za stočnom hranom ostaje stabilna, a uzgajivačima stoke u EU-u dostupno je mnogo pšenice stočne kvalitete.

Očekuje se da će proizvodnja uljarica u EU-u u 2024./2025. biti 29,7 milijuna tona (-8% u usporedbi s prethodnom godinom), zbog smanjenja površina pod uljanom repicom i nepovoljnih vremenskih uvjeta koji utječu na sjemenke suncokreta. Nasuprot tome, proizvodnja soje raste, odražavajući povećanje obrađenih površina (+11% u odnosu na prethodnu godinu). Trgovinska bilanca uljarica EU i dalje je negativna, dok je uvoz uljarica u EU -5 posto na godišnjoj razini. Proizvodnja proteinskih kultura veća je za 12,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, zahvaljujući mahunarkama kao što su grašak i bob.

Potrošnja biljnog ulja u EU prati kontinuirano silaznu tendenciju (14% ispod petogodišnjeg prosjeka), budući da upotreba palminog ulja i dalje pokazuje padajući trend, uvoz se smanjuje, dok izvoz pokazuje stabilan trend.

Ukrajinci u finišu još povećavaju izvoz

Prema priopćenju njihovog ministarstva u ponedjeljak, Ukrajina je do 21. listopada izvezla 74 posto više pšenice nego u prethodnoj finansijskoj godini. To je 7,23 milijuna tona, čemu se pridružuje 1,67 milijuna tona ječma i 3,84 milijuna tona kukuruza (+13,3%). U međuvremenu, Rusi su posljednjih dana pojačali bombardiranje Odese. Uvečer 20. listopada u Odesi su se čule eksplozije koje su izazvale požar, između ostalog, i na području luke. Unatoč tome, troškovi dostave i osiguranja nisu skočili. Kao prije nekoliko tjedana, kada su posljednji ruski napadi na lučku infrastrukturu u Chornomorsku i Yuzhnoyeu značajno umanjili optimizam trgovaca. Najviše je pogođen kukuruz, s padom cijena s 210 USD/toni na 200-203 USD/toni u luci tijekom tjedna. Ovaj članak je pisan 22. listopada.

Izvor: Internet

Sadržaj programa Stručnog dana 28.11.2024.

8:30 – REGISTRACIJA

9:45 – POZDRAV SA STRANE DOMAĆINA

10:00 – STRUČNA PREDAVANJA

HETECH sušara za žitarice s alternativnom opskrbom toplinske energije – Predavač:  Láslo Kardoš vanjski suradnik

AlphaVet i HETECH fuzija. Tehnologije uzgoja životinja. – Predavač: Tibor Janoša vanjski suradnik

CONSERFRIGO, tehnologija hlađenja žitarica – Predavač: Joan Rius Predavač szikronim prevodom

11:20 – PAUZA

11:40 sati – STRUČNI PROGRAMI

1. Sekcija

11:40 – Praktična pitanja u vezi čišćenja usjeva /Zoltan Nađ HETECH/

12:30 – Kako treban ekonomično  skladištiti u hlađenjem /Joan Rius/ szikronim prevodom

2. Sekcija

12:10 – Sve što trebate znati o HETECH sušari s alternativnom toplinskom energijom, automatski proces opskrbe toplinskom energijom. /Laslo Kardoš és Laslo Dusnoki HETECH/

HETECH POGON POSJETA:   

11:40; 12:40 – uz stručno vodstvo omogućujemo uvid u rad proizvodnog pogona HETECH.

13:20 – RUČAK – RAZMJENA ISKUSTVA I UTISAKA –

14:00 – Posjet lokaciji ANTHERA Városföld – pogled na probni rad sušare za žitarice s alternativnom opskrbom toplinske energije, uključen u predavanje -povratak

15:00 – KRAJ STRUČNOG DANA

 

Sudjelovanje na događaju je besplatno, ali je prijava obavezna. Prijaviti se možete do 18. studenog 2024. ili do popune raspoloživog osoblja.

Kao inženjer elektrotehnike postao je upravitelj velikog agrarnog gospodarstva

Uz nove natječaje za razvoj poljoprivrede koji će biti raspisani ove godine, domaće poljoprivredno ministarstvo postavila za cilj podržati poljoprivredna gospodarstva da imaju više vrsta djelatnosti i da diversificiraju svoj portfelj. Ovaj stari recept za konkurentnost i stabilnost poznat je u kod nas u Dombeđhazi već desetljećima: poljoprivredna poduzeća Agrostar d.o.o. i partnera bave se uzgojem svinja i goveda, ratarskim i vrtlarskim kulturama, te tako uspijevaju održati svoju financijsku ravnotežu i tržišne pozicije čak iu najgora vrijemena. Nova svinjogojska štala predana je na farmi sredinom veljače.

Dorcsinecz Balaž iz mjesta Dombeđhaza ima farme životinja i uzgaja razna povrća i žitarice.

Akoš Balaž Dorčinec, generalni direktor tvrtke Agrostar d.o.o.., na svečanom otvaranju

Doista je to puno

Zajedno sa svojim domaćim i transilvanijskim zemljama, Agrotar obrađuje ukupno 5000 hektara. Ovo je veoma važno jer se radi o intenzivnim kulturama, a to je oko 2100 hektara površine koja se i navodnjava. To je nužno jer proizvode dobar dio krmiva za svinjogojno stado koje je sada prošireno na 1.700 komada te stado za mliječnu proizvodnju koja ukupno broji oko 800 grla.

Zbog dosljednog poštivanja veterinarsko-zdravstvenih propisa, unutrašnjost moderne farme svinja mogli smo vidjeti na snimkama monitora kroz kamere

Osim tradicionalnih ratarskih kultura, proizvodimo soju, merkantilni i kukuruz šećerac, ječmenu i sjemensku pšenice, a u sektoru industrijskog povrća osim  graška  zastupljeni su i kukuruz šećerac, mahune te svježi crveni luk i češnjak. Osim toga, značajan je i uzgoj lubenice proizvedenih na oko 300 hektara zajedno s integracijom. – Bavimo se zaista puno stvari koje zahtijevaju ogromno organizacijsko i stručno upravljanje i pažnju. Istovremeno, u slabijim godinama, poput sušne 2022. ili kišne prošle godine, to daje veću stabilnost. Postoje ozbiljne fluktuacije u svakom sektoru, ali jedan segment uvijek daje takvu prednost u smislu profitabilnosti da se isplati baviti njime, kaže izvršni direktor Agrostara d.o.o. Zajedno sa svojim ocem, Balaž Dorčinecz, upravlja tvrtkom koja sada zapošljava 150-160 ljudi za stalno i još 350 u sezonskim radovima. Poljoprivredna tvrtka – ne uključujući uzgoj lubenica – posljednjih godina ostvaruje stabilan prihod od prodaje od preko 10 milijardi kuna.

Vršimo eksperimente

Agrostar d.o.o. proizvodi ječam za ishranu svinja, pšenicu i grašak za prodaju kao izvor proteina za ishranu životinja. Grašak je relativno nova kultura u gospodarstvu, uvedena je prošle godine, ali vjeruju da ima budućnost: sada eksperimentiraju s njom. (Ova se perspektiva poklapa s mišljenjem najpredanijih uzgajivača graška u okolnim županijama. Kao što smo pisali i prošle godine, ova se proteinska biljka višestruko dokazala odlično: njezine karakteristike iskorištavanja hrane su čak bolje od soje, njeni pozitivni učinci na tlo, njegova obradivost i isplativost ima ogroman potencijal.) Hvala bogu što, izostavili smo uljanu repicu iz proizvodnje – sugestivno dodaje Balaž, koji pritom ističe da su sijali i tritikale koji se inače ne pojavljuje u sjetvenoj strukturi, ali sada ga ima i uključeni su u uzgoj krmnog bilja. Na kraju, osim uzgoja soje za sjemensku upotrebu i stočnu hranu, hrana koja se nudi životinjama često se „začinjava” zelenim grahom, i sa malo lucerkom – u drugim slučajevima lucernom i kukuruznom silažom.

Matematika nam uvijek pokazuje rezultate

Soja koja se u posljednje vrijeme sve više spominje uzgaja se  na površinama koje možemo zalivati u okolici Dombeđhaza, i kod  Agrostar d.o.o.također vjerujemo da će zbog smanjenja industrijskih pogona vrijednost proizvodnje soje porasti. Dokazuje to i činjenica da će ove godine umjesto dosadašnjih 300 biti zasijano 550-600 hektara ove uljane i proteinske kulture. Uz glavnu kulturu koristi se i kao dopunska kultura. Poslije raži mogu se saditi sorte kraće vegetacije, s prinosom od 2-3 tone. – Na ovaj način ne moramo kupovati soju iz uvoza zajedno s graškom – dodaje Balaž Dorčinecz. Priznaje da je i za europske standarde „mali luksuz” sijati prehrambenu soju kao hranu za životinje te sužava oči i podsjeća da su u načelu GMO-free Europe najveće stočne farme koje konzumiraju stočnu hranu za ishranu životinja sojom nalaze se u blizini morskih luka koje također primaju južnoameričke brodove…

Rezanje vrpce kod uzgajivača svinja

– Soja je jedan od pravaca, s kojom je matematika pozitivna, pogotovo sada kada je cijena kukuruza dosta niska, ali kada ima bolju profitabilnost, proizvodnja soje mač sa dvije oštrice. Istovremeno, to poduzeću daje i stabilnost. Nadalje, koristimo sirovine koje smo mi sami proizveli, čime možemo smanjiti rizik, što je u ovim burnim vremenima jako važno. U zadnjih pet godina ovdje je prisutno toliko nepredvidivi okolnosti koliko nikad u mojih prethodnih 35 godina – dodaje vlasnik farme uz smiješak odmahujući glavom.

Dajemo prostor motivaciji i ambiciji

Iznimno raznolika struktura usjeva zapravo služi ovoj svrsi: stabilnost koju nam omogućuje da vršimo razne djelatnosti. – To je doista točno, ali treba dodati da je ta raznolikost vrlo veliki izazov. Mi sa kolegama moramo paziti na dosta proizvoda, i to ne samo količinski, nego moramo paziti da na tržištu uvijek idemo sa prvorazrednim kvalitetom. Ovo iziskuje stalnu pažnju, konstantnu edukaciju i iveliki zazov za sve nas.

Odmah da pitam našeg domaćina: kako oni stoje sa raspoloživom radne snage? Ovdje se ne radi samo o nedostatku nadničara ili rukovatelja strojevima s iskustvom na mnogim mjestima, već i o stručnjacima koji upravljaju raznolikom strukturom uzgoja usjeva i životinja. „Teško je“, priznaje Balaž, ali već mu se u glasu jasno vidi da je u tvrtki pronađeno  rješenje problema. – Istodobno, osjećam da upravo ta raznolikost djelatnosti postaje privlačna u očima mnogih naših stručnjaka. Ne kažem da to u osnovi vrijedi za svih njih, ali to je motivirajući izazov za one koji žele znati više od onoga što su naučili u školi, koji žele biti vještiji u nečem što ćemo raditi sutra i prekosutra. Danas možda znam samo kombajn, ali sutra ću naučiti žnjeti grašak ili voziti berač češnjaka. Pokušavamo sve usmjeriti da se zainteresiraju, da uče, da vide ljepotu ove raznolikosti.

Proizvodno-prodajna zadruga (PPZ): tako to treba raditi!

Druga „teška stvar” u Mađarskoj su suradnja integracija i rad između proizvodno-prodajnih zadruga. Nepovjerenje i nedostatak suradnje dovode do toga da, umjesto ujedinjavanja snaga, konkurencija između gospodarstva u cjelini lošije prolaze, a njihova moć provođenja interesa je manja. Kod Balaža Dorčinecza , odnosno u njegovoj tvrtki EURO PPZ d.o.o.., drugačije je: ovdje model funkcionira. Kako to Vi sprovodite?

– S jedne straneimamo iskustvo i vidim da PPZ-ovi dobro funkcioniraju tamo gdje postoji dominantno, veća tvrtka koja je u stanju profesionalno i financijski stabilno organizirati ekonomsku suradnju, tehnologiju, kontrolu kvalitete, prijem usjeva, posle žetvene i logističke procese PPZ-ova. S druge strane, takav je sudionik također potreban za rješavanje neizbježnih sukoba koji se mogu pojaviti između članova. Uvjeren sam da je dobro funkcionirajući DelKerPPZ u Sentešu tako stabilan jer je u stanju stvoriti atmosferu povjerenja uz stručnu i financijsku kompetentnost i disciplinu – zaključuje voditelj farme.

U području Dombeđhaza, PPZ u ranijem periodu bazirana na proizvodnji rajčice, a kada se prestalo proizvodnjom ovog povrća, došli su nove ideje, kao što je lubenica, crni luk i češnjak. – U tom procesu zamijenjen je veći dio članstva PPZ-a, u tome su susret nama prišli i druge tvrtke . Najvažnije je bilo utvrditi da svoje interese možemo ujediniti i zajednički nastupati prema tržištu, i proizvođači se ovoj organizaciji mogu hrabrije pridružiti. Bio je to dug proces, trajalo je 12-13 godina prije nego što je počelo dinamično širenje povjerenja koje od tada traje kontinuirano jer članovi vide da na ovaj način imaju predvidljivi tržište prodaje.

Partnerski odnos u cijelom lancu

PPZ u Dombeđhazi integrira u sebe zeleni grašak na površini od 420 hektara, zeleni grah na 250 hektara i lubenicu na ukupno od oko 300 hektara. Kod crnog luka sustav je tek trenutno pod organizacijom – zanimljivo je da ova procedura duže traje, iziskuje duže skladištenje proizvoda, koja također uveliko utječe na kvalitetu, jer točka povjerenja koju sustav mora dostići maksimalnu točku. – I u tome sam pobornik da bto moramo postepeno postići. Kako bismo izbjegli sporove koji narušavaju povjerenje, obično predlažem da prvo počnemo s manjom količinom, da imamo čvrst temelj, a zatim povećamo proizvedenu količinu. Lubenica i svježe povrće se za dan-dva su na vozilima prema prodajnim mjestima, gotovo da i nema problema oko skladištenja.

Za sve to, naravno, morao sam izgraditi i logistiku, otkupna mjesta i elemente suradnje. – Nemamo u sistemu  kupce da ne bismo morali uključiti još jednog sudionaka u proces. To je važno ne samo zbog troškova na kojima se može uštedjeti, već i zbog predvidljivosti: sigurno je ono što mi sami odradimo. To uključuje više posla, ali također i mi sami možemo prodati proizvode, organizirati logistiku i dogovorati cijene s trgovinskim lancima. Zatim moramo kontinuirano osigurati količinu i kvalitet sa kojom možemo zadržati svoje mjesto na policama supermarketa. Sve je to puno posla, ali se isplati, dodaje Balaž. O tome svjedoči i činjenica da su u dugogodišnjoj suradnji i trgovački lanci postali partneri u najboljem smislu te riječi. Ovdje ne diktira samo osnovni tržišni interes: ne mijenjamo ni mi kupce  a ni Prodavci ne traže drugog snabdevača ako neki proizvod nema tako veliku potražnju kao u prethodnim godinama. Nekad se  traži od nas  da  malo spustimo cijenu da se roba proda, nekada mi tražimo da se brže okreće roba: zajedničkom voljom sve se može riješiti.

Razvijamo i u teškim vremenima

S otvaranjem novog objekta 15. veljače na farmi u Dombeđhazi, broj rasplodnih krmača povećat će se s dosadašnjih 700 na 1700, što je veliki korak u životu farme. U tvrtki ocjenjuju da se u investiciju moralo ući pred golemim izazovima te nepovoljnim i nestabilnim uvjetima. Nakon epidemije Covida tek su završili proširenje farme goveda, uslijedio je rast kamatnih stopa, i velika suša 2022., pa razdoblje poskupljenja usjeva i nakon toga pada cijena istih. „Ni sada ne mogu izvijestiti o boljoj situaciji, okruženje kamatnih stopa je visoko, cijene usjeva izuzetno niske zbog rata, ni izgledi za ovu godinu nisu povoljni”, rekao je Balaž Dorčinec na otvaranju. Tijekom izgradnje zgrada za prašenje i uzgoj od 8000 kvadratnih metara, koja može primiti uzgoj 1000 krmača. Moderna zgrada je klimatizovana može se hladiti i grijati do idealne mjere. Za posluživanje hranidbe izgrađen je mješalica-dozirni sustav koji može poslužiti svaku hranilica sa pojedinačnom

Izgrađena su četiri silosa od 1.000 tona za skladištenje žitarica, a instaliran je i automatski biomasa sistem danske proizvodnje kako bi se osiguralo isplativo rješenje grijanja. Ovdje se odvija i uzgoj i priprema prasadi za tov, no kako bi se napravila cijela vertikalni sistem, gradit će se novi tovilište kao nastavak sadašnje investicije. Trenutačno ima jedva dovoljno mjesta za sve svinje, ali zahvaljujući izgradnji koja bi trebala početi za mjesec dana i pomoću poticaja naše vlade i EU, druga faza mogla bi biti gotova sljedeće godine, u studenom.

U regiji Dombeđhaza, PPZ je izgrađen na bazi rajčice, a kada se izvozio, došli su novi ideje, lubenica, crveni luk i češnjak. – U tom periodu zamijenjen je veći dio članstva PPZ-a, u tome su sudjelovali i drugi proizvođači koji su se učlanili. Najvažnije je bilo utvrditi da svoje interese možemo jedinstveno zastupati prema tržištu, a da se proizvođači tome mogu hrabrije pridružiti. Bio je to dug proces, trajalo je 12-13 godina prije nego što je počelo dinamično širenje povjerenja koje od tada traje kontinuirano jer članovi vide da na taj način imaju predvidljiv sistem prodaje.

Odmah se zaljubio u agrar

Balaž Dorčinec ima iznenađenje na kraju našeg reportaže. Ako bi čitatelj na temelju do sada rečenog pomislio da je voditelj farme tako velikog i raznolikog profila u uzgoju usjeva i stočarstva očito studirao poljoprivredu, pogriješio bi. Iznenadimo se i kada nam je priča o sebi i otkriva da je diplomirani inženjer elektrotehnike. – Prilikom slučajne posjete, kada sam bio ovdje, suočio sam se s nevjerojatno uzbudljivim, brzim poslom koji zahtijeva puno pažnje i pregleda samo u sektoru povrtlarstva. U poljoprivredu sam se zaljubio na licu mjesta i od tada nije bilo upitno da ću ostati u ovoj oblasti, kaže nam Balaž. Ne poriče da se ne snalazi „tako” u zaštiti bilja, ali u opskrbi hranjivima mu ide sasvim dobro. A još je mlad: ove će godine napuniti četrdesetu godinu svog života, a ovdje u Dombeđhazi on i njegova žena odgajaju svoju malu djecu.

 

IZVOR : Agraragazat

Skladištiti ili prodavati: pitanje je…

Pomoću Shakespearea – ve dileme, slobodno, ali u osnovi dotičući najosjetljivije točke, možemo govoriti o mogućnostima razvoja u posležetvenim investicijama. To što smo uz subvencije i za velike novce izgradili skladište, ne znači da ga treba napuniti pod svaku cijenu. Mađarima je odavno propala teorija da je cijena usjeva najniža u žetvi, a onda nakon – što nestane zaliha – lijepo rasti.

Gdje nam se stvara prihod?

Sada bismo mogli nabrajati cijeli niz problema koji će zauvijek promijeniti uzgoj biljaka i u Mađarskoj. Od njih bi trebali izabrati samo one koji su od posebne važnosti, a ako i to učinite kako treba, teško je izvući kola iz duboke rupe na novi kolosek. Smatram da je to neodvojiva djelatnost skladištenja i prodaje. Zvuči apstraktno, ali vjerujem da za svaki element uzgoja postoje najsuvremenije informacije, metode i mogućnosti koje sadrže rješenja za svaki problem. Problem je više s kapacitetom skladištenja. Oni koji to mogu na brzinu promijeniti – i to odmah – prebacit će sebe u veću brzinu, dok druge će to kočiti. Promjena mora započeti procjenom situacije. Kad procjenjujemo vlastite sposobnosti, bitno je shvatiti koliko energije trošimo na koje aktivnosti. Pokazat će se da su skladištenje i prodaja ono na što trošimo najmanje vremena, a najviše utječu na naše prihode. Ostale aktivnosti tome mogu pridonijeti samo optimizacijom, smanjenjem troškova i povećanjem učinkovitosti.

Promjena cijene pšenice preko godine 2020 godine nema standardni ciklus

Skladištenje po jedinicama i kvaliteti!

Pravilno frakcionirano skladištenje koje može održati kvalitetu je profesija koja se ne može savladati samom izgradnjom skladišta. Naše skladišne ​​aktivnosti moraju biti osmišljene u skladu s očekivanjima tržišta. U tu svrhu nije naodmet pratiti tržište i razumjeti njegove pokretače. Ovaj članak nije pisano o tome da prati cikluse tržišta, već o uvažavanju standarda i kvalitete skladištenja. Da bi se to razumjelo, moraju se nacrtati krivulje cijena. Do 2020. godine doista je postojala tendencija pada cijene pšenice u vrijeme žetve. Od tada, međutim, taj trend postaje sve manje vidljivo. Iako promjena vremena i klime stvara mnoga pitanja, možda ne trebamo razmišljati o tome hoćemo li ostati izvoznici žitarica. A ako tako ostane, onda je naš zadatak prilagoditi se potrebama izvoznih tržišta. A u slučaju pšenice, to je stvaranje kvalitetne, prilagođen prehrambenim potrebama , a ujedno i primjerene količinske ponude. Čudno je to opisivati ​​2024. godine, kada je sektor stoljećima izvozno orijentiran, a još uvijek nismo stigli do toga da potrebe mlinske industrije možemo zadovoljiti.

Možda još nije prekasno. Potrebna je organizacija i suradnja. Kako ova zamisao je nemoguće sprovesti?! Vidim dan za danom, kako se problemi s likvidnošću povećavaju, poljoprivrednici su sve otvoreniji prema tom pitanju. Velika je dilema tko bi trebao biti organizator i stručni voditelj ovih projekata. Trgovac je zainteresiran za pojedinačnu proizvodnju, jer je njegova sposobnost da svoje interese provede što se cijena tiče ovako najbolja. Od proizvođača ili od  prerađivača? Unutar ovoga kruga ili van ovoga kruga? Ozbiljna strateška pitanja, o kojima, nažalost, nema vremena oklijevati. Već smo i u ovom trenutku smo u ozbiljnom zaostatku.

Vidim samo jednu održivu opciju, a to je krug velikih proizvođača koji već imaju iskustva u integraciji. Oni moraju sjesti za stol i postati organizacijska snaga za dobrobit svih nas. Pri tome je vrlo važno poglavlje koordinacija rada za usklađivanje skladišnih kapaciteta.

Zagonetno pitanje

Iako sam obećao da ovaj članak neće biti pisana o analizi tržišta žitarica, moramo se dotaknuti toga upravo zbog ubrzanih promjena i ovog tržišta. Naravno, iza nas su ekstremna tržišna razdoblja, ali ni ona pred nama neće biti lako pratiti. I to zbog toga što su se klimatski uslovi i tržišni uvjeti istovremeno mijenjali istovremeno i tijekom dugog vremenskog razdoblja. Iz tog razloga, ako želimo predvidjeti svoju budućnost, moramo pogledati proizvodne uvjete južnih članica EU – a. Među žitaricama sa klasjem mogu ostvariti prosječne urode po hektaru 2-4 tone manje od naših uobičajenih uroda, ali stabilno imaju preko 10 tona kod kukuruza. Jedino objašnjenje za za ovo  jest da kukuruz proizvode samo tamo gdje su mogućnosti odgovarajući, riječ je o površinama čak i za red veličine manjim od naših. Isto i nas čeka. I dalje ostajem pri svojoj dvogodišnjoj prognozi: domaće površine kukuruza stabilizirat će se između 600.000 i 650.000 hektara.

Jedno zagonetno pitanje nas može dovesti razumijevanja situacije :

Što poljoprivrednik radi – bilo gdje u svijetu – kada su cijene žitarica visoke? Povećava proizvodnju i zalihe. A što radite kada su cijene niske? Pa, isto. Dovoljno je pogledati grafikon koji prikazuje svjetsku proizvodnju žitarica da to potvrdi. U to je uključeno i faktor globalne promjene vremenskih uslova: uglavnom porast prosječne temperature, povećanje broja vrućih dana, neravnomjerna raspodjela padavina i UV zračenje. Njihov se učinak već sada vidi u sve lošijim prinosima i kvalitetu žitarica. Donja krivulja proizvodnje stoga će biti u padu. Polako, ali trajno. Dugogodišnja stabilna globalna ravnoteža počet će se pogoršavati. Srednjoročno gledano, sigurnost opskrbe bit će ugrožena – svakako prvo sa strane kvalitete. To znači povećanje cijene čak i u onom slučaju kad berzanski investitori sa svojim kapitalom nisu prisutni na  tržištu – kao što se sada trenutno događa – sa svojim ulaganjima mjenjanju naglo cijene i vijestima manipulišu cijene žitarica. ALI KADA ĆE DOĆI DO TOGA? Ne sutra. Globalno zagrijavanje u se događa u sjevernom smjeru i također obećava potencijal teritorijalnog širenje, primjerice najveći svjetski izvoznik pšenice, postaje Rusiju. Preokret prema jesenjim usjevima također ostavlja manevarski prostor u strukturi sjetve za održavanje razine proizvodnje. U isto vrijeme, potražnja se stalno povećava. Krivulja proizvodnje se izravnava polako izravnava, a zatim počinje opadati unutar nekoliko godina. Gdje su tehnološki i genetski razvoji u formuli? Među faktorima usporavanja.

U isčekivanju

Razdoblje zagrijavanja tek počinje. Toplinski rekordi se ruše svaki mjesec već više od godinu dana. Osim toga, proces je najbrži u Karpatskom bazenu. Za poljoprivrednike sjevernije od nas ovaj period donosi mnoge prednosti, a mi smo prisiljeni mijenjati strukturu i moramo računati sa sve manjim prinosima. Veliki problem vidim u razlici u brzini promjene vremenskih uslova i reakcije na nju. Mađarsko poljoprivredničko društvo više reagira na način da je u isčekivanju. Raspravlja se o načinu promjene proizvodnje ali bez poduzetih mjera. Nemamo vremena za to. Ima, naravno, opravdanih prigovora: ishođenje dozvola, nesuradnja susjeda, sve je skupo, ali nemamo vrijeme za oklevanje.

A budući da intervencija ne zahtijeva samo jedan ili dva koraka, već potpunu promjenu metodologije, naše vremensko kašnjenje samo gomila. Točke promjena ne vrijedi niti nabrajati, jer je uključen praktički svaki element naše djelatnosti. Zadatak nije samo zaštititi usjev, nego i proizvesti proizvode koji se mogu proizvoditi na ekonomičan način, i organizovati bazu skladištenja žitarica organizovano . Lanac proizvodnje dolazi do gubitaka usjeva i onemogućuju dio proizvođačkog kruga za rentabilnu proizvodnju. To uzrokuje ubrzanje procesa koncentracije. Formiranje većih gospodarskih cjelina također je oblik suradnje, no koliko bi to bilo zdravije da smo shvatili (ili bismo odavno shvatili!) da se promjene takvih razmjera ne mogu zamisliti bez strateške suradnje. Potrebno je stvoriti robne baze takve veličine i kvalitete da imaju tržište i prodajni lanac bude efikasan. Naši postojeći lanci pucaju na oba kraja (i zbog proizvodnih nesigurnosti uzrokovanih klimatskim promjenama i zbog reorganizacije tržišta). S jedne strane, promjene u sjetvenoj strukturi već su osjetne, ali su – po mom mišljenju – spore. Vrlo smo nefleksibilni i to će uskoro značiti kraj mnogim tvrtkama. Područje pšenice, kukuruza, uljane repice i – nakon kratkog uspona– ječam bilježi pad, dok područje vječne ljubavi, suncokreta i nove ljubavi, soje, bilježi rast.

Mnogi ljudi pokušavaju razne metode i agrotehničke manipulacije. Iskustva se skupljaju. To se mora podijeliti sa ostalima. Moramo prijeći svoju sjenu. Već sam nekoliko puta u kolumnama ovog lista istaknuo: buduća vizija mađarske poljoprivrede je pozitivna, ali pred nama je nekoliko teških godina, kada ćemo se odreći navika i naviknuti se na nove tendencije, iznova učiti struku i suradnju sa drugima.

Ako sam započeo s citatom, također ću završiti s ovim: prema riječima Jenő Rejtő, u smislu skladištenja, „stvarnost govori protiv realnosti”. A na pitanje postavljeno u naslovu nema generalnog odgovora. Čak iu odnosu na veličinu naše regije, naši usjevi kukuruza i suncokreta manji su i nekvalitetniji. Kako poljoprivrednici očito više vole sjediti na dionicama, razvilo se napeto isčekivanja cijena. To će odvojiti domaće cijene od kretanja na svjetskom tržištu, ali ne značajno i ne trajno. Ako vidimo porast, neka izvršimo proračun i ako smo u pozitivi onda prodajmo naše zalihe! Nemojmo čekati vrh, nego profit treba ralizirati u odnosu na naše troškove!