Pannonia Bio2

Priča o uspjehu: Pannonia Bio otvorila je novu tvornicu u Dunaföldváru

Najveća europska biorafinerija sa ovim ulaganjem podržat će ne samo domaću poljoprivredu već i klimatsku neutralnost.

Pannonia Bio

Kao najveći u Europi ima više ciljeva

Pannonia Bio Zrt predala je svoj novi pogon za proizvodnju u Dunaföldváru u prisustvu ministra poljoprivrede Istvána Nagya i ministra Jánosa Sülija, koja je najveća biorafinerija žitarica u Europi. 15.000 tona organskog proizvoda za poboljšanje tla, proizvedenog u novoj jedinici pod nazivom Pannonia Grow, stavlja mađarske poljoprivrednike u povoljan položaj i, osim toga, služi ciljevima poljoprivredne strategije “od farme do stola” kako bi europska poljoprivreda postala održivija i zelenija. Tvrtka već proizvodi stotine tisuća tona hrane za životinje bez GMO-a, što će poboljšati sigurnost hrane u europskom stočarstvu. Tvrtka također proizvodi više od petsto milijuna litara bioetanola.

Stvara dodanu vrijednost na održiv način

Prema riječima ministra poljoprivrede Istvána Nagya, puštanjem u pogon ove jedinice pravi je uspjeh  ovdje u srednjoj Europi, namjera nam je stvaranja stabilne vrijednosti, iskoristiti lokalne resurse.

–Pannonia Bio je od 2012. snažan motor mađarske poljoprivrede, a time i nacionalnog gospodarstva. Dunaföldvár je jedna od glavnih regija uzgoja kukuruza u Mađarskoj, i tu su važni element obiteljska poduzeća koja čine srž poljoprivrede, koji zahvaljujući kupovnoj sposobnosti pogona mogu računati na stabilnu potražnju za ratare, rekao je ministar poljoprivrede.

István Nagy je naglasio da Mađarska nije samo važan elemenat u proizvodnji bioetanola u Europi, već izvozimo kukuruz proizveden u Mađarskoj s dodatnom vrijednošću kao prerađeni proizvod, što je značajna ekonomski prednost. Ministar poljoprivrede također je istaknuo održive i ekološki prihvatljive tehnologije sa kojima i Pannonia Bio raspolaže.

Pannonia Bio2

Predvidljivost, otvaranje novih radnih mjesta, stabilno tržište

Ferenc Hódos, strateški direktor Pannonia Bio Zrt., predstavio je proizvode na bazi biomase kao novi smjer prilikom primopredaje nove pogonske jedinice koja proizvodi organski certificirane organske proizvode za poboljšanje tla. Ovo je jedna od najperspektivnijih alternativa za vrtlare, poljoprivrednike i cijeli poljoprivredni sektor, ali biorafinerije jamči predvidljivu potražnju za poljoprivrednike. Inače, Dunaföldvár je najveća biorafinerija za žitarice na kontinentu: s preradom više od 1,2 milijuna tona žitarica godišnje, ključni je element na mađarskom tržištu za otkup kukuruza. Proizvodi stotine tisuća tona hrane bogate bjelančevinama, više od 500 milijuna litara bioetanola i više od 10.000 tona kukuruznog ulja, što pomaže u održavanju tisuća radnih mjesta, uglavnom u ruralnim područjima. Sa ovim ulaganjem došlo je 300 novih radnih mjesta.

kukuruz

Cijena žitarica skaču do neba

Zoltán Lakatos izvršni direktor tvrtke Hajdugabona d.d. potpredsednik Udruge Poljoprivrednika, rekao je da površine u Mađarskoj posijane pšenicom  iz godine u godinu se smanjuje ali u istovreme prosečni prinosi se povećavaju po hektaru. Umjesto 920.000 hektara ozime pšenice koliko su farmeri prijavili u svibnju, površina pod pšenicom iznosila je 846.000 hektara, a glavni razlog smanjenja površine je to što je rentabilnost pšenice manja od profitabilnosti suncokreta i kukuruza. To je rezultiralo primjerice da u županij Hajdu – Bihar da je odnos suncokreta i pšenice izmjenilo u korist suncokreta. Državni prosječni prinosi pšenice dosegli su 6 t/ha ukupan rod ove godine bio 4,9 milijuna tona. Dodao je da u Županiji Hajdu – Bihar rezultati su bili izuzetno dobri, prinosi po hektaru bili su iznad 7 tona, što se po njegovom sjećanju nije se dešavalo.

Zoltan Lakatoš je istaknuo u odnosu na prethodne godine osrednji prinosi su doneli bolje  kvalitete pšenice. To je rezultirao da se odnos izmjenio procentualno 60% pšenice mlinskog kvalitet i 40% pšenice kvaliteta stočne ishranu.

traktor

Urod pšenice kvaliteta za mlinsku industriju je sasvim zadovaljava godišnje potrebe naše države. Naznačio gosp. Lakatoš da domaćinstva su dosta štedljivo postupili sa upotrebon kruhom i pecivom – u vezi pandemijom – hoteli,ugosteljstvo, škole bile su zatvorene. mlinovi 10 – 15 posto manje proizvodili što im je povećavao samo zalihe.

Pad prodaje mlinske industrije dovelo je do situacije da nisu imali snage da izvrše poskupljenje njihovih proizvoda. Sad trenutno mlinska industrija trenutno radi sa minimalnim profitom ili imaju gubitke. Po pitanju poskupljenja brašna nema dileme pošto cijena brašna je iznad 80.000 forinta (1 kn = 49.6 Ft) što iziskuje  cijenu pšenice je 63.000 do 65.000 Ft tako da mlinska industrija je pod pritiskom da poveća svoje cijene. Istaknuo je da ove godine tokom žetve viđali smo visoke cijene pšenice. Primećemo da visoko proteinsku pšenicu osim mlinske industrije tražila je industrija za proizvodnju stočne hrane čak je bila i spremna da plati 5 do 8 % više od aktuelne cijene na tržištu.

Mlinska industrija je došla u tešku situaciju jer prošlogodišnje zalihe su prodate i na domaće tržištu  stigli su inostrani kupci iz Austrije, Slovenije i Italije koji su zainteresovani na značajne količine.  Potražnjom tržište je reagovao tako da su cijene počeli rasti a poljoprivrednici čekaju i drže svoju pšenicu u isčekivaju da cijene maksimalizuju. Zato mlinska industrija ima poteškoće da nabavi sirovinu. Gospodin Lakatoš je naglasio da poljoprivredni proizvođači trenutno su jako dobroj situaciji a svi ostali  mlinska industrija, industrija stočne hrane, mesna prerada i uopšte i mi kupci osećamo poskupljenje na svojoj koži. Štoviše i ministar agrara daje potiče proizvođače da čekaju daljnje povećanje cijena pšenice . Gospodin Lakatoš navodi jedan primer iz 2011 godine na oprez poljoprivredne proizvođače kada se desilo da je cijena pšeniceu roku od nekoliko mjeseci pao sa 82.000 Ft na 46.000 Ft/toni.

 

Šta je u sjenci poskupljenja žitarica i kakvi su izgladi za buduće

Peter Kiš predsednik Udruženja Prerađiva žitarica, za Stočnu hranu, i Trgovanje žitaricama u svom predavanju obrazložio šta se krije iza poskupljenja žitarica. Kina nakon svinjske kuge izmjenio svoju ekonomsku koncepciju i prešao je na put proizvodnje uzgoja svinja na velikim farmama što je iziskivalo profesionalnu ishranu svinja. Tako je bilo nužo velika količina sirovina za stočnu  hranu. Ovdje treba naznačiti da sa 7 milijuna tona kukuruza potrebe su porasle na 32 milijuna tona kukuruza. Zbog ovih potreba brodski transport za rastresite materijale i također i kontejnerski transport je doživeo veliki porast cjenovno. Logistika je isto došlo do novih izazova. Za vladavine Donald Trumpa predsednika SAD došlo je do carinskih nesuglasica zbog toga sto Kina više nije samo kupovao sirovinu od najvećeg proizvođača. Kina pokupovala sve zalihe sa svih strana zemaljske kugle. Isto tako iz Evrope mada u međuvremenu

Evropu je značajno mučila velika suša. O izgledima za ubuduće Peter Kišje rekao da prinosi kukuruza u Ukrajini, Bugarskoj, i u Francuskoj su dobri. Ali negativno djeluje na cijenu kukuruza je potražnja za kukuruzom je trenutna otkupna cijena svinjskog mjesa je tragično niska sa Kineske strane . Što može stabilizovati cijenu kukuruza je da Bidenova administracija otvorila nove pregovore sa Kinezima o carinskim problemima i Kinezi su ponovo zainteresovani za kupnju kukuruza iz SAD.

kukuruz

Gospodin Peter Kiš rekao za Mađarsku značajno tržište eksporta kukuruza je Italija. Zbog ovih uslova kupci iz Zapadne predjela Italije se okreću prema francuskom tržištu a u istočnog predjela prema ukrajinskom tržištu. Što znači da cijene koje su trenutno na Mađarskom tržištu nisu konkurentne za Evropsko tržište.

Što se tiče tržišta uljarica konstantno održava interesovanje za suncokretom i uljanom repicom zbog programa biodizela. U našem predjelu se planira da ć eurod suncokreta biti 5 miliona više. Što dovodi do razlike između uljene repice i suncokreta, što može dovesti do poskupljenja uljene repice. Unutar Evropske Unije cijena suncokreta neće znatno porasti sve dotle dok sa strane uljene repice nema povećanja sa strane importa ove žitarice. Što se tiče soje ove godine biti veći urod u odnosu na prošlogodišnji urod 20 miliona više. Što će značiti da 4 milon tona soje mora će se skladištiti u silosima. Što će se odraziti na cijenu.

hetech-trend3

PREDSTAVLJANJE HETECH TREND d.o.o.

Zainteresirani su se mogli upoznati s tendencijama projektiranja, proizvodnje i izgradnje silosa za žitarice, sušara za žitarice i pročistača žitarica s najkvalitetnijim mogućnostima skladištenja  naša tvrtka Hetech Trend d.o.o. u Kečkemetu održal u kolovozu 2021. godine jednu konferenciju na ovu temu.

hetech-trend1

Ferenc Gáspár, predsjednik Županijske komore Bács-Kiskun Nacionalne poljoprivredne komore (NAK), zahvalio je svim prisutnim poljoprivrednicima i onima koji su uključeni u svojim doprinosom u mađarsku poljoprivredu kada je pozdravio prisutne na stručnom skupu. Na sve to dodao još: iznimno je važno jačanje mađarske poljoprivrede, koje je bilo kontinuirano i tijekom posljednje teške situacije zbog epidemije koronavirusa.

Naglasio je da su uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju u Mađarskoj povoljne. To je važno za uspješnu poljoprivredu, bilo da se radi o biljnoj proizvodnji ili stočarstvu. I jedno i drugo zahtijeva dobre uvjete kako bi poljoprivrednici mogli vidjeti i uživati ​​u rezultatima svog rada. Ocjenjujući učinak županijske poljoprivrede, naveo je da županija Bacs-Kiskun čini oko 10 posto nacionalne proizvodnje, ali postoje područja poput govedarstva i ovčarstva i proizvodnje jaja u kojima je taj udio veći od 10 posto. Naveo je i da je ove godine u županiji požnjeveno oko 670.000 tona žitarica. Dodao je kako je važno jačanje integracije poljoprivrede, jer je taj razvoj jedan od osnovnih uvjeta za napredak. To je zato što svi koji rade u sektoru moraju prepoznati da nema druge alternative u suradnji. U tome, odnosno u jačanju suradnje, Bačko-kiškunska županija želi dati primjer ostalim regijama zemlje.

Ujedno je skrenuo pozornost na činjenicu da je glavni pokretač gospodarskog razvoja u poljoprivredi  razvoj i inovacije. Potrebno je ići ukorak s godinama, razvojem tehnologije i njezinom primjenom. Stoga u mađarskom poljoprivrednom sektoru treba primijeniti što više pametnih rješenja. Hetech Trend Kft., jedna od vodećih mađarskih tvrtki u području tehnologije sušenja, čišćenja i skladištenja, također je ostavila trag na ovom području.

Gotovo svaka faza rada odvija se uz kompjutorsku podršku u tvrtki, što rezultira visokokvalitetnim projektiranjem, izradom i izvođenjem projekata. Tvrtka je zaslužna za više od 300 investicija na ovom području i realizaciju skladišnog kapaciteta od oko milijun tona. Potonje ne znači samo našoj zemlji, već i zemlje u našem okruženju. Nakon toga, županijski predsjednik Županske Agrarne Komore iznio je detalje nekoliko detalje koje su navedene u aktuelnom natječaju.

Miklós Incze, jedan od vlasnika Hetech Trend Kft., upoznao je sudionike stručnog simpozija s poviješću tvrtke i različitim fazama razvoja. Između ostalog, rekao je, ime tvrtke potječe od jednostavne činjenice da je tvrtka, osnovana početkom 90-ih

Naznačio je da su od početka ovog stoljeća, točno 2004. godine. je donesena odluka o proširenju djelatnosti inženjerskog ureda na proizvodnju opreme iz vlastitog razvoja. Ovaj proces donio je stalni razvoj tvrtke, što je rezultiralo time da tvrtka trenutno raspolaže zgradama na 6.000 kvadratnih  metara na otprilike 2 hektara. u industrijskoj zoni.

Razlika tvrtke od ostalih sudionika na tržištu koji se bave sličnim djelatnostima je u tome što kupcima nude samostalno dizajniranu i proizvedenu opremu koju također svojom montažom  i i servisom i nadzorom puštamo u rad. Jedan od važnih stupova toga je korištenje sopstvene tehnologije sustava upravljanja i grafičkog prikaza rukovođenja. Iz svega toga proizlazi da je prednost koju Hetech Trend Kft. može imati u korist isporučene opreme je da što se tiče isporučene opreme dođe do bilo kakvog problema tijekom rada, tvrtka može odmah reagirati i odmah ispraviti eventualne pogreške sa daljinskom upravljanjem, i imamo kvalietan i dobro opremljen servisni tim.

Jedno od najvećih postignuća u posljednjih 20 godina je to što smo uspjeli stvoriti tvrtku u kojoj se svi zaposlenici osjećaju ugodno, a aktivnosti tvrtke je uspješno i profitabilno na tržištu.

To pokazuje i činjenica da značajan dio zaposlenika radi u tvrtki više od 10 godina. Tijekom djelovanja grupe tvrtki, osnovana su tvrtke ne samo u zemlji, već iu susjednim zemljama. Zbog toga je osnovana tvrtka. poduzeća u inozemstvu u susjednim zemljama kao što su Vojvodina ili Rumunjska. No Hetch Trend d.o.o..  ima projekte u Slovačkoj i Hrvatskoj, i traži mogućnost Sloveniji, rekao je Miklós Incze.

Govoreći o budućnosti, vlasnik tvrtke rekao je da je tajna uspjeha tvrtke kontinuirano usavršavanje, što znači da ne možete odmarati na lovorikama. Proizvode je potrebno razvijati i proizvodnju usavršavati, što je najvažniji preduvjet za uspješnu prisutnost na tržištu. “Vrlo je važno primijeniti rezultate digitalizacije i u našoj industriji, u kojoj moramo ići korak po korak naprijed”, zaključio je Miklós Incze dodajući kako se sljedeće godine očekuje proširenje i izgradnje još jedne tvorničke hale od 4000 kvadratnih metara. .

Potom su sudionici mogli poslušati razna stručna izlaganja o pitanjima projektirnja, izvođenja radova i upravljanja projektima, razvoja gradilišta, uloge plina u sušenju žitarica,

Posetioci su mogli  sudjelovati i u obilasku tvornice, gdje su se također mogli pogledati kvalitet proizvodnje.

hetech-trend2

hetech-trend3

hetech-trend4

hetech-trend5

hetech-trend6

dr-nagy-istvan-blog

Nećemo dopustiti da poljoprivrednici plaćaju cijenu prelaza na zelenu proizvodnje

Razgovor sa Istvanom Nađom, ministrom poljoprivrede

Brisel bi bi naplatio cijenu prelaza na obnovljive energente sa stanovništvom poljoprivrednicima, kaže ministar poljoprivrede. Istvan Nađ se stoga priprema se žestoka profesionalna i politička debata početkom sljedeće godine, prilikom usvajanja mađarskog strateškog plana od strane Europske komisije. Dobra vijest za uzgajivače svinja u poteškoćama je da ministar smatra nužnim pooštriti kontrolu tovnih svinja koje u Mađarsku dolaze s unutarnjeg tržišta EU kako bi se održala i poboljšala razina zdravlja životinja i konkurentnost kvalitetnog domaćeg krda.

 

Nikada prije nije viđeno: tisuće milijardi forinti stižu za poljoprivredu, ali radost nije bezuslovna. Više od četvrtine prijavljenih na natjecaj vratit će svoju potporu jer je neće moćiostvariti ni uz potporu zbog teške situacije u svinjogojstvu. Što je rješenje?

Istvan Nađ: Do sada je samo 1,5% investicijskih projekata podržanih sa potporama u  razdoblju od 2020. do 2021. godine je vraćeno od strane farmera, i  istovremeno se može vidjeti da početak sprovedbe projekata usporavano u nekoliko slučajeva, poljoprivrednici su isčekivanju da se situacija poboljša.

No, treba također naglasiti da je u jednoj godini primljeno je više od 11.000 prijava na investicijske fondove  Programa ruralnog razvoja raspisane u razdoblju 2020. – 2021. s iznosom bespovratnih sredstava od 1,376 milijardi HUF, što jasno pokazuje da su poljoprivrednici potrebni ove potporei i bespovratna sredstva čak i u ovoj situaciji, kada i ekonomija se menja iz čas  u čas. Vezano za poskupljenje, zaokružava se nekoliko vladinih ideja, a očekuje se da će se pojaviti još ove godine, pa će početak i realizacija investicija biti predvidljiviji i lakše finansirati.

 

Ionako postoji velika neizvjesnost među poljoprivrednicima. Na vrhuncu je inflacija, cijena plina, umjetna gnojiva, stočne hrane i troškovi stočarstva u porastu. Svinjogojstvo je u velikim gubicima. Kako izići u susret farmerima?

Mađarska svim mogućim sredstvima podržava stočare, uključujući i svinjogojstvo. Mađarski svinjogojci, koji daju više od trećine domaće proizvodnje mjesa, isto tako i proizvđači u Europskoj Uniji suočavaju se s neviđenim poteškoćama. Nažalost Europska Komisija je odbila predložene hitne mjere zaštitu tržišta proizvđača svinja. Naš prijedlog je bio da bismo prevazišli ovu krizu da oslobode finansijska sredstva iz Fonda koja je namjenjena za ovakve situacije na tržištu. Europsko Povjerenstvo nije predložilo otvaranjeni ovog fonda. Poljoprivredna politika može jedino na jedan način da pomogne  proizvođačima i prerađivačima da uvede uslove pod kojima se jača učinkovitost i konkurentnost i smanjuje uticaj ekstremnih vremenskih  uslova na razvoj svinjigojstva.

Osim toga, poljoprivredne subvencije koje osiguravaju sigurnosnu mrežu, sigurnost za proizvodnju i prihod za stočare. Mađarska će vlada osigurati najvišu moguću stopu sufinanciranja u razdoblju od 2021. do 2027. u okviru ZPP-a II. U idućih sedam godina potrošit će 4,265 milijardi forinti za razvoj mađarskog agrara, mađarske poljoprivrede i prehrambene industrije. Osim toga, Ministarstvo poljoprivrede Mađarske sprovodila je upravlja jednim od najmodernijih četverostupnih sustava upravljanja poljoprivrednim rizicima u Europi koju je propisala EDU. Sustav kriznog osiguranja bio je prvi u EU koji je pokrenut u Mađarskoj 2021. (IV. stupanj). Osim nepovoljnih vremenskih uvjeta, ovaj sistem  za upravljanje rizicima prikladan je i za upravljanje rizicima koji se javljaju tokom proizvodnje isto i kod bolesti životinja i biljaka,i za sanaciju  pada tržišnih cijena, gubici sopstvenih tržišta u domovini i inostranstvu, promjene kurseva  ili povećanje troškova proizvodnje. Financijskoj stabilnosti i likvidnosti poljoprivrednika doprinosi i činjenica da smo ove godine uspjeli ishoditi kod  Europske Komisije da uplati povećanu akontaciju. Osim toga iz drugih izvora  Nacionalnog Fonda pomažemo i stočarskim farmama. Kako bismo nadoknadili gubitke stočarstva zbog visoke cijene stočne hrane, osigurali smo 4,4 milijarde HUF dodatnih sredstava za stočarski sektor. Trenutačno je pripremi prijedlog za subvenciju svinjogojstva koja je trenutno u najnepovoljnijem položaju koja sadrži kredit bez ikakvih dodatnih troškova.

Ministarstvo poljoprivrede traži mogućnosti za daljnje potpore isključivo za sektor stočarstva. Unatoč ovogodišnjem izrazito sušnom vremenu, značajnim gubicima uroda i situacije na tržištu žitarica, Mađarska se raspolaže dovoljnim količinama kukuruza za domaće potrebe. Što se tiče situacije na tržištu stočne hrane domaćim proizvođačima smo izašli u susret pripremili smo strategiju za njihovu zaštitu protiv toga da se žitarice u suviše velikoj količine ivezu van granice Mađarske.

 

Nakon što je Europski parlament prihvatio strategiju od njive do stola (farm to fork), što se može očekivati, što će značiti još veća opterećenja, troškove, žrtvovanje, ali i niže povrate i prihode za domaće poljoprivrednike?

U svibnju 2020. Europska komisija prihvatila je strategiju „Od njive do stola“, jednu od ključnih akcija Europskog zelenog sporazuma. S obzirom na navedene ciljeve, naš je stav jasan: osim očuvanja okoliša koji smo stvorili vjekovima, moramo sačuvati i konkurentnost naših poljoprivrednika. Sa prihvatanjem nove Zajedničke Agrarne politike privode se novi zahtjevi i zakoni kojima se treba suglasno pridržavati o očuvanju okoliša. Međutim, prihvaćanjem Zelenog sporazuma u kome sporazumu, Europska komisija ne bi samo pokrenula politički dogovor postignut o reformi ZPP-a, već bi dovela i do smanjenja poljoprivredne proizvodnje u Uniji. Nedavno je objavljeno nekoliko neformalnih studija utjecaja koje potvrđuju da bi sprovedba strategije imala ozbiljne ekonomske posljedice: smanjenje proizvodnje i drastičan rast cijena hrane. Pritom bi Bruxelles naplatio cijenu zelene tranzicije pomoću stanovništva i poljoprivrednika.

 

Da li se vidi već  kakva strategija će biti u mađarskom planu, što će se uklopiti, a što neće biti u skladu s novim ZPP-om 2023. godine?

Naš strateški plan zajedničke poljoprivredne politike, koji uključuje naše mjere politike potpore i njihove opravdanje. Ovo nije kraj našeg rada, jer nije dovoljno dostaviti naš Strateški plan ZPP-a, već ga mora  Komisija i prihvatiti, pa se pripremamo za ozbiljnu stručnu i političku bitku početkom sljedeće godine. Dok mi moramo pripremiti domaću pravnu podlogu, i institucijski sustav novih subvencija i, na kraju, ali ne i najmanje važno, moramo pripremiti naše poljoprivrednike za očekivane promjene.

 

Bilo bi dobro predstaviti jednu atraktivnu viziju jer se vidi  spora prirodna smjenu generacija ponovno zaustavlja „tamnozelena” propaganda koja poljoprivredu predstavlja kao uzrok klimatskih promjena. Kako će se to odraziti na pravne uslove o prijenosu vlasništva  koji će biti podneseni na jesen u parlamentu?

Često se susrećemo s kritikama da je ekološki otisak poljoprivrede značajan, jer se staklenički plinovi ispuštaju u zrak u svim fazama proizvodnje hrane. Međutim, smanjenje toga je zadatak koji se može postići različitim tehnološkim procesima uzgoja i kontinuiranim tehnološkim razvojem. U ovim inovativnim zadacima sljedeća generacija mladi ljudi koji se dobro snalaze u digitalnom svijetu , imaju veliku ulogu. U Mađarskoj i u Europskoj uniji postalo je važno pitanje generacijska obnova poljoprivredne proizvodnje i stvaranja mogućnosti za predaju gospodarskih imanja za dolazeće generacije. Kao rezultat povijesnih osobitosti mađarske poljoprivrede, generacija osnivača poljoprivrednih gospodarstava koja je započela u vrijeme promjene režima (1990) sada je u dobi kada se predaja gospodarstva na mlade događa prirodnim putem, npr. 60% menadžera su stariji od 55 godina. U srećnom slučaju, prijenos se odvija unutar obitelji, jer oko 90% mladih poljoprivrednih proizvođača preuzima uglavnom gospodarstvo od svojih roditelja. Uspješna smjena generacija u velikoj mjeri ovisi o što učinkovitijem prijenosu gospodarstava, ali ni domaća ni izvanobiteljska smjena generacija nemaju mađarsku tradiciju ili ustaljeni sistem predaje gospodarstva. Zbog svih tih razloga važna je intervencija države, budući da se održivost poljoprivrednog i prehrambenog gospodarstva može osigurati samo kontinuiranom generacijskom obnovom.

 

Što sadrži predlog, kako i na koji način da se  olakšava taj proces?

Ovo je nova mogućnost temeljena na osnovu dogovora stranaka (prenositelj i primatelj i članovi obitelji). Suština je da se cijelo poljoprivredno gospodarstvo može prenijeti u novu vrstu ugovora, ugovor o prijenosu gospodarstva, koji pokreće prijenos poljoprivrednog i šumskog zemljišta, i ostalih nekretnina u zemljišnim knjigama, prijenos strojeva, opreme, usjeva, robe. , i razni (dobavljač, isporučilac proizvoda), poslovni ugovori i sukcesija i izmjena službenih ovlaštenja. Bitno je da ako netko ne prihvata ove nove uvjete predaje, ipak može predati svoje gospodarstvo prema važećim pravilima. Važno je naglasiti da je oporezivanje primarnih proizvođača od 2021. godine postalo jednostavnije i još povoljnije poreski proces, ojačali smo obiteljska gospodarstva. Osiguravanjem konkurentnog i predvidljivog prihoda ključno je za pomlađivanje sektora. Zato je važno da izravna isplaćivanja, nacionalne subvencije i subvencije za ruralni razvoj poljoprivrednicima daju sigurnost proizvodnje i prihoda iz godine u godinu. Mladi poljoprivrednici dobivaju dodatnu potporu utemeljenu za biljnu proizvodnju, što izravno potiče sektor za pomlađivanje.

 

Kako se stariji osobe potičete dakrenu  u predaju, barem naprave oporuku, a ne da mladi naslednici pravnim putem dođu do svog nasledstva ?

Uz novi ugovor, prednost će dati subvencijama kako bi poljoprivrednici još dok su živi mogli predati gazdinstvo. Prema našim planovima, u sljedećem programskom razdoblju može se uključiti i bespovratna sredstva za gospodarsku predaju, čiji je cilj da mlađi poljoprivrednici preuzmu gospodarstva poljoprivrednika blizu starosne dobi za umirovljenje, čime se dodatno pomaže generacijska obnova. Također planiramo omogućiti sudionicima ovakvih i sličnih gospodarskih predaja razne dodatne potpore, poput ulaganja.

dr-nagy-istvan

Čujem da agrarska portfelja želi zadržati u cjelini jedno gazdinstvo, odnosno da samo jedno dijete može dalje voditi poljoprivredno gazdinstvo, neka se posjed više ne rascjepljuje. Kako će mladi vlasnik moći isplatiti svoju braću i sestre? Hoće li biti povoljnog kredita?

Ugovor o prijenosu gospodarstva daje fleksibilnu priliku strankama da se prilagođeno raznim životnim situacijama unutar obitelji, na koji način preuzimatelj nadoknađuje vrijednost gospodarstva roditeljima i braći i sestrama.

Elementi mogu biti mješoviti kupoprodajnim, darivanjem, alimentacijom ili izdavanjem zemljišta. Prenositelj se od sada može odlučiti i da zadrži vlasništvo nad zemljištem ili njegovim dijelom, a naslijedit će ga ostala djeca, a brat primatelj će im naknadno platiti naknadu za korištenje. Trenutno radimo na tome koje se sheme financijskih mogućnosti mogu dodati novoj uredbi kao poticaj i pomoć. Naš je primarni cilj pružiti potporu gospodarskom predaji onima koji su pogođeni ciklusom Zajedničke Poljoprivredne Politike 2023., ali detaljna pravila za to mogu se postaviti nakon pregovora s EU.

 

Na koga osoba koja nema dijete ili se dijete ne želi baviti poljoprivredom ustupa svoje imanje? Prema riječima predsjednika okruga Szentes, trebalo bi stvoriti fond za nekretnine, u koji bi mogli uplatiti, u zamjenu za mjesečnu naknadu, “mirovinu”. A mlada osoba koju nema od koga preuzeti nekretninu da bi pokrenula novu farmu, mogla bi birati između ovih, čak i zaobilazeći pravila o kupnji i predzakupa. Da li je to dobra ideja?

Prema istraživanjima, oko 90% mladih preuzima funkcionalnu farmu, od čega se veliki dio odvija unutar obitelji, a to također pokazuje obiteljsku složnost. Kao prvi korak u generacijskoj obnovi poljoprivrede, prošle godine smo donijeli Zakon o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja regulira primarne poljoprivrednike, primarno poljoprivredno gospodarstvo i obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.

 

Činjenica da ste se dogovorili s najvećim njemačkim diskontnim robnom kućom, da od sada prodaje samo mađarsko svježe meso, i pomaž uzgoj svinja u krizi privlačnijim. Jesu li ostale robne kuće voljni na ovakav korak?

Rezultati istraživanja u prodavnicama o udjelu mađarskih proizvoda koje je sproveo Nacionalni ured za sigurnost prehrambenih proizvoda 2020. također su osjetljivo utjecali na nekoliko trgovačkih lanaca te su započele konzultacije i zajedničko razmišljanje. Smatramo da su i lanci prepoznali važnost u prodaji domaćih proizvoda i reklamiranja istih te traže priliku za što veći udeo u radnjama.

 

U trenutku objave spomenuo je da meso i mesnati proizvodi iz inozemstva strože kontroliraju mađarske vlasti po dolasku našu zemlju. Neće to značiti dvostruki standard za ovu robu ?

Za proizvode koji se plasiraju na Mađarskom tržištu imaju ujednačene propis, bez obzira na to radi li se o proizvodu od domaćeg ili inozemnog proizvođača, pa i Uprava postupa na isti način. Mnogo spominjana dvojna kvaliteta bila je predmet istrage o aktivnostima proizvođača, a ne službenim kontrolama. Ono što Komisija može učiniti za mađarske proizvđače jest pooštriti zdravstvene uvjete za uvoz živih životinja (npr. sirovine za tov). Međutim, to je moguće u EU samo ako je zdravstveni status naših farma svinja viši od statusa njihove zemlje podrijetla. Zbog toga se od siječnja 2014. godine stada u Mađarskoj oslobađaju od sindroma reproduktivnih poremećaja i respiratornih simptoma svinja (PRRS). Nedavna iskustva su pokazala da se infekcije virusom PRRS gotovo sigurno mogu pratiti do zaraženog tovnog materijala iz inozemstva. Neophodna je stroža kontrola tovnih prasadi koje u Mađarsku pristižu sa unutarnjeg tržišta EU kako bi se održala i poboljšala razina zdravlja životinja i konkurentnost kvalitetnog domaćeg stada.

 

Pitanje je samo hoće li biti dovoljno domaćeg mesa za lance ako zalihe i dalje nestaju, jer je i mesna industrija u problemima. Izvozne zalihe koje su zapele u EU od njemačkog aspa dižu cijene, troškovi su pali, a rad najveće domaće klaonice Kiskunfélegyháza neizvjestan je. Već godinama traje postupak protiv vlasnika i sina talijansko-mađarskog državljanina zbog sumnje u proračunske prijevare. Iako je vlast ukinula zabranu izlaska iz kuće 15. listopada, uklonila je nanogicu otišli su u svoju španjolsku tvrtku, no dobavljači strahuju da će Hungary Meat preuzeti novi vlasnik. Ne želite preuzeti tvrtku u nacionalnu ili čak proizvođačku imovinu?

Domaća mesna industrija se  sastoji  od više poduzeća. Prerada mesa je ključni podsektor u prehrambenoj industriji. Tri ovdje navedena podpodručja imaju više od 400 tvrtki, u kojima je zaposleno više od 22.000 radnika. Broj poduzeća i broj zaposlenih se smanjio posljednjim godinama, ali je djelatnost podsektora postala profitabilnija, agregatni prihod od prodaje iznosi blizu 1.000 milijardi HUF, što je povećanje od gotovo 20% u odnosu na prošlih pet godina. Povećana je i profitabilnost, utrostručena je vrijednost kapitaliziranih ulaganja, a daljnji rast se očekuje kroz isplatu subvencija. Ono što jasno možemo učiniti za mesnu industriju je podržati je. U prethodnom razdoblju potpore (2014.-2020.) ukupna prehrambena industrija dobila je više od 460 milijardi HUF, od čega se 88,6 milijardi HUF može pripisati sektoru pod br. 101 TEÁOR – 3 od 33 sektora, ukupna industrijska potpora od gotovo 20 %- a. Mesna industrija mogla je imati koristi od domaćih i EU potpora. U razdoblju 2021. – 2027. već su raspisana dva poziva za prehrambenu industriju s budžetom od 250 milijardi forinti na koje se mogu uspješno prijaviti sve tvrtke iz mesne industrije. Osim toga, razvoj proizvodnje stočne hrane bitan je i za proizvodnju sirovina, a tvornicama stočne hrane je ove godine (2021) najavljen natječaj vrijedan 50 milijardi forinti.

tržištu-žitarica

Efekti na tržištu žitarica

Rastuće cijene plina ionako su dodali još jednom velikom lopatom na već rastuće troškove proizvodnje. Tako smo svi upali u velike probleme. U takvim slučajevima, kratkoročna maksimalizacija profita i interesi dugoročne održivosti stabilnosti trebali bi sejaviti u glavama proizvođača, nadamo se pobjedomonih koji razmišljaju o dugoročnom stabilnosti. Međutim, situacija je puno kompliciranija od ove, jer tako zbunjujuće tržište na strani cijena žitarica još nismo vidjeli.

Trenutačna  cijena plina na američkoj burzi jedva 40 posto od cijene iz lipnja 2018. godine. Ovo naravno nije nikakva utjeha, dapače! Od posljednjeg najnižeg nivoa, veljače 2020., cijena plina na američkoj burzi gotovo se utrostručila. Situacija u Europi još je zbunjujuća. Vidimo još veća kretanja cijena na tržištu prirodnog plina na našem kontinentu, koja čak zavisi i od političkog interesa.

Američka tečajna cijena prirodnog plina po Henry Hub, USD/galon

Američka tečajna cijena prirodnog plina

Najnovija analiza Erste banke već pokazuje da je Putin obećao da će Rusiji povećati opskrbu plinom, što je smirilo energetsko tržište i cijene su stabilizovale. Istina, još uvijek su visoke. Cijena nizozemskog veleprodajnog plina, koja je referentna, porasla je na rekordnih 150 € / MWh, a zatim je pala na 114 € u ruskim vijestima. Rusi očito govore da će njemačka certifikacija i licenciranje najnovijeg plinovoda umiriti tržište. Dodao bih da je uski gpresek u isporuci ruskog plina također imala ulogu u visokim cijenama. Baš kao i ponovno otvaranje ekonomija koje je započelo ublažavanjem epidemije koronavirusa (s njezinim rastućim potrebama za energijom, rastućom potražnjom), udaljavanje Europe od fosilnih energenata, nestašica vjetra na Sjevernom moru, nadolazeća zima i napori za akumulaciju sve veće količine plina ovi uslovi su tjerali cjene prema nebesima. Akumulacija je nužna ne samo zbog prirodnog refleksa uzrokovanog pandemijom, već i zbog vrlo smanjenih zaliha plina tijekom prethodne zime. Desetlećima os kada europa skladišti plina nisu bila tako oskudne zalihe kao sada, s daleko manje plina koji dolazi iz Rusije nego inače, a zalihe ukapljenog plina se transportuje na azijsko tržište. Dakle, za nas Europljane, rana zima će nasi tekeko skupo koštati.

 

Zašto  moramo biti svjesni sa ovim efektoma na poljoprivredu?

Jer jedan od najvećih pokretača globalne inflacije hrane je cijena umjetnog gnojiva. Zbog povećanja troškova sirovina, tvornice gnojiva se zatvaraju ili smanjuju proizvodnju. Tome pridonose i poteškoće transporta i nagli porast troškova transporta. Za ilustraciju složenosti situacije, embargo protiv Bjelorusije također utječe na proizvodnju tamošnje velike tvornice, baš kao što su kineske mjere za uštedu energije smanjile proizvodni kapacitet njezinih tvornica gnojiva. Slučaj je savršen primjer velike važnosti informisanosti na tržištu, i da budemo spremni na to odgovoriti. Oni koji su očekivali da će cijene energije porasti,  od prethodno kupljenog gnojiva  stekli su značajnu konkurentsku prednost. Danas sam razgovarao s ovakvim klijentom. S pravom je optimističan za sljedeću godinu.

Ograničena upotreba zbog visokih cijena gnojiva najviše će se osjetiti na svjetskom tržištu kukuruza, ali će i ubrzati propadanje naših oranica. Naglašavam dapojava nije domaća, ona je globalna. Ne dođe li do brze reorganizacije, na koju se, unatoč ruskom potezu, ne bi se smjelo kladiti, projekcija sužavanja ponude aktivnog sastojka dušika dovodi do daljnjeg poskupljenje gnojiva. To znači smanjenu primjenu gnojiva i manji prinos. Tome će značajno doprinijeti i smanjenje površina pod kukuruzom. Zamijenit će ga biljke s nižim zahtjevima za dušikom, pa čak i druge krmne biljke, jer skuplji kukuruz otvara sve više prostora ne samo za uvoz, već i za ječam, primjerice. Ni manji prinosi kukuruza neće biti domaća pojava, što ukazuje na zadržavanje visokih cijena. Na ovim cijenama manevarski prostor korisnika se sužava. To obično dovodi do koncentracije. A i čuvare vuče grana. To je također zbog poremećaja potražnje i ponude uzrokovane pandemijom, epidemijama životinja, strožim pravilima držanja, zamjenskim proizvodima i, primjerice, padom otkupnih cijena svinja, uz rast troškova i problemima sa radnom snagom. Na koncu, rastuće cijene inputa i žitarica moraju se nastaviti kretati prema kraju lanca opskrbe, potrošaču. Time poljoprivreda ima dugoročne probleme, ali i dalje ostaje dodatni pokretač inflacije.

 

Za koliko mi danas nećeš prodati svoj kukuruz?

Inače, prema mojim informacijama već je ekonomičnije uvoziti kukuruz u zemlju s juga. To se moglo dogoditi odvajanjem od međunarodnih tržišta tako što bi prodavači nestali s tržišta. Manji prinosi i lošija kvaliteta karakteriziraju žetvu kukuruza koja je u tijeku. A u povišenom inetresu za kukuruzom cijena raste iz dana u dan. Tome pridonosi i stabilniji kapitalni položaj poljoprivrednika i njihovi skladišni kapaciteti. Očekuju se još bolje cijene.

 

Lijepi novi svijet

Uvjeren sam da će nova razina cijena stvorena tijekom pandemije na svjetskim tržištima hrane trajno ostati s nama. Ušli smo u novu eru. Značaj vrijednosti cijene hrane je trajna, ali iza toga stoje i teška preuređivanje tržišta. Uvijek ću biti oscilacije u cijenama ali cijene od prije pandemije se neće vratiti. Naime, jer su povremene nestašice robe i transportne poteškoće postale akutne i utjecale su i utječu na cijelu vertikalu gospodarstva. A to se pretvorilo u spiralu u kojoj su cijene pošle naviše. Procesi koji se međusobno pojačavaju katalizirani su strahom. Strah od poteškoća s opskrbom, što se također dobro vidljivo na britanskom tržištu. Pouka je da ne gradimo zidove oko sebe, nego da izgradimo konkurentno gospodarstvo koje drži ovisnost o uvozu na potrebnoj razini. Već spomenuti uslovi također jačaju trajne promjene cijena. Moj treći argument, uz trajnost novih razina cijena hrane, je širenje novih segmenata tržišta hrane. Nove vrste hrane, koje se danas nazivaju najzamjenom za proizvode visoke dodane vrijednosti, uglavnom su povezane s lancima opskrbe životinjskih proizvoda. Moramo se raspravljati oko njihovog imena, ali njihova uloga u preraspodjeli tržišta je neosporna. Predviđa se da će njihovo tržište narasti na minimalno 10 posto svjetskog tržišta mesa do 2030. godine. Kako tradicionalni proizvodi postaju sve skuplji (zajedno s tržišnim trendovima pojačanim regulatornim ograničenjima i političkim napadima koji pomiču granice profesionalnog opravdanja), oni će postati sve konkurentniji. Kako proizvodnja raste, njihovi troškovi proizvodnje, koji ionako padaju, i ekološka oznaka koja ih brine, stvorit će ogroman, koncentriran krug proizvođača. Utjecajni ulagači koji traže što veću profitabilnost, utjecajna velika ulaganja ovdje nalaze dobro tlo. Može se povući paralelnost između preorijentacije globalnog automobilskog tržišta prema električnim pogonima.

Općenito: Živimo u vanrednim vremenima. Porast cijena gnojiva je takav da samo može uskratiti prihode ratarskim usjevima, posebice kukuruzu gdje je prinos niži od prosječnih. Situacija nije kratkoročna pojava, unatoč činjenici da su se cijene dionica počele korigirati na osnovu ruske objave. Ostali razlozi za gore navedena povećanja i dalje vrijede. Učinci ljuljanja cijena će se razlikovati od biljke do biljke. Postoje pobjednici koji su svoje potrebe za unosom stekli na vrijeme, a postoje gubitnici kojima poskupljenja oduzimaju prihode. Poljoprivrednici će se držati za glavu i zalihe. Situacija je dokazala moć informacija, tržišnog uvida i znanja o prognozama. Svi mi imamo gdje napredovati na ovom području. Koncept precizne poljoprivrede mora uključivati ​​operacije nakon žetve, uključujući skladištenje i prodaju.

Što čovjek bude posijaoto će i žnjeti

Što čovjek bude posijaoto će i žnjeti

Što čovjek bude posijaoto će i žnjeti

Od početka pandemija sva vest nam donosi  o novim i jošrastom cijena. Sa bojaznošću se gleda sa svih strana naročito u ekonomske rubrike jer vijesti govore samo o poskupljenju. Mi imamo više riješenja na ove izazove. Uzimamo u ruku olovku i papír i počinjemo računat da dođemo sa trenutnim uslovima do što boljih rezultata i vidimo da je to nemoguće. Za svoju robu dobijamo sve mnje.

Uzeći u obzir sve rashode teško dolazimo do pozitivnog bilansa prihodi i izdaci.

Cijena strojevi, servisa i rezervni dijelova konstantno raste i pored toga umjetno gnojiva raste takođe i cijena sjemena za sjetvu. I kada na neki način dobijete i višu cijenu plus ode na razne ostale povećanja.

Trenutno se vidi na tržištu da sve više farmera počinje sama sebi pripremiti sjeme za sjetvu. I to na taj način da i sopstvenog izvora se odabere i sjeme zaprašivanjem sjemena.

Sredstva za tretiranje sjemena zaprašivanjem je važno da se primenjuje precizno i točno. Primenjivanje mješalice za beton nije više ekonomično. Jer se primenjivanje i proizvodnja zaprašenog sjemena za sjetvu je poraslo sa nekoliko kilogram na više tona na sat.

Ovaj uređaj za tretiranje sjemena svojom preciznošću rada odnosno homogenim tretiranjem svakog zrna ispuniće i najviša očekivanja naših poslovnih partnera:

  • Sredstvo za tretiranje sjemena precizno se aplicira u željenoj dozi
  • upravljanje uređajem je jednostavno te pouzdano u procesu rada
  • nakon kalibriranja sjemena dotok zrna i sredstva za tretiranje su  konstantno dozirani prema određenom kapacitetu
  • količina sredstva za tretiranje automatski se regulira količinom protoka sjemena. Doza sredstva je uvijek ista koliko smo zadali a količina sjemena u protoku odrediće utrošak škropiva
  • sredstvo se ravnomerno raspoređuje na površinu zrna
  • velika pozornost odnosi se na onemogućavanje zagasenja okoline budući se segment u kojem se nalazi tekućina i gdje se zrno tretira dodatno je osiguran protiv istjecanja sredstva
  • konstrukcija urđaja omogućava potpuno pražnjenje , niti zaostajanje sjemena miti sredstva za tretiranje
Osvrt u susedstvo

Osvrt u susedstvo

Sektor svinjarstva zbog niske cene gubi na atraktivnosti

Do devedesetih godina prošlog veka važili smo za državu u koјoј se proizvodi naјkalitetniјi beјbi bif, ali i odlične svinjske polutke. Stočarstvo јe bilo prilično razviјeno, samim tim јe pokrivalo naše potrebe, ali јe veliki deo proizvodnje išao za izvoz. U tom lancu svi su bili zadovoljni, od samih tovljača, proizvođača žitarica, industriјe stočne hrane, prerađivačke mesne industriјe. Domaću proizvodnju pratila јe solidno i domaća potrošnja. Danas јe u stočarstvu slika potpuno anemična… 

Teško je zamisliti i najmanje porodično okupljanje, pa čak i moderniji banket bez svinskih đakonija od pečenice , kulena do pečenja. Zemlja smo gurmanluka kojoj ne odolevaju ni stranci, pa ipak sve je manje onih domaćina koji će opstati u svinjarskoj proizvodnji. Zoran Milićević, iz Žiče decenijama se bavi ovom proizvodnjom, međutim, koliko u ovoj branši ide govori statistika na njegovom gazdinstvu.

„ Više je Miloš Obrenović na skelu izvozio svinje u Ugarsku nego mi danas. Naše gazdinstvo je uglavnom imalo između 60 i 80 svinja, danas je jedva trećinu ! Tako je u celoj Srbiji, nismo mi jedini. Zašto je tako? Mnogo je razloga, ali je osnovni da mi imamo godišnju proizvodnju svinja na oko 2 miliona i 800 hiljada, dok su nam potrebe za ovim mesom oko 5 miliona svinja. Tu razliku uvozimo, zbog te razlike se zatvaraju farme, zatvaraju kuće, i ostaju cela prazna. Računica je jednostavna, i zato nam zemlja biva zapuštena i sela napuštena”, počinje priču naš domaćin , i dodaje :
„Svinjarstvo je poskupelo i neodrživo, naročito za one koji kupuju stočnu hranu, tako de je mala verovatnoća da će sin nastaviti tradiciju. Kako god na seljaku se sve lomi. Prodali smo jedan dobar deo krmača i razmišljamo ako cene ostanu na ovako niskom nivou, i ako ne možemo da se pokrijemo u odnosu na troškove, i mi zatvorimo farmu. Održiva cena za prasad bi bila 280 dinara i tovljenika bar 160 dinara, jer retko koji proizvođač da ima svu količinu hrane za svoje farme. Sojina sačma je 90 dinara, suncokretova sačma preko 50 dinara, a znamo da je suncokret bio 36 dinara otkupna cena. Stočno brašno od 820 do 840 dinara, što znači da je po kilogramu 28 dinara, a pšenica čisto zrno je bilo 18 – 20 dinara. Kuda to vodi.”

Aktuelni trenutak u „porodičnoj” svinjarskoj proizvodnji je težak. Da bi se prevazišao, stočari moraju pod jednu kapu, kako bi sačuvali svoju proizvodnju i opstanak svojih gazdinstava, u Srbiji je to gotovo nemoguće.

„Mi smo proizvodili tovljenike ali nam jeste brži , možda i iplativiji posao proizvodnja prasadi. U oba slučaja to je rudarski težak posao, krmače, prašenje, nespavanje. Kada stigne na prodaju, tada tek nastaje problem. Kraljevo je nekako na raskršću gde imate dosta pečenjara na potezu Kraljevo, Kruševac, Čačak, gde se oni uglavnom dogovaraju o cenama, i ne odstupaju od toga. A mi smo svinjari razdeljeni, svako vuče na neku stranu, nekako smo i razuđeni, nem a nas tako mnogo. Nekada je u svakom selu imalo nekoliko tovljača, danas slabo. Nama bi sada zadrugarstvo zaista bilo neophodno, da imamo nekoliko otkupnih mesta sa jedinstvenom cenom. Možda da imamo i neku preradu i da to pod jednom robnom markom plasiramo. Toga, nažalost nema ! Smatram da imamo kvalitet grla, ali nema cene, nema tržišta” konstatuje naš domaćin.

Ono što je iznuđeno jeste niz sastanaka u Ministarstvu poljoprivrede. Razgovori su vođeni i sa prerađivačkom industrijom koja je uvozom znatno jeftinijeg mesa ostavio domaće polutke i naše svinjare u teškoj situaciji.

„ Mi imamo osim uvoza živih svinja, smrznutog mesa i uvoz prerađevina, čak i konzervi. Velemarketi uglavnom uvoze tu robnu proizvodnju, to je praktično strana proizvodnja, gde mi indirektno kao kupci u trgovinskim lancima, finansiramo stranu stocarsku proizvodnju, njihove farmere” priča Milićević

Pomak je napravljen, istina papirološki. Naime, Upravi za veterinu je dat nalog da dodatneo pooštri mere prilikom uvoza, poštujući najviše zdravstvene standarde. Inače, prethodnih dana održana je serija sastanaka proizvođača svinja i prerađivača posredno preko resornog ministarstva. Greške u koracima treba ispravljati od čuvenog SSP sporazuma, koji nije zaštitio naše stočarstvo.

„ Mi smo imali kao udruženja sastanak u Ministarstvu poljoprivrede sa predstavnicima resora, da vidimo šta i kako možemo da uradimo, jer ova, ovakva politika ne vodi ničemu, ustvari vodi našem propadanju. Mi nažalost zbog SSP sporazuma ne možemo da zabranimo niti akciziramo nikome robu. Ako bi mi bilo kakvom regulativom smanjili ili obustavili uvoz mesa, oni bi nam zabranili izvoz voća, povrća, čega god. Sa te strane su nam ruke potpuno vezane, dakle ne smemo da se zamerimo.EU. Zatim je bio sastanak i sa prerađivačima, klaničarima koji su obećali otkup našeg mesa, po višoj ceni, kako bi bili zadovoljeni parametri održive proizvodnje. Osim toga, dogovoreno je da jedno vreme neće uvoziti meso” kaže gosp. Milićević.

U pogledu izvoznih i uvoznih brojki, pre dve i po decenije Srbija je bila veliki izvoznik svinskog mesa, od koga se inkasiralo u državu i farme oko 760 miliona dolara. Tu prošlost nećemo imati u skorijoj budućnosti, što ne važi za konstantan uvoz. Podaci govore da je u 2018. godini u Srbiji uvezeno smrznutog svinskog mesa u vrednosti od 71 miliona dolara. Slično je nastavljeno i 2019. godine , za šta je izdvojeno oko 150 miliona dolara. Trend se nastavio i u 2020. godini, gde je za meso inkasirano oko 45 miliona evra, dok su prerađevine vredele blizu 60 miliona. Milićević kaže da je naša rak rana upravo neverovatan uvoz svega od živih svinja, smrznutog mesa, prerađevina. Pitanje je da li je i kako moguće iskontrolisati taj posao.

„Mi se zalažemo da kod nas bude vremenski ograničen rok mesa bude 6 meseci kao u EU, a ne da razmišljamo da li je , šta i kada uveženo. Da vidimo da li možemo da se ugledamo na Slovačku koja u svojim rafovima imaju 70% svoje proizvodnje. Ti proizvođači imaju benefite i nikome ne pada na pamet da uvozi. Ako bit o sledili, gde bi nam bio kraj” konstatuje naš gazda.

Država treba da omogući tov i prodaju svinja. Imamo vredne stočare i dobru nauku. Po jednoj krmači u prašenju sad možemo da imamo i po 18 prasadi. To znači da uz nekoliko velikih farmi, već za tri do pet godina možemo u zemlji da unapredimo ovaj tov i da imamo 18 miliona svinja u zemlji !Za njih bi imali tržište, prvenstveno Kina i Rusija. Uz povećani tov otvara nam se i mogućnost izvoza kako polutki tako i prerađevina. EU nam još uvek nije dostupna ni cenovno, ni sa aspekta zdravstvene bezbednosti, zbog primene vakcine na klasičnu kugu svinja.

„Mi da izvozimo još ne možemo, jer treba da ispoštujemo zakonsku obavezu na tri godine perioda mirovanja od vakcinacije protiv svinske kuge. Tako da nismo ni na pola tog datuma. I gde mi na osnovu svega ovoga da se takmičimo sa farmerima jedne Danske, Nemačke, Norveške ili Holandije gde je proizvodnja svinja jeftinija a subvencije veće” zaključuje naš sagovornik.

Proteklih godina stanje je pogoršala i pojava afričke kuge za koju nema leka. Izvozna tržišta zabranila su uvoz mesa iz Srbije, izuzev termički obrađenog na preko 70 stepeni. Istovremeno u Kini je protekle dve godinez bog afričke kuge pobijeno nekoliko stotina miliona svinja, što je iziskivalo potražnju u ovoj istočnoj mnogoljudnoj zemlji. Možda je Kina obećana zemlja, ali moramo biti objektivni pa imati u vidu da za Kinu nećemo imati mesa ni za jedan njihov grad a kamo li za državu. Međutim bez kontinuiranog izvoza nema ni izvoza, i tako, pa nikako, iz začaranog kruga. Problem se kotrlja još od 2007. godine. Problemi u stočarstvu prvi put ozbiljnije drmaju farmere, generalno uvođenjem sankcija 1992. godine,tadašnjoj Jugoslaviji. Ovaj potez svetskih moćnika uslovio je zabranu izvoza, ali i znatno manju potrošnju mesa, jer je većina industrijskih giganata sa 5 – 6 hiljada radnika polako ali sigurno odlazila na plaćeno odsustvo, prinudne odmore i na kraju u istoriju stavljanjem katanca na glavni ulaz. Samo u Kraljevu je tih godina u 4 jaka industrijska pogona bilo upošljeno oko 16 hiljada radnika, bez Gradske bolnice koja je takođe bila veliki konzument mesa. Prosta matematika kaže 3 obroka, jer se radilo u 3 smene x 300 grama mesa po obroku x 16.000 radnika, dnevna potrošnja 14.400 kg, bez obdaništa, bolnica, kasarni?! Danas je broj industrijskih radnika u Kraljevu oko 2.500. I jedino su za njih i dalje topli obroci u varibu sa mesom. Ostali , radni dan uglavnom provedu na suvim pecivima. Potrošnja je drastično smanjena i to ne samo u jednom gradu ! Ne računajući sirotinju koja šniclu sve manje kupuje.

Na malom i zatvorenom tržištu poput srpskog, talasanje je je mnogo jače, ekstremi oštriji, a prave muke nastaju kada se sve dogodi u isto vreme. prvi veliki krah u skorijoj prošlosti, se dogodilo 2007. godine , kada je potražnja tovljenika dostigla minimum u godišnjem ciklusu, a ponuda maksimum u svinskom ciklusu. Da nevolja bude veća , cene ratarskih kultira beležile su sezonsko-špekulativni rast. Došlo je i do protesta svinjara, koji nisu doneli neke senzacionalne rezultate i pored predstojećih izbora. Istorija je tako na mnogim farmama ispisala poslednje slovo.

Ima li povratka ?

Sa trenutnih oko tri miliona svinja, Srbija bi samo kukuruzom koji proizvede u našoj zemlji mogla da nahrani između 12 i 14 miliona tovljenika i na taj način ostvari trostruko veću zaradu nego prodajom ove žitarice. Da bi se to dogodilo, neophodno je da se promeni čitav sistem proizvodnje. Od decembra 2019. je prestala vakcinacija protiv klasične kuge i time se pruža prilika da primarni proizvođači svoje tovljenike direktno prodaju klanicama u okruženju, međutim nije došlo do nekih većih pomaka, prostor jer su drugi jeftiniji.

Drugi momenat je i odnos prema stočarstvu kod nas i van Srbije stočarska proizvodnja u zemljama Evropske unije oko 70 posto od ukupne poljoprivredne proizvodnje, dok stočarstvo u Srbiji učestvuje u bruto poljoprivrednom proizvodu samo 32 posto. U Srbiji se proizvodi oko 118 kilograma mesa na hektaru poljoprivredne površine, u Danskoj 799, u Nemačkoj 375, Francuskoj 264 kilograma…U svakom pogledu, poslednji smo.

Dobra vest – Odgajivači svinja dogovorili državnu podršku

Pred zaključenje ovog izdanja, stigla je dobra vest koja će ugasiti trenutni požar. naime , predstavnici Misnistarstva poljoprivrede i predstavnici odgajivača svinja, su povodom trenutnih poremećaja na tržištu, dogovorili sledeće mere. kao prva mera pomoći, sa udruženjima je dogovoreno povlačenje 15000 tovljenika koje će robne rezerve preuzeti od odgajivača svinja. Napominjemo da je ovde reč o tovljenicima koji su se nalazili kod proizvođača, a koji su ranije plaćeni takođe robnom razmenom.

Farmeri će dobiti i nove količine kukuruza, koji će im dodatno smanjiti troškove trenutne proizvodnje. Robne rezerve će obezbediti određene količine kukuruza koje će biti date kao pozajmica proizvođačima i naplaćene naturalno po tržišnim uslovima. Ovom prilikom dogovoreno je da će se formirati i Radna grupa koja će uključiti i predstavnike udruženja odgajivača svinja, kako bi se zajedničkim naporima unapredio sektor svinjarstva u Srbiji.

tiszkurt

Najsuvremenije tehnologije skladištenja i sušenja zrna

Određivanje veličine silos postrojenja

Što se tiče sušenja, kukuruz je naša dominantna biljna kultura. Sušare sa silosima uglavnom dimenzionišu na ovih podataka. Cilj je da se sušara u potpunosti iskoristi tijekom jesenskog razdoblja. Uz to sušare ne koriste se samo za sušenje  kukuruza, nego za odvajenje vlage iz sjemenki uljarica (suncokret, repica). Na ovaj način se skladišti za duži period.

Obični možemo klasifikovati dvije veličine silos postrojenja.. U Mađarskoj imamo dvije kategorije: mali i srednji. To znači da su kapacitet sušenja i obrada žitarica  usko povezan sa veličinom postrojenja i . Što se tiče tehnologije sušrnja, oprema za sušenje je usklađen sa kapacitetom za prihvat žitarica, sustavom za transport žitarica (kofičasti elevator,lančani transporter,transportni puž, gravitaciona cijevitd.) kapaciteti stroja za čišćenje koji je mogu da budu čak i dva puta  veći nego transportna oprema .

Kapacitet sušara u malim pogonima se bazira na izlazu suhog materijala s maksimalnim uklanjanjem vode od 12 t / h pri 10% odvajanje vlage (sadržaj vlage u kukuruzu sušenjem se smanjuje sa24%  vlage na 14%).

Kapacitet sušara srednje veličine postrojenja isparivanja vode doseže 2200-2900 kg vode / sat, što je 20-25 t / h ako vlaga iz kukuruza koja se otklanja, 10%.

Prema proračunima i iz iskustva sa terena, silos postrojenja malog kapaciteta mogu poslužiti 900 do 1000 ha kukuruza, a srednje veličine između 1500 do 1800 ha (računato na 8 t / ha prinosa kukuruza). Cilj je da sušara radi najmanje 600 radnih sati u sezoni sušenja kukuruza.

Prijem žitarica

Prihvat žitarica se sastoji od kvalitativnog i kvantitativnog primanja zrna. Prvi korak u preuzimanju usjeva isporučenog u pogon za sušenje i skladištenje je mjerenje težine zrna na kolskoj vagi koje mogu biti betonske ili čelične. Važno je imati vagu koja odgovara nosivosti i veličini transportnih vozila. U slučaju modernih silosnih skladišta malih i srednjih kapaciteta, potrebna nosivost vage, cca. 36 – 60 t, točnost mjerenja +/- 20 kg, veličina platforme 9 – 24 metra. Ove vage mogu mjeriti najsuvremenije kombinacije nosivosti od 20 do 30 t. Kamion koji dolazi na otpremno mjesto mjeri se dva puta, prvi put napunjen, u drugom slučaju, prazna. Razlika daje neto težinu isporučenog usjeva, koja se vodi u dnevniku. Pristup na vagu mosta može biti betonski ili čelični. Mjerni senzori obično se postavljaju ispod okvira vage mosta. Signal mjernog senzora vage pojačava obrađuje ili digitalno prikazuje masu na monitoru kolske vage. Ako potreba nalaže, vaga se može spojiti s računalom za daljnju obradu rezultata mjerenja.

Uz pomoć automatskog uzorkovača koji radi u sušari, može se izvršiti brzo i reprezentativno mjerenje. Paralelno s mjerenjem težine usjeva koji stiže na farmu, provodi se i kvalitetno uzorkovanje, koje prikladno može izvesti radnik u vagi. Automatskim uzorkivačima može se upravljati daljinski iz laboratorija, a sustav uključuje kameru koja pomaže u određivanju mjesta uzorkovanja (osobito relevantno tamo gdje operater ne može vidjeti sadržaj platoa).

Robot za uzorkovanje zrna može se rotirati za 350º, u dubinu do 4 m, u roku od 1 minuta

može se uzeti najmanje 5 do 6 uzoraka u dozama od 0,5 do 1 kg svaki s različitih mjesta i dubina . Uzorkivač je pneumatski dvocijevni sistem. Zrna koja ulaze u unutarnju cijev transportiraju se pritiskom zraka koji struji u vanjskoj cijevi do ciklona za skladištenje uzoraka koja se nalazi u laboratoriji. Uzorak koji gravitacijski istječe iz ciklone može se analizirati u laboratorijskim uvjetima (vlaga, sadržaj proteina, sadržaj glutena, hektolitarska težina itd.)

Selektori i prečistači

Kapacitet selektora i finalnog prečistača mora biti nominalno najmanje 60 t / h. Osim toga, mora biti u skladu s ekološkim propisima i treba biti opremljen sustavom za odvajanje prašine (20 mg / m³ pod zrakom) kako bi emisija prašine bila na dozvoljenoj vrijednosti. Korištenjem opreme za čišćenje odgovarajućih kapaciteta, kvaliteta i pouzdanosti ključna je za rad opreme za sušenje. Za proces odvajanja prikladna su univerzalna sredstva za čišćenje sjemena koja se sastoje od kombinacije sita i zračna separacija. Zadatak čišćenja sjemena obično se izvodi u najmanje dvije faze, poznate i kao prethodno i naknadno čišćenje. Strojevima za prečiščavanje moraju se koristiti sita i točna regulacija da se klipovi od kukuruza, ostaci pljevice, ostaci stabljika i ljuske odvoje od usjeva koji se suše radi pravilnog rada i protupožarne sigurnosti.

Lomljeno zrno i pljevica se može otkloniti (nakon procesa sušenja) to je zadatak opreme za naknadno čišćenje. Ako se ne odvoje ove nečistoće iz žitarice koju želimo sušiti, time povećavamo otpor protočnog zraka, povećavajući tako potrošnju energije ventilatora. Razne ne nečistoće mogu povećati zagađenje sa plijesnima tijekom skladištenja. Stogavrijedi povećati učinkovitost primarnog čišćenja kako bi sušara radila što ekonomičnije. Rad optičkog selektora uveliko olakšava da smanjimo količinu lomljenih, oštećenih zrna ili stranih elemenata od zrna. Kao prvi korak u procesu čišćenja, uvrstimo prečistač za klasičnu mehaničku otklanjivanje nečistoća. Nakon toga slijedi optoelektronički sustav za sortiranje visoke preciznosti na temelju optičkih osobina . Tijekom sortiranja svako pojedinačno zrno prolazi kroz kontrolirano sortiranje.

U tom procesu selekcije  osvjetljenjem (LED lampom, kamerom i eventualno rentgenom) boja, oblik i druge nepravilnosti na jezgri provjeravaju ove ne može točno filtrirati uobičajenim mehaničkim čišćenjem i klasifikacijom. Sistem za odvajanje oštećenih sjemena se odvaja pneumatskim propuhom iz mlaznice. Mlaznica na komprimirani zrak izbacuje oštećeno sjeme, nepoznate ili strane elemente iz usjeva. Suvremene sušare projektirane su sa zatvorenim komorama za prikupljanje nečistoće. To se najčešće rješava ugradnjom prečistača . Nečistoće sa prečistača sakupljaju se u jednu potpuno zatvorenu komoru.

Sustavi za rukovanje sa žitaricama za utovar i istovar

Kapacitet opreme za sušenje i skladištenje (kofičasti elevatori, trakasti transporteri, pužni transporteri, gravitacioni cijevi i pneumatski transporteri) može biti do nominalnog kapaciteta 60 t / h u malim i u srednjim sistemima za sušenje i skladištenje žitarica. Za punjenje sušare koristi se kombinacija kofičastog elevatora i gravitacione cijevi..

Kofičasti elevator  se koristi za punjenje vertikalnih silosa Iz prihvatnog usipnog koša direktno vršimo transport na kofičasti elevator. . Kofičasti elevator vrši transport žitarica iznad tornjeva na kojima je montirana lančani transporter. Po izboru koju ćeliju ćemo puniti

otvaramo motorne zasune za konačno skladištenje žitarica. Po potrebi se distribucija žitarica iznad tornja vrši lančanim transporterom ( raspored može biti paralelno ili serijski postavljeno). U slučaju metalnih silosa s ravnom podlogom, žitarica se može transportovati sa poda pužom za pražnjenje (puž balerina).Na prihvatnim i otkupnim stanicama najvažnije je da vozilo koji vrši transport što brže kipuje žitaricu u usipni koš. Iz prihvatnog koša u podna skladišta put počinje sa horizontalnim lančanim transporterom nastavlja se kofičastim elevatorom i završava se ispod krova montiranim trakastim ili lančanim transporterom ili transportnim pužem. Ako se na prihvatnoj stanici nalazi i sušara može se direktno i gravitaciono puniti skladište. Često se dešava u praksi da se podna skladišta pune sa utovarivačem ili mobilnim trakastim transporterom.Pražnjenje podnog skladišta može se vršiti teleskopnim utovarivačem ili mobilnim strojevima (ovde se treba suočiti sa lomom zrna) čak i u pod montiranim transporterima.

Inteligentno sušenje

Proračuni pokazuju da moderne sušare koje imaju uštede energije imaju niže nominalne troškove sušenja u usporedbi sa zastarjelim tehnologijama bez rekuperacije toplote. Glavni razlog tome je što je potrošnja toplinske energije u novim sušarama barem 30% povoljnija. Treba napomenuti da bez obzira na to koliko su nove sušare za žitarice moderne , troškovi sušenja ovise o trošku ulaganja i iskorištenosti sušenja. Na  primjer, ako sušara sa uštedom  energije (rekuperacija toplote, i recirkulacija).  Ako nije u dobroj veličini izabrana sušara, njezino iskorištljivost neće dosegnuti željenu razinu, rad sušare neće biti isplatljiv. Značajno smanjenje troškova bit će moguće jedino kroz zamjenu fosilnih goriva (npr. korištenje biomase, geotermalne energije, šire korištenje otpadne topline). Ovisnost od fosilnih goriva može se eliminirati korištenjem postojeće tehnologije biomase kao gorivo. U sustav se uključuju hibridni sustavi gorionika koja imaju potrebe za energijom sušenja u velikoj mjeri ili u cijelosti se mogu dopuniti iz obnovljivih izvora energije. Sustav grijanja uključuje se toplovodni kotao i priključeni toplotni-zrak izmjenjivač topline, koji ima veliku površinu prijenosa topline i stoga se može koristiti u cijelom presjeku cjevovod zraka koji vodi do zone sušenja. Automatska kontrola vlage Pravilno funkcionisanje opreme za kontrolu vlage pomaže u očuvanju kvalitete zrna i štedi energiju u ciklusu sušenja. Komandni softver automatski odabire odgovarajuću temperaturu zraka za sušenje u odnosu vrste žitarice i ulazne vlage zrna, i vrši kontrolu učinkovitosti ventilatora i gorionika. Senzor za vlagu ugrađeni u sustava za istovar žitarice iz sušare mjeri vrijednost vlage osušenog zrna. Upravljački sustav prilagođava brzinu istovarene žitarice  koji teče iz sušare tako da dolazi do minimalnih razlika vlage u  osušenoj žitarici. Ujednačenost sušenja se tako može održavati u rasponu +/- 0,5% vlažnosti, čime se sprječava gubitak kvalitete i energije uzrokovan prekomjernim sušenjem, kao i stvaranje neželjenih loma i stvaranje požara tokom ciklusa sušenja.

Struktura horizontalnih i vertikalnih skladišta žitarica

Skladišni kapaciteti malih i srednjih gazdinstava za žitarice  znači da koristimo zgrade koje mogu primiti robu od 5.000 do 10.000 tona. Horizontalna podna skladišta imaju veliku površinu,na odnosu njih silosi (ćelije)  imaju  relativno velike skladišne ​​visine. Izgradnja podna skladišta uključuje male nominalne troškove ulaganja, ali je njihov rad u pogonu skuplji od rada silosa. Podna skladišta  su uglavnom izrađene od lake čelične konstrukcije krova bočnim betonskim zidovima . Površina temelja za silose velikog kapaciteta je dobre iskorištljivosti. Ove cilindrične konstrukcije izrađene su od pocinčanog čelika, aluminijskog lima ili betona. Ploče s zaštitom od cinka često su valovite, pa su po čvrstoći povoljnije. Rebra moraju imati nagib od najmanje 60º kako se materijal ne bi zaglavio u unutarnjem valu, što će uzrokovati kvarenje žitarica i zbog toga ćemo imati poteškoća kod istovara. Metalni silos se može izraditi sa konusom ili bez konusa. Po potrebi kupca mogu se sklopiti u sistem više komada silosa.. Najčešća skladišni kapaciteti od 6000-10000 tona sastavljena od 6-8 silosa i od 1000 tona svaki od njih, gdje raspodjela silosa t može biti u jednoj liniji ili paralelno.Silosi postavljeni u jednoj liniji njihova rentabilnost i ekonomičnost  počinje od šest do deset  komada.

Silosna postrojenje s paralelnim rasporedom obično se sastoji od 2×4 silosa. Njihovo punjenje može se obaviti spajanjem kofičastog elevatora i lančanog transportera.

Strojevi sistema za skladištenje žitarica

Za punjenje i pražnjenje podnog skladišta često se koriste slijedeći strojevi: kofičasti elevatori, lančani transporteri, transporteri puž, gravitacioni cijevi, ugrađeni usipni čelični koš itd.

Skladištenje se može odvijati na sljedeći način u slučaju podnog skladišta za žitarice: žitarice  se izruče u usipni koš izvan skladišta sa prikolice kamiona. Odavde, kofičasti elevator transportuje do horizontalnog lančanog, trakastog ili pužnog transportera montiranog ispod krova podnog skladišta.

Otvaranjem zasuna koji se nalaze na transporteru, punjenje se može vršiti u gotovo bilo kojem dijelu skladišne ​​prostora. Visina uskladištenog  zrna je 4-5 m ovisno o vlažnosti zrna. Moramo računati sa vrlo visokim stvaranjem prašine tijekom punjenja skladišta.

Istovar se vrši otvaranjem zasuna  između zračnih kanala ispod poda. Zrno se gravitaciono vadi se lančanim transporterom koji je postavljen dnu glavnog kanala. Otprilike polovina zrna može  gravitacijom da se isprazni, a ostatak, kada su otvorii slobodni, upuhivanjem zraka preko zračnih kanala  transportira se u lančani transporter za istovar.

Transport se može odvijati  sa kofičastim elevatorom uključen lančanim transporterom na  vozilo. Klasičan i najjednostavniji način za istovar prednjim utovarivačem opremljenim kašikom za žitarice, ali ovdje se mora računati na veći lom zrna.

Iz prihvatnog usipnog koša spuštenog ispod nule obično kofičasti elevator prenosi žitaricu na  na lančani tranporter postavljen preko silosa, a zatim sjeme gravitaciono pada u određenu ćeliju po izboru. Istovar je kombinacija puža čistaća na dnu silosa i lančanog transportera ili transportne trake.

Odabir transportnih strojeva određuje hoće li se žito prerađivati ​​u mlinskoj industriji koristiti ili  sjemensku doradu. Za sjemesku doradu zahtijev je pažljivo rukovanje koja čuva kvalitetu, tako da se ni transportni puž ni lančani transporter ne mogu koristiti kao transporteri.

Tehnologije skladištenja i čuvanja kvaliteta zrna

U sistemu za očuvanje kvaliteta sjemenja, možemo koristiti sljedeću opremu: termometre za žitarice , senzore (vlažno-senzor i mjerač koncentracije plina), mobilne ventilatore, agregatore za hlađenje, podne ventilacije zračne kanale, opremu za ventilaciju, opremu za miješanje sjemenja . Tehnička oprema koja se ugrađuje se temelji po opisu uređaja i uvjetima primene uređaja. Ugradnjom i održavanjem ugrađenog sustava za ventilaciju  i  kontrolom temperature žitarice očuvanje je obezbeđen.

Izmjenomzraka između zrna skladištenog u silosima bez ventilacijskog sustava može se postići pretovarom  iz jednog silosa u drugi. Stoga se u svim slučajevima na silos lokacijama mora ostaviti prazan jedan silos u koji se zrno koje se počelo zagrijavati može transportirati kroz transportni sistemom u određenim periodima u godini, ovisno o kvaliteti materijala i vremenskom trajanju skladištenja može se više puta ponoviti. Žitarica primljena nakon žetve mora se pretovariti u roku od 4-6 tjedana.

Naravno, ovdje treba spomenuti i nedostatke pretovara u korist ventilacije, jer je potrošnja energije procesa pretovara velika, dugotrajna, količina loma zrna velika i dešava sa velikim prašenjem.

U podnim skladištima je najbolji način za mješanje zagrijano sjeme na manjim površinama transporter za zrno (okomiti transportni pužsa drškom od 2 do 3 m).. Kada se smjesti u gnijezdo zrna zagrijenog, puž zbog svojih svojstava prenosi donji topli sloj u gornji dio sloj zrna, čime hladi zagrijana žitarica. Stroj neprekidno napreduje  u zrnu, njegova brzina hoda je cca. 1 m / min.

Točno vrijeme ventilacije određuje se temperaturom vanjskog zraka, relativnom vlagom i temperaturom zrna. Preporučljivo je provjetravati žitarice kada je temperatura zraka najmanje 3 do 5 ºC ispod temperature usjeva, a vlažnost zraka manja od 70%. Cilj je održavati središnju temperaturu uskladištene žitarice blizu temperature zraka koju koristimo za ventilaciju. Vrijeme ventilacije ovisi o brzini ventiliranog zraka, visini uskladištene robe i zračnog otpora.

Tipičan primjer za očuvanje kvaliteta žitarice sa okolnim zrakom je ventilacijski sistem uključen i ventilatora. U nekim od izgrađenih skladišnih objekata može se primijetiti da su mobilni radijalni ventilatori korišteni za smanjenje troškova skladištenja. Zrak koji se prenosi ventilatorom prolazi kroz ventilacijske kanale ugrađene u podove i pokrivene rešetkom u podnim skladištima. U slučaju silosa, sustav zračnih kanala je odličan za prozračivanje zbog male površine poda i velike visine uskladištene robe. Međutim, kanal za ventilaciju ne ometa opremu za gravitacijsk istovar na lančane transporter, itd.

Kod horizontalnih podnih skladišta situacija je obrnuta u odnosu na silose, ova skladišta se manjom visinom uskladištene žitarice i većom površinom poda. Zbog toga će ventilacijski sustav biti veći u skladištu. Sustav ventilacije može biti postavljena iznad razine poda (fiksno ili mobilno) i ispod razine poda.  Velika prednost je u tome što kanal u istoj ravnini kao i razina poda ne ometa kretanje teleskopnih utovarivača.

Osim toga, postoji i samopražnjeni-ventilacijski sustav. Glavni kanali je postavljeni iznad poda spojeni na ugrađene ventilatore i ogranke kanala koji se od njega granaju uvode zrak u sloj žitarica. Postavljeni kanali mogu biti polukružni, trapezni i pravokutni u presjeku. U donjim dijelovima kanala postoje perforacije koje propuštaju zrak, ali sjeme ne može ući unutar perforacije.

Sloj zrna može se provjetravati i ohlađenim zrakom, pri čemu se umjesto ventilatora u ventilacijski sustav postavlja agregator za hlađenje. Ovdje, za razliku od prethodne tehnologije, temperatura zraka se može kontrolirati ižitarica se može ohladiti na 5 – 10ºC. Gubitak suhe tvari je zanemariv, može se razvoj skladišnih gljivica i insekata potpuno isključiti.

Ponovno hlađenje može se ponoviti kada temperatura zrna dosegne 17ºC tijekom procesa ponovnog zagrijavanja. Rad sustava uključuje visoke troškove električne energije.

Štetočine u skladištenoj robi

Kako bi se spriječio rast skladišnih štetnika i održao dobar kvalitet vremenski do kraja roka uskladištene robe, mora ju se osigurati sljedeći uvjeti:

  • skladišni prostor pogodan za skladištenje
  • oprema za rukovanje robom i materijalom
  • da temperatura uskladištene žitarice ne prelazi 24ºC,
  • očuvanje sadržaja vlage u zrnu između 13 i 14% (za pšenicu i kukuruz),
  • redovita provjera stanja zrna (ručna sonda za uzorkovanje, mjerač temperature),
  • laboratorijska oprema za ispitivanje žitarica (sadržaj vlage, bjelančevina, hektolitarska masa, sirova mast, itd.),
  • tim stručnjaka osposobljenih za tehnologiju skladištenje i rukovanje žitaricama,

Velika većina skladišnih štetočina ne vrši štetu na polju, cijeli životni vijek provede u skladištu. Nemoguće ih je potpuno iskorijeniti jer su ovi štetnici u stalnom  pokretu, izvrsno se šireći transportnom opremom, smećem i ostacima skladištene robe. Njegova značajna štetna aktivnost prvenstveno je djelovanje insekata i glodavaca, jer potpuno uništi ili snizi kvalitet uskladištene žitarice. Primarna šteta je gubitak uzrokovan grizanjem, ali to pokreće sekundarne procese propadanja jer njihova aktivnost potiče rast plijesni i bakterija.

Zanemarivanje čišćenja i dezinfekcije skladišta prije skladištenja žitarica može uzrokovati ogromnu štetu. Farmer je dužan dezinficirati skladišni prostor za žitarice prije nego što počne utovariti žitarica, te čuvati sjeme od skladišnih štetnika tijekom cijelog perioda skladištenja.

Prije žetve, prostor za skladištenje i servisna oprema (utovar i istovar) moraju biti čisti i bez infekcija, inače će skladišne ​​štetočine odmah napasti novoskladištenu žitaricu.

Mogućnosti suzbijanja štetočina mogu biti: mehanička metoda (mreža, pokrov), fizička metoda (pretovar, ventilacija, zamke), biološka metoda (kontrola temperature i vlažnosti) i kemijska metoda (raspršivanjem insekticida).

Stručnjak je posvjedočio: što zapravo stoji iza drastičnog porasta cijena hrane za životinje

Mjesecima cijene žitarica neprestano rastu, što dovodi do brutalne skupljenja stočne hrane. Cijene žitarica posljednjih su mjeseci porasle za 25-30 posto, a kao rezultat toga i stočari se suočavaju s ozbiljnim porastom troškova. Poljoprivredni sektor pitao je stručnjaka za tržište žitarica o tome što zapravo stoji iza drastičnog porasta cijena krmnih sirovina i koliko mogu još rasti cijene, možemo li vidjeti kraj?

U osnovi, cjelokupni rast cijena nije uzrokovan lošim prinosima u zemljama u okruženju, već petogodišnjim ciklusu da je prodaja velikih zaliha kukuruza u Kini imala ozbiljan pritisak na cijene žitarica na cijelom svijetu , izvijestio je stručnjak za tržište žitarica za poljoprivredni sektor. Dodao je da rat zbog soje i poreza na čelik između Kine i SAD-a također ima ozbiljan utjecaj na cijene žitarica, ali stručnjak smatra da je popunjavanje zaliha Kine najvažniji pokretač cijena prošle sezone. Kako je rekao, Kina se željela dogovoriti sa SAD-om, pa je počela kupovati soju i kukuruz od SAD-a, jer je već za vrijeme svinjskog gripa prodala većinu zaliha kukuruza, jer joj nije bila potrebna stočna hrana, što je sa vremenom  uzrokovala ozbiljnu nestašica u Kini, pa je započelo dopunjavanje zaliha, što je imalo ozbiljan utjecaj na cijene žitarica. Tek nakon svega ovoga možemo reći da na domaće cjene imao utjecaj da je prinos u susjednim europskim zemljama bio 2020. godini znatno lošiji od očekivanog, pa je višak vrlo brzo izvedena sa tržišta. I zbog manjka zaliha cijene su počele vrtoglavo rasti.

Na pitanje dokle bi rast cijena mogao trajati, stručnjak je odgovorio, prije ili kasnije potražnja će pasti, a to bi moglo zaustaviti rast cijena stočne hrane za životinje, ali u ovom trenutku cijene mogu ići i više. Razlog tome je što trenutno stanovništvo može priuštiti veću cijenu mlijeka, na primjer, ali sam stočarski sektor već je u ozbiljnim problemima.

Zanimljiva je brojka da je sada moguće prodati mekinje za cijenu koliko je u srpnju bilo moguće kupiti pšenicu. To znači poskupljenje mekinja za 50 posto, tako je moguće da je stalno prisutna na tržištu kupovna potražnja .

Stručnjak s kojim je razgovarao naš list također je govorio o tome dokle može trajati rast cijena na tržištu žitarica. Naglasio je da sve dok stočari i fabrike stočne hrane mogu podnijeti povećane troškove, rast cijena se neće završiti, ali sada se već vidi da su cijene približili granici podnošljivosti, uslijed čega će rast cijena vjerojatno uskoro prestati.

Ove visoke cijene su bile je karakteristične za prošlu sezonu i mislim da smo već prilično blizu gornje granice. U novoj sezoni pad od 20 posto već je u zraku u pogledu cijena žitarica.

Članak je izdata marta 2021. godine