Trendovi i tehnologije skladištenja usjeva

Nedavne promjene u klimi naše zemlje i u svjetskom gospodarstvu dovode poljoprivrednike u vrlo tešku situaciju pod kojim se podrazumijeva preispitivanje proizvodnih sustava razvijanih u posljednjih pola stoljeća, Slušamo na raznim konferencijama, da osim teritorijalnog strukturiranja, pored uzgoj aktualnih ratarskih kultura može pružiti sigurnost proizvođačima da pronalaze nove kulture i počnu uzgoj novih kultura.

Promišljanje struktura proizvodnje usjeva, ne završava s proizvodnjom usjeva na poljanama. Uslovi koje nakon skladištenja požnjevenih usjeva osiguvaramo, zajedno s uzgojem usjeva na poljanama, je također u velikim promjenama.

Sposobno za skladištenje

Sve više i više biljnih kultura pogodnih za skladištenje znači da tehnologije moraju zadovoljiti sve više i više različitih potreba, no vrlo je važno zapamtiti da je skladištenje uvijek moguće samo u slučaju usjeva s idealnim biološkim, kemijskim i fizikalnim svojstvima.

Znatan dio prva dva svojstva, (biološka i kemijska svojstava,) je određeno već tijekom ratarske tehnike na polju i isto važi i za žetvu. Nakon žetve, fizikalna svojstva požnjevenog usjeva su ona koja možemo poboljšati u velikoj mjeri, ta svojstva su sljedeća: čistoća, vlažnost, temperatura skladištenja. Pored pravilnog skladištenje, barem je jednako važno da imamo moderan i univerzlni precistac kao i najmoderniju sušaru za zitarice.

Nakon što se usjev dovede u stanje pogodno za skladištenje, potrebno je razmotriti i održavanje odgovarajuće higijene i čistoće unutar skladišnih objekata, ne samo u skladišnom prostoru već iu njenoj okolini te u strojevima koji transportuju žitarice u skladište.

Odabir željenog vremenskog perioda za skladištenje čini značajnu razliku u korištenim tehnologijama, pogledajmo sadržaj vlage pri skladištenju nekih biljaka koje se uzgajaju na značajnim površinama.

*Vrsta žitarice*	*Vlaga*	*periiod skladištenja* *bez provjetravanja/bez hlađenja*
*Pšenica*	*ispod 14%*	*na dugi period*
	*među 14 i 15%*	*srednji period*
	*među 15 i 18%*	*kratki period/privremeno*
*Kukuruz*	*ispod 14%*	*na dugi period*
	*među 14 i 15%*	*srednji period*
	*među 15 i 16%*	*kratki period/privremeno*
*Suncokret*	*među 6 i 8 %*	*na dugi period*
	*među 8 i 9 %*	*srednji period*
	*među 9 i 11 %*	*kratki period/privremeno*

*Vrsta žitarice*	*Vlaga*	*periiod skladištenja* *bez provjetravanja/bez hlađenja*
*Uljana repica*	*među 7 i 8%*	*na dugi period*
	*među 8 i 10%*	*srednji period*
	*među 10 i 12%*	*kratki period/privremeno*
*Soja*	*ispod 14%*	*na dugi period*
	*među 14 i 15%*	*srednji period*
	*među 15 i 16%*	*kratki period/privremeno*
*Ječam*	*ispod 14 %*	*na dugi period*
	*među 14 i 15 %*	*srednji period*
	*među 15i 18 %*	*kratki period/privremeno*
*Uljana repica*	*među 7 i 8%*	*na dugi period*
	*među 8 i 10%*	*srednji period*
	*među 10 i 12%*	*kratki period/privremeno*
*Pivski ječam*	*ispod 14,5 %*	*na dugi period*
	*među 14,5 i 15,5%*	*srednji period*
	*među 15,5 i 17%*	*kratki period/privremeno*
*Tritikala*	*ispod 14 %*	*na dugi period*
	*među 14 i 15 %*	*srednji period*
	*među 15i 17 %*	*kratki period/privremeno*
*Raž*	*ispod 14 %*	*na dugi period*
	*među 14 i 15 %*	*srednji period*
	*među 15i 17 %*	*kratki period/privremeno*
*Sirak*	*ispod 14 %*	*na dugi period*
	*među 14 i 15 %*	*srednji period*
	*među 15 i 16%*	*kratki period/privremeno*

Na podatke navedene u tablici također utječe visina skladištenog usjeva i ako želimo prodati urod, tada mora biti ispunjena uslov sadržaja vlage za dugotrajno skladištenje.

U tablici nisu navedeni usjevi koji se u današnjim uvjetima proizvodnje sve više se šire, poput zobi, komorača, djeteline i drugih. Pogledajmo koje su moguće tehnologije skladištenja i njihove uslove. Mogućnosti tehnologija skladištenja mogu se grupisati na nekoliko načina. Sada pogledajmo jednostavan pristup postupak sa građevinskim radovima i postupak koji ne iziskuje negrađevinske radove.

Skladišta sa negrađevinskim radovima

Vanjsko skladištenje rastresitih proizvoda vrlo je rijetko korišteno vrsta skladištenjea u Europi. Kada se vodonepropusni foliju postavimo na pripremljeni zemljišni pod i na njega se izručzjemo proizvod. I također nije baš uobičajen metoda u modernoj poljoprivredi, budući da je dugi vremenski period i proces intenzivnog ljudskog rada.

Ono o čemu treba više razgovarati je skladištenje u folije, ovo je već dobro poznata i široko korištena metoda na poljima nekoliko usjeva i stočne hrane u zapadnoj Europi i kod nas. Ova tehnologija je brza, visokoučinkovita,ekonomski isplativa. a omogućuje dugotrajno skladištenje žitarica, osim parametara kvalitete i provjerljivosti zahvaljujući hermetičkom skladištenju, pogodan je i za skladištenje vlažnije robe.

Tehnologija zahtijeva stroj za punjenje i stroj za pražnjenje za skladištenje predviđenog prostora mora se pripremiti vodoravna betonska podloga. Površina mora biti vodoravna, glatka i ravna, ako ne ispunimo ove uslove skladištenje unutar folije, teško je rgarantovati očuvanje kvalitet, naravno, folija je puno osjetljivija na mehaničke uticaje od čelika i betona i više je izložena štetama od glodavaca, ne samo na usjevu, već i na foliji, također nije zanemarivo da ovaj sustav nije pogodan za srednje i dugotrajno skladištenje uljarica.

Skladišta sa gradevinskim radovima

U Mađarskoj i zapadnoj Europi su najraširenije metode skladištenja. Sa ovom postupkom se može kvaliteta sjemenja osigurati i ova metoda je najčešće korištene i najjednostavnija Građevinsko rješenje skladištenja može biti šator za skladištenje žitarica .Zgrada može biti mobilna na betonskoj podlozi smenje između ili iznad mobilnih betonskih elemenata. Može se brzo izgraditi zaštita za žitarica od vremenskih uvjeta na srednji i dugi rok.

Visina skladištenja proizvoda je ograničena na osnovu proporcionalne nosivosti betonskih zidova, stoga je njihov kapacitet skladištenja manji u odnosu na njihovu tlocrtnu površinu.

S obzirom na problematiku izloženosti ekstremnim vremenskim uvjetima, dugotrajnosti, zatim ventilacija, izolacija i otklanjanje pare je dosta teško, ovo rješenje kod nas nije rašireno. Daljnjim razvojem materijala koji se koriste ova metoda može doći do izražaja u manjim poljoprivrednim gazdinstvima zbog ekonomične veličine, a višenamjenska upotreba također može biti prednost.

U Mađarskoj je najraširenije skladištenje usjeva u podnim skladištima. Mala i srednja gospodarstva rado grade ovu vrstu skladišta kao prvi kora., I budući da se nekoliko namjenskih objekata koristi ne samo za skladištenje žitarica ali i za skladištenje strojeva za skladištenje umjetnog gnojiva i druge opreme. Podna skladišta se mogu lako mehanizirati a kvalitete proizvoda mogu se lako kontrolirati, međutim, održavanje objekta je teža.Ventilacija se može lako riješiti korištenjem parofolije i izolicionih elemenata. Kondenzacija se može minimalizirati. Korištenjem mobilnih pregrada više proizvoda se može istovremeno držati u skladištu.

U usporedbi s njihovom površinom, u njih se može smjestiti više usjeva nego u šatoru. Za istovar žitarica u svakom slučaju potreban je utovarivač. Provjetravanje i prevrtanje žitarice u ovom slučaju je dosta mukotrpan rad. Skladištenje na ovaj način iziskuje dosta živog rada i vremenski period manipulacije je dosta dugačak.

Najučinkovitiji način da se uštedi prostor unutar farme i da se može automatiziovati je silos za skladištenje usjeva, u njih se može skladištiti najviše usjeva po kvadratnom metru. Silosi za skladištenje usjeva lako se mogu provjetravati kroz ventilacijske kanale ugrađene u betonsku podlogu, Perforirana površina može se čak i u cijeoj promjeru podne površine može se izgraditi. Ventilacijska haube mogu odstraniti nastalu paru, sa ventilatorima ugrađenim u haube silosa čime se može dodatno poboljšati uvjeti provjetravanja.

Može se dobro pratiti temperatura usjeva, čak i uz sadržaj vlage usjeva, njegov utovar i istovar može se izuzetno dobro mehanizirati, može se čak i automatizovati, potreba za živom radnom snagom je minimalna, zahvaljujući ovim značajkama, koristi sve više i više, bez obzira na ekonomsku veličinu.

Promjene u sustavima skladištenja spomenute u uvodu najčešće su u slučaju tornjeva, ali i ovdje treba vidjeti razliku kod malih i srednjih gospodarstva i velikih gospodarstva. Čak i poljoprivrednici manjih ekonomija manje silose ali veći broj, za kapacitete od 500 do 600 kubnih metara/komadu, dok velike farme preferiraju manji broj, ali veće silose kapaciteta od tri do četiri tisuća kubičnih metara/komadu ili još veće.

Kontrola usjeva u skladištima

Unutar različitih tehnologija skladištenja koristimo različite metode kontrole kvalitete i održavanje kvalitete, nije tajna da su one uglavnom moguće samo uz tehnologije povezane s gradnjom, u nekim slučajevima mogućnost istih treba implementirati već tijekom izgradnje. Neke tehnologije se mogu implementirati i naknadno Stanje kvalitetate usjeva i rezultirajuće promjene mogu se najjednostavnije ispitati kroz fizikalne parametre usjeva. najčešći način za to je mjerenje njegove temperature.

Mjerni instrumenti mogu biti ugrađeni fiksni ili mobilni; fiksno ugrađeni mjerni kabelovi koriste se u silosnim skladištu usjeva jer ti kabeli ne ometaju proces utovara i istovara; ovi kablovi mjere temperaturu usjeva u različitim mjernim položajima. Možemo mjerenjem ručnim mjeračem ili pomoću računala čak i putem sustava utemeljenog preko oblaka, dobit informacije svih promjena koje se mogu dogoditi tijekom skladištenja, šalju alarm, položaj i broj termometara također je iznimno važan. Pri punjenju silosa potrebno je paziti da se instalirani termometar ne pomiče.

Mobilni mjerni instrumenti mogu se koristiti u podnim skladištima i skladištima tunelima folije, najčešće rješenje je mjerno koplje koje se nakon skladištenja uvlači u usjev na određenim mjestima i prati temperaturu usjeva na više mjernih točaka, a ilustrirano je mojim ručnim uređajem, računalom ili gsm primerom putem prijenosnog sustava.

Navedeni uređaji mogu se dopuniti i kontrolnim točkama pogodnim za mjerenje sadržaja vlage

Senzor temperature je dovoljan da spriječi oštećenje usjeva, ali čim temperatura poraste i senzor to otkrije, u najgorem slučaju će biti prekasno da se spriječi oštećenje, međutim, postoji metoda koja može ukazati na prisutnost mikroorganizama i insekata prije porasta temperatur. Oprema radi na principu kada mikroorganizmi i plijesni konzumiraju šećer u zrnu proizvode škrob ili veliku količinu ugljičnog dioksida a insekti i plijesni svojim disanjem također i uveliko zaslužni za emisiju ugljičnog dioksida koja ulazi u uskladišteni prostor, razvoj ugljičnog dioksida se odvija puno prije početka porasta temperature, tako da možemo na vrijeme poduzeti odgovarajuće postupke odmrzavanja.

Skladištenje u silosima

Najčešće rješenje je prevrtavanje, provjetravanje, hlađenje primjenjivi su u tehnologijama skladištenja usjeva povezane s gradnjom.

Prevrtanje semenja

Prevrtanje je proces koji se može riješiti pužnim transporterom i pomoću utovarivača, a proces grabljanja gornjeg sloja usjeva također je uobičajena praksa podnih skladišta za prevrtanja usjeva i lako se može riješiti sama rotacija usjeva. No ovdje se najvećim dijelom pomiče središte stupca usjeva, pa ako imamo odgovarajuće mjesto, bolje rješenje je prenijeti usjev iz jednog silosa u drugi, jer se na taj način pomiče usjev kao cjelina, grabljanje vrha stupca usjeva također ima blagotvoran učinak na gornje slojeve.

Prevrtanje zitarica, hlađenje

Tijekom provjetravanja usjeva tijekom hlađenja, zrak se dovodi u skladište uz pomoć zračnih kanala koji se nalaze u podu ili na podu, oni se uglavnom koriste za tornjeve silose, koji su već ugrađeni tijekom izgradnje.

Za podna skladištenje također postoje mobilna rješenja, jedno od njih je postavljanje ventilacijskih tunela, ali njihova krhkost otežava skladištenje. Drugo rješenje je potpuno mobilni sustav ventilacije zrna, koji se može koristiti gotovo posvuda, ali njegov kapacitet hlađenja je nizak.

Ako možemo ohladiti proizvod na 10 -13ºC stupnjeva, na ovoj temperaturi štetočine i mikroorganizmi postaju neaktivni, pa nisu opasni na proizvod koji se skladišti, pretjerano ohlađen proizvod također predstavlja rizik, jer toplinska razlika nastala tijekom skladištenja može uzrokovati kondenzaciju pare na površini proizvoda, a može doći čak i do ponovnog vlaženja proizvoda.

Proizvodi se hlade okolnim zrakom u gotovo svim slučajevima na malim, srednjim, pa čak i velikim farmama, ovdje morate obratiti posebnu pozornost na temperaturu i vlažnost dovedenog zraka ako su proizvodi sklašteni na mnogo višoj temperaturi u odnoisu sa idealnom. skladišnoj temperaturi, hlađenje se mora provoditi u fazama (ispod 64% relativne vlažnosti ili okolnog zraka koji je 5ºC niža od usjeva) jer zbog razlike između temperature usjeva i okolnog zraka, vlažnost zraka dovodi do rizika kondenzacije je vrlo velik, pa gornji sloj možemo vlažiti na ovaj način.

Kako ne bismo bili izloženi parametrima okolnog zraka prilikom hlađenja usjeva, možemo koristiti opremu za hlađenje za zrna, temperaturu i vlažnost zraka koji hladnjak dovodi u skladište možemo prilagoditi pri zrnu.

Zadnje rješenje je fumigacija usjeva, koje ima predvidljiv učinak u kratkom roku, ali i prestaje u jednako kratkom roku, dokle god je plin prisutan u skladištu usjeva, on djeluje, ali nakon ventilacije, kemikalija se potpuno izgubi iz prostora, stoga je rizik od ponovne infekcije iznimno visok.

Svaki poljoprivrednik traži isplativa i sigurna rješenja, ali postoji potreba za inovativnim rješenjima profesionalaca koji su sposobni i voljni eksperimentirati za jošbolje rezultate.