HOĆE LI HRVATSKI RATARI PREŽIVJETI OTKUPNE CIJENE PŠENICE I KUKURUZA
Analitičari tržišta žitarica tvrde da je otkupna cijena pšenice u Hrvatskoj među najnižima je u Europi, od 0.16 do 0.20 eura po kilogramu.
Prosječna otkuona cijena kilograma pšenice standardne kvalitete u kolivozi je iznosila 0.17 eura i bila je manja 43 posto u odnosu na isto vrijeme lani, podaci su tržišnog informacijskog sustava Ministarstva poljoprivrede, prema istom izvoru 30 posto niže nego prošle godine.
Kako javljaju izvjestitelji hrvatskih medija, velike tvrtke kao što su Čakovački mlinovi ili osiječko Žito kilogram (ovisno o kvaliteti, udjelu proteina, hektolitarskoj masi i vlazi) plaćaju od 0.16 eura za treću klasu do 0.20 eura za premium klasu.
Neke tvrtke nisu objavile otkupne cijene.
Najniže u EU
Analitičari tržišta žitarica tvrde da je otkupna cijena pšenice standardne kvalitete tako se na burzi u Novom Sadu protekli tjedan otkupljivao po 0.18 eura, a kilogram kukuruza po 0.17 eura. U Italiji se pšenica kupovala po 0.24 eura i 0.28 eura za kilogram, slično kao i u Njemačkoj i Francuskoj.
Stručnjaci su izračunali kako je otkupna cijena pšenice u Hrvatskoj u prosjeku niža za 30 do 40 posto u odnose na burze u Europskoj uniji. U jednom je tjednu čak i u Srbiji otkupna cijena bila viša oko 6 posto nego u Hrvatskoj.
Slavonski ratari nemaju razloga za zadovoljstvo. Predsjednik Odbora za ratatstvo Hrvatske poljoprivredne komore Petar Pranjić rekao je kako ualaganja poljoprivrenika po hektaru iznose oko 1.800 eura, ali je urod pšenice zbog loših vremenskih prilika podbacio, kao i kakvoća.
Otkupnu cijenu koja se kreće od 160 do 165 eura za tonu smatra poražavajućom, kao i prkomjeran uvoz iz zemalja izvan EU-a poput Ukrajine, koji je, kako je rekao, „potopio europsko tržište”.
Cijena hrane
Lanjsko divljanje cijena sirovina i energije dovelo je do značajnih poskupljenja hrane. Najviše su rasle cijene kruha, pekarskuh proizvoda na bazi pšenice i mlječnih proizvoda. Ako je prosječna inflacija u Europi iznosila osam posto cijene hrane su, ovisno o kategorijama, rasle oko 16 posto.
Taj se rast u EU u postotku razlikovao od zemlje do zemlje, a pogotovo je bio izražen u zemljama bližim Ukrajini. Mađarska je apsolutni rekorder rasta cijena hrane u Europi gdje u travnju i svibnju, u odnosu na prošlu godinu, rast cijena bio blizu 40 posto. U Hrvatskoj smo imali oko 20 posto više cijene kruha, pekarskih proizvoda i cijena mlijeka i mlječnih proizvoda. Slično Mađarskoj, cijene su rasle i u Češkoj, Estoniji, Litvi, Poljskoj, Slovačkoj i sve su te zemlje imale viši rast cijena nego Hrvatska.