uzgoj peradi

Nakon krize na tržištu žitarica nestašica na tržištu peradi

László, Bárány predsednik Grupe Master – Good

Ovaj članak je iz aprila 2021 godine.

Ozbiljniji pad je izazvao od ptičje gripe na tržištu peradi covid pandemija i veliki porast cijena žitarica – tvrdi László Bárány, predsjednik odboraa Master Good Grupe, koja uključuje Master Good d.o.o. zabrinut je za opstanak proizvođača peradi. Tržišni problemi najviše zaprinjavaju farmere koji su bez rezervi,  OČEKIVAM  VISOKU CIJENU NA TRŽIŠTU ŽIVE PERADI DO KRAJA LJETA I VRTOGLAVO POVEĆANJE INFLACIJE ŠTO JE IZVANO REKORDNO VISOKIM CIJENAMA ŽITA.

Nakon godine provedene u epidemiji, godinu počinjemo i s ptičjom gripom. Kako je Master Good preživio prošlu godinu?

Početkom siječnja prošle godine prvi udarac je pogodio  mađarski peradarski sektor. Tada je najavljena zaraza domaćom ptičjom gripom koja je poprimila neviđene razmjere i zahvatila gotovo polovicu zemlje. Tijekom obrane uništeno je više od pet milijuna ptica, a šteta je bila oko 15 milijardi forinti. Prošlogodišnja epidemija najviše je zahvatila sektor ptica močvarica, uglavnom patke i guske. Neki pogoni za preradu su bili zatvoreni i do četiri mjeseca. Drugi udar  bio je prvi val covida u ožujku i drugi val koji je počeo na jesen. Treći val krajem ljeta donijelo do eksponencijalnih povećanja cijena hrane za ishranu životinja. Konačno smo se uspjeli uspješno boriti protiv životinjskih bolesti adekvatnom kontrolom, a preživjeli smo i privremena ograničenja tržišta dok se nisu oporavile od epidemije. Budući da je regionalizacija već na snazi ​​u mnogim zemljama, prošle godine ptičja gripa nije izazvala veliki pad ni za našu Master Gooda tvrtku. Posljedice epidemije covida i porasta cijena stočne hrane bile su teže od posljedica ptičje gripe.

barany-laszlo

Što bi mogao uzrokovati porast trećeg vala za tvrtku koja ima izvoz od 60% svojih proizvoda?

Mi smo za McDonald’s dobavljač pilećeg mesa u Europi, pa smo bili osjetljivo pogođeni kada je dvije trećine McDonald’sovih restorana brze hrane u zapadnoj Europi zatvoreno od prošlog ožujka u prvom valu panike covida. Nakon toga su ukinuli mjere i restorani su ga mogli na kućnu dostavu spremati. No, ugostiteljstvo je ispalo: sektor horeca još je u prvoj polovici godine jako  nedostajao, pa smo u proljetnim mjesecima morali smanjiti proizvodnju za 15 posto. zatim, šest tjedana kasnije, počeli smo potiskati gaspedalu, i to smo dobro učinili, jer je na ljeto ponovno ojačao domaći turizam isto i u EU. No, drugi val pandemije izazvao je mnogo teže reakcije. Restorani su bili zatvoreni, zbog epidemiološki mjera, a manifestacije u kojima se konzumiralo puno mesa peradi su prestali. Umjesto radikalnog smanjenja proizvodnje, odabrali smo ono manje bolno: počeli smo gomilati neprodane zalihe u iznajmljenim skladištima, a to i dalje činimo. Od listopada pa nadalje bile su dramatično loše cijene po kojima bi je bilo šteta prodati. Ali trebalo je financirati gomilanje zaliha, iznajmiti nove kapacitete hladnjača.

Nije veliki rizik?

Gledajući unatrag dva-tri mjeseca, donijeli smo ispravnu odluku jer je došlo do rebalansa ponude i potražnje, a naše zalihe više nisu u porastu. Na temelju ugovora za sljedeća dva mjeseca.

Koji je vaš recept za krize poskupljenja hrane?

Od prošle jeseni poskupljenje je 40-50%, što je zahvatilo sve sastojke stočne hrane od žitarica do kukuruza, uljane repice, suncokreta do soje. Stočari se već bore za preživljavanje kako bi financirali ovo povećanje cijena hrane. Za tri do četiri mjeseca poskupjet će i meso peradi, jer zasad svi su gubitku. Perad trenutno prodajemo po cijenama prije šest do sedam godina, iako je sve poskupjelo i poskupjet će… Bez povećanja cijene, proizvođači koji su u proizvodnom lancu će biti upropašteni.

A šta će biti ako će žetva ove godine dati veoma dobre rezultate?

Visoke cijene žitarica već sada su sigurni . Najveći svjetski distributeri sklapaju ugovore o uzgoju za novi urod 2021. po cijeni 30% višoj od prosječnih cijena u posljednje tri do četiri godine. To su pokazatelji da prodajne cijene novih žitarica ubranih u kolovozu i studenom sigurno neće pasti ispod ove.

… I počinje povećanje cijene u cijeloj liniji proizvoda. Ali što ako lanac opskrbe ne dopušta dobavljačima da dižu cijene?

Tvrtke koje su slabe i koje su ostale bez financijskih rezervi vjerojatno će ovog ljeta stati sa proizvodnjom ili je obustaviti. To će smanjiti ponudu. Uz očekivano iscrpljivanje zaliha u svibnju – lipnju, može doći i do nestašice proizvoda od peradi, što će uzrokovati nagli rast cijena od srpnja do kolovoza. A rastuće cijene također će potaknuti inflaciju.

Da li će svi izdržati ova teška vremena ?

Mnogi proizvođači već su iscrpili svoje rezerve, a ako otpuste radnike, dvije trećine njih se više neće vraćati u proizvodnju. Mnoge tvrtke za pripremu stočne hrane i farmer sa svojom mješaonom za stoku nisu prošle godine skladištili potrebne količine žitarica do nove berbe. A zalihe žitarica koje su još uvijek u zemlji opadaju brzim tempom. Od izvoznika čujem da svaki mjesec iz zemlje izvozi  450-500 tisuća tona žitarica. Tako bi do svibnja-lipnja stočno žito moglo fizički nestati iz Mađarske, neće biti robnih zaliha. Ako se to dogodi, doći će do velikih problema.

perad

Kako onda opskrbljujute svoje proizvođače?

Sa oko 6.000 hektara možemo otkupiti gotovo 40.000 tona žitarica. Da bi se postigla potpuna pskrba, potrebno je 150.000 tona žitarica godišnje da se otkupi sa slobodnog tržišta u pod oštrim prisutom konkurencije. No, trenutno  smo već otkupili 95 posto žitarica potrebnih za novu sezonu, iako smo gotovo svaki tjedan morali plaćati 2000-4000 HUF po toni više za kukuruz. Zato me brine za koju cijenu peradari u Mađarskoj mogu kupiti stočnu hranu.

Koliko proizvođača pilića grupa integrira u svom sklopu?

22-24 tvrtke u Mađarskoj,  I 14-16 naših partnera dobavljača pilića iz Rumunjske obezbeđujemo za preradu u Kisvárdi. Trenutačno je problem i to što je rumunjska država nažalost kompenzirala tamošnje proizvođače pilića zbog ekonomskih poteškoća uzrokovane epidemijom covida, pa zbog visokih cijena stočne hrane za sada ne nastavljaju sa tovom. Stoga, u sljedećih 3-5 godina, želimo svake godine po određenim odnosima proizvodnju 12 milijuna pilića   vratili nazad  u Mađarsku.

Jesu li samo velike tvrtke vaši dobavljači ?

Ne baš. U rotaciji imamo ugovore sa farma pilića koji su sposobni 70-100 tisuća pilića i više isporučiti. Stoga želimo restrukturirati naše dobavljače kako bi, uz modernizaciju, mogli proširiti i svoje kapacitete. Dobar  primjer za to su naše male farme koje McDonald’s koristi za razna istraživanja , gdje uzgajamo 280.000 pilića u jednoj rotaciji. Na takvoj farmi trošak na plaće po kilogramu piletine iznosi 9,5-9,7 HUF, međutim, ako se radi samo 100-120 tisuća komada, trošak plaće se povećava na 22 HUF, a u slučaju farmi pilića od 70-80 tisuća već je 26. -28 FT. Razlika o troškovima na plaće znači puno bolje rezultate… Mnogi naši integratori su to shvatili i ušli su u ulganja da modernizuju farme. Za to potpisujemo ugovore o isporuci na 5-10 godina s ozbiljnijim tvrtkama, a ako za to prime kredite, jamčimo im  otplatu rata.

brojlerskih pilica

Koliko se brojlerskih pilića proizvede svake godine, uključujući i farmu od 1,7 milijuna predanu prošle godine?

Prošle godine smo preradili 65 milijuna pilića. Za to smo od domaćih proizvođača otkupili 33 milijuna komada, jer sami proizvodimo 30% potrebne količine na Baromfi Coop farmama. Cilj nam je imati vlastitu proizvodnju veću od 70% u slijedecih 5 godina, ali u međuvremenu povećati godišnju preradu od 65 milijuna komada na 80 milijuna komada do 2024. godine. Imamo i tržište za 80 milijuna pilića, trenutno nije dostupna ova količina živih pilića. Zato upozoravam da država brine o farmama peradi, jer ako nema pilića, možemo do velikih nevolja!

I već je veliki problem? U svijetu postoje samo 3tako ogromna prerađivača poput one u Kisvárdi – a druga dva u Njemačkoj, ali na kojoj razini oni proizvode ?

Kapacitet naše linije za klanje je 15.500 komada/sat. Prošle godine smo klali samo 65 milijuna pilića – a planirano je bilo 68-69 milijuna komada – jer nije bilo više kokoši. Da imamo, već bismo preradili 80 milijuna, ali za to bi se negdje moralo proizvesti još 15 milijuna.

Od prošle godine vijetnamska Master Good Chicken Klaonica, izgrađena od 2,6 milijardi HUF, kapaciteta 7 milijuna komada pilića, da li se proizvodi  već punom parom ovegodine?

Za sada, vijetnamskoj klaonici kapacitet proizvodnje je na 60%. Godišnje se prerađuje od 4 do 4,5 milijuna peradi jer je i to tržište pogođeno epidemijom koronavirusom, ali su već troškovi proizvodnje pokriveni. Nadam se da ćemo do šest do osam mjeseci nakon završetka epidemije covida morati planirati s većim brojevima prerade.

U Vijetnamu više a kod kuće? U našem intervjuu iz listopada 2019. predvidjeli ste  da će se za pet godina zatvoriti tri do četiri klaonice srednje veličine jer nema dovoljno pilića. Je li ovu prognozu još uvijek podržavate ?

Trenutna situacija također pokazuje ozbiljne strukturne probleme u sektoru. Samo Hungerit u Szentesu i mi radimo u dvije smjene, a ostali samo u jednoj smjeni. Problemi učinkovitosti i konkurentnost mađarskih proizvođača i prerađivača dodatno su pogoršani padom potrošnje i eksplozijom cijene stočne hrane za piliće u epidemiji covida. No, ako poskupljenje mesa peradi i svih žitarica u trgovinama krene sredinom ljeta, inflacija će stagnirati. Također poskupljuju i krediti. Nakon sadašnjih 1,5 posto – krizno rukovođenje – kredita, kamate će se u roku od dvije godine popeti na 4 do 6 posto, što će dodatno zakomplicirati situaciju u tvrtkama.

Također ste rekli prije deset godina da će uskoro sektor odzvoniti ako ne bude došlo do modernizacije, ali nije došlodo zatvaranja prerađivačkih tvrtki. Zapravo, na tržištu je došlo do koncentrisanja kapaciteta Hungerit je kupljen sa strane Bonafarm Sándora Csányija, Gallicoop je kupio Lőrinc Mészáros, Ságu je kupila vaša obiteljska grupa. Zašto?

Sa akvizicijom Saga tvrtke ispunjena nam je stara želja jer smo željeli biti prisutni i u segmentu suhomesnatih proizvoda. Ne samo da smo dobili novo tržište, nego smo dobili i 250 dobro obučenih, obrazovanih zaposlanika. U našoj kuće više ne vidimo nikakve dodatne ciljeve za akvizicije za koje bi se isplatilo prikupiti kapital. Želimo dovršiti integraciju i doći do 80 milijuna komada proizvodnje u četiri do pet godina kako bismo mogli biti među prvih šest u europskim razmjerima.

Ako inflacija bude velika, kako ćete moći financirati svoju proizvodnju i tako velike investicije?

U jesen 2019. uspješno smo izdali obveznice u vrijednosti od 29,4 milijarde HUF. Za dvije trećine tog novca zamijenili smo dotadašnje kredite i jednu trećinu izdvojili i ostavili slobodnim. Iz toga financiramo razvoj, od toga smo kupili i Sagu, iz tog izvora pridodajemo franšizu bankovnim kreditima. Odlučili smo i da nećemo dizati kredit od 2022. godine. U tom duhu  planiramo naše investicije, i od sada ćemo se razvijati samo iz proizvedenog rezultata.

Europskim sporazumom o novim „zelenim” zakonom proizvođači pilića nisu mogu računati na skuplju stočnu hranu za životinje i jači dobrobit životinja. Koliki će biti dodatni trošak za proizvođače?

To ne utječe na nas jer su McDonald’sovi standardi za dobrobit životinja i gustoću pilića na farmi mnogo stroži od uslova propisanog programa. Možemo isporučiti robu sa većim cijenama i na vanjsko tržište koje u cijenama djelomično prepoznaje dodatne troškove ovih strožih zahtjeva. Uvjeti na farmama sa kojih se snabdeva McDonald’s nevjerojatno su strogi zahtjevi. Čudan svijet dolazi jer direktori marketinga velikih lanaca trgovina izmišljaju te ludosti, a da pritom ne razmišljaju o tome da plate više za proizvod. Pogotovo ako uvezeno meso koje ulazi na EU tržišta ne podliježe ovim strogim pravilima. Kao da netko želi upropastiti europske proizvođače, samo ne razumijem što je razlog toga.

Koliko će više koštati proizvodnja Mcdonald’sove piletine?

Najmanje 10 do 12 posto. McDonald’s nas već petnaest godina tjera da zadovoljimo povećane zahtjeve njihove potražnje. Ali svatko tko je sada odlukom u Briellesu prisiljen na ovakav sustav, čak i u tako lošim ekonomskim i isplativim uvjetima, trebao biti spreman na sve izazove na tržištu.