VLAGA U ŽETVI I U SKLADIŠTENJU

Zašto je važno poznavati vlagu zrna u žetvi i kasnije tijekom skladištenja? Zato jer je vlaga zrna jedan od čimbenika koji utječu kako na procese koji se odvijaju u unutrašnjosti zrna tako i na njegovoj površini. Neke od tih procesa možemo vidjeti, a od nekih samo konačne produkte.

U samom zrnu odvijaju se biokemijski procesi. Oni se mogu ubrzati povećanjem sadržaja vode u zrnu i dodatno povećanjem temperature zrna. Određene odluke prije žetve i u samoj žetvi donose se upravo na vrijednostima sadržaja vode u zrnu. Potencijalno vrijeme žetve određuje se već u sjetvi određene kulture. Međutim, točno vrijeme se određuje na osnovi sadržaja vode u zrnu.

Jako je važno odrediti kad će započeti žetva. Početak žetve ovisit će o: vremenskim prilikama, pripremljenosti i raspoloživosti mehanizacije za žetvu i transport; raspoloživosti doradbenih i skladišnih kapaciteta te o raspoloživosti djelatnika. No, vratimo se na vlagu u zrnu i kako ona određuje vrijeme žetve. Na osnovi vlage zrna prilagođuju se određeni parametri strojeva koji se koriste u žetvi (kombajni za zrnate kulture). Na osnovu vlage postoji gradacija pojedinih kultura koja je prikazana u tablici 1.

Tablica 1. Gradacija određenih kultura prema stupnju vlažnosti

Kultura Udio vode u zrnu (%)
Suho Srednje suho Vlažno Sirovo
Pšenica, raž, ječam, riža, kukuruz, zob Manje od 14 Od 14 do 15,5 Od 15,5 do 17 Više od 17
Grašak, proso, sirak Manje od 14 Od 14 do 16  Od 16 do 18 Više od 18
Suncokret Manje od 8 Od 8 do 10  Od 10 do 13 Više od 13
Soja Manje od 12  Od 12 do 14  Od 14 do 16 Više od 16

Vremenske prilike prije žetve uzrokovat će brže ili sporije otpuštanje vode iz zrna. U povoljnim vremenskim prilikama (visoka temperatura i mala relativna vlažnost zraka) vlaga iz zrna migrirat će u okolni zrak. Vrijeme žetve doći će prije i obrnuto. Navedena tvrdnja ovisi još i o tome postoji li još neki čimbenik koji utječe na brzinu otpuštanja vode iz zrna (pljevice, osje, mahune, komuške, listovi na klipu, broj biljaka po jedinici površine, debljina perikarpa ili omotača zrna i dr.).

Priprema skladišta za skladištenje sjemena

Nakon procesa proizvodnje sjemenskih žitarica, neophodno je obezbediti skladište za čuvanje sjemena pod kontrolisanim uvjetima. Da bi sjeme sa­čuvalo svoje kvalitativne i kvantitativne osobine neophodno je normalno uskladištiti. Seme je prije uskladištenja izloženo mnogim štetnim utjicajima. U procesu sjemenske dorade može doći do mehaničkih oštećenja, ako se međusobno sudaraju jako suha zrna. Treba naglasiti da sjeme sadrži rezervne hranljive materije koje moraju biti očuvane sprečavanjem in­tenzivnih fizioloških procesa. Priprema skladišta za nedorađeno sjeme u savremenim objektima sastoji se iz više prethodnih koraka koje se obavljaju određenim redosledom i to su: čišćenje silosa (skladišta) i svih prostorija u liniji dorade i kemijsko suzbijanje insekata i glodara.

Sve zalihe sjemena iz prethodne godine neophodno je smestiti u jedno sabirno skladište i zaštiti ih kemijskim preparatima koji imaju dozvolu za direktno tretiranje. Celokupan skladišni prostor, silosi, ra­zni uređaji, transporteri, kanali i dr., moraju se detaljno očistiti od svih zaostalih količina sjemena.

Potom se pristupa preventivnoj kemijskoj zaštiti od raznih insekata, pšeničnog žiška, žitnog moljca dr. i glodara, sivog i crnog štakora i miševa . Preventivna kemijska zaštita praznih i detaljno očišćenih skladišta, svih silosa i uređaja u njima može se obavi­ti kontaktim insekticidom ili fumigantom Tretiranje se izvodi 4–6 nedelja prije žetve sjemenskih usjeva. Pri korišćenju i kontaktih insekticida i fumiganata u skladištima za sjeme, obavezno je držati se uputstava proizvođača ovih kemijskih preparata.

Prostorije koje su određene za čuvanje semena moraju odgovarati sledećim zahtevima:

  • skladište mora imati krov sa ispravnim sustavom krovnog žlijeba za odvođenje padavina;
  • zidovi moraju biti od čvrstog materijala, čisti i dezinficirani, sve rupe i pu­kotine moraju biti popunjene;
  • prozori treba da se nalaze na gornjem dijelu zida, zastakljeni i zašti­ćeni rešetkama ili mrežom;
  • pod treba da bude čvrst, ravan i bez pukotina;
  • skladište treba da se nalazi iznad nivoa zemljišta na stubovima ili temelju;
  • u prostorijama skladišta treba da bude obezbeđena ventilacija, koja se podešava pomoću rasporeda vrata, prozora sa suprotne strane, specijalnim otvorima u zidovima, ventilatorima i pode­snim rasporedom fakova.

Na pet do deset dana pre pristizanja novog sjemena, treba blagovre­meno obaviti čišćenje, prskanjem zaštitnim preparatima i izvršiti dezin­sekciju i dezinfekciju skladišta. Potrebno je očistiti i dezinfikovati svu robu koja se jošnalazi unutar skladišt, ambalažu i transportna srijedstva, a naročito maši­ne za prečišćavanje sjemena.

Blagovremeno treba pripremiti plan primanja i selektivnni transport sjemena unutar skladišta kako ne bi došlo do mješanja raznih vrsta žitarica.