nagy-istvan

Ištvan Nađ: Možemo spriječiti nestašicu koja ugrožava opskrbu domaćih potrošača i stočara na domaćem tržištu

S obzirom na očekivanih uticaja ekonomske i prehrambene rusko-ukrajinskog rata, ne može se zanemariti 4,2 bilijuna HUF koje Mađarska namjerava uložiti u razvoj poljoprivrede. Ministar poljoprivrede Istvan Nađ je za naš portal naglasio: pokreću se projekti kroz koje se razvija prehrambena industrija i modernizira poljoprivreda i koji mogu pomoći mađarskoj poljoprivredi da se suoči s izazovima koje je pogoršao rat. Ministar poljoprivrede je, među ostalim, rekao da je Vlada u cilju jamčenja sigurnosti sa domaćeg tržišta stočne  hrane za ishranu životinja  uvela obvezu obavijesti o izvozu važnih žitarica i uljarica, čime bi se moglo kontrolirati tržište žitarica i po potrebi mogu spriječiti neizvjesnost o opskrbi domaćih potrošača i nedostatak na domaćem tržištu koja nam prijeti.

Ministar poljoprivrede Istvan Nađ za naš je portal rekao o izazovima  rusko-ukrajinskog ratg, što se tiče  prehrambenih proizvodau  budućnosti kontroverzni plan EU-a Green Deal, dovodi do nestašice hrane u Trećem svijetu te pitali smo o mogućim rješenjima navodnjavanje domaćih oranica.

Paralelno s izazovima rusko-ukrajinskog rata, za razvoj mađarske poljoprivrede bit će izdvojen iz proračuna veći dio nego ikada. Može li se ovo smatrati kvazi “sretnim” vremenom?

Utjecaj rusko-ukrajinskog rata na mađarsku poljoprivredu uglavnom se odnosi na cijene, jer su  energenti, gnojiva i usjevi, su značajno poskupjeli. Neviđeni iznos od 4,265 milijardi HUF za ruralni razvoj, zajedno s 80 posto dodatnog nacionalnog financiranja, već je počeo pristizati u mađarsko gospodarstvo. U sklopu toga smo prošle i ove godine iskoristili više od 1500 milijardi forinti za financiranje najvećeg programa razvoja poljoprivrede i prehrambenu industriju nakon promjene političkog režima. Financiramo projekte koji će razviti prehrambenu industriju i modernizirati poljoprivredu. Tehnološki napredak omogućuje našim poduzećima da budu energetski učinkovitiji, a podrška u primjeni preciznih tehnologija omogućuje ciljanu i optimiziranu upotrebu gnojiva i pesticida, što sve može pomoći u suočavanju s izazovima pogoršanih ratom. Dakle, ovaj program već odgovara na ključne izazove i želimo to nastaviti i u budućnosti.

U kojoj mjeri tržišni nedostatak ruskih i ukrajinskih proizvoda ima negativni  učinak na mađarski poljoprivredni sektor, koja su tržišta zatvorila i da li se otvaraju i nove mogućnosti za mađarsku poljoprivredu?

Važno je pojasniti da Mađarska uvozi neznatne količine žitarica, suncokreta i hrane iz Ukrajine i Rusije, pa mogućnost izostanka ili prekid isporuke  ne utječe na sigurnost domaće opskrbe hranom. Kao rezultat toga, rat je poremetio neke od poljoprivrednih opskrbnih lanaca koji su se razvijali dugi niz godina, uzrokujući poremećaj europske proizvodnje, poskupljujući proizvodnju i proizvode. Čini se da nedostatak ukrajinske robe preuređuje tržišta u smislu količine i logistike. Na značajno povećanje cijena na tržištu žitarica i stočne hrane u Mađarskoj u ovoj ratnoj situaciji utječu uglavnom stočari, proizvođači stočne hrane i prehrambena industrija. Rastuće cijene energienata veliki su izazov za energetski nužne gospodarske djelatnosti, dovoljno je razmišljati o hladnjačama ili na zamrzavanje. Rastuća svjetska potražnja za žitaricama i uljaricama, naravno, utječe ne samo na cijene nego i na raspoložive zalihe; nije slučajno da smo u svrhu jamčenja sigurnosti domaće hrane za životinje i prehrambenih proizvoda uveli obvezu prijave u slučaju namjere izvoza većih količina žitarica i uljarica. Na taj način možemo kontrolirati tržište žitarica i po potrebi spriječiti nedostatak istih na domaćem tržištu koji bi ugrozio opskrbu domaćih potrošača i stočara.

Rusija se dobro opirala sankcijama zbog svoje tranzicije na samostalnu opskrbu, samoodrživi gospodarski sustav na nekim područjima. Da li postoji potreba za sličnom samostalnošću na razini EU-a za jačanje unutarnjeg tržišta?

Europska unija je već i trenutno može samostalno da vrši opskrbu prehrambenim proizvodima iz ključnih poljoprivrednih sektora i, u mnogim slučajevima, ima i značajan izvozni potencijal, osiguravajući prehrambenu sigurnost stanovništvu EU-a. Odavno je na raspolaganju niz tržišnih mogućnosti i političke podrške za pravilno funkcionisanje unutarnjeg tržišta. Međutim, za neke input sirovine , kao što su gnojiva, ovisnost o uvozu sirovina predstavlja problem i izvozno orijentisani sektori nekih zemalja moraju računati s gubitkom ruskog i ukrajinskog tržišta. Cilj nam je da i EU i Mađarska zadrže i ojačaju na svojim izvoznim tržištima i pronađu nova. To je i time važnije jer će mogući poremećaji na vanjskom tržištu uzrokovati ozbiljne probleme na unutarnjem tržištu, što će također zahtijevati intervenciju Komisije mora raditi na tome kako bi se uspostavila normalna tržišna situacija. Takvo izvanredno stanje bilo je prvi embargo nametnut Rusiji 2014. ili pad kineske potražnje za mlijekom i mliječnim proizvodima u 2015.-16., na primjer, i nedavni problemi afričke svinjske kuge na tržištu svinja. U svjetlu aktualnih događaja, rastuće cijene hrane i problemi  opskrbe sa prehrambenim proizvodima koji se mora riješiti na razini EU-a. Potencijal za proizvodnju hrane je na održivoj razini i također se mora očuvati, a sredstva za održivost okoliša i bezbednost kvaliteta hrane moraju se približiti, jer se sada kreću u suprotnom smjeru.

Hoće li se politika Green Deal – a koju zagovara EU promijeniti zbog sukoba, treba da se promijeni i da li uzrokoje probleme ako Unija zadrži svoje prethodne svoje stavove?

U sadašnjoj situaciji pitanje bezbjednost hrane postalo je zaista važnije od svega drugog. Europska unija trebala bi igrati važnu ulogu u globalnoj opskrbi hranom, s jedne strane, u osiguravanju bezbjednog funkcionisanja agrarnog tržišta i lanaca opskrbe, sa druge strane, u osiguravanju da svi imaju pristup dovoljnoj količini hrane. Što se poljoprivrede tiče, Europske komisije ne vidi namjera da mijenja smjer i ciljeve sektorske politike utvrđene Zelenim sporazumom. Ove godine je poduzeta prijelazna mjera kako bi do sada neobrađene površine postale obrađene, ali osim toga nije izašao nijedan konstruktivni prijedlog. Smatramo da je važno razvijati održivu poljoprivrednu proizvodnju i prehrambeni sustav, ali da klimatski i ekološki ciljevi moraju biti ostvareni na način da se ne umanji konkurentnost poljoprivrede i obujam proizvodnje. Stoga se mora postići prava ravnoteža između ciljeva i trenutnih potreba, budući da su prethodne međunarodne analize predviđale značajno smanjenje europske proizvodnje ako se ciljevi Zelenog sporazuma u potpunosti ispune.

Nestašica hrane također će biti veliki teret za zemlje trećeg svijeta. Je li Europa spremna za ovaj problem? Ima li Mađarska prostora za manevar u rješavanju ovog problema?

U Mađarskoj nema nestašice hrane, jer mađarska poljoprivreda može opskrbiti više od 20 milijuna ljudi. Istodobno, rusko-ukrajinski sukob predstavlja ozbiljnu prijetnju  ishranu u trećim zemaljama. Imamo zajedničku odgovornost da podržimo Ukrajinu i  zemalje trećeg svijeta u opskrbi svojih potreba, posebno s obzirom na činjenicu da je Unija neto izvoznik poljoprivrednih proizvoda. U svim pregovorima Mađarska naglašava važnost povećanja poljoprivredne proizvodnje EU-a kako bi EU uz opskrbu građana EU-a mogla izvoziti u treće zemalje. Naši stručnjaci također aktivno sudjeluju u novom panelu koji je uspostavila Europska komisija, Europskom planu za hitne slučajeve za bezbjednost opskrbe hrane i sigurnost hrane (EFSCM), za rješavanje izazova na ovom planu.

Javno mnijenje u zemlji strahuje od povećanja cijena hrane. Koje mogućnosti ima Mađarska za smanjenje vanjskih negativnih učinaka? Jesu li potrebne mjere za reguliranje, zaštitu i jačanje domaćeg unutarnjeg tržišta?

Kako bi se smanjili vanjski negativni učinci, Vlada je uvela zamrzavanje cijena hrane , u interesu sigurnosti opskrbe, obvezu prijave izvoza žitarica, pri čemu država po potrebi može iskoristiti svoje pravo na kupovinu. Moramo zadržati kupovnu moć naših građana. Stoga podupiremo obitelje i umirovljenike iskorištavajući manevarski prostor koju nam pruža uspješan start mađarskog gospodarstva nakon pandemije. Među svojim nedavnim mjerama istaknuo bih da su roditelji koji odgajaju dijete  dobili povrat poreza na lični dohodak do porezne razine prosječne plaće. Zbog veće inflacije od očekivane, uskladili smo mirovine s dodatnim povećanjem i mirovinskom premijom. Nadalje, važno je napomenuti da je od siječnja 2022. minimalna plaća porasla na 200.000 HUF.

Poljoprivredna komora preporučuje da se gospodarenje vodama koncentrira u jednu ruku kako bi se organiziralo i planiralo navodnjavanje i održavanje podzemnih voda. Može li ova ideja biti rješenje i u kojoj fazi  je reorganizacija vodenog gospodarstva?

U svezi s prijedlozima, Ministarstvo poljoprivrede naznačilo je da kako bi se osiguralo koordinirano djelovanje sektora, također smatra važnim poboljšati stanje upravljanja vodama u Mađarskoj te ojačati i razviti zajednički skup kriterija za tu svrhu. . Aspekti razvoja navodnjavanja ne mogu se tretirati odvojeno od pristupa integriranog upravljanja vodama, drugih aktivnosti u riječnom slivu; potrebe za vodom moraju biti usklađene s vodenim resursima i hidrološkim procesima u prostoru i vremenu. Za prethodne  smo se također složili oko potrebe za pripreme ideja i analiza u vezi vodenih resursa. Tvrdnja o “osobnoj odgovornosti” zahtijeva vladinu odluku, no unatoč tome, potrebne su daljnje konzultacije o sektorskim pitanjima uz uključivanje sudionika.