László Bige je sa svojim tvrtkama postao ključni element u mađarskom tržišta gnojiva, a prije nekoliko godina ozbiljno je zakoračio i na tržištu sredstava za zaštitu bilja, sjemena i usjeva. Mjesto našeg intervjua bilo je sjedište Bige grupe, koja uključuje i tvornice, u Nyíregyházi, gdje smo između ostalog razgovarali o prošlosti, razvoju i tržištu.
– Kada ste se zainteresirali za agrar?
– Svoju prvu zemlju kupio sam 1993. Trenutno imamo 1000 hektara njiva i šuma, ali kasnije sam shvatio da ne bih trebao posjedovati previše zemlje. Dapače, morate biti visoko kvalaifikovan, i morate prisutni dan za danom da bi farma stvarno dobro funkcionirala, jer će inače svi će dobro proći osim vlasnika. Ja sam korporativni menadžer koji danas upravlja Bige Group kompanijom. To zahtijeva financijsko, industrijsko, tehnološko i komercijalno znanje zajedno, ali i nadziranjem tržišta, marketing, HR znanje za rad s najboljim mogućim ljudima. Uvijek nastojim svoje kolege učiniti mudrijama u svom području od mene, potrebni su nam najbolje obučeni profesionalci na ključnim pozicijama.
Laszló Bige direktor Bige Group kompanije
– Nalazimo se u Nyíregyházi, sjedištu tvrtki Bige grupe. Kada je započela vaša aktivnost?
– Osnovao sam Bige Holding Kft. Još u prosincu 1991. ova tvrtka će u prosincu napuniti 30 godina. Nakon osnivanja tvrtke, grupacija tvrtki sa mađarskom vlasništvom se relativno brzo razvijala i postala uspješna jer smo puno radili. Unatoč svim teškoćama, još uvijek gradimo novu tvornicu sumporne kiseline u tvornici kod Szolnoka. Uvijek sam razmišljao o razvoju, zanimalo me kako napraviti nešto još bolje. Ne kupujem nešto da bih prodao ili zatvorio, nego da uložim, izgradim, proširim, učinim učinkovitijim. Preuzimanjem i zatvaranjem mađarskih kemijskih tvrtki novi vlasnici od većine su htjeli samo izvaditi novac i dotadašnji profit. Osim u mjestu Pét , na primjer, u Mađarskoj su bile još dvije tvornice dušičnih gnojiva, kao i tvornice sumporne kiseline i superfosfata u Szolnoku, kao i pogoni deterdženata i mogao bih ih još dugo nabrajati. Gdje su oni sada? Nestali su sa tržišta.
580 milijuna eura ulaganja za razvoj u Nitrogénművek
– Nitrogénművek Zrt., koji je postao njegov vlasnik 2002. godine, jedini je mađarski proizvođač amonijaka i gnojiva. Što to znači za vas osobno?
“Kada sam kupio tvrtku od tadašnjih vlasnika – ovoje važno jer neki i dan-danas ima onih koji pogrešno misle da je privatizacija promjena vlasništva, iako nije – tvornica nije bila ni u najmanju ruku moderna. Mogu reći sa sigurnošću da je bilo skoro zrelo za propast. Stoga smo nekoliko godina nakon njegove akvizicije pokrenuli značajna ulaganja. Izgradili smo tada najveću tvornicu dušične kiseline na svijetu, koja je po suvremenosti i učinkovitosti bila najbolja, a imala je i najmanju emisiju štetnih tvari. U svijetu još nije izgrađena veće postrojenje: koja može proizvesti 1500 tona dušične kiseline sa 100 posto aktivnog sastojka dnevno. To je popraćeno kapacitetom skladištenja kiseline od 6000 kubičnih metara. Izgrađena je i nova tvornica Pétisól od 1400 tona i postrojenje za neutralizaciju amonijevog nitrata od 1100 tona. Uz to imamo i pakirnicu kapaciteta 2 × 1400 tona dnevno i mlin dolomita kapaciteta 20 tona na sat, koji melje dolomit fino kao mlin za brašno. Postavili smo i skladište u kojem smo mogli skladištiti gotovu robu na paletama. Ovaj investicijski projekt za 2005.-2009. koštao je ukupno 130 milijuna eura.
– Razvoj na ovom nivou još nije stao…
– Zato što smo bili jaki i 2012. smo dovoljno sredstva da krenemo naprijed i dalje da povećavamo učinak i učinkovitost. Također smo bili prvi u mađarskom privatnom sektoru koji je izdao međunarodne obveznice, a od tada je naša jedina mađarska privatna tvrtka koja je izdala međunarodne obveznice. Tada smo izgradili još jednu tvornicu dušične kiseline, proširili pogon za kiselinu kapaciteta 1.500 tona dnevno na 1.800 tona dnevno, a kapacitet skladišta na 170.000 tona. Izgradili smo i tvornicu za granularinje koja može proizvesti 2000 tona Pétisó soli ili amonijevog nitrata dnevno i novo postrojenje za neutralizaciju kapaciteta 1500 tona dnevno, a dnevni kapacitet naše tvornice amonijaka povećali smo na 1450 tona. Zahvaljujući našoj novoj tvornici pakiranja, cjelokupnu proizvodnju možemo isporučiti u Big-Bag pakiranju na zahtjev, što je jedinstveno u regiji. Za sva naša ulaganja vrijedi da smo ugradili samo najskuplju, najbolju tehnologiju, to se odražava i na kvalitetu krajnjeg proizvoda. Trošak drugog kruga razvoja, koji se završilo prošle godine, iznosio je 450 milijuna eura – brojka koja je čak i na međunarodnoj razini jaka. Ukupan trošak prve i druge faze iznosilo je 580 milijuna eura. Tko je u nedavnoj prošlosti uložio toliki novac u Mađarskoj? Nije lako naći takvu tvrtku, čak ni uz potpore, a kamoli bez nje. Međutim,mi nismo dobili niti jedinu forintu državne potpore za ovakva ulaganja…
– Osnivanje Bige grupe ove godine slavi 30. godišnjicu postojanja, ali koliko znam, bit će i drugih obljetnica u Grupi.
– Da, Nitrogénművek Zrt. Imat će 90 godina, a naša tvornica u Szolnoku – bivši Tiszamenti Vegyiművek – ove će godine napuniti 70 godina, ali unatoč činjenici da se pripremamo za veliku svečanost u tom smislu, ja se plašim da ih sada ne možemo zadržati zbog situacije s pandemijom.
Nitrogénművek Zrt u Pétfürdőu je danas jedini mađarski proizvođač dušičnih gnojiva s kapacitetima za proizvodnju amonijaka i gnojiva.
Troškovi sa usponom
– Kako sada vidite situaciju na tržištu umjetnih gnojiva?
– Kvaliteta se mora platiti, ne samo kod mehanizacije nego i u našem sektoru. Naš proizvod se ističe sadržajem. Jer sadrži dodatnih 7 posto aktivnih sastojaka u kalciju i 5 posto u magnezijevom oksidu. Oni se u tlu aktiviraju u vrlo kratkom vremenu jer su mljeveni ispod 40 mikrona, i ističem da je ta vrijednost jedinstvena na europskom tržištu. Važnost toga već dobro razumeju u zapadnoj Europi, naši proizvodi su testirani i odgovara im , te imamo dobro tržište. Zapravo možemo prodati sve što želimo. Pétisó je priznat svugdje gdje ga isporučujemo – od Bugarske, preko Hrvatske do njemačkog tržišta – kao “najkvalitetnije gnojivo koje se može kupiti za novac”.
– Koliki je tržišni udio tvrtke kod kuće i u Europi?
Mi to ne mjerimo tako. Nitrogénművek Zrt je europski igrač s regionalnim tržištem. Pokrivamo 10-12 posto europskog tržišta .Kad su cijene žitarica tako visoke kao sada, europski farmeri troše mnogo više gnojiva jer žele više proizvoditi. Kada cijena žitarica poraste kao sada, njemački proizvođači koriste100 kg i više umjetnih gnojiva a nizozemski ratari čak 200 kg, što je otprilike dvostruko više nego u Mađarskoj. Imamo poslovne jedinice u ukupno od deset zemalja, prodajne tvrtke u koje izvozimo, gdje zapravo ne prodajemo robu, već je distribuiramo. Prvo,uvjek naravno, vidimo potrebe na mađarskom tržištu, a ostali proizvodi idu na Europsko tržište. Tako se već dogodilo da je izvoz premašio domaću prodaju. Sve što mogu reći o tome je da je u Mađarskoj kedina tvrtka koja više izvozi nego što prodaje na domaćem tržištu rijetka od bijelog gavrana. To je slučaj čak i kad bismo mogli vjerovati da će zbog stalnog rasta cijena biti teže prisutan na tržištu. Mnogi mađarski poljoprivrednici očekuju pad cijena, ali to se sigurno ne može očekivati još neko vrijeme.
– Mijenjaju li se cijene samo zbog povećane potražnje?
– Ne, ne radi se o tome. Prirodni plin nam je najvažnija sirovina, značajan dio troškova ovisi o cijeni plina, a nije zanemariva ni potrošnja električne energije. A plin je poskupio pet puta, a struja tri puta više nego što je bila lani. Zapravo, ne vidimo dokle će troškovi rasti, ali sigurno je da sa trenutnim cijenama plina nikada nismo proizvodili gnojivo. Očito nisam gatara, ali mislim da u sadašnjoj situaciji, što kasnije netko kupi svoje gnojivo, tim će morati više platiti za istu. Mađarsko tržište također je opterećeno logističkim poteškoćama. Iz toga proizlazi da onaj tko dugo čeka nije sigurno da će svoje gnojivo dobiti na vrijeme, ne samo zbog logističkih prepreka.
– Integracija je u tijeku već nekoliko godina. Koliko ste zadovoljni postignutim rezultatima?
– Mi smo grupa tvrtki za proizvodnju gnojiva. Osim toga, pružamo usluge integracije i logistike našim partnerima, što nam omogućuje pružanje jedinstvene izvanredne usluge u složenom paketu. Ne bih se smatrao tradicionalnim integratorom u Mađarskoj, jer mađarski integratori prvenstveno trguju, a mi proizvodimo. Svaki deo tvrtke svake godine se razvija, a naši zaposlenici uče sve više i više. Volio bih da rezultati budu još bolji, Ne možemo drugačije dobiti kredit primjerice od mađarskog bankarskog sustava. Priljev stranog kapitala u zemlju olakšan je velikim brojem subvencija i poreznih olakšica. Iako smo ocijenjeni od strane Fitcha i Moody’sa, uspjeli smo izdati obveznice na međunarodnom tržištu, tako da smo stabilni. Nemamo niti jedan kredit u forintama, samo Grupa Bige Holding Kft. ima 20 milijardi HUF imovine i 6 milijardi HUF gotovine. Zbog nedostatka bankovnih kredita, moramo imati izuzetno značajne novčane zalihe, tako da ne možemo ići sa većim koracima na području integracije.
Zajednički znak grupe tvrtki Bige je brend Genesis
– U čemu vidite snagu grupe?
– Tržište Bige grupe nije samo Mađarska, već i srednja i istočna Europa. Imamo prodajne timove u jedanaest zemalja u Europi, dobar kvalitet, dobro poslovanje – velika konkurentska prednost. Prošle godine smo se značajno razvili u inozemstvu, udvostručili smo izvoz u Njemačku i udvostručili se u posljednje dvije godine u Rumunjskoj i Srbiji. Imamo više od 10 lokacija u Mađarskoj, ali ćemo proizvod odvesti do krajnjih korisnika, imamo vozni park od 160 kamiona, i na to smo naručili još 30 više. Tako možemo odnijeti proizvod našim partnerima na vrijeme uz veliku sigurnost. Kriza s koronavirusom istaknula je važnost lokalne industrije. Uz niz poremećaja u međunarodnoj trgovini o kojoj zavisi opskrbni lanac, mnoge druge industrije ponekad su pretrpjele katastrofalne štete. Smatra se da smo regionalni igrači, ali kao mađarski proizvođač uvijek smo – a to je bilo i biti će tako i u budućnosti – da osiguramo da se opskrba gnojivima mađarske poljoprivrede bude sigurno obezbeđeno, te da poljoprivrednici na taj način jačaju stabilnost zemlje.
Auto park od 160 kamiona uskoro će biti proširen za još tridesetak
Na domaćem tržištu prodajemo 50 posto svojih proizvoda, osim toga dostavljamo proizvode i u12 zemalja. Tko se samo ineresuje za cijenu može svašta kupiti. Međutim, gnojivo je isto kao i stočna hrana za svinje: važno čime je hranimo. U glavama ljudi još puno pogleda treba izmjeniti Ako ne proizvedete dovoljno pšenice, kukuruza, suncokreta, nećete biti uspješni. Točka ekonomičnosti stalno raste. Morate proizvesti preko 8 tona pšenice po hektaru i preko 12 tona kukuruza po hektaru da biste bili uspješni. Također ga treba zalijevati i dobro odabrati gnojivo. Gnojiva tipa uree i nitrozola nisu prikladna za Mađarsku jer imaju visoke zahtjeve za vodom i temperaturom te zakiseljavaju tla, no mnogi žele kopirati američke poljoprivrednike. Kod nas je moguće koristiti takva gnojiva, ali samo za one koji mogu navodnjavati. Nitrogénművek može proizvesti do 1,4 milijuna tona nitrozola godišnje u smislu svog ukupnog kapaciteta, ali to radimo s dobrim srcem, iako nam nije najjednostavniji, unatoč činjenici da je sve više u modi u zemlja.. Pétisó je, pak, ovdje prikladan jer ne zakiseljuje tlo, ne degradira joj pH, nego ga stalno malo podiže, tako da tlo dugoročno zadržava plodnost. Nema učinkovite poljoprivredne proizvodnje bez dopune na bazi dušika. Istodobno, ne samo poljoprivrednici nego i mi moramo poduzeti mjere kako bismo povećali razinu proizvodnje i osigurali održivi rad.
– Na šta mislite konkretno ?
– Počeli smo razmišljati o mogućnosti uvođenja proizvodnje “zelenog” amonijaka u Mađarskoj, čime možemo značajno smanjiti ekološki otisak naše proizvodnje. Doista, proizvodnja gnojiva, s odgovarajućim regulatornim i potpornim okruženjem, može igrati ključnu ulogu u rješavanju najhitnijih europskih izazova održivosti prirode. Nitrogénművek surađuje s Europskom investicijskom i razvojnom bankom (EBRD) na povećanju energetske učinkovitosti proizvodnje amonijaka u Pétu i istražuje kako se proizvodnja ‘zelenog’ amonijaka može integrirati u postojeće proizvodne procese korištenjem obnovljive energije. Obnovljivi izvor energije u ovom slučaju bio bi “zeleni” vodik proizveden elektrolizom, a “zeleni” amonijak se planira koristiti u proizvodnji glavnog proizvoda Nitrogénműveka, pétisó. Pétisó – ili CAN – je najzelenije dušično gnojivo u poljoprivredi u usporedbi s bilo kojim drugim poljoprivrednim izvorom dušika, budući da proizvodnja oslobađa minimalno dušikov oksid i ugljični dioksid. Međutim, svaka tona ‘zelenog’ amonijaka proizvodi 2 tone manje ugljičnog dioksida, a svaka tona ‘zelenog’ vodika proizvodi oko 10 tona manje ugljičnog dioksida. Ovo je već značajno smanjenje apsolutnih emisija, što pomaže približavanju emisije stakleničkih plinova u Mađarskoj i EU-u ugljično neutralnom cilju. Projekt koji se proučava mogao bi biti jedno od najvećih “zelenih” ulaganja u amonijak u Europi, s ukupnim smanjenjem energije od gotovo 10 posto u smislu ukupne proizvodnje u Nitrogénműveku. Planirana je investicija koja uključuje izgradnju solarne elektrane od 200 MW i izgradnju vjetroelektranu od 45 MW. Amonijak koji proizvodi Nitrogenművek na ovaj način može biti gotovo ugljično neutralan, a ne postoji tehnološka prepreka o daljnjem povećanju proizvodnje vodika ili čak neutralizaciji ugljika u cjelokupnoj proizvodnji. Usporedno s navedenom studijom, tvrtka planira i neposredne korake prema ozelenjavanju. Tvrtka je do sada koristila samo vlastiti amonijak, fokusirajući se na optimalne proizvodne tehnologije. Međutim, uz pretpostavku očekivane pojave “zelenog” amonijaka, Nitrogénművek se privremeno priprema za kupnju amonijaka uz to da odmah izvrši ulaganje kod pojave nove zelene tehnologije. Planirano je da se novi digestor amonijaka izgradi već 2022. godine, koji će omogućiti potpunu iskorištenost postojećeg kapaciteta proizvodnje gnojiva te prihvat i korištenje niskougljičnog amonijaka.
Jedan od bezbroj novih ulaganja je neumorni robot za pakiranje
Uspjeh Genesis prodajnog tima
– Koliko savjetnika imate na terenu ?
– Ukupno 60 naših savjetnika radi na terenu” kao i istraživača, i vodećih stručnjaka. Unatoč tome, na tržištu je puno „galame” u tome su veoma aktivni brojni naši konkurenti Oni koji ne proizvode svoje proizvode s današnjom najsuvremenijom tehnologijom pokušavaju pristupiti struci malo jednostavnije. Zato se trebamo bolje pripremljeni od njih.
– Na početku razgovora bilo je riječi o važnosti HR-a. Kakav je tim, koliko je lako ili teško pronaći dobrog suradnika?
– To je jedan od naših najvažnijih zadataka. U takvom području potrebno je 10-15 godina da netko bude uspješan. Zapošljavamo samo diplomirane inženjere, konstantno gotovo stalno, imamo potražnju za njima. Uvijek sam dopunjavao broj radnika u kriznim vremenima, kada su ljudi otpuštani drugdje, zaposlili smo i mnoge kolege tijekom pandemije. Prosječna plaća u Nitrogénműveku prošle je godine iznosila 716.318 HUF. Ova industrija je mala, gotovo svi se poznaju Najbolji trgovac u regiji, Gerald Papst, kod nas radi kao glavni poslovni direktor. U struci je 30 godina, poznaje gotovo sve od Bugarske do Francuske. Jačaju nas i bivši komercijalni direktor poljske tvornice gnojiva Grupa Azoty i bivši komercijalni direktor rumunjske tvornice gnojiva. Nove kolege donose „svježu krv”, vidi se njihov utjecaj i na domaćem tržištu. Gerald upravlja trgovinom cijelog Nitrogénművek Zrt., a domaćim tržištem upravlja gospodin László Cséri.
– Što vam obećava smjena generacija?
– Imam tri sina, najstariji, recimo, sjedi u susjednom uredu, u firmi radi dvadeset godina, od završetka fakulteta.On je talentiran profesionalac, razumije sustav. Moj najmlađi sin ima dobro diplomu sa Oxford Univerziteta, ali ima samo 27 godina, mora još puno naučiti. Pametan je i srednji, ali još ne vidi u koji pravac da krene. A meni ovaj posao ne predstavlja poteškoće jer ga radim iz zabave pa uživam. Što više napadaju, to bolje radim. Dakle, iako vidim sljedeću generaciju, još dugo moraju računati na mene u rukovodstvu.
Nova kriza kukuruza?
Iako nema potrebe za brigom zasad da nema dovoljno kukuruza u Mađarskoj, gubitak ukrajinskog uroda u Europi mogao bi uzrokovati ozbiljnu nestašicu, koja je trenutno upitna, odakle bi se moglo dopuniti – izvijestio je Zoltán Reng, izvršni direktor Hungrane Kft. Naglasio je da je puno neizvjesnosti i upitnika, sigurno je da cijene žitarica u narednom periodu neće značajno pasti, a to će se osjetiti i u trgovinama, jer će daljnje cijene hrane biti neizbježne za prehrambenu industriju i stočarstvo. . Stručnjak je, među ostalim, govorio i o tome da bi, ako je vijest doista istinita i ako mađarski poljoprivrednici u proljeće koriste manje gnojiva, prinosi mogli biti ozbiljan problem ove godine.
Rusko-ukrajinski rat ima vrlo ozbiljan uticaj na svjetsku također i na mađarsku poljoprivredu. Od povećanja cijena žitarica do krize gnojiva, a da ne spominjemo veliki uticaj na proizvodnju prehrambenih proizvode. Koji su ti specifični uticaji koji se već mogu osjetiti tokom rata u mađarskoj i svjetskoj poljoprivredi i na što se može pripremiti u narednim mjesecima, pa i godinama?
Ono što se osjetilo u ekonomskom poslovanju neposredno nakon početka rusko-ukrajinskog rata je brutalni rast cijena energenata. Razvile su se potpuno neshvatljive i neupravljive visine cijena, a glavni razlog tome je vrlo visok stupanj neizvjesnosti, jer je poznato koliko je Europa ovisna o ruskim energentima. Uz to, nezaustavljivi rast cijena žitarica i uljarica ima ozbiljan utjecaj, a 10-15 milijuna tona kukuruza i milijuni tona ruske pšenice još uvijek nije napustilo Ukrajinu. Izvoz ovih žitarica trenutno je potpuno neizvjesnosti. No, postoji i ogromna opasnost da se proljetna sjetva, posebice u Ukrajini, ne može se odvijati uobičajenim tempom, a ako se tako nastavi, sljedeće godine može se očekivati prilično ozbiljnog manjka na tržištu.
Što sada reći o cijenama žitarica koje su ionako bile brutalno visoke, gdje su sada cijene pojedinih žitarica i što se očekuje u narednom razdoblju?
Cijena kukuruza trenutno je rekordno visoka kako u svijetu tako i u Mađarskoj, ali je i cijena pšenice u nebesima. Istodobno, zbog ograničenja izvoza žitarica u Mađarskoj, dolazi do minimalne stagnacije cijena. Vrijedi, međutim, istaknuti da sadašnje cijene dijelom uključuju kakva će biti urod u Ukrajini, koliko će trajati rat i koliko će to utjecati na sjetvu pšenice u narednim mjesecima. Ipak, ne vidim značajniji pad cijena žitarica u narednom razdoblju.
Poskupljenja su prisutni u svim sektorima i granama industrije, pa je stigla do komponenata stočne hrane. Dugoročno, kakav bi to učinak mogao imati na stočarstvo ili industriju stočne hrane, može li doći do nestašica nekih sirovina, da li je potrebno uvesti posebne mjere?
Možda u Europi biće nedostatka kukuruza, ali mislim da se Mađarska toga ne treba bojati. Očito da će se sve ovisiti o vremenskim prilikama, ali domaća sjetvena struktura je dobra, a i uz ovako golem rast input cijena, usjeva će biti dovoljno na domaćem tržištu . No, ako je vijest istinita da su uzgajivači u proljeće kupili 30 posto manje gnojiva nego inače, bit će značajnih gubitaka uroda na jesen kako kukuruza tako i suncokreta. Za sada, međutim, postoji jednako velika šansa da će to biti savršen urod isto tolika šansa da neće biti. Na europskoj razini, međutim, nedostatak ukrajinskog kukuruza, koji treba nekako nadoknaditi, a mogao bi biti ozbiljan problem jer je moguć zamjena samo kukuruzom koja ne sadrži GMO.
U ovom trenutku ima puno upitnika, nažalost neizvjesnost je najsigurnija u sadašnjem razdoblju. Cijene i tržišta se mijenjaju nevjerojatno brzo, a sve je povezano sa svime, pa se stoga sve manje stvari može planirati.
Trebamo li biti spremni da ionako visoke cijene prehrambenih proizvoda porastu još više? Mogu li se Mađari pripremiti na još veće cijene hrane?
Nažalost, moram reći da su daljnja povećanja cijenea prehrambeni proizvoda neizbježne, dijelom i zbog zapanjujuće visokih cijena energenata, budući da je prehrambena industrija sektor koji ima izrazito veliku energetsku potražnju . Trenutno je cijena električne energije i prirodnog plina 4-5 puta veća od prosjeka posljednjih godina, ako padne i samo će se udvostručiti u odnosu na prosjek prethodnih godina, to će značiti i ogroman porast troškova za prisutne u prehrambenom sektoru. Pritom, najveći dio troškova pada na sirovine, čija je cijena također porasla vrlo jako 50 do 60, pa čak i 100 posto.
Dakle, potrebno je povećanje cijena, inače bi veliki broj proizvođača hrane mogao zatvoriti svoje tvrtke , što bi rezultiralo da bi Mađarska morala sve uvoziti iz inostranstva. Siguran sam da će od mesa preko mliječnih proizvoda do jestivog ulja cijena svih proizvoda u idućem razdoblju značajno porasti.
Do 15. svibnja 2022. žitarice pšenica, raž, ječam, zob, kukuruz, soja i suncokreta za prodaju ili izvoz sa područja Mađarske mora se obavijestiti državna rezerva od strane osobe ili tvrtke koja planira prodati ili izvoziti. Kakav učinak ova odluka može imati na mađarske uzgajivače bilja, stočare i proizvođače stočne hrane? Koji su pozitivni i negativni učinci ove odluke?
Vjerujem da ograničavanje izvoza žitarica sama po sebi neće pojeftiniti proizvode, jer stočarima i mješaonama stočne hrane nije problem što nema kukuruza ili pšenice, već što je skup. Osobno smo utvrdili da kad je donošeni zakona stupio na snagu odmah smo dobili 10 posto veće prodajne ponude od proizvođača, možda će se cijene vratiti na neku manju razinu, situacija je za sada fleksibilna i postavlja nam mnoga pitanja. Ako vidimo da nema dovoljno uroda pred žetvom pšenice ili kukuruza, možda bi se isplatilo uvesti takvo ograničenje kako bismo imali dovoljno robe u Mađarskoj, ali sada to nije slučaj. Ipak, ograničenje izvoza je dobro jer omogućuje ministarstvu da vidi koliko se uroda prodaje u inozemstvu i što se može očekivati u narednim mjesecima.
Kakav je izravan utjecaj ograničenja izvoza žitarica na rad Hungrane a kakav je rusko-ukrajinski rat?
Visoke cijene također negativno utječu i na naše poslovanje jer ih i mi možemo djelomično ugraditi u naše cijene s vremenskim odmakom. Pritom, sve to nije mađarska karakteristika poslovanja, sve su sirovine jako skupe u cijeloj Europi, pa tako i kod naših konkurenata, tako da svi kreću s jednakim šansama. Može biti problem ako unutarnja cijena u Mađarskoj odstupi od međunarodnih tendencija, a to će biti moguće ako neće biti dovoljno novih žitarica. Zapravo je potrebno još nekoliko mjeseci da se vidi učinak ograničenja izvoza žitarica i usjeva koji bi mogli nedostajati sa domaćeg tržišta.
Pojavljuje se ogromna kriza gnojiva, zbog činjenice da je Rusija prestala izvoziti, a nekoliko tvornica su smanjile proizvodnju, a ima onih koji će potpuno zaustaviti proizvodnju. Kakav bi utjecaj ovaj korak mogao imati na domaću poljoprivredu, i na prinose i količinu žitarice? Ima li uopće dovoljno gnojiva na domaćem tržištu ?
Posljednjih tjedana nisam osobno čuo od proizvođača da ima nedostatka gnojiva na domaćem tržištu, ali su se javljali da su cijene visoke i da mnogi nisu kupili dovoljne količine jer su u očekivanju nižih cijena. Cijena prirodnog plina sada je upola manja od prošlotjedne, ali je i dalje četiri puta viša nego lani, a cijena gnojiva zbog ovih tržišnih utjecaja neće padati.
Ako proizvođači u proljeće zaista potroše 30 posto manje gnojiva, to će zasigurno utjecati na prinose žitarica. A to nikome neće biti dobro, ni za biljnu proizvodnju, ni za stočarstvo, ni za industrijske prerađivače.
Što sada reći o domaćem kukuruzu? Da li je dovoljna količina i koliki je obim uvoza ? Koje su uzroci i posljedice rata mogu će utjecati na proizvodnju kukuruza na Mađarskom tržištu i na koji na koji način ?
Ono što sigurno znamo da 6,3 milijuna tona uroda koliko je bilo prošle sezone, i ima izgleda da će u zemlju uvoziti 350-400 tisuća tona kukuruza. Potrošnja Mađarske ispod 4,7 milijuna tona, tako da se može formirati oko 2 milijuna tona robe za izvoz, međutim, dešavanja u posljednja 4 mjeseca odražavaju činjenicu da je izvoz manji nego prethodnih godina. Ipak, očekujem da će Mađarska krajem ljeta imati gotovo milijun tona zaliha i tako ćemo ići u berbu, koja bi bila odgovarajuća robna baza i ako bi iduće godine bilo slabijeg uroda.
Dakle, s kukuruzom nema problema, ali se vidi da je povećana količina korištenja industrijskih koproizvoda, dok je korištenje kukuruza u industriji stočne hrane nešto niža. Razlog toga je što se ovdje dijelom koriste nusproizvodi proizvodnje izošećera, a ako postoji neka druga sirovina koja se bolje isplati, ona će se tim elementom zamjeniti.
Kakav je utjecaj rusko-ukrajinskog rata na tržišta etanola i bioetanola?
Etanol, kao i izošećer, proizvodi se od najmanje vrijednog dijela kukuruza, škroba, koji se ekstrahira i pretvara u alkohol i izošećer. Svi ostali dijelovi kukuruza, proteini, masti, vlakna i minerali, koriste se kao proizvodi za stočnu hranu životinja, dok se bioetanol uglavnom koristi za gorivo. No, nedavno se sa više mjesta čulo da bi se isplatilo ograničiti korištenje biogoriva kako bi se spriječio nedostatak kukuruza na tržištu. Mnogi ne znaju, ali prerada kukuruza proizvodi istu količinu visokoproteinskih krmiva ili bilo koje druga krmiva kao etanol, tako da ovaj korak ne bi imao smisla. Uostalom, vrijedan dio kukuruza ostaje u proizvodnji sirovina, a u Europi nedostaje proteina, a ne škroba. Ograničavanje proizvodnje etanola neće smanjiti cijenu proizvoda, ali će obim proizvodnje nusproizvoda biti manja, a količina proteina koji nedostaje morat će se zamjeniti. Čak i kada bi na tržištu bilo oko 5-6 milijuna tona kukuruza više – to je količina kukuruza koju koristi industrija etanola u EU – to ne bi spasilo stočare niti snizilo cijene, ali bi proizvelo upravo toliko manje hrane za životinje , što bi ozbiljno povećalo uvoz soje, a to može biti velika prijetnja.
Umjesto toga, važnost etanola mogla bi se povećati, posebno u sadašnjoj situaciji kada 40-50 posto nafte dolazi u Mađarsku iz Rusije. Uostalom, kod kuće možemo proizvoditi etanol koji se koristi u gorivima, a iako nismo mogli potpuno eliminirati rusku ovisnost, moglo bi reducirati 10 do 20 posto. Time bi se riješio i jedan od vrlo ozbiljnih problema poljoprivrede.
Nakon teške 2021. godine, nijednoj tvrtki nije bilo lako planirati za 2022., a od tada su nebrojeni neočekivani događaji izmjenili živote svih nas. U svjetlu svega toga, kako i s kakvim planovima je Hungrana pripremljena za 2022. godinu, očekuju li se razvoj ili veća ulaganja? Što mislite što može biti “dragocjeni kamen opstanka” za tvrtku u ovim katastrofalnim vremenima?
Već mjesecima živimo u krizi, ali mislim da diverzifikacija sirovina i/ili energije sada može biti ključ svega. Prelazak na obnovljive izvore energije, neovisnost o plinu i struji, dobro rješenje za sve to može biti ili solarna ili biomasa, bioplin. Istodobno, to samo s jedne strane može smanjiti rizike i troškove, jer još uvijek trebaju proizvoditi takve proizvode koji imaju dugoročnu potražnju. Ove korake treba sada napraviti, jer će dugoročno, primjerice, obnovljivi izvori energije, poput plina ili struje, biti jeftiniji.
Uz sve to, stalno se trudimo poboljšati, koje smo počeli prošle godine, a uskoro će se proširiti i kapacitet našeg pogona za medicinske i tradicionalne alkohole, a imamo i puno planova za stvaranje potpuno novih proizvoda. Vjerujemo da će jedan od ključeva dugoročnog uspjeha stajati na više nogu i imati više proizvoda na tržištu, što ga čini mnogo održivijim i sigurnije poslovanje.
Ako je proizvođač jaja mrzovoljan, ni potrošač možda neće biti zadovoljan
Članak je iz listopada 2021 godine
Dostavljeni su dokumenti za natječaj o modernizaciji farmi, ali domaći proizvođači jaja su obeshrabreni zbog nezvjesti na tržištu. Nakon prošlogodišnjeg eksplozije potrošnje, ljudi sada nekako ne kupuju ovu kvalitetnu hranu. Cijene jaja padaju, a troškovi stočne hrane rastu. U međuvremenu, činjenica je da moramo prijeći na alternativne modele sustava farmi jaja do 2027. skupljaju se tamni oblaci nad glavama proizvođača. Ostao im je samo jedino riješenje ali na taj put nerado bi krenuli…
Trgovački lanci prvi uvode nove uslove ,što bi moglo značiti da jaja iz kaveza neće biti odgovarajući već prije 2027.
Ko će koga isturiti sa tržišta
“Iza prisiljene promjene tehnologije stoji industrijski lobi. U Europi se 200 milijuna mjesta mora promjenuti za koke nosilje u slobodni uzgoj. Svi koji to sebi ne mogu priuštiti bit će eliminisani sa tržišta. Mađarski proizvođači ovu prijetnju moraju shvatiti ozbiljno, inače će stranci ući da grade ove nove vrste tehnologije “- opće je mišljenje o izmjeni tehnologije u sektoru jaja. Opasnost je toliko realna da su dosad spriječena dva “pokušaja navale”, potonji od strane jednog od najvećih domaćih proizvođača, Farm Tojás Kft.Nedavno, 2019. godine, njemački investitor želio je izgraditi farmu koka nosilja u Mikosszéplaku,i u Županiji Vaš, gdje bi mogla držati 900.000 kokoši nesilice. Riječ je o ukupno 2,25 milijuna kokoši nesilica, što je takoreći trećina mađarske populacije kokoši nesilica.
Osim toga, investitoru je zabranjeno bavljenje velikim stočarstvom u vlastitoj zemlji. Kampanju je osujetila Farm Tojás kft. otkupom Duna Tojás Kft., koja je osnovana radi realizacije investicija, koja je farmam obezbjedila zemljišne površine . Međutim, opasnost nije nestala. Nažalost, domaća proizvodnja je dosta rascjepkana i postoji velika nesuglasnost među proizvođačima. “Malo je kod nas, prema europskim standardima, dominantno velike tvornice i velika pakirnice, kod nas su većinom mala i srednja poduzeća. Regionalne tvrtke opskrbljuju lokalno tržište, što je zapravo san EU, ali malo poskupljuje proizvodnju proizvoda”, kaže Gergely Pákozd, voditelj tvrtke Pák-To Kft. u Herceghalomu. Prema njegovim riječima, to je možda razlog zašto su cijene pakirnih stanica niže u Bugarskoj, Slovačkoj, Češkoj, ali čak i u Njemačkoj nego u Mađarskoj, barem prema podacima koje je dobila Komisija. Prema tome, cijena jaja mađarskih proizvođača jaja je ista kao nizozemskih i portugalskih , ali znatno je jeftinija od robe poljskih kolega koji rade na manjim farmama ili zapošljavaju skuplju radnu snagu. Štoviše, naša razina cijena je 2 posto ispod prosjeka EU.
Ove godine ne trošimo toliko jaja
Međutim, cijena mađarskih jaja se čak idržala relativno dobro, jer je u prvih sedam mjeseci 2021. cijena konzumnih jaja na razini pakiranja pala za gotovo 6 posto u proseku EU, dok je cijena mađarskih jaja porasla za 3 posto sveukupno. S završetkom pandemije covida čini se da je potreba jajem manja, isto tako potražnja je vrlo slaba diljem Europe. Čujemo sa svih strana da je hiperprodukcija, i u odnosu na prošlu godinu, potrošnja jaja je drastično opala nakon Uskrsa. U tome ima sezonskih učinaka, poput povećanja kućne proizvodnje, a razumljivo je i da je potrošnja u ugostiteljstvu sada značajnija nego lani – to je pozitivno, ali ne toliko da imamo bolji profit! “Doživljavamo istovremeno pad cijena i pad obujma proizvodnje jaja. Najneugodnije je što su se u međuvremenu povećali troškovi proizvodnje”, zaključuje Gergely Pákozd. “Mislim da su visoke cijene stočne hrane potpuno nerazumne. Prošle godine bila je rekordna žetva kukuruza, ove godine pšenice, i soje također ima na tržištu, ali cijene ne reagiraju na to padom. Poskupljenje je počelo u jesen, a cijene stočne hrane za koke nesilice i dalje je iznad 10.000 forinti . U međuvremenu, jaja se od nas kupuju ispod cijene proizvodnje. Već je mali obim jaja L veličine na tržištu, što ukazuje na visoku stopu klanja starih kokoši. Još nekoliko tjedana i bit će manje i jaja M veličine. Jesenske cijene određivat će tempo novih generacija nesilica i povjerenje proizvođača u normalizaciju tržišta”, objašnjava Attila Szíjártó,vlasnik Tótkomlósi Tojástermelő Kft. Pogoršanje situacije uobičajeno je u sektoru, što je Indeks poljoprivrednih Trendova štednje uspio brojčano pokazati. Od prvog do drugog tromjesečja indeks povjerenja među proizvođačima jaja pao je za 15 posto, što je jedinstveno u cjelokupnoj mađarskoj poljoprivredi. Domaći proizvođači jaja obično nemaju svoje poljoprivredno zemljište, kupuju sastojke za stočnu hranu i sami ih miješaju ili kupuju gotovu stočnu hranu. Tvrtki u Tótkomlósu stočnu hranu obezbeđuje domaća tvornica jedne nizozemske tvrtke. Od prošle godine smanjuju se troškovi sklapanjem predugovora za soju, pšenicu i kukuruz u vrijeme koje im se najviše odgovara.
Cijena je na Uskrs bila još bolja nego lani, od tada smo se vratili na prijašnju razinu cijena
Slaba pregovaračka pozicija
Također smeta proizvođačima što su cijene u trgovinama pale znatno manje nego na strani proizvođača. “Radimo s 360.000 kokoši nesilica, jaja prodajemo velikim trgovačkim lancima. Svima njima isporučujemo, ali nedavno su svi povećali svoje marže”, kaže Attila Síjártó, no i ostalo drugi su istog mišljenja. “U trgovini jajima nikad nije bilo tolikih profita kao sada, a gubimo na svakom komadu jaja. Vidim da je mađarska proizvodnja neorganizirana i da na njoj nema dobre podjele rada. Onaj tko proizvodi, pakira i prodaje jaja ne želi ih isporučiti u velike pakirnice. Svatko posluje sa velikim trgovačkim lancem sam, to nije dobro sa pregovaračka pozicije. S jednim ili dva velika integratora situacija bi bila drugačija, mogli bismo drugačije pregovarati, a dugoročni ugovori stvarali bi sigurnosnu mrežu oko proizvođača. Ako je potrebno, integrator bi kontrolirao i regulaciju proizvodnje”, ističe kao jedini mogući način, Tamás Kertész, voditelj Farm Tojás Kft.
Opasnost slobodnog uzgoja
U međuvremenu, poput Damoklovog mača, opasnost prelaska na alternativne sustave lebdi iznad glave sektora proizvodnje jaja. Na razini EU-a, od svih se očekuje da će do 2027. godine postići ili uzgoj u slobodnom uzgoju, duboku stelju ili organsku poljoprivredu. Iako većina proizvođača kaže da neće se to tako brzo odvijati ovaj datum može biti odgođen do 2030. godine, korištenje sredstava natječaja govori da su počele ozbiljne pripreme da se farme preurede na ovu vrstu proizvodnje..
“Odgodili smo prošlogodišnji natječaj za modernizaciju stočne farme i sada smo ga ponovno ispisali. Nažalost, u međuvremenu su troškovi građevinskog materijala znatno povećali, a čelik i drvo poskupjeli su za više od 50 posto. Predviđamo postepeni prijelaz na sustav volijera od 2022. nadalje. Od 2026. Aldi trgovački lanac će od tada primati samo jaja ovakve proizvodnje”, kaže direktor iz Tótkomlós, ali drugi ispitani proizvođači također ulažu, i obično planiraju renovirati jednu ili dvije zgrade. Oprez je opravdan iz dva razloga: s jedne strane ne zna se da li će biti potrebno potrošaču doista jaja iz slobodnog uzgoja ili organska jaja, a s druge strane, gradnja je toliko poskupjela da se opasno povećao rok povrata investicije.
Ekonomske prognoze za 2022 godiu
Nema značajnih promjena na globalnom tržištu energije, robe i žitarica. Cijene su stagnirale na visokim razinama, uz snažne fluktuacije. Pritisci potražnje za sada ne popuštaju, pa cijena na tržištima sa širokom paletom roba rastu ili uz tek minimalne padove.
Kukuruz
Američko ministarstvo poljoprivrede (USDA) još uvijek procjenjuje rekordne prinose kukuruza. U izvješću za studen, globalna prognoza za slijedeć godinu 2021./2022. po prvi put premašuje 1,2 milijarde tona kukuruz. Sve glavne zemlje koje uzgajaju kukuruz su SAD (382 milijuna tona), Kina (273 milijuna tona), Brazil (118 milijuna tona), EU (67,8 milijuna tona), Argentina (54,5 milijuna tona) i Ukrajina (38 milijuna tona) . tona) također je veći nego prethodnih godina. Dakle, ako promatramo samo ponudu, možemo vidjeti okvirnu uravnoteženu marketinšku godinu. Međutim, sadašnji razvoj svjetskog gospodarstva temelji se na složenijim procesima. Eksplozija cijena energije i roba spomenuta u uvodu, donekle su povezani i rastući inflatorni pritisci (godišnja inflacija u Sjedinjenim Državama skočila je na više od 30-godišnji maksimum od 6,2% u listopadu), još jedan val epidemije COVID-a, koja povećava logističke poteškoće predstavljaju ozbiljne izazove za sve predstavnike u gospodarstvu. U ovom nepredvidivom okruženju razne anomalije u velikom broju slučajeva pokreću znatno intenzivnije reakcije od očekivanih, tako da rezultirajuća volatilnost tržišta (promjenjivost cijena) može dovesti do oštrih kretanja cijena u kratkom roku. Gledajući razine cijena od početka do sredine studenoga, ponovno smo svjedoci rasta: s jedne strane, rasta cijena pšenice, a s druge strane rastuće cijene etanola (potaknute cijenama nafte i prirodnog plina) . Obim prodaje proizvođača također je bio ispod prosjeka prethodnih godina, pa se to pokazalo kao svojevrsni “virtualni nedostatak robe” na tržištu.
Budući da je ukupna žetva EU-a veća nego prethodne godine (67,8 milijuna tona u odnosu na 64,4 milijuna tona), očekuje se da ćemo vidjeti pad uvoza, vjerojatno zbog visokih cijena pšenice potrebom za zamjenom ove žitarice. Prema izvješću koje je 11. studenog pripremila Nacionalna poljoprivredna komora, berba u Mađarskoj je pri kraju. Prema izvješću, očekivani urod je povoljniji od prognoze početkom listopada: dok se u prvoj polovici berbe, prema podacima, očekivalo se da će do sredine studenoga biti ubrano tek 5,5 milijuna tona kukuruza. Uzimajući u obzir 4,5-4,7 milijuna tona domaće potrošnje, ovogodišnja žetva će zasigurno pokriti domaću potražnju, a možda i izvesti dodatnih 1,5 milijuna tona. Neupitno je da će ovogodišnja žetva biti znatno manja od prošlogodišnjih ubranih 8,4 milijuna tona, ali neće se moći govoriti o nestašici robe. Ipak, tijekom berbe ponuda je naglo pala, a posebno je pala prodaja uzgajivača, pa su sudionici na tržištu koji su na strani prrađivača počeli su kupovati kukuruz kako bi zadovoljili svoje potrebe. Statistiku o uvozu kukuruza vjerojatno ćemo vidjeti kasnije, no na temelju tržišnih informacija može se ustvrditi da bi očekivani obujam uvoza mogao biti i visok, jer su tijekom berbe, uzimajući u obzir i transportne troškove, kukuruz praktički u svim susjednim zemljama bile su dostupne po nižim cijenama nego u Mađarskoj.
Ugrađivanjem visokih cijena kukuruza (žitarica) u hranu već je vidljivo u posljednjem izvješću Statističkog Zavoda-a o inflaciji, budući da su cijene hrane porasle za 5,2% na godišnjoj razini, prema izvješću iz listopada 2021. Nažalost, ovaj trend će se nastaviti, jer će se rast cijena sirovina obično postepeno podražavati na gotove proizvode.
Pšenica
Cijene na tržištu pšenice su u kolapsu. U prvoj polovici studenoga, početna kotacija na Pariškoj robnoj burzi (MATIF) već je testirala i “psihološku granicu” od 300 eura. Potražnja je i dalje jaka za najvažnijim žitaricama, na koje podjednako utječu svi globalni čimbenici – rast cijena energije, troškovi prijevoza, troškovi carine, isto tako i troškovi inputa- ovi troškovi isto važe i za ostale žitarice, odnosno druge i za druge sirovine. Na međunarodnom tržištu važe tri uslova koja su nedavno dovela do povećanja cijena: mogućnost uvođenja ruske izvozne kvote; nepovoljne vijesti o očekivanoj australskoj berbi; zabrinutost zbog sušne jeseni također postoji u Rusiji i Ukrajini.
Ukratko, predviđa se daljnje smanjenje ponude na međunarodnom tržištu, ako pogledamo očekivanu razinu globalne zalihe, koja će biti 275 milijuna tona prema studenom USDA izvješću, 35% u odnosu na 775 milijuna tona ne izgleda da uopće bude rizična niska razina. Za razliku od kukuruza, domaće cijene pšenice više su usklađene s europskom situacijom. Najveći uvoznik Italija s većom ili manjom aktivnošću otkupljuje mađarsku pšenicu, a povratak domaćih mlinova na tržište očekuje se početkom sljedeće godine. Premija za kvalitetne robu i dalje je značajna u usporedbi s kvalitetom hrane, a kupci obično određuju svoje otkupne cijene.
Nakon krize na tržištu žitarica nestašica na tržištu peradi
László, Bárány predsednik Grupe Master – Good
Ovaj članak je iz aprila 2021 godine.
Ozbiljniji pad je izazvao od ptičje gripe na tržištu peradi covid pandemija i veliki porast cijena žitarica – tvrdi László Bárány, predsjednik odboraa Master Good Grupe, koja uključuje Master Good d.o.o. zabrinut je za opstanak proizvođača peradi. Tržišni problemi najviše zaprinjavaju farmere koji su bez rezervi, OČEKIVAM VISOKU CIJENU NA TRŽIŠTU ŽIVE PERADI DO KRAJA LJETA I VRTOGLAVO POVEĆANJE INFLACIJE ŠTO JE IZVANO REKORDNO VISOKIM CIJENAMA ŽITA.
Nakon godine provedene u epidemiji, godinu počinjemo i s ptičjom gripom. Kako je Master Good preživio prošlu godinu?
Početkom siječnja prošle godine prvi udarac je pogodio mađarski peradarski sektor. Tada je najavljena zaraza domaćom ptičjom gripom koja je poprimila neviđene razmjere i zahvatila gotovo polovicu zemlje. Tijekom obrane uništeno je više od pet milijuna ptica, a šteta je bila oko 15 milijardi forinti. Prošlogodišnja epidemija najviše je zahvatila sektor ptica močvarica, uglavnom patke i guske. Neki pogoni za preradu su bili zatvoreni i do četiri mjeseca. Drugi udar bio je prvi val covida u ožujku i drugi val koji je počeo na jesen. Treći val krajem ljeta donijelo do eksponencijalnih povećanja cijena hrane za ishranu životinja. Konačno smo se uspjeli uspješno boriti protiv životinjskih bolesti adekvatnom kontrolom, a preživjeli smo i privremena ograničenja tržišta dok se nisu oporavile od epidemije. Budući da je regionalizacija već na snazi u mnogim zemljama, prošle godine ptičja gripa nije izazvala veliki pad ni za našu Master Gooda tvrtku. Posljedice epidemije covida i porasta cijena stočne hrane bile su teže od posljedica ptičje gripe.
Što bi mogao uzrokovati porast trećeg vala za tvrtku koja ima izvoz od 60% svojih proizvoda?
Mi smo za McDonald’s dobavljač pilećeg mesa u Europi, pa smo bili osjetljivo pogođeni kada je dvije trećine McDonald’sovih restorana brze hrane u zapadnoj Europi zatvoreno od prošlog ožujka u prvom valu panike covida. Nakon toga su ukinuli mjere i restorani su ga mogli na kućnu dostavu spremati. No, ugostiteljstvo je ispalo: sektor horeca još je u prvoj polovici godine jako nedostajao, pa smo u proljetnim mjesecima morali smanjiti proizvodnju za 15 posto. zatim, šest tjedana kasnije, počeli smo potiskati gaspedalu, i to smo dobro učinili, jer je na ljeto ponovno ojačao domaći turizam isto i u EU. No, drugi val pandemije izazvao je mnogo teže reakcije. Restorani su bili zatvoreni, zbog epidemiološki mjera, a manifestacije u kojima se konzumiralo puno mesa peradi su prestali. Umjesto radikalnog smanjenja proizvodnje, odabrali smo ono manje bolno: počeli smo gomilati neprodane zalihe u iznajmljenim skladištima, a to i dalje činimo. Od listopada pa nadalje bile su dramatično loše cijene po kojima bi je bilo šteta prodati. Ali trebalo je financirati gomilanje zaliha, iznajmiti nove kapacitete hladnjača.
Nije veliki rizik?
Gledajući unatrag dva-tri mjeseca, donijeli smo ispravnu odluku jer je došlo do rebalansa ponude i potražnje, a naše zalihe više nisu u porastu. Na temelju ugovora za sljedeća dva mjeseca.
Koji je vaš recept za krize poskupljenja hrane?
Od prošle jeseni poskupljenje je 40-50%, što je zahvatilo sve sastojke stočne hrane od žitarica do kukuruza, uljane repice, suncokreta do soje. Stočari se već bore za preživljavanje kako bi financirali ovo povećanje cijena hrane. Za tri do četiri mjeseca poskupjet će i meso peradi, jer zasad svi su gubitku. Perad trenutno prodajemo po cijenama prije šest do sedam godina, iako je sve poskupjelo i poskupjet će… Bez povećanja cijene, proizvođači koji su u proizvodnom lancu će biti upropašteni.
A šta će biti ako će žetva ove godine dati veoma dobre rezultate?
Visoke cijene žitarica već sada su sigurni . Najveći svjetski distributeri sklapaju ugovore o uzgoju za novi urod 2021. po cijeni 30% višoj od prosječnih cijena u posljednje tri do četiri godine. To su pokazatelji da prodajne cijene novih žitarica ubranih u kolovozu i studenom sigurno neće pasti ispod ove.
… I počinje povećanje cijene u cijeloj liniji proizvoda. Ali što ako lanac opskrbe ne dopušta dobavljačima da dižu cijene?
Tvrtke koje su slabe i koje su ostale bez financijskih rezervi vjerojatno će ovog ljeta stati sa proizvodnjom ili je obustaviti. To će smanjiti ponudu. Uz očekivano iscrpljivanje zaliha u svibnju – lipnju, može doći i do nestašice proizvoda od peradi, što će uzrokovati nagli rast cijena od srpnja do kolovoza. A rastuće cijene također će potaknuti inflaciju.
Da li će svi izdržati ova teška vremena ?
Mnogi proizvođači već su iscrpili svoje rezerve, a ako otpuste radnike, dvije trećine njih se više neće vraćati u proizvodnju. Mnoge tvrtke za pripremu stočne hrane i farmer sa svojom mješaonom za stoku nisu prošle godine skladištili potrebne količine žitarica do nove berbe. A zalihe žitarica koje su još uvijek u zemlji opadaju brzim tempom. Od izvoznika čujem da svaki mjesec iz zemlje izvozi 450-500 tisuća tona žitarica. Tako bi do svibnja-lipnja stočno žito moglo fizički nestati iz Mađarske, neće biti robnih zaliha. Ako se to dogodi, doći će do velikih problema.
Kako onda opskrbljujute svoje proizvođače?
Sa oko 6.000 hektara možemo otkupiti gotovo 40.000 tona žitarica. Da bi se postigla potpuna pskrba, potrebno je 150.000 tona žitarica godišnje da se otkupi sa slobodnog tržišta u pod oštrim prisutom konkurencije. No, trenutno smo već otkupili 95 posto žitarica potrebnih za novu sezonu, iako smo gotovo svaki tjedan morali plaćati 2000-4000 HUF po toni više za kukuruz. Zato me brine za koju cijenu peradari u Mađarskoj mogu kupiti stočnu hranu.
Koliko proizvođača pilića grupa integrira u svom sklopu?
22-24 tvrtke u Mađarskoj, I 14-16 naših partnera dobavljača pilića iz Rumunjske obezbeđujemo za preradu u Kisvárdi. Trenutačno je problem i to što je rumunjska država nažalost kompenzirala tamošnje proizvođače pilića zbog ekonomskih poteškoća uzrokovane epidemijom covida, pa zbog visokih cijena stočne hrane za sada ne nastavljaju sa tovom. Stoga, u sljedećih 3-5 godina, želimo svake godine po određenim odnosima proizvodnju 12 milijuna pilića vratili nazad u Mađarsku.
Jesu li samo velike tvrtke vaši dobavljači ?
Ne baš. U rotaciji imamo ugovore sa farma pilića koji su sposobni 70-100 tisuća pilića i više isporučiti. Stoga želimo restrukturirati naše dobavljače kako bi, uz modernizaciju, mogli proširiti i svoje kapacitete. Dobar primjer za to su naše male farme koje McDonald’s koristi za razna istraživanja , gdje uzgajamo 280.000 pilića u jednoj rotaciji. Na takvoj farmi trošak na plaće po kilogramu piletine iznosi 9,5-9,7 HUF, međutim, ako se radi samo 100-120 tisuća komada, trošak plaće se povećava na 22 HUF, a u slučaju farmi pilića od 70-80 tisuća već je 26. -28 FT. Razlika o troškovima na plaće znači puno bolje rezultate… Mnogi naši integratori su to shvatili i ušli su u ulganja da modernizuju farme. Za to potpisujemo ugovore o isporuci na 5-10 godina s ozbiljnijim tvrtkama, a ako za to prime kredite, jamčimo im otplatu rata.
Koliko se brojlerskih pilića proizvede svake godine, uključujući i farmu od 1,7 milijuna predanu prošle godine?
Prošle godine smo preradili 65 milijuna pilića. Za to smo od domaćih proizvođača otkupili 33 milijuna komada, jer sami proizvodimo 30% potrebne količine na Baromfi Coop farmama. Cilj nam je imati vlastitu proizvodnju veću od 70% u slijedecih 5 godina, ali u međuvremenu povećati godišnju preradu od 65 milijuna komada na 80 milijuna komada do 2024. godine. Imamo i tržište za 80 milijuna pilića, trenutno nije dostupna ova količina živih pilića. Zato upozoravam da država brine o farmama peradi, jer ako nema pilića, možemo do velikih nevolja!
I već je veliki problem? U svijetu postoje samo 3tako ogromna prerađivača poput one u Kisvárdi – a druga dva u Njemačkoj, ali na kojoj razini oni proizvode ?
Kapacitet naše linije za klanje je 15.500 komada/sat. Prošle godine smo klali samo 65 milijuna pilića – a planirano je bilo 68-69 milijuna komada – jer nije bilo više kokoši. Da imamo, već bismo preradili 80 milijuna, ali za to bi se negdje moralo proizvesti još 15 milijuna.
Od prošle godine vijetnamska Master Good Chicken Klaonica, izgrađena od 2,6 milijardi HUF, kapaciteta 7 milijuna komada pilića, da li se proizvodi već punom parom ovegodine?
Za sada, vijetnamskoj klaonici kapacitet proizvodnje je na 60%. Godišnje se prerađuje od 4 do 4,5 milijuna peradi jer je i to tržište pogođeno epidemijom koronavirusom, ali su već troškovi proizvodnje pokriveni. Nadam se da ćemo do šest do osam mjeseci nakon završetka epidemije covida morati planirati s većim brojevima prerade.
U Vijetnamu više a kod kuće? U našem intervjuu iz listopada 2019. predvidjeli ste da će se za pet godina zatvoriti tri do četiri klaonice srednje veličine jer nema dovoljno pilića. Je li ovu prognozu još uvijek podržavate ?
Trenutna situacija također pokazuje ozbiljne strukturne probleme u sektoru. Samo Hungerit u Szentesu i mi radimo u dvije smjene, a ostali samo u jednoj smjeni. Problemi učinkovitosti i konkurentnost mađarskih proizvođača i prerađivača dodatno su pogoršani padom potrošnje i eksplozijom cijene stočne hrane za piliće u epidemiji covida. No, ako poskupljenje mesa peradi i svih žitarica u trgovinama krene sredinom ljeta, inflacija će stagnirati. Također poskupljuju i krediti. Nakon sadašnjih 1,5 posto – krizno rukovođenje – kredita, kamate će se u roku od dvije godine popeti na 4 do 6 posto, što će dodatno zakomplicirati situaciju u tvrtkama.
Također ste rekli prije deset godina da će uskoro sektor odzvoniti ako ne bude došlo do modernizacije, ali nije došlodo zatvaranja prerađivačkih tvrtki. Zapravo, na tržištu je došlo do koncentrisanja kapaciteta Hungerit je kupljen sa strane Bonafarm Sándora Csányija, Gallicoop je kupio Lőrinc Mészáros, Ságu je kupila vaša obiteljska grupa. Zašto?
Sa akvizicijom Saga tvrtke ispunjena nam je stara želja jer smo željeli biti prisutni i u segmentu suhomesnatih proizvoda. Ne samo da smo dobili novo tržište, nego smo dobili i 250 dobro obučenih, obrazovanih zaposlanika. U našoj kuće više ne vidimo nikakve dodatne ciljeve za akvizicije za koje bi se isplatilo prikupiti kapital. Želimo dovršiti integraciju i doći do 80 milijuna komada proizvodnje u četiri do pet godina kako bismo mogli biti među prvih šest u europskim razmjerima.
Ako inflacija bude velika, kako ćete moći financirati svoju proizvodnju i tako velike investicije?
U jesen 2019. uspješno smo izdali obveznice u vrijednosti od 29,4 milijarde HUF. Za dvije trećine tog novca zamijenili smo dotadašnje kredite i jednu trećinu izdvojili i ostavili slobodnim. Iz toga financiramo razvoj, od toga smo kupili i Sagu, iz tog izvora pridodajemo franšizu bankovnim kreditima. Odlučili smo i da nećemo dizati kredit od 2022. godine. U tom duhu planiramo naše investicije, i od sada ćemo se razvijati samo iz proizvedenog rezultata.
Europskim sporazumom o novim „zelenim” zakonom proizvođači pilića nisu mogu računati na skuplju stočnu hranu za životinje i jači dobrobit životinja. Koliki će biti dodatni trošak za proizvođače?
To ne utječe na nas jer su McDonald’sovi standardi za dobrobit životinja i gustoću pilića na farmi mnogo stroži od uslova propisanog programa. Možemo isporučiti robu sa većim cijenama i na vanjsko tržište koje u cijenama djelomično prepoznaje dodatne troškove ovih strožih zahtjeva. Uvjeti na farmama sa kojih se snabdeva McDonald’s nevjerojatno su strogi zahtjevi. Čudan svijet dolazi jer direktori marketinga velikih lanaca trgovina izmišljaju te ludosti, a da pritom ne razmišljaju o tome da plate više za proizvod. Pogotovo ako uvezeno meso koje ulazi na EU tržišta ne podliježe ovim strogim pravilima. Kao da netko želi upropastiti europske proizvođače, samo ne razumijem što je razlog toga.
Koliko će više koštati proizvodnja Mcdonald’sove piletine?
Najmanje 10 do 12 posto. McDonald’s nas već petnaest godina tjera da zadovoljimo povećane zahtjeve njihove potražnje. Ali svatko tko je sada odlukom u Briellesu prisiljen na ovakav sustav, čak i u tako lošim ekonomskim i isplativim uvjetima, trebao biti spreman na sve izazove na tržištu.
Nitrogenművek D.D. je jedan od najvećih distributera gnojiva
László Bige je sa svojim tvrtkama postao ključni element u mađarskom tržišta gnojiva, a prije nekoliko godina ozbiljno je zakoračio i na tržištu sredstava za zaštitu bilja, sjemena i usjeva. Mjesto našeg intervjua bilo je sjedište Bige grupe, koja uključuje i tvornice, u Nyíregyházi, gdje smo između ostalog razgovarali o prošlosti, razvoju i tržištu.
– Kada ste se zainteresirali za agrar?
– Svoju prvu zemlju kupio sam 1993. Trenutno imamo 1000 hektara njiva i šuma, ali kasnije sam shvatio da ne bih trebao posjedovati previše zemlje. Dapače, morate biti visoko kvalaifikovan, i morate prisutni dan za danom da bi farma stvarno dobro funkcionirala, jer će inače svi će dobro proći osim vlasnika. Ja sam korporativni menadžer koji danas upravlja Bige Group kompanijom. To zahtijeva financijsko, industrijsko, tehnološko i komercijalno znanje zajedno, ali i nadziranjem tržišta, marketing, HR znanje za rad s najboljim mogućim ljudima. Uvijek nastojim svoje kolege učiniti mudrijama u svom području od mene, potrebni su nam najbolje obučeni profesionalci na ključnim pozicijama.
Laszló Bige direktor Bige Group kompanije
– Nalazimo se u Nyíregyházi, sjedištu tvrtki Bige grupe. Kada je započela vaša aktivnost?
– Osnovao sam Bige Holding Kft. Još u prosincu 1991. ova tvrtka će u prosincu napuniti 30 godina. Nakon osnivanja tvrtke, grupacija tvrtki sa mađarskom vlasništvom se relativno brzo razvijala i postala uspješna jer smo puno radili. Unatoč svim teškoćama, još uvijek gradimo novu tvornicu sumporne kiseline u tvornici kod Szolnoka. Uvijek sam razmišljao o razvoju, zanimalo me kako napraviti nešto još bolje. Ne kupujem nešto da bih prodao ili zatvorio, nego da uložim, izgradim, proširim, učinim učinkovitijim. Preuzimanjem i zatvaranjem mađarskih kemijskih tvrtki novi vlasnici od većine su htjeli samo izvaditi novac i dotadašnji profit. Osim u mjestu Pét , na primjer, u Mađarskoj su bile još dvije tvornice dušičnih gnojiva, kao i tvornice sumporne kiseline i superfosfata u Szolnoku, kao i pogoni deterdženata i mogao bih ih još dugo nabrajati. Gdje su oni sada? Nestali su sa tržišta.
580 milijuna eura ulaganja za razvoj u Nitrogénművek
– Nitrogénművek Zrt., koji je postao njegov vlasnik 2002. godine, jedini je mađarski proizvođač amonijaka i gnojiva. Što to znači za vas osobno?
“Kada sam kupio tvrtku od tadašnjih vlasnika – ovoje važno jer neki i dan-danas ima onih koji pogrešno misle da je privatizacija promjena vlasništva, iako nije – tvornica nije bila ni u najmanju ruku moderna. Mogu reći sa sigurnošću da je bilo skoro zrelo za propast. Stoga smo nekoliko godina nakon njegove akvizicije pokrenuli značajna ulaganja. Izgradili smo tada najveću tvornicu dušične kiseline na svijetu, koja je po suvremenosti i učinkovitosti bila najbolja, a imala je i najmanju emisiju štetnih tvari. U svijetu još nije izgrađena veće postrojenje: koja može proizvesti 1500 tona dušične kiseline sa 100 posto aktivnog sastojka dnevno. To je popraćeno kapacitetom skladištenja kiseline od 6000 kubičnih metara. Izgrađena je i nova tvornica Pétisól od 1400 tona i postrojenje za neutralizaciju amonijevog nitrata od 1100 tona. Uz to imamo i pakirnicu kapaciteta 2 × 1400 tona dnevno i mlin dolomita kapaciteta 20 tona na sat, koji melje dolomit fino kao mlin za brašno. Postavili smo i skladište u kojem smo mogli skladištiti gotovu robu na paletama. Ovaj investicijski projekt za 2005.-2009. koštao je ukupno 130 milijuna eura.
– Razvoj na ovom nivou još nije stao…
– Zato što smo bili jaki i 2012. smo dovoljno sredstva da krenemo naprijed i dalje da povećavamo učinak i učinkovitost. Također smo bili prvi u mađarskom privatnom sektoru koji je izdao međunarodne obveznice, a od tada je naša jedina mađarska privatna tvrtka koja je izdala međunarodne obveznice. Tada smo izgradili još jednu tvornicu dušične kiseline, proširili pogon za kiselinu kapaciteta 1.500 tona dnevno na 1.800 tona dnevno, a kapacitet skladišta na 170.000 tona. Izgradili smo i tvornicu za granularinje koja može proizvesti 2000 tona Pétisó soli ili amonijevog nitrata dnevno i novo postrojenje za neutralizaciju kapaciteta 1500 tona dnevno, a dnevni kapacitet naše tvornice amonijaka povećali smo na 1450 tona. Zahvaljujući našoj novoj tvornici pakiranja, cjelokupnu proizvodnju možemo isporučiti u Big-Bag pakiranju na zahtjev, što je jedinstveno u regiji. Za sva naša ulaganja vrijedi da smo ugradili samo najskuplju, najbolju tehnologiju, to se odražava i na kvalitetu krajnjeg proizvoda. Trošak drugog kruga razvoja, koji se završilo prošle godine, iznosio je 450 milijuna eura – brojka koja je čak i na međunarodnoj razini jaka. Ukupan trošak prve i druge faze iznosilo je 580 milijuna eura. Tko je u nedavnoj prošlosti uložio toliki novac u Mađarskoj? Nije lako naći takvu tvrtku, čak ni uz potpore, a kamoli bez nje. Međutim,mi nismo dobili niti jedinu forintu državne potpore za ovakva ulaganja…
– Osnivanje Bige grupe ove godine slavi 30. godišnjicu postojanja, ali koliko znam, bit će i drugih obljetnica u Grupi.
– Da, Nitrogénművek Zrt. Imat će 90 godina, a naša tvornica u Szolnoku – bivši Tiszamenti Vegyiművek – ove će godine napuniti 70 godina, ali unatoč činjenici da se pripremamo za veliku svečanost u tom smislu, ja se plašim da ih sada ne možemo zadržati zbog situacije s pandemijom.
Nitrogénművek Zrt u Pétfürdőu je danas jedini mađarski proizvođač dušičnih gnojiva s kapacitetima za proizvodnju amonijaka i gnojiva.
Troškovi sa usponom
– Kako sada vidite situaciju na tržištu umjetnih gnojiva?
– Kvaliteta se mora platiti, ne samo kod mehanizacije nego i u našem sektoru. Naš proizvod se ističe sadržajem. Jer sadrži dodatnih 7 posto aktivnih sastojaka u kalciju i 5 posto u magnezijevom oksidu. Oni se u tlu aktiviraju u vrlo kratkom vremenu jer su mljeveni ispod 40 mikrona, i ističem da je ta vrijednost jedinstvena na europskom tržištu. Važnost toga već dobro razumeju u zapadnoj Europi, naši proizvodi su testirani i odgovara im , te imamo dobro tržište. Zapravo možemo prodati sve što želimo. Pétisó je priznat svugdje gdje ga isporučujemo – od Bugarske, preko Hrvatske do njemačkog tržišta – kao “najkvalitetnije gnojivo koje se može kupiti za novac”.
– Koliki je tržišni udio tvrtke kod kuće i u Europi?
Mi to ne mjerimo tako. Nitrogénművek Zrt je europski igrač s regionalnim tržištem. Pokrivamo 10-12 posto europskog tržišta .Kad su cijene žitarica tako visoke kao sada, europski farmeri troše mnogo više gnojiva jer žele više proizvoditi. Kada cijena žitarica poraste kao sada, njemački proizvođači koriste100 kg i više umjetnih gnojiva a nizozemski ratari čak 200 kg, što je otprilike dvostruko više nego u Mađarskoj. Imamo poslovne jedinice u ukupno od deset zemalja, prodajne tvrtke u koje izvozimo, gdje zapravo ne prodajemo robu, već je distribuiramo. Prvo,uvjek naravno, vidimo potrebe na mađarskom tržištu, a ostali proizvodi idu na Europsko tržište. Tako se već dogodilo da je izvoz premašio domaću prodaju. Sve što mogu reći o tome je da je u Mađarskoj kedina tvrtka koja više izvozi nego što prodaje na domaćem tržištu rijetka od bijelog gavrana. To je slučaj čak i kad bismo mogli vjerovati da će zbog stalnog rasta cijena biti teže prisutan na tržištu. Mnogi mađarski poljoprivrednici očekuju pad cijena, ali to se sigurno ne može očekivati još neko vrijeme.
– Mijenjaju li se cijene samo zbog povećane potražnje?
– Ne, ne radi se o tome. Prirodni plin nam je najvažnija sirovina, značajan dio troškova ovisi o cijeni plina, a nije zanemariva ni potrošnja električne energije. A plin je poskupio pet puta, a struja tri puta više nego što je bila lani. Zapravo, ne vidimo dokle će troškovi rasti, ali sigurno je da sa trenutnim cijenama plina nikada nismo proizvodili gnojivo. Očito nisam gatara, ali mislim da u sadašnjoj situaciji, što kasnije netko kupi svoje gnojivo, tim će morati više platiti za istu. Mađarsko tržište također je opterećeno logističkim poteškoćama. Iz toga proizlazi da onaj tko dugo čeka nije sigurno da će svoje gnojivo dobiti na vrijeme, ne samo zbog logističkih prepreka.
– Integracija je u tijeku već nekoliko godina. Koliko ste zadovoljni postignutim rezultatima?
– Mi smo grupa tvrtki za proizvodnju gnojiva. Osim toga, pružamo usluge integracije i logistike našim partnerima, što nam omogućuje pružanje jedinstvene izvanredne usluge u složenom paketu. Ne bih se smatrao tradicionalnim integratorom u Mađarskoj, jer mađarski integratori prvenstveno trguju, a mi proizvodimo. Svaki deo tvrtke svake godine se razvija, a naši zaposlenici uče sve više i više. Volio bih da rezultati budu još bolji, Ne možemo drugačije dobiti kredit primjerice od mađarskog bankarskog sustava. Priljev stranog kapitala u zemlju olakšan je velikim brojem subvencija i poreznih olakšica. Iako smo ocijenjeni od strane Fitcha i Moody’sa, uspjeli smo izdati obveznice na međunarodnom tržištu, tako da smo stabilni. Nemamo niti jedan kredit u forintama, samo Grupa Bige Holding Kft. ima 20 milijardi HUF imovine i 6 milijardi HUF gotovine. Zbog nedostatka bankovnih kredita, moramo imati izuzetno značajne novčane zalihe, tako da ne možemo ići sa većim koracima na području integracije.
Zajednički znak grupe tvrtki Bige je brend Genesis
– U čemu vidite snagu grupe?
– Tržište Bige grupe nije samo Mađarska, već i srednja i istočna Europa. Imamo prodajne timove u jedanaest zemalja u Europi, dobar kvalitet, dobro poslovanje – velika konkurentska prednost. Prošle godine smo se značajno razvili u inozemstvu, udvostručili smo izvoz u Njemačku i udvostručili se u posljednje dvije godine u Rumunjskoj i Srbiji. Imamo više od 10 lokacija u Mađarskoj, ali ćemo proizvod odvesti do krajnjih korisnika, imamo vozni park od 160 kamiona, i na to smo naručili još 30 više. Tako možemo odnijeti proizvod našim partnerima na vrijeme uz veliku sigurnost. Kriza s koronavirusom istaknula je važnost lokalne industrije. Uz niz poremećaja u međunarodnoj trgovini o kojoj zavisi opskrbni lanac, mnoge druge industrije ponekad su pretrpjele katastrofalne štete. Smatra se da smo regionalni igrači, ali kao mađarski proizvođač uvijek smo – a to je bilo i biti će tako i u budućnosti – da osiguramo da se opskrba gnojivima mađarske poljoprivrede bude sigurno obezbeđeno, te da poljoprivrednici na taj način jačaju stabilnost zemlje.
Auto park od 160 kamiona uskoro će biti proširen za još tridesetak
Na domaćem tržištu prodajemo 50 posto svojih proizvoda, osim toga dostavljamo proizvode i u12 zemalja. Tko se samo ineresuje za cijenu može svašta kupiti. Međutim, gnojivo je isto kao i stočna hrana za svinje: važno čime je hranimo. U glavama ljudi još puno pogleda treba izmjeniti Ako ne proizvedete dovoljno pšenice, kukuruza, suncokreta, nećete biti uspješni. Točka ekonomičnosti stalno raste. Morate proizvesti preko 8 tona pšenice po hektaru i preko 12 tona kukuruza po hektaru da biste bili uspješni. Također ga treba zalijevati i dobro odabrati gnojivo. Gnojiva tipa uree i nitrozola nisu prikladna za Mađarsku jer imaju visoke zahtjeve za vodom i temperaturom te zakiseljavaju tla, no mnogi žele kopirati američke poljoprivrednike. Kod nas je moguće koristiti takva gnojiva, ali samo za one koji mogu navodnjavati. Nitrogénművek može proizvesti do 1,4 milijuna tona nitrozola godišnje u smislu svog ukupnog kapaciteta, ali to radimo s dobrim srcem, iako nam nije najjednostavniji, unatoč činjenici da je sve više u modi u zemlja.. Pétisó je, pak, ovdje prikladan jer ne zakiseljuje tlo, ne degradira joj pH, nego ga stalno malo podiže, tako da tlo dugoročno zadržava plodnost. Nema učinkovite poljoprivredne proizvodnje bez dopune na bazi dušika. Istodobno, ne samo poljoprivrednici nego i mi moramo poduzeti mjere kako bismo povećali razinu proizvodnje i osigurali održivi rad.
– Na šta mislite konkretno ?
– Počeli smo razmišljati o mogućnosti uvođenja proizvodnje “zelenog” amonijaka u Mađarskoj, čime možemo značajno smanjiti ekološki otisak naše proizvodnje. Doista, proizvodnja gnojiva, s odgovarajućim regulatornim i potpornim okruženjem, može igrati ključnu ulogu u rješavanju najhitnijih europskih izazova održivosti prirode. Nitrogénművek surađuje s Europskom investicijskom i razvojnom bankom (EBRD) na povećanju energetske učinkovitosti proizvodnje amonijaka u Pétu i istražuje kako se proizvodnja ‘zelenog’ amonijaka može integrirati u postojeće proizvodne procese korištenjem obnovljive energije. Obnovljivi izvor energije u ovom slučaju bio bi “zeleni” vodik proizveden elektrolizom, a “zeleni” amonijak se planira koristiti u proizvodnji glavnog proizvoda Nitrogénműveka, pétisó. Pétisó – ili CAN – je najzelenije dušično gnojivo u poljoprivredi u usporedbi s bilo kojim drugim poljoprivrednim izvorom dušika, budući da proizvodnja oslobađa minimalno dušikov oksid i ugljični dioksid. Međutim, svaka tona ‘zelenog’ amonijaka proizvodi 2 tone manje ugljičnog dioksida, a svaka tona ‘zelenog’ vodika proizvodi oko 10 tona manje ugljičnog dioksida. Ovo je već značajno smanjenje apsolutnih emisija, što pomaže približavanju emisije stakleničkih plinova u Mađarskoj i EU-u ugljično neutralnom cilju. Projekt koji se proučava mogao bi biti jedno od najvećih “zelenih” ulaganja u amonijak u Europi, s ukupnim smanjenjem energije od gotovo 10 posto u smislu ukupne proizvodnje u Nitrogénműveku. Planirana je investicija koja uključuje izgradnju solarne elektrane od 200 MW i izgradnju vjetroelektranu od 45 MW. Amonijak koji proizvodi Nitrogenművek na ovaj način može biti gotovo ugljično neutralan, a ne postoji tehnološka prepreka o daljnjem povećanju proizvodnje vodika ili čak neutralizaciji ugljika u cjelokupnoj proizvodnji. Usporedno s navedenom studijom, tvrtka planira i neposredne korake prema ozelenjavanju. Tvrtka je do sada koristila samo vlastiti amonijak, fokusirajući se na optimalne proizvodne tehnologije. Međutim, uz pretpostavku očekivane pojave “zelenog” amonijaka, Nitrogénművek se privremeno priprema za kupnju amonijaka uz to da odmah izvrši ulaganje kod pojave nove zelene tehnologije. Planirano je da se novi digestor amonijaka izgradi već 2022. godine, koji će omogućiti potpunu iskorištenost postojećeg kapaciteta proizvodnje gnojiva te prihvat i korištenje niskougljičnog amonijaka.
Jedan od bezbroj novih ulaganja je neumorni robot za pakiranje
Uspjeh Genesis prodajnog tima
– Koliko savjetnika imate na terenu ?
– Ukupno 60 naših savjetnika radi na terenu” kao i istraživača, i vodećih stručnjaka. Unatoč tome, na tržištu je puno „galame” u tome su veoma aktivni brojni naši konkurenti Oni koji ne proizvode svoje proizvode s današnjom najsuvremenijom tehnologijom pokušavaju pristupiti struci malo jednostavnije. Zato se trebamo bolje pripremljeni od njih.
– Na početku razgovora bilo je riječi o važnosti HR-a. Kakav je tim, koliko je lako ili teško pronaći dobrog suradnika?
– To je jedan od naših najvažnijih zadataka. U takvom području potrebno je 10-15 godina da netko bude uspješan. Zapošljavamo samo diplomirane inženjere, konstantno gotovo stalno, imamo potražnju za njima. Uvijek sam dopunjavao broj radnika u kriznim vremenima, kada su ljudi otpuštani drugdje, zaposlili smo i mnoge kolege tijekom pandemije. Prosječna plaća u Nitrogénműveku prošle je godine iznosila 716.318 HUF. Ova industrija je mala, gotovo svi se poznaju Najbolji trgovac u regiji, Gerald Papst, kod nas radi kao glavni poslovni direktor. U struci je 30 godina, poznaje gotovo sve od Bugarske do Francuske. Jačaju nas i bivši komercijalni direktor poljske tvornice gnojiva Grupa Azoty i bivši komercijalni direktor rumunjske tvornice gnojiva. Nove kolege donose „svježu krv”, vidi se njihov utjecaj i na domaćem tržištu. Gerald upravlja trgovinom cijelog Nitrogénművek Zrt., a domaćim tržištem upravlja gospodin László Cséri.
– Što vam obećava smjena generacija?
– Imam tri sina, najstariji, recimo, sjedi u susjednom uredu, u firmi radi dvadeset godina, od završetka fakulteta.On je talentiran profesionalac, razumije sustav. Moj najmlađi sin ima dobro diplomu sa Oxford Univerziteta, ali ima samo 27 godina, mora još puno naučiti. Pametan je i srednji, ali još ne vidi u koji pravac da krene. A meni ovaj posao ne predstavlja poteškoće jer ga radim iz zabave pa uživam. Što više napadaju, to bolje radim. Dakle, iako vidim sljedeću generaciju, još dugo moraju računati na mene u rukovodstvu.
Nova sušara uručena je u okviru GATE Istraživanje i Razvoj strojeva na lokaciji Anthera d.o.o.
Nova sušara u posljednjoj fazi investicije predstavljena je zainteresiranim stručnjacima na lokaciji Anthera d.o.o. sve je to dio opsežnog stručno-znanstvenog programa održanog početkom rujna u organizaciji GATE Nonprofit d.o.o. uz sudjelovanje Hetech Trend d.o.o. i Anthera d.o.o.
Stručni program odvijao se na dvije lokacije: prepodnevni dio programa odvijao se na lokaciji Hetech d.o.o. u Kečkemetu, dok se poslijepodnevni odvijao na lokaciji Anthera u Varošfeldu.
Nova sušara u posljednjoj fazi investicije predstavljena je stručnjacima i predstavnicima stručnim novinarima kod tvrtke Anthera d.o.o.
Bitan dio postrojenja – kako se pokazalo iz opisa na licu mjesta – je stroj za sušenje opremljena je inteligentnim sustavom za pročišćavanje zraka i odvajanje prašine razvijenim kao rezultat natječaja za istraživanja i razvoja (R&D). Koja je u stanju pročistiti zrak koji izlazi iz sušare prema fizikalnim svojstvima osušenog zrna i stupnju nečistoće, u skladu s najstrožim ekološkim standardima trenutnih tehnoloških zahtjeva, a u nekim slučajevima i još većim zahtjevima.
Na događaju su izloženi zainteresiranima i predstavljeni laboratorijski modeli i drugi instrumenti koji su korišteni za provođenje ispitivanja u zračnom tunelu tijekom testiranja. Tako su sudionici, osim gledanja video materijala o istraživanjima u aerotunelu, imali priliku proučiti najsuvremenije uređaje na opipljiv način
Ciklofan sa elementima za mjerenje strujanja zraka
Tvrtka Anthera d.o.o. kontinuirano posluje već tri desetljeća, rekao je vlasnik Dezső Hajagos, dodajući da je Anthera d.o.o. osnovana zajedno sa njegovom suprugom Máriom Gyurász. Tvrtka je obiteljska tvrtka u 100 postotnom mađarskom vlasništvu, koja od svog osnivanja posluje s velikom stručnošću i pouzdanošću, a rad tvrtke vođen je istim principom. Zahvaljujući ovoj dosljednosti, Anthera d.o.o. je sada priznat partner poljoprivrednika i pokretač njihovog gospodarskog rasta.
Troškovi ove investicije, koja je sada puštena u pogon, premašuje 2.8 milijuna eura, za što je dobila ukupno 720 tisuća eura bespovratne potpore – iz EU i domaćih izvora – prvi put u povijesti Anthera d.o.o. se desilo da su išli na natječaj. Dodao je ova oprema bila potrebno za tvrtku jer se Anthera d.o.o. od svog osnutka kontinuirano razvija, uglavnom koristeći tržišne prilike za bolje pozicije na tržištu. Početkom ovog stloljeća tvrtka je doživjela značajan gospodarski razvoj, jer se tada počela baviti trgovinom pesticidima, integracijom, uzgojem i trgovinom žitaricama. Potonje je uvjetovalo ovo trenutno ulaganje jer jedino tako tvrtka može opstati na tržištu u odnosu na sve veću konkurenciju. I namjera Vlade da pruži potporu dobro nam je došla- rekao je Gospodin Dezső Hajagos.
Dezső Hajagos
Istaknuo je da je rezultat razvoja, zajednički koordiniran rad triju tvrtki, GATE Nonprofit d.o.o. (programer), Hetech d.o.o.(izvođač) i Anthera d.o.o. (investitor), nova sušara također ispunjava najnovije zahtjeve i uslove EU standarda. Kapacitet sušare doseže 35 tona na sat; međutim, oprema za čišćenje žitarica mora biti do 80 tona na sat; a skladište je veličine 5600 kvadratnih metara. Ovi uslovi za proizvodnju, za tvrtku su značili da se dodatno ojača svoju aktivnost u trgovini sa žitaricama. Učinak različitih sekcija poslovanja promijenio se tijekom posljednjih četiri do pet godina. Stoga je bilo potrebno provesti novu investiciju, što će to omogućiti Antheri d.o.o. ostvariti godišnju prodaju žitarica do 100.000 tona u odnosu na sadašnjih 50.000 tona. To omogućuje da većina žitarica prođe kroz opremu za sušenje i čišćenje koja je sada puštena u pogonu. No, da bi rad tvrtke bila uspješna potrebna je i pomoć i suradnja poljoprivrednika – skrenuo je pozornost nazočnih Dezső Hajagos.
István Jakab, potpredsjednik Parlamenta, predsjednik Saveza mađarskih poljoprivrednika i poljoprivrednih zadruga (Magosz), Mária Gyurász, Dezső Hajagos i Gábor Simon (upravni direktor), vlasnici Anthera d.o.o., zajednički stisnuli dugme za probnu operaciju opreme
István Jakab, kao pokrovitelj manifestacije, istaknuo je: GATE stručni dan je poseban i važan događaj tijekom kojeg su zainteresirani mogli dobiti uvid u proces nastanka, i izradu patenta za iza razvoj , i kako ga koristiti. Zato je događaj zanimljiv i jedinstven. U svijetu globalizacije moramo ići ukorak s razvojem u području inovacija, a to rade mađarski stručnjaci, koristeći intelektualne i materijalne resurse zemlje i mogućnosti znanosti.
István Jakab
Istaknuo je da poslovanje malih i srednjih poduzeća mogu biti uspješne samo ako i na ovom području rade zajedno, te se međusobno podržavaju u radu na postizanju što boljih rezultata. Tome u prilog ide i ulaganje u Antherra d.o.o., koji je plod učinkovitog timskog rada. Napomenuo je da su nedavni razgovori ministara vlada o sredstvima potpore novog proračunskog razdoblja Unije uspješno okončani s mađarskog stajališta.
No, da bi se sve to dobro iskoristilo, Mađarskoj Državi su potrebni dobri, ekonomski isplativi projekti i natječaji, i u programe se moraju uključiti i drga lica, ne samo investitori, već i poljoprivrednici i korisnici koju potpomaže dobro funkcionirajuća savjetodavna mreža. Tako možemo uspješno upravljati, zbog čega je uvedena digitalna strategija sektora, naglasio je predsjednik Magosa. Uz to, proizvodnja poljoprivredno-prehrambenog gospodarstva sada iznosi 8.000 milijuma eura, što bi se moglo povećati na gotovo 15.000 milijuna eura ako se stvori odgovarajuća uslovi u sektoru, na primjer u područjima znanosti, navodnjavanje i prilagodbe na klimatske promjene. Za to je potrebno zajedničko razmišljanje i zajednički rad, i ovaj događaj pokazuje da postoji volja za sve to među partnerima poljoprivrednog gospodarstva, proces samo treba ojačati, naglasio je István Jakab.
Prije popodnevnog programa, program je započeo u Kečkemetu, gdje je GATE Nonprofit Ltd. – u kojem sveučilište Szent István (SZIE) iz Gödöllő ima značajan vlasnički udio – što je istaknuo László Kardos, direktor programa, dr. János Beke, sveučilišni profesor, voditelj istraživanja i dr. István Oldal opisao je istraživačko-razvojne sadržaje trenutno pokrenutih projekata i pružio informacije o R&D projektima koji su u pripremi.
Prvi dio programa održan u centru Hetech d.o.o.
Detaljno su predstavljeni rezultati natječaja za istraživanje i razvoj koji je proveden na lokaciji tvrtke Dió 896 Kft. u Hódmezővásárhely- u. Pomoću natječaja se razvio vertikalni elevator za transport žitarica što može povećati učinkovitost strojeva, i znatno nježnije rukovanje nego prije, upravljati osušenom tvari modificiranjem i optimizacijom protoka lopatica, čime se značajno i poboljšava njegovu radnu sigurnost i učinkovitost transporta. Računalnim modeliranjem i eksperimentalnim istraživačkim radom razvijen je mehanizam za usporavanje punjenja silosa koji minimizira oštećenje sjemena tijekom skladištenja. Uvjeti skladištenja dodatno su razvijeni uz poboljšanu tehnologiju ventilacije i pročišćavanja zraka putem računalnog modeliranja i višefaznog eksperimentiranja.
Fizički model korišten za ove eksperimente također je predstavljen na licu mjesta, tako da su ga sudionici mogli proučavati u „opipljivom” stanju.
Nakon toga, predstavljen je centralni kanal za sjeme novog tipa sušare koja je u izgradnji na lokaciji tvrtke Új Tavasz Kft. u mjestu Szentkirály, koji osigurava optimalan protok materijala za vrijeme sušenja. Čime se poboljšava intenzitet prijenosa energije i optimalni tranport žitarice između medija za sušenje i sjemena, kao i omogućuje potpuno samočišćenje tornja tijekom izmjene između pojedinih žitarica.
Sljedeći projekt koji je predstavljen je na nedavno pokrenuta na lokaciji Tarnamenti – 2000 Zrt. u Jászdózsa mjestu. U sklopu toga će se u okviru programa istraživati i provoditi mogućnosti povećanja učinkovitosti ljuštenja ekološke pšenice pira, izvijestili su stručnjaci.
-an-
Galerija slika:
Priča o uspjehu: Pannonia Bio otvorila je novu tvornicu u Dunaföldváru
Najveća europska biorafinerija sa ovim ulaganjem podržat će ne samo domaću poljoprivredu već i klimatsku neutralnost.
Kao najveći u Europi ima više ciljeva
Pannonia Bio Zrt predala je svoj novi pogon za proizvodnju u Dunaföldváru u prisustvu ministra poljoprivrede Istvána Nagya i ministra Jánosa Sülija, koja je najveća biorafinerija žitarica u Europi. 15.000 tona organskog proizvoda za poboljšanje tla, proizvedenog u novoj jedinici pod nazivom Pannonia Grow, stavlja mađarske poljoprivrednike u povoljan položaj i, osim toga, služi ciljevima poljoprivredne strategije “od farme do stola” kako bi europska poljoprivreda postala održivija i zelenija. Tvrtka već proizvodi stotine tisuća tona hrane za životinje bez GMO-a, što će poboljšati sigurnost hrane u europskom stočarstvu. Tvrtka također proizvodi više od petsto milijuna litara bioetanola.
Stvara dodanu vrijednost na održiv način
Prema riječima ministra poljoprivrede Istvána Nagya, puštanjem u pogon ove jedinice pravi je uspjeh ovdje u srednjoj Europi, namjera nam je stvaranja stabilne vrijednosti, iskoristiti lokalne resurse.
–Pannonia Bio je od 2012. snažan motor mađarske poljoprivrede, a time i nacionalnog gospodarstva. Dunaföldvár je jedna od glavnih regija uzgoja kukuruza u Mađarskoj, i tu su važni element obiteljska poduzeća koja čine srž poljoprivrede, koji zahvaljujući kupovnoj sposobnosti pogona mogu računati na stabilnu potražnju za ratare, rekao je ministar poljoprivrede.
István Nagy je naglasio da Mađarska nije samo važan elemenat u proizvodnji bioetanola u Europi, već izvozimo kukuruz proizveden u Mađarskoj s dodatnom vrijednošću kao prerađeni proizvod, što je značajna ekonomski prednost. Ministar poljoprivrede također je istaknuo održive i ekološki prihvatljive tehnologije sa kojima i Pannonia Bio raspolaže.
Predvidljivost, otvaranje novih radnih mjesta, stabilno tržište
Ferenc Hódos, strateški direktor Pannonia Bio Zrt., predstavio je proizvode na bazi biomase kao novi smjer prilikom primopredaje nove pogonske jedinice koja proizvodi organski certificirane organske proizvode za poboljšanje tla. Ovo je jedna od najperspektivnijih alternativa za vrtlare, poljoprivrednike i cijeli poljoprivredni sektor, ali biorafinerije jamči predvidljivu potražnju za poljoprivrednike. Inače, Dunaföldvár je najveća biorafinerija za žitarice na kontinentu: s preradom više od 1,2 milijuna tona žitarica godišnje, ključni je element na mađarskom tržištu za otkup kukuruza. Proizvodi stotine tisuća tona hrane bogate bjelančevinama, više od 500 milijuna litara bioetanola i više od 10.000 tona kukuruznog ulja, što pomaže u održavanju tisuća radnih mjesta, uglavnom u ruralnim područjima. Sa ovim ulaganjem došlo je 300 novih radnih mjesta.
Cijena žitarica skaču do neba
Zoltán Lakatos izvršni direktor tvrtke Hajdugabona d.d. potpredsednik Udruge Poljoprivrednika, rekao je da površine u Mađarskoj posijane pšenicom iz godine u godinu se smanjuje ali u istovreme prosečni prinosi se povećavaju po hektaru. Umjesto 920.000 hektara ozime pšenice koliko su farmeri prijavili u svibnju, površina pod pšenicom iznosila je 846.000 hektara, a glavni razlog smanjenja površine je to što je rentabilnost pšenice manja od profitabilnosti suncokreta i kukuruza. To je rezultiralo primjerice da u županij Hajdu – Bihar da je odnos suncokreta i pšenice izmjenilo u korist suncokreta. Državni prosječni prinosi pšenice dosegli su 6 t/ha ukupan rod ove godine bio 4,9 milijuna tona. Dodao je da u Županiji Hajdu – Bihar rezultati su bili izuzetno dobri, prinosi po hektaru bili su iznad 7 tona, što se po njegovom sjećanju nije se dešavalo.
Zoltan Lakatoš je istaknuo u odnosu na prethodne godine osrednji prinosi su doneli bolje kvalitete pšenice. To je rezultirao da se odnos izmjenio procentualno 60% pšenice mlinskog kvalitet i 40% pšenice kvaliteta stočne ishranu.
Urod pšenice kvaliteta za mlinsku industriju je sasvim zadovaljava godišnje potrebe naše države. Naznačio gosp. Lakatoš da domaćinstva su dosta štedljivo postupili sa upotrebon kruhom i pecivom – u vezi pandemijom – hoteli,ugosteljstvo, škole bile su zatvorene. mlinovi 10 – 15 posto manje proizvodili što im je povećavao samo zalihe.
Pad prodaje mlinske industrije dovelo je do situacije da nisu imali snage da izvrše poskupljenje njihovih proizvoda. Sad trenutno mlinska industrija trenutno radi sa minimalnim profitom ili imaju gubitke. Po pitanju poskupljenja brašna nema dileme pošto cijena brašna je iznad 80.000 forinta (1 kn = 49.6 Ft) što iziskuje cijenu pšenice je 63.000 do 65.000 Ft tako da mlinska industrija je pod pritiskom da poveća svoje cijene. Istaknuo je da ove godine tokom žetve viđali smo visoke cijene pšenice. Primećemo da visoko proteinsku pšenicu osim mlinske industrije tražila je industrija za proizvodnju stočne hrane čak je bila i spremna da plati 5 do 8 % više od aktuelne cijene na tržištu.
Mlinska industrija je došla u tešku situaciju jer prošlogodišnje zalihe su prodate i na domaće tržištu stigli su inostrani kupci iz Austrije, Slovenije i Italije koji su zainteresovani na značajne količine. Potražnjom tržište je reagovao tako da su cijene počeli rasti a poljoprivrednici čekaju i drže svoju pšenicu u isčekivaju da cijene maksimalizuju. Zato mlinska industrija ima poteškoće da nabavi sirovinu. Gospodin Lakatoš je naglasio da poljoprivredni proizvođači trenutno su jako dobroj situaciji a svi ostali mlinska industrija, industrija stočne hrane, mesna prerada i uopšte i mi kupci osećamo poskupljenje na svojoj koži. Štoviše i ministar agrara daje potiče proizvođače da čekaju daljnje povećanje cijena pšenice . Gospodin Lakatoš navodi jedan primer iz 2011 godine na oprez poljoprivredne proizvođače kada se desilo da je cijena pšeniceu roku od nekoliko mjeseci pao sa 82.000 Ft na 46.000 Ft/toni.
Šta je u sjenci poskupljenja žitarica i kakvi su izgladi za buduće
Peter Kiš predsednik Udruženja Prerađiva žitarica, za Stočnu hranu, i Trgovanje žitaricama u svom predavanju obrazložio šta se krije iza poskupljenja žitarica. Kina nakon svinjske kuge izmjenio svoju ekonomsku koncepciju i prešao je na put proizvodnje uzgoja svinja na velikim farmama što je iziskivalo profesionalnu ishranu svinja. Tako je bilo nužo velika količina sirovina za stočnu hranu. Ovdje treba naznačiti da sa 7 milijuna tona kukuruza potrebe su porasle na 32 milijuna tona kukuruza. Zbog ovih potreba brodski transport za rastresite materijale i također i kontejnerski transport je doživeo veliki porast cjenovno. Logistika je isto došlo do novih izazova. Za vladavine Donald Trumpa predsednika SAD došlo je do carinskih nesuglasica zbog toga sto Kina više nije samo kupovao sirovinu od najvećeg proizvođača. Kina pokupovala sve zalihe sa svih strana zemaljske kugle. Isto tako iz Evrope mada u međuvremenu
Evropu je značajno mučila velika suša. O izgledima za ubuduće Peter Kišje rekao da prinosi kukuruza u Ukrajini, Bugarskoj, i u Francuskoj su dobri. Ali negativno djeluje na cijenu kukuruza je potražnja za kukuruzom je trenutna otkupna cijena svinjskog mjesa je tragično niska sa Kineske strane . Što može stabilizovati cijenu kukuruza je da Bidenova administracija otvorila nove pregovore sa Kinezima o carinskim problemima i Kinezi su ponovo zainteresovani za kupnju kukuruza iz SAD.
Gospodin Peter Kiš rekao za Mađarsku značajno tržište eksporta kukuruza je Italija. Zbog ovih uslova kupci iz Zapadne predjela Italije se okreću prema francuskom tržištu a u istočnog predjela prema ukrajinskom tržištu. Što znači da cijene koje su trenutno na Mađarskom tržištu nisu konkurentne za Evropsko tržište.
Što se tiče tržišta uljarica konstantno održava interesovanje za suncokretom i uljanom repicom zbog programa biodizela. U našem predjelu se planira da ć eurod suncokreta biti 5 miliona više. Što dovodi do razlike između uljene repice i suncokreta, što može dovesti do poskupljenja uljene repice. Unutar Evropske Unije cijena suncokreta neće znatno porasti sve dotle dok sa strane uljene repice nema povećanja sa strane importa ove žitarice. Što se tiče soje ove godine biti veći urod u odnosu na prošlogodišnji urod 20 miliona više. Što će značiti da 4 milon tona soje mora će se skladištiti u silosima. Što će se odraziti na cijenu.
PREDSTAVLJANJE HETECH TREND d.o.o.
Zainteresirani su se mogli upoznati s tendencijama projektiranja, proizvodnje i izgradnje silosa za žitarice, sušara za žitarice i pročistača žitarica s najkvalitetnijim mogućnostima skladištenja naša tvrtka Hetech Trend d.o.o. u Kečkemetu održal u kolovozu 2021. godine jednu konferenciju na ovu temu.
Ferenc Gáspár, predsjednik Županijske komore Bács-Kiskun Nacionalne poljoprivredne komore (NAK), zahvalio je svim prisutnim poljoprivrednicima i onima koji su uključeni u svojim doprinosom u mađarsku poljoprivredu kada je pozdravio prisutne na stručnom skupu. Na sve to dodao još: iznimno je važno jačanje mađarske poljoprivrede, koje je bilo kontinuirano i tijekom posljednje teške situacije zbog epidemije koronavirusa.
Naglasio je da su uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju u Mađarskoj povoljne. To je važno za uspješnu poljoprivredu, bilo da se radi o biljnoj proizvodnji ili stočarstvu. I jedno i drugo zahtijeva dobre uvjete kako bi poljoprivrednici mogli vidjeti i uživati u rezultatima svog rada. Ocjenjujući učinak županijske poljoprivrede, naveo je da županija Bacs-Kiskun čini oko 10 posto nacionalne proizvodnje, ali postoje područja poput govedarstva i ovčarstva i proizvodnje jaja u kojima je taj udio veći od 10 posto. Naveo je i da je ove godine u županiji požnjeveno oko 670.000 tona žitarica. Dodao je kako je važno jačanje integracije poljoprivrede, jer je taj razvoj jedan od osnovnih uvjeta za napredak. To je zato što svi koji rade u sektoru moraju prepoznati da nema druge alternative u suradnji. U tome, odnosno u jačanju suradnje, Bačko-kiškunska županija želi dati primjer ostalim regijama zemlje.
Ujedno je skrenuo pozornost na činjenicu da je glavni pokretač gospodarskog razvoja u poljoprivredi razvoj i inovacije. Potrebno je ići ukorak s godinama, razvojem tehnologije i njezinom primjenom. Stoga u mađarskom poljoprivrednom sektoru treba primijeniti što više pametnih rješenja. Hetech Trend Kft., jedna od vodećih mađarskih tvrtki u području tehnologije sušenja, čišćenja i skladištenja, također je ostavila trag na ovom području.
Gotovo svaka faza rada odvija se uz kompjutorsku podršku u tvrtki, što rezultira visokokvalitetnim projektiranjem, izradom i izvođenjem projekata. Tvrtka je zaslužna za više od 300 investicija na ovom području i realizaciju skladišnog kapaciteta od oko milijun tona. Potonje ne znači samo našoj zemlji, već i zemlje u našem okruženju. Nakon toga, županijski predsjednik Županske Agrarne Komore iznio je detalje nekoliko detalje koje su navedene u aktuelnom natječaju.
Miklós Incze, jedan od vlasnika Hetech Trend Kft., upoznao je sudionike stručnog simpozija s poviješću tvrtke i različitim fazama razvoja. Između ostalog, rekao je, ime tvrtke potječe od jednostavne činjenice da je tvrtka, osnovana početkom 90-ih
Naznačio je da su od početka ovog stoljeća, točno 2004. godine. je donesena odluka o proširenju djelatnosti inženjerskog ureda na proizvodnju opreme iz vlastitog razvoja. Ovaj proces donio je stalni razvoj tvrtke, što je rezultiralo time da tvrtka trenutno raspolaže zgradama na 6.000 kvadratnih metara na otprilike 2 hektara. u industrijskoj zoni.
Razlika tvrtke od ostalih sudionika na tržištu koji se bave sličnim djelatnostima je u tome što kupcima nude samostalno dizajniranu i proizvedenu opremu koju također svojom montažom i i servisom i nadzorom puštamo u rad. Jedan od važnih stupova toga je korištenje sopstvene tehnologije sustava upravljanja i grafičkog prikaza rukovođenja. Iz svega toga proizlazi da je prednost koju Hetech Trend Kft. može imati u korist isporučene opreme je da što se tiče isporučene opreme dođe do bilo kakvog problema tijekom rada, tvrtka može odmah reagirati i odmah ispraviti eventualne pogreške sa daljinskom upravljanjem, i imamo kvalietan i dobro opremljen servisni tim.
Jedno od najvećih postignuća u posljednjih 20 godina je to što smo uspjeli stvoriti tvrtku u kojoj se svi zaposlenici osjećaju ugodno, a aktivnosti tvrtke je uspješno i profitabilno na tržištu.
To pokazuje i činjenica da značajan dio zaposlenika radi u tvrtki više od 10 godina. Tijekom djelovanja grupe tvrtki, osnovana su tvrtke ne samo u zemlji, već iu susjednim zemljama. Zbog toga je osnovana tvrtka. poduzeća u inozemstvu u susjednim zemljama kao što su Vojvodina ili Rumunjska. No Hetch Trend d.o.o.. ima projekte u Slovačkoj i Hrvatskoj, i traži mogućnost Sloveniji, rekao je Miklós Incze.
Govoreći o budućnosti, vlasnik tvrtke rekao je da je tajna uspjeha tvrtke kontinuirano usavršavanje, što znači da ne možete odmarati na lovorikama. Proizvode je potrebno razvijati i proizvodnju usavršavati, što je najvažniji preduvjet za uspješnu prisutnost na tržištu. „Vrlo je važno primijeniti rezultate digitalizacije i u našoj industriji, u kojoj moramo ići korak po korak naprijed”, zaključio je Miklós Incze dodajući kako se sljedeće godine očekuje proširenje i izgradnje još jedne tvorničke hale od 4000 kvadratnih metara. .
Potom su sudionici mogli poslušati razna stručna izlaganja o pitanjima projektirnja, izvođenja radova i upravljanja projektima, razvoja gradilišta, uloge plina u sušenju žitarica,
Posetioci su mogli sudjelovati i u obilasku tvornice, gdje su se također mogli pogledati kvalitet proizvodnje.
Nećemo dopustiti da poljoprivrednici plaćaju cijenu prelaza na zelenu proizvodnje
Razgovor sa Istvanom Nađom, ministrom poljoprivrede
Brisel bi bi naplatio cijenu prelaza na obnovljive energente sa stanovništvom poljoprivrednicima, kaže ministar poljoprivrede. Istvan Nađ se stoga priprema se žestoka profesionalna i politička debata početkom sljedeće godine, prilikom usvajanja mađarskog strateškog plana od strane Europske komisije. Dobra vijest za uzgajivače svinja u poteškoćama je da ministar smatra nužnim pooštriti kontrolu tovnih svinja koje u Mađarsku dolaze s unutarnjeg tržišta EU kako bi se održala i poboljšala razina zdravlja životinja i konkurentnost kvalitetnog domaćeg krda.
Nikada prije nije viđeno: tisuće milijardi forinti stižu za poljoprivredu, ali radost nije bezuslovna. Više od četvrtine prijavljenih na natjecaj vratit će svoju potporu jer je neće moćiostvariti ni uz potporu zbog teške situacije u svinjogojstvu. Što je rješenje?
Istvan Nađ: Do sada je samo 1,5% investicijskih projekata podržanih sa potporama u razdoblju od 2020. do 2021. godine je vraćeno od strane farmera, i istovremeno se može vidjeti da početak sprovedbe projekata usporavano u nekoliko slučajeva, poljoprivrednici su isčekivanju da se situacija poboljša.
No, treba također naglasiti da je u jednoj godini primljeno je više od 11.000 prijava na investicijske fondove Programa ruralnog razvoja raspisane u razdoblju 2020. – 2021. s iznosom bespovratnih sredstava od 1,376 milijardi HUF, što jasno pokazuje da su poljoprivrednici potrebni ove potporei i bespovratna sredstva čak i u ovoj situaciji, kada i ekonomija se menja iz čas u čas. Vezano za poskupljenje, zaokružava se nekoliko vladinih ideja, a očekuje se da će se pojaviti još ove godine, pa će početak i realizacija investicija biti predvidljiviji i lakše finansirati.
Ionako postoji velika neizvjesnost među poljoprivrednicima. Na vrhuncu je inflacija, cijena plina, umjetna gnojiva, stočne hrane i troškovi stočarstva u porastu. Svinjogojstvo je u velikim gubicima. Kako izići u susret farmerima?
Mađarska svim mogućim sredstvima podržava stočare, uključujući i svinjogojstvo. Mađarski svinjogojci, koji daju više od trećine domaće proizvodnje mjesa, isto tako i proizvđači u Europskoj Uniji suočavaju se s neviđenim poteškoćama. Nažalost Europska Komisija je odbila predložene hitne mjere zaštitu tržišta proizvđača svinja. Naš prijedlog je bio da bismo prevazišli ovu krizu da oslobode finansijska sredstva iz Fonda koja je namjenjena za ovakve situacije na tržištu. Europsko Povjerenstvo nije predložilo otvaranjeni ovog fonda. Poljoprivredna politika može jedino na jedan način da pomogne proizvođačima i prerađivačima da uvede uslove pod kojima se jača učinkovitost i konkurentnost i smanjuje uticaj ekstremnih vremenskih uslova na razvoj svinjigojstva.
Osim toga, poljoprivredne subvencije koje osiguravaju sigurnosnu mrežu, sigurnost za proizvodnju i prihod za stočare. Mađarska će vlada osigurati najvišu moguću stopu sufinanciranja u razdoblju od 2021. do 2027. u okviru ZPP-a II. U idućih sedam godina potrošit će 4,265 milijardi forinti za razvoj mađarskog agrara, mađarske poljoprivrede i prehrambene industrije. Osim toga, Ministarstvo poljoprivrede Mađarske sprovodila je upravlja jednim od najmodernijih četverostupnih sustava upravljanja poljoprivrednim rizicima u Europi koju je propisala EDU. Sustav kriznog osiguranja bio je prvi u EU koji je pokrenut u Mađarskoj 2021. (IV. stupanj). Osim nepovoljnih vremenskih uvjeta, ovaj sistem za upravljanje rizicima prikladan je i za upravljanje rizicima koji se javljaju tokom proizvodnje isto i kod bolesti životinja i biljaka,i za sanaciju pada tržišnih cijena, gubici sopstvenih tržišta u domovini i inostranstvu, promjene kurseva ili povećanje troškova proizvodnje. Financijskoj stabilnosti i likvidnosti poljoprivrednika doprinosi i činjenica da smo ove godine uspjeli ishoditi kod Europske Komisije da uplati povećanu akontaciju. Osim toga iz drugih izvora Nacionalnog Fonda pomažemo i stočarskim farmama. Kako bismo nadoknadili gubitke stočarstva zbog visoke cijene stočne hrane, osigurali smo 4,4 milijarde HUF dodatnih sredstava za stočarski sektor. Trenutačno je pripremi prijedlog za subvenciju svinjogojstva koja je trenutno u najnepovoljnijem položaju koja sadrži kredit bez ikakvih dodatnih troškova.
Ministarstvo poljoprivrede traži mogućnosti za daljnje potpore isključivo za sektor stočarstva. Unatoč ovogodišnjem izrazito sušnom vremenu, značajnim gubicima uroda i situacije na tržištu žitarica, Mađarska se raspolaže dovoljnim količinama kukuruza za domaće potrebe. Što se tiče situacije na tržištu stočne hrane domaćim proizvođačima smo izašli u susret pripremili smo strategiju za njihovu zaštitu protiv toga da se žitarice u suviše velikoj količine ivezu van granice Mađarske.
Nakon što je Europski parlament prihvatio strategiju od njive do stola (farm to fork), što se može očekivati, što će značiti još veća opterećenja, troškove, žrtvovanje, ali i niže povrate i prihode za domaće poljoprivrednike?
U svibnju 2020. Europska komisija prihvatila je strategiju „Od njive do stola“, jednu od ključnih akcija Europskog zelenog sporazuma. S obzirom na navedene ciljeve, naš je stav jasan: osim očuvanja okoliša koji smo stvorili vjekovima, moramo sačuvati i konkurentnost naših poljoprivrednika. Sa prihvatanjem nove Zajedničke Agrarne politike privode se novi zahtjevi i zakoni kojima se treba suglasno pridržavati o očuvanju okoliša. Međutim, prihvaćanjem Zelenog sporazuma u kome sporazumu, Europska komisija ne bi samo pokrenula politički dogovor postignut o reformi ZPP-a, već bi dovela i do smanjenja poljoprivredne proizvodnje u Uniji. Nedavno je objavljeno nekoliko neformalnih studija utjecaja koje potvrđuju da bi sprovedba strategije imala ozbiljne ekonomske posljedice: smanjenje proizvodnje i drastičan rast cijena hrane. Pritom bi Bruxelles naplatio cijenu zelene tranzicije pomoću stanovništva i poljoprivrednika.
Da li se vidi već kakva strategija će biti u mađarskom planu, što će se uklopiti, a što neće biti u skladu s novim ZPP-om 2023. godine?
Naš strateški plan zajedničke poljoprivredne politike, koji uključuje naše mjere politike potpore i njihove opravdanje. Ovo nije kraj našeg rada, jer nije dovoljno dostaviti naš Strateški plan ZPP-a, već ga mora Komisija i prihvatiti, pa se pripremamo za ozbiljnu stručnu i političku bitku početkom sljedeće godine. Dok mi moramo pripremiti domaću pravnu podlogu, i institucijski sustav novih subvencija i, na kraju, ali ne i najmanje važno, moramo pripremiti naše poljoprivrednike za očekivane promjene.
Bilo bi dobro predstaviti jednu atraktivnu viziju jer se vidi spora prirodna smjenu generacija ponovno zaustavlja „tamnozelena” propaganda koja poljoprivredu predstavlja kao uzrok klimatskih promjena. Kako će se to odraziti na pravne uslove o prijenosu vlasništva koji će biti podneseni na jesen u parlamentu?
Često se susrećemo s kritikama da je ekološki otisak poljoprivrede značajan, jer se staklenički plinovi ispuštaju u zrak u svim fazama proizvodnje hrane. Međutim, smanjenje toga je zadatak koji se može postići različitim tehnološkim procesima uzgoja i kontinuiranim tehnološkim razvojem. U ovim inovativnim zadacima sljedeća generacija mladi ljudi koji se dobro snalaze u digitalnom svijetu , imaju veliku ulogu. U Mađarskoj i u Europskoj uniji postalo je važno pitanje generacijska obnova poljoprivredne proizvodnje i stvaranja mogućnosti za predaju gospodarskih imanja za dolazeće generacije. Kao rezultat povijesnih osobitosti mađarske poljoprivrede, generacija osnivača poljoprivrednih gospodarstava koja je započela u vrijeme promjene režima (1990) sada je u dobi kada se predaja gospodarstva na mlade događa prirodnim putem, npr. 60% menadžera su stariji od 55 godina. U srećnom slučaju, prijenos se odvija unutar obitelji, jer oko 90% mladih poljoprivrednih proizvođača preuzima uglavnom gospodarstvo od svojih roditelja. Uspješna smjena generacija u velikoj mjeri ovisi o što učinkovitijem prijenosu gospodarstava, ali ni domaća ni izvanobiteljska smjena generacija nemaju mađarsku tradiciju ili ustaljeni sistem predaje gospodarstva. Zbog svih tih razloga važna je intervencija države, budući da se održivost poljoprivrednog i prehrambenog gospodarstva može osigurati samo kontinuiranom generacijskom obnovom.
Što sadrži predlog, kako i na koji način da se olakšava taj proces?
Ovo je nova mogućnost temeljena na osnovu dogovora stranaka (prenositelj i primatelj i članovi obitelji). Suština je da se cijelo poljoprivredno gospodarstvo može prenijeti u novu vrstu ugovora, ugovor o prijenosu gospodarstva, koji pokreće prijenos poljoprivrednog i šumskog zemljišta, i ostalih nekretnina u zemljišnim knjigama, prijenos strojeva, opreme, usjeva, robe. , i razni (dobavljač, isporučilac proizvoda), poslovni ugovori i sukcesija i izmjena službenih ovlaštenja. Bitno je da ako netko ne prihvata ove nove uvjete predaje, ipak može predati svoje gospodarstvo prema važećim pravilima. Važno je naglasiti da je oporezivanje primarnih proizvođača od 2021. godine postalo jednostavnije i još povoljnije poreski proces, ojačali smo obiteljska gospodarstva. Osiguravanjem konkurentnog i predvidljivog prihoda ključno je za pomlađivanje sektora. Zato je važno da izravna isplaćivanja, nacionalne subvencije i subvencije za ruralni razvoj poljoprivrednicima daju sigurnost proizvodnje i prihoda iz godine u godinu. Mladi poljoprivrednici dobivaju dodatnu potporu utemeljenu za biljnu proizvodnju, što izravno potiče sektor za pomlađivanje.
Kako se stariji osobe potičete dakrenu u predaju, barem naprave oporuku, a ne da mladi naslednici pravnim putem dođu do svog nasledstva ?
Uz novi ugovor, prednost će dati subvencijama kako bi poljoprivrednici još dok su živi mogli predati gazdinstvo. Prema našim planovima, u sljedećem programskom razdoblju može se uključiti i bespovratna sredstva za gospodarsku predaju, čiji je cilj da mlađi poljoprivrednici preuzmu gospodarstva poljoprivrednika blizu starosne dobi za umirovljenje, čime se dodatno pomaže generacijska obnova. Također planiramo omogućiti sudionicima ovakvih i sličnih gospodarskih predaja razne dodatne potpore, poput ulaganja.
Čujem da agrarska portfelja želi zadržati u cjelini jedno gazdinstvo, odnosno da samo jedno dijete može dalje voditi poljoprivredno gazdinstvo, neka se posjed više ne rascjepljuje. Kako će mladi vlasnik moći isplatiti svoju braću i sestre? Hoće li biti povoljnog kredita?
Ugovor o prijenosu gospodarstva daje fleksibilnu priliku strankama da se prilagođeno raznim životnim situacijama unutar obitelji, na koji način preuzimatelj nadoknađuje vrijednost gospodarstva roditeljima i braći i sestrama.
Elementi mogu biti mješoviti kupoprodajnim, darivanjem, alimentacijom ili izdavanjem zemljišta. Prenositelj se od sada može odlučiti i da zadrži vlasništvo nad zemljištem ili njegovim dijelom, a naslijedit će ga ostala djeca, a brat primatelj će im naknadno platiti naknadu za korištenje. Trenutno radimo na tome koje se sheme financijskih mogućnosti mogu dodati novoj uredbi kao poticaj i pomoć. Naš je primarni cilj pružiti potporu gospodarskom predaji onima koji su pogođeni ciklusom Zajedničke Poljoprivredne Politike 2023., ali detaljna pravila za to mogu se postaviti nakon pregovora s EU.
Na koga osoba koja nema dijete ili se dijete ne želi baviti poljoprivredom ustupa svoje imanje? Prema riječima predsjednika okruga Szentes, trebalo bi stvoriti fond za nekretnine, u koji bi mogli uplatiti, u zamjenu za mjesečnu naknadu, “mirovinu”. A mlada osoba koju nema od koga preuzeti nekretninu da bi pokrenula novu farmu, mogla bi birati između ovih, čak i zaobilazeći pravila o kupnji i predzakupa. Da li je to dobra ideja?
Prema istraživanjima, oko 90% mladih preuzima funkcionalnu farmu, od čega se veliki dio odvija unutar obitelji, a to također pokazuje obiteljsku složnost. Kao prvi korak u generacijskoj obnovi poljoprivrede, prošle godine smo donijeli Zakon o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja regulira primarne poljoprivrednike, primarno poljoprivredno gospodarstvo i obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.
Činjenica da ste se dogovorili s najvećim njemačkim diskontnim robnom kućom, da od sada prodaje samo mađarsko svježe meso, i pomaž uzgoj svinja u krizi privlačnijim. Jesu li ostale robne kuće voljni na ovakav korak?
Rezultati istraživanja u prodavnicama o udjelu mađarskih proizvoda koje je sproveo Nacionalni ured za sigurnost prehrambenih proizvoda 2020. također su osjetljivo utjecali na nekoliko trgovačkih lanaca te su započele konzultacije i zajedničko razmišljanje. Smatramo da su i lanci prepoznali važnost u prodaji domaćih proizvoda i reklamiranja istih te traže priliku za što veći udeo u radnjama.
U trenutku objave spomenuo je da meso i mesnati proizvodi iz inozemstva strože kontroliraju mađarske vlasti po dolasku našu zemlju. Neće to značiti dvostruki standard za ovu robu ?
Za proizvode koji se plasiraju na Mađarskom tržištu imaju ujednačene propis, bez obzira na to radi li se o proizvodu od domaćeg ili inozemnog proizvođača, pa i Uprava postupa na isti način. Mnogo spominjana dvojna kvaliteta bila je predmet istrage o aktivnostima proizvođača, a ne službenim kontrolama. Ono što Komisija može učiniti za mađarske proizvđače jest pooštriti zdravstvene uvjete za uvoz živih životinja (npr. sirovine za tov). Međutim, to je moguće u EU samo ako je zdravstveni status naših farma svinja viši od statusa njihove zemlje podrijetla. Zbog toga se od siječnja 2014. godine stada u Mađarskoj oslobađaju od sindroma reproduktivnih poremećaja i respiratornih simptoma svinja (PRRS). Nedavna iskustva su pokazala da se infekcije virusom PRRS gotovo sigurno mogu pratiti do zaraženog tovnog materijala iz inozemstva. Neophodna je stroža kontrola tovnih prasadi koje u Mađarsku pristižu sa unutarnjeg tržišta EU kako bi se održala i poboljšala razina zdravlja životinja i konkurentnost kvalitetnog domaćeg stada.
Pitanje je samo hoće li biti dovoljno domaćeg mesa za lance ako zalihe i dalje nestaju, jer je i mesna industrija u problemima. Izvozne zalihe koje su zapele u EU od njemačkog aspa dižu cijene, troškovi su pali, a rad najveće domaće klaonice Kiskunfélegyháza neizvjestan je. Već godinama traje postupak protiv vlasnika i sina talijansko-mađarskog državljanina zbog sumnje u proračunske prijevare. Iako je vlast ukinula zabranu izlaska iz kuće 15. listopada, uklonila je nanogicu otišli su u svoju španjolsku tvrtku, no dobavljači strahuju da će Hungary Meat preuzeti novi vlasnik. Ne želite preuzeti tvrtku u nacionalnu ili čak proizvođačku imovinu?
Domaća mesna industrija se sastoji od više poduzeća. Prerada mesa je ključni podsektor u prehrambenoj industriji. Tri ovdje navedena podpodručja imaju više od 400 tvrtki, u kojima je zaposleno više od 22.000 radnika. Broj poduzeća i broj zaposlenih se smanjio posljednjim godinama, ali je djelatnost podsektora postala profitabilnija, agregatni prihod od prodaje iznosi blizu 1.000 milijardi HUF, što je povećanje od gotovo 20% u odnosu na prošlih pet godina. Povećana je i profitabilnost, utrostručena je vrijednost kapitaliziranih ulaganja, a daljnji rast se očekuje kroz isplatu subvencija. Ono što jasno možemo učiniti za mesnu industriju je podržati je. U prethodnom razdoblju potpore (2014.-2020.) ukupna prehrambena industrija dobila je više od 460 milijardi HUF, od čega se 88,6 milijardi HUF može pripisati sektoru pod br. 101 TEÁOR – 3 od 33 sektora, ukupna industrijska potpora od gotovo 20 %- a. Mesna industrija mogla je imati koristi od domaćih i EU potpora. U razdoblju 2021. – 2027. već su raspisana dva poziva za prehrambenu industriju s budžetom od 250 milijardi forinti na koje se mogu uspješno prijaviti sve tvrtke iz mesne industrije. Osim toga, razvoj proizvodnje stočne hrane bitan je i za proizvodnju sirovina, a tvornicama stočne hrane je ove godine (2021) najavljen natječaj vrijedan 50 milijardi forinti.