Iako nema potrebe za brigom zasad da nema dovoljno kukuruza u Mađarskoj, gubitak ukrajinskog uroda u Europi mogao bi uzrokovati ozbiljnu nestašicu, koja je trenutno upitna, odakle bi se moglo dopuniti – izvijestio je Zoltán Reng, izvršni direktor Hungrane Kft. Naglasio je da je puno neizvjesnosti i upitnika, sigurno je da cijene žitarica u narednom periodu neće značajno pasti, a to će se osjetiti i u trgovinama, jer će daljnje cijene hrane biti neizbježne za prehrambenu industriju i stočarstvo. . Stručnjak je, među ostalim, govorio i o tome da bi, ako je vijest doista istinita i ako mađarski poljoprivrednici u proljeće koriste manje gnojiva, prinosi mogli biti ozbiljan problem ove godine.
Rusko-ukrajinski rat ima vrlo ozbiljan uticaj na svjetsku također i na mađarsku poljoprivredu. Od povećanja cijena žitarica do krize gnojiva, a da ne spominjemo veliki uticaj na proizvodnju prehrambenih proizvode. Koji su ti specifični uticaji koji se već mogu osjetiti tokom rata u mađarskoj i svjetskoj poljoprivredi i na što se može pripremiti u narednim mjesecima, pa i godinama?
Ono što se osjetilo u ekonomskom poslovanju neposredno nakon početka rusko-ukrajinskog rata je brutalni rast cijena energenata. Razvile su se potpuno neshvatljive i neupravljive visine cijena, a glavni razlog tome je vrlo visok stupanj neizvjesnosti, jer je poznato koliko je Europa ovisna o ruskim energentima. Uz to, nezaustavljivi rast cijena žitarica i uljarica ima ozbiljan utjecaj, a 10-15 milijuna tona kukuruza i milijuni tona ruske pšenice još uvijek nije napustilo Ukrajinu. Izvoz ovih žitarica trenutno je potpuno neizvjesnosti. No, postoji i ogromna opasnost da se proljetna sjetva, posebice u Ukrajini, ne može se odvijati uobičajenim tempom, a ako se tako nastavi, sljedeće godine može se očekivati prilično ozbiljnog manjka na tržištu.
Što sada reći o cijenama žitarica koje su ionako bile brutalno visoke, gdje su sada cijene pojedinih žitarica i što se očekuje u narednom razdoblju?
Cijena kukuruza trenutno je rekordno visoka kako u svijetu tako i u Mađarskoj, ali je i cijena pšenice u nebesima. Istodobno, zbog ograničenja izvoza žitarica u Mađarskoj, dolazi do minimalne stagnacije cijena. Vrijedi, međutim, istaknuti da sadašnje cijene dijelom uključuju kakva će biti urod u Ukrajini, koliko će trajati rat i koliko će to utjecati na sjetvu pšenice u narednim mjesecima. Ipak, ne vidim značajniji pad cijena žitarica u narednom razdoblju.
Poskupljenja su prisutni u svim sektorima i granama industrije, pa je stigla do komponenata stočne hrane. Dugoročno, kakav bi to učinak mogao imati na stočarstvo ili industriju stočne hrane, može li doći do nestašica nekih sirovina, da li je potrebno uvesti posebne mjere?
Možda u Europi biće nedostatka kukuruza, ali mislim da se Mađarska toga ne treba bojati. Očito da će se sve ovisiti o vremenskim prilikama, ali domaća sjetvena struktura je dobra, a i uz ovako golem rast input cijena, usjeva će biti dovoljno na domaćem tržištu . No, ako je vijest istinita da su uzgajivači u proljeće kupili 30 posto manje gnojiva nego inače, bit će značajnih gubitaka uroda na jesen kako kukuruza tako i suncokreta. Za sada, međutim, postoji jednako velika šansa da će to biti savršen urod isto tolika šansa da neće biti. Na europskoj razini, međutim, nedostatak ukrajinskog kukuruza, koji treba nekako nadoknaditi, a mogao bi biti ozbiljan problem jer je moguć zamjena samo kukuruzom koja ne sadrži GMO.
U ovom trenutku ima puno upitnika, nažalost neizvjesnost je najsigurnija u sadašnjem razdoblju. Cijene i tržišta se mijenjaju nevjerojatno brzo, a sve je povezano sa svime, pa se stoga sve manje stvari može planirati.
Trebamo li biti spremni da ionako visoke cijene prehrambenih proizvoda porastu još više? Mogu li se Mađari pripremiti na još veće cijene hrane?
Nažalost, moram reći da su daljnja povećanja cijenea prehrambeni proizvoda neizbježne, dijelom i zbog zapanjujuće visokih cijena energenata, budući da je prehrambena industrija sektor koji ima izrazito veliku energetsku potražnju . Trenutno je cijena električne energije i prirodnog plina 4-5 puta veća od prosjeka posljednjih godina, ako padne i samo će se udvostručiti u odnosu na prosjek prethodnih godina, to će značiti i ogroman porast troškova za prisutne u prehrambenom sektoru. Pritom, najveći dio troškova pada na sirovine, čija je cijena također porasla vrlo jako 50 do 60, pa čak i 100 posto.
Dakle, potrebno je povećanje cijena, inače bi veliki broj proizvođača hrane mogao zatvoriti svoje tvrtke , što bi rezultiralo da bi Mađarska morala sve uvoziti iz inostranstva. Siguran sam da će od mesa preko mliječnih proizvoda do jestivog ulja cijena svih proizvoda u idućem razdoblju značajno porasti.
Do 15. svibnja 2022. žitarice pšenica, raž, ječam, zob, kukuruz, soja i suncokreta za prodaju ili izvoz sa područja Mađarske mora se obavijestiti državna rezerva od strane osobe ili tvrtke koja planira prodati ili izvoziti. Kakav učinak ova odluka može imati na mađarske uzgajivače bilja, stočare i proizvođače stočne hrane? Koji su pozitivni i negativni učinci ove odluke?
Vjerujem da ograničavanje izvoza žitarica sama po sebi neće pojeftiniti proizvode, jer stočarima i mješaonama stočne hrane nije problem što nema kukuruza ili pšenice, već što je skup. Osobno smo utvrdili da kad je donošeni zakona stupio na snagu odmah smo dobili 10 posto veće prodajne ponude od proizvođača, možda će se cijene vratiti na neku manju razinu, situacija je za sada fleksibilna i postavlja nam mnoga pitanja. Ako vidimo da nema dovoljno uroda pred žetvom pšenice ili kukuruza, možda bi se isplatilo uvesti takvo ograničenje kako bismo imali dovoljno robe u Mađarskoj, ali sada to nije slučaj. Ipak, ograničenje izvoza je dobro jer omogućuje ministarstvu da vidi koliko se uroda prodaje u inozemstvu i što se može očekivati u narednim mjesecima.
Kakav je izravan utjecaj ograničenja izvoza žitarica na rad Hungrane a kakav je rusko-ukrajinski rat?
Visoke cijene također negativno utječu i na naše poslovanje jer ih i mi možemo djelomično ugraditi u naše cijene s vremenskim odmakom. Pritom, sve to nije mađarska karakteristika poslovanja, sve su sirovine jako skupe u cijeloj Europi, pa tako i kod naših konkurenata, tako da svi kreću s jednakim šansama. Može biti problem ako unutarnja cijena u Mađarskoj odstupi od međunarodnih tendencija, a to će biti moguće ako neće biti dovoljno novih žitarica. Zapravo je potrebno još nekoliko mjeseci da se vidi učinak ograničenja izvoza žitarica i usjeva koji bi mogli nedostajati sa domaćeg tržišta.
Pojavljuje se ogromna kriza gnojiva, zbog činjenice da je Rusija prestala izvoziti, a nekoliko tvornica su smanjile proizvodnju, a ima onih koji će potpuno zaustaviti proizvodnju. Kakav bi utjecaj ovaj korak mogao imati na domaću poljoprivredu, i na prinose i količinu žitarice? Ima li uopće dovoljno gnojiva na domaćem tržištu ?
Posljednjih tjedana nisam osobno čuo od proizvođača da ima nedostatka gnojiva na domaćem tržištu, ali su se javljali da su cijene visoke i da mnogi nisu kupili dovoljne količine jer su u očekivanju nižih cijena. Cijena prirodnog plina sada je upola manja od prošlotjedne, ali je i dalje četiri puta viša nego lani, a cijena gnojiva zbog ovih tržišnih utjecaja neće padati.
Ako proizvođači u proljeće zaista potroše 30 posto manje gnojiva, to će zasigurno utjecati na prinose žitarica. A to nikome neće biti dobro, ni za biljnu proizvodnju, ni za stočarstvo, ni za industrijske prerađivače.
Što sada reći o domaćem kukuruzu? Da li je dovoljna količina i koliki je obim uvoza ? Koje su uzroci i posljedice rata mogu će utjecati na proizvodnju kukuruza na Mađarskom tržištu i na koji na koji način ?
Ono što sigurno znamo da 6,3 milijuna tona uroda koliko je bilo prošle sezone, i ima izgleda da će u zemlju uvoziti 350-400 tisuća tona kukuruza. Potrošnja Mađarske ispod 4,7 milijuna tona, tako da se može formirati oko 2 milijuna tona robe za izvoz, međutim, dešavanja u posljednja 4 mjeseca odražavaju činjenicu da je izvoz manji nego prethodnih godina. Ipak, očekujem da će Mađarska krajem ljeta imati gotovo milijun tona zaliha i tako ćemo ići u berbu, koja bi bila odgovarajuća robna baza i ako bi iduće godine bilo slabijeg uroda.
Dakle, s kukuruzom nema problema, ali se vidi da je povećana količina korištenja industrijskih koproizvoda, dok je korištenje kukuruza u industriji stočne hrane nešto niža. Razlog toga je što se ovdje dijelom koriste nusproizvodi proizvodnje izošećera, a ako postoji neka druga sirovina koja se bolje isplati, ona će se tim elementom zamjeniti.
Kakav je utjecaj rusko-ukrajinskog rata na tržišta etanola i bioetanola?
Etanol, kao i izošećer, proizvodi se od najmanje vrijednog dijela kukuruza, škroba, koji se ekstrahira i pretvara u alkohol i izošećer. Svi ostali dijelovi kukuruza, proteini, masti, vlakna i minerali, koriste se kao proizvodi za stočnu hranu životinja, dok se bioetanol uglavnom koristi za gorivo. No, nedavno se sa više mjesta čulo da bi se isplatilo ograničiti korištenje biogoriva kako bi se spriječio nedostatak kukuruza na tržištu. Mnogi ne znaju, ali prerada kukuruza proizvodi istu količinu visokoproteinskih krmiva ili bilo koje druga krmiva kao etanol, tako da ovaj korak ne bi imao smisla. Uostalom, vrijedan dio kukuruza ostaje u proizvodnji sirovina, a u Europi nedostaje proteina, a ne škroba. Ograničavanje proizvodnje etanola neće smanjiti cijenu proizvoda, ali će obim proizvodnje nusproizvoda biti manja, a količina proteina koji nedostaje morat će se zamjeniti. Čak i kada bi na tržištu bilo oko 5-6 milijuna tona kukuruza više – to je količina kukuruza koju koristi industrija etanola u EU – to ne bi spasilo stočare niti snizilo cijene, ali bi proizvelo upravo toliko manje hrane za životinje , što bi ozbiljno povećalo uvoz soje, a to može biti velika prijetnja.
Umjesto toga, važnost etanola mogla bi se povećati, posebno u sadašnjoj situaciji kada 40-50 posto nafte dolazi u Mađarsku iz Rusije. Uostalom, kod kuće možemo proizvoditi etanol koji se koristi u gorivima, a iako nismo mogli potpuno eliminirati rusku ovisnost, moglo bi reducirati 10 do 20 posto. Time bi se riješio i jedan od vrlo ozbiljnih problema poljoprivrede.
Nakon teške 2021. godine, nijednoj tvrtki nije bilo lako planirati za 2022., a od tada su nebrojeni neočekivani događaji izmjenili živote svih nas. U svjetlu svega toga, kako i s kakvim planovima je Hungrana pripremljena za 2022. godinu, očekuju li se razvoj ili veća ulaganja? Što mislite što može biti “dragocjeni kamen opstanka” za tvrtku u ovim katastrofalnim vremenima?
Već mjesecima živimo u krizi, ali mislim da diverzifikacija sirovina i/ili energije sada može biti ključ svega. Prelazak na obnovljive izvore energije, neovisnost o plinu i struji, dobro rješenje za sve to može biti ili solarna ili biomasa, bioplin. Istodobno, to samo s jedne strane može smanjiti rizike i troškove, jer još uvijek trebaju proizvoditi takve proizvode koji imaju dugoročnu potražnju. Ove korake treba sada napraviti, jer će dugoročno, primjerice, obnovljivi izvori energije, poput plina ili struje, biti jeftiniji.
Uz sve to, stalno se trudimo poboljšati, koje smo počeli prošle godine, a uskoro će se proširiti i kapacitet našeg pogona za medicinske i tradicionalne alkohole, a imamo i puno planova za stvaranje potpuno novih proizvoda. Vjerujemo da će jedan od ključeva dugoročnog uspjeha stajati na više nogu i imati više proizvoda na tržištu, što ga čini mnogo održivijim i sigurnije poslovanje.
Ištvan Nađ: Možemo spriječiti nestašicu koja ugrožava opskrbu domaćih potrošača i stočara na domaćem tržištu
S obzirom na očekivanih uticaja ekonomske i prehrambene rusko-ukrajinskog rata, ne može se zanemariti 4,2 bilijuna HUF koje Mađarska namjerava uložiti u razvoj poljoprivrede. Ministar poljoprivrede Istvan Nađ je za naš portal naglasio: pokreću se projekti kroz koje se razvija prehrambena industrija i modernizira poljoprivreda i koji mogu pomoći mađarskoj poljoprivredi da se suoči s izazovima koje je pogoršao rat. Ministar poljoprivrede je, među ostalim, rekao da je Vlada u cilju jamčenja sigurnosti sa domaćeg tržišta stočne hrane za ishranu životinja uvela obvezu obavijesti o izvozu važnih žitarica i uljarica, čime bi se moglo kontrolirati tržište žitarica i po potrebi mogu spriječiti neizvjesnost o opskrbi domaćih potrošača i nedostatak na domaćem tržištu koja nam prijeti.
Ministar poljoprivrede Istvan Nađ za naš je portal rekao o izazovima rusko-ukrajinskog ratg, što se tiče prehrambenih proizvodau budućnosti kontroverzni plan EU-a Green Deal, dovodi do nestašice hrane u Trećem svijetu te pitali smo o mogućim rješenjima navodnjavanje domaćih oranica.
Paralelno s izazovima rusko-ukrajinskog rata, za razvoj mađarske poljoprivrede bit će izdvojen iz proračuna veći dio nego ikada. Može li se ovo smatrati kvazi “sretnim” vremenom?
Utjecaj rusko-ukrajinskog rata na mađarsku poljoprivredu uglavnom se odnosi na cijene, jer su energenti, gnojiva i usjevi, su značajno poskupjeli. Neviđeni iznos od 4,265 milijardi HUF za ruralni razvoj, zajedno s 80 posto dodatnog nacionalnog financiranja, već je počeo pristizati u mađarsko gospodarstvo. U sklopu toga smo prošle i ove godine iskoristili više od 1500 milijardi forinti za financiranje najvećeg programa razvoja poljoprivrede i prehrambenu industriju nakon promjene političkog režima. Financiramo projekte koji će razviti prehrambenu industriju i modernizirati poljoprivredu. Tehnološki napredak omogućuje našim poduzećima da budu energetski učinkovitiji, a podrška u primjeni preciznih tehnologija omogućuje ciljanu i optimiziranu upotrebu gnojiva i pesticida, što sve može pomoći u suočavanju s izazovima pogoršanih ratom. Dakle, ovaj program već odgovara na ključne izazove i želimo to nastaviti i u budućnosti.
U kojoj mjeri tržišni nedostatak ruskih i ukrajinskih proizvoda ima negativni učinak na mađarski poljoprivredni sektor, koja su tržišta zatvorila i da li se otvaraju i nove mogućnosti za mađarsku poljoprivredu?
Važno je pojasniti da Mađarska uvozi neznatne količine žitarica, suncokreta i hrane iz Ukrajine i Rusije, pa mogućnost izostanka ili prekid isporuke ne utječe na sigurnost domaće opskrbe hranom. Kao rezultat toga, rat je poremetio neke od poljoprivrednih opskrbnih lanaca koji su se razvijali dugi niz godina, uzrokujući poremećaj europske proizvodnje, poskupljujući proizvodnju i proizvode. Čini se da nedostatak ukrajinske robe preuređuje tržišta u smislu količine i logistike. Na značajno povećanje cijena na tržištu žitarica i stočne hrane u Mađarskoj u ovoj ratnoj situaciji utječu uglavnom stočari, proizvođači stočne hrane i prehrambena industrija. Rastuće cijene energienata veliki su izazov za energetski nužne gospodarske djelatnosti, dovoljno je razmišljati o hladnjačama ili na zamrzavanje. Rastuća svjetska potražnja za žitaricama i uljaricama, naravno, utječe ne samo na cijene nego i na raspoložive zalihe; nije slučajno da smo u svrhu jamčenja sigurnosti domaće hrane za životinje i prehrambenih proizvoda uveli obvezu prijave u slučaju namjere izvoza većih količina žitarica i uljarica. Na taj način možemo kontrolirati tržište žitarica i po potrebi spriječiti nedostatak istih na domaćem tržištu koji bi ugrozio opskrbu domaćih potrošača i stočara.
Rusija se dobro opirala sankcijama zbog svoje tranzicije na samostalnu opskrbu, samoodrživi gospodarski sustav na nekim područjima. Da li postoji potreba za sličnom samostalnošću na razini EU-a za jačanje unutarnjeg tržišta?
Europska unija je već i trenutno može samostalno da vrši opskrbu prehrambenim proizvodima iz ključnih poljoprivrednih sektora i, u mnogim slučajevima, ima i značajan izvozni potencijal, osiguravajući prehrambenu sigurnost stanovništvu EU-a. Odavno je na raspolaganju niz tržišnih mogućnosti i političke podrške za pravilno funkcionisanje unutarnjeg tržišta. Međutim, za neke input sirovine , kao što su gnojiva, ovisnost o uvozu sirovina predstavlja problem i izvozno orijentisani sektori nekih zemalja moraju računati s gubitkom ruskog i ukrajinskog tržišta. Cilj nam je da i EU i Mađarska zadrže i ojačaju na svojim izvoznim tržištima i pronađu nova. To je i time važnije jer će mogući poremećaji na vanjskom tržištu uzrokovati ozbiljne probleme na unutarnjem tržištu, što će također zahtijevati intervenciju Komisije mora raditi na tome kako bi se uspostavila normalna tržišna situacija. Takvo izvanredno stanje bilo je prvi embargo nametnut Rusiji 2014. ili pad kineske potražnje za mlijekom i mliječnim proizvodima u 2015.-16., na primjer, i nedavni problemi afričke svinjske kuge na tržištu svinja. U svjetlu aktualnih događaja, rastuće cijene hrane i problemi opskrbe sa prehrambenim proizvodima koji se mora riješiti na razini EU-a. Potencijal za proizvodnju hrane je na održivoj razini i također se mora očuvati, a sredstva za održivost okoliša i bezbednost kvaliteta hrane moraju se približiti, jer se sada kreću u suprotnom smjeru.
Hoće li se politika Green Deal – a koju zagovara EU promijeniti zbog sukoba, treba da se promijeni i da li uzrokoje probleme ako Unija zadrži svoje prethodne svoje stavove?
U sadašnjoj situaciji pitanje bezbjednost hrane postalo je zaista važnije od svega drugog. Europska unija trebala bi igrati važnu ulogu u globalnoj opskrbi hranom, s jedne strane, u osiguravanju bezbjednog funkcionisanja agrarnog tržišta i lanaca opskrbe, sa druge strane, u osiguravanju da svi imaju pristup dovoljnoj količini hrane. Što se poljoprivrede tiče, Europske komisije ne vidi namjera da mijenja smjer i ciljeve sektorske politike utvrđene Zelenim sporazumom. Ove godine je poduzeta prijelazna mjera kako bi do sada neobrađene površine postale obrađene, ali osim toga nije izašao nijedan konstruktivni prijedlog. Smatramo da je važno razvijati održivu poljoprivrednu proizvodnju i prehrambeni sustav, ali da klimatski i ekološki ciljevi moraju biti ostvareni na način da se ne umanji konkurentnost poljoprivrede i obujam proizvodnje. Stoga se mora postići prava ravnoteža između ciljeva i trenutnih potreba, budući da su prethodne međunarodne analize predviđale značajno smanjenje europske proizvodnje ako se ciljevi Zelenog sporazuma u potpunosti ispune.
Nestašica hrane također će biti veliki teret za zemlje trećeg svijeta. Je li Europa spremna za ovaj problem? Ima li Mađarska prostora za manevar u rješavanju ovog problema?
U Mađarskoj nema nestašice hrane, jer mađarska poljoprivreda može opskrbiti više od 20 milijuna ljudi. Istodobno, rusko-ukrajinski sukob predstavlja ozbiljnu prijetnju ishranu u trećim zemaljama. Imamo zajedničku odgovornost da podržimo Ukrajinu i zemalje trećeg svijeta u opskrbi svojih potreba, posebno s obzirom na činjenicu da je Unija neto izvoznik poljoprivrednih proizvoda. U svim pregovorima Mađarska naglašava važnost povećanja poljoprivredne proizvodnje EU-a kako bi EU uz opskrbu građana EU-a mogla izvoziti u treće zemalje. Naši stručnjaci također aktivno sudjeluju u novom panelu koji je uspostavila Europska komisija, Europskom planu za hitne slučajeve za bezbjednost opskrbe hrane i sigurnost hrane (EFSCM), za rješavanje izazova na ovom planu.
Javno mnijenje u zemlji strahuje od povećanja cijena hrane. Koje mogućnosti ima Mađarska za smanjenje vanjskih negativnih učinaka? Jesu li potrebne mjere za reguliranje, zaštitu i jačanje domaćeg unutarnjeg tržišta?
Kako bi se smanjili vanjski negativni učinci, Vlada je uvela zamrzavanje cijena hrane , u interesu sigurnosti opskrbe, obvezu prijave izvoza žitarica, pri čemu država po potrebi može iskoristiti svoje pravo na kupovinu. Moramo zadržati kupovnu moć naših građana. Stoga podupiremo obitelje i umirovljenike iskorištavajući manevarski prostor koju nam pruža uspješan start mađarskog gospodarstva nakon pandemije. Među svojim nedavnim mjerama istaknuo bih da su roditelji koji odgajaju dijete dobili povrat poreza na lični dohodak do porezne razine prosječne plaće. Zbog veće inflacije od očekivane, uskladili smo mirovine s dodatnim povećanjem i mirovinskom premijom. Nadalje, važno je napomenuti da je od siječnja 2022. minimalna plaća porasla na 200.000 HUF.
Poljoprivredna komora preporučuje da se gospodarenje vodama koncentrira u jednu ruku kako bi se organiziralo i planiralo navodnjavanje i održavanje podzemnih voda. Može li ova ideja biti rješenje i u kojoj fazi je reorganizacija vodenog gospodarstva?
U svezi s prijedlozima, Ministarstvo poljoprivrede naznačilo je da kako bi se osiguralo koordinirano djelovanje sektora, također smatra važnim poboljšati stanje upravljanja vodama u Mađarskoj te ojačati i razviti zajednički skup kriterija za tu svrhu. . Aspekti razvoja navodnjavanja ne mogu se tretirati odvojeno od pristupa integriranog upravljanja vodama, drugih aktivnosti u riječnom slivu; potrebe za vodom moraju biti usklađene s vodenim resursima i hidrološkim procesima u prostoru i vremenu. Za prethodne smo se također složili oko potrebe za pripreme ideja i analiza u vezi vodenih resursa. Tvrdnja o “osobnoj odgovornosti” zahtijeva vladinu odluku, no unatoč tome, potrebne su daljnje konzultacije o sektorskim pitanjima uz uključivanje sudionika.
Izgledi na tržištu žitarica u 2022 godini
(U ovom članku još se ne govori o uticaju rata.)
Da li razumijemo lšto je dovelo do toga da su cijene usjeva na ovakvim visinama? Koliko dugo će to trajati? Kukuruz pokazuje posebno uzbudljive trendove, jer cijene gnojiva imaju posebno snažan utjecaj na ovu kulturu. Svrha ove serije članaka nije samo jedna rečenica o tome kamo će ići cijene žitarica u idućem mjesecu. Želio bih u svojoj složenosti predstaviti novi svijet koji se razvija oko nas. Ne radi se samo o tome koliko se kukuruza isplati posijati u proljeće.
Ako pokušamo razumjeti tržište kukuruza u ovom procesu, moramo se vratiti barem u vrijeme kada je koronavirus eksplodirao, a ne smijemo zaboraviti „rigidnost” koju uzrokuje ne samo naša struktura usjeva nego i uspjeh samog kukuruza. Ne može svatko naučiti, posijati i prodati novi urod. Tako se mnogi nakon kratkih zaobilaznica lijepo vraćaju dobro provjerenim strukturama masovne proizvodnje. Od 2020. godine, kao posljedica globalnih zatvaranja, strahovi su se pojačali i na poljoprivrednim tržištima, čiji je jedan od najvidljivijih znakova bio opći rast cijena sirovina.
Značajnu ulogu u tome ima činjenica da broj i opseg financijskih ulaganja sa trenutno neizvjesnim financijskim uslovoma u takvim slučajevima refleksno se povećava novčana ulaganja, što je dodatni faktor povećanja cijene. U kriznim vremenima, tržište agrara je područje bijega i sa izgledom za dobar profit za ulagače u svijetu bankara. Mjera straha nije samo visoka cijena, već i aktivnost uvoznika da sve više povećaju svije zalihe. Tome u prilog govori podatak da je svjetski uvoz kukuruza porastao za 11% u tržišnoj godini 2020/21. U ta sredstva je uračunato i u kojoj bi mjeri bili promijenjeni izdaci na inpute, zbog povećanja cijena usjeva, mogli izazvati teritorijalne podjele ove godine. Vjerujem da će to biti minimalno. No mislim da većina poljoprivrednika neće mijenjati dosadašnje poslovanje, čak ni po ovoj cijeni. A to će značiti pad prihoda. Naravno, u tom slučaju ako se ne postigne napredak u učinkovitosti. Što se profita tiče, ostat ćemo ispod prošlogodišnjih razina. Pogledajmo pozadinu prognoze!
Što će ostati nakon ” bombe” umjetnih gnojiva?
Nakon vanredne 2020. godine uslijedila je još posebnija lani, a neću vam odati veliku tajnu da nam ni ova godine neće biti laka. Štoviše, uvjeti proizvodnje i dalje su komplicirani. Međutim, vjerujem da će nam to dati više mogućnosti nego što će oduzeti od nas. Bez obzira na ove fluktacije, nastavi će se selektiranje tvrtki. Da biste bili na strani pobjednika, morate doći do korektnih informacija i donijeti važne odluke. Ovdje je ponovno promišljanje, vrijeme i financiranje planiranih investicija.
Zatim tu su i rastuće kamatne stope, smanjena ponuda subvencioniranih kredita ili najnovija reforma sustava subvencionisani projekata. Svi ovi zahtijevaju kompletnu pripremu i prave partnere. Iako je tema članka opis o izgledima za tržište kukuruza, ovaj dio je neophodan za iskorištavanje prilika na tržištu. Već je sigurno da nas sustav poticaja neće iznevjeriti, dapače daće nam nove mogućnosti. Povećanje stope nacionalnog sufinanciranja ruralnog razvoja na 80% otvorilo je mogućnosti čak i za značajno povećanje potpore pojedinih dijelova, a da ne spominjemo nevjerojatan mogućnosti ruralnog razvoja. Budimo optimisti, trebat će nam više napora da stignemo uspijeha. Moramo faktor sreće staviti na zadnje mjesto. Najbolji primjer je ovisnost od padavina. Bez navodnjavanja i svjesnih mjera očuvanja vlage u tlu, raspodjela prinosa kukuruza bit će isto takva kao što je bila prošle godine.
Stanje na svjetskom tržištu, prognoze
Moramo biti svjesni da na globalnom i europskom tržištu kukuruza nisu toliko poremećena kao kod nas. Dakle, struna se može natezati jedno vrijeme dok ne pukne, i na kraju uzvrati udarac. Porast uvoza već ukazuje na činjenicu da postoje problemi s konkurentnošću domaćih usjeva na ovim visinama . Cijena sirovina Chicaga, koja je referentna cijena na svjetskom tržištu, porasla je za 21% u trećem tjednu veljače u odnosu na godinu ranije. Njegova cijena odgovara srpnju prošle godine i raste. U veljači je USDA dodatno povećala svoja očekivanja uroda za tržišnu godinu 2021./2022. Sada iznosi 1207 milijuna tona, još jedan povijesni rekord i 11 milijuna tona iznad očekivane razine potrošnje (1196 milijuna tona, od čega 752 milijuna tona hrane), tako da će se zalihe povećati (na 303 milijuna tona do kraja marketinga). godina). Stoga je svjetska ravnoteža kukuruza još uvijek uravnotežena. Tijekom protekle četiri godine globalna potrošnja malo je nadmašila proizvodnju, što je dovelo do smanjenja zaliha. Ne očekuje se takav nastavak i ove godine. Svjetsko tržište će se nastavlja širiti. Svake godine oko jedan posto se povećava obim uroda koja se okrene na međunarodnom tržištu. Ove godine ova stopa će iznositi 17%.
Iako se brojke u prognozi Međunarodnog vijeća za žito neznatno razlikuju od onih iz USDA-i, njihov je sadržaj isti: proizvodnja i upotreba su u ravnoteži, a zalihe se lagano šire. OECD surađuje s FAO-om na izradi stabilnu srednjoročnu prognozu. Na osnovu dobijeni podataka očekuje se povećanje količine od 10-11% do 2030. u usporedbi s ovogodišnjim količinama. Posijana površina može se proširiti samo minimalno. Proširenje proizvodnje je stoga zamislivo samo sa povećanjem prinosa. (Ovo je vrlo važna informacija!) Korištenje kukuruza će se povećati prvenstveno u zemljama u razvoju, posebice u Africi. Glavna prijednost njihove trenutne prognoze što se tiče tržišta kukuruza je prognoza cijene za buduće. Očekuje se da će to izazvati uspone i padove u sljedeće dvije godine, a potom i do trajnih promjena , no međutim ne očekuju se značajne promjene u usporedbi s današnjim cijena.
Izgledi i situacija u Europi
U Europskoj uniji 2020./2020. obrano je 68 milijuna tona kukuruza, 1% više nego godinu ranije, a 2021./22. očekuje se 69 milijuna tona kukuruza. Zajednica je konstantno sa strane kao uvoznik. To iznosi 10-15 milijuna tona godišnje. Kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za stočnom hranom, povećat će se i površine posijane kukuruzom u EU (na štetu pašnjaka i silažnog kukuruza). Površina posijana kukuruzom može doseći 9,2 milijuna hektara. Ono što se dobro vidi iz srednjoročne prognoze u nastavku je zadnja kolona u tabeli da očekivanja iz Briselu na tržišta kukuruza u praktički nemjerljive promjene.
Prognoza za domaće tržište
Korekcija na Europskom i na svjetskom tržištu u protekloj godini se znatno manja odrazila na Mađarsko tržište nego inače. Cijene institucije za analizu podataka u agraru za 5. tjedan ove godine ne pokazuju porast u odnosu na tjedan ranije, odnosno 32% u odnosu na godinu ranije. Cijena od 90.000 HUF od tada nije više rasla.
Gornja dva grafikona su vrlo slična, iako jedan prikazuje cijenu kukuruza na Pariškoj burzi, a drugi domaću otkupnu cijenu. Značajna kretanja cijena je posljedica potražnje za kukuruz na burzi i lokalnih uvjeta ponude i potražnje. U godinu i pol iza nas, to je dramatično pogoršano elementima koja su povezanim sa pandemijom. Na temelju navedenih jasno se vidi da nije nedostatak sirovina potaknuo cijene na rast.
Kako bismo imali točne tržišne prognoze, još uvijek se moramo pregledati dva područja, jer puno pričaju sami o sebei. (1) Iako se neznatno povećala 2021. (1043 E ha), površina posijana kukuruzom ali ako se gleda dugoročnija tendencija ona je u padu, a ne stagnira. Međutim, prinosi rastu u skladu s prinosima. Budimo iskreni, još smo daleko od maksimalnog potencijala što nam nudi genetika. To je ogroman potencijal koji se najbolje može iskoristiti povećanjem profesionalizma u uzgoju. U 2020. godini smo požnjeli stočni kukuruz sa 981 tisuću hektara, što je značilo prinos od 8,4 milijuna tona uz prinos od 8,58 tona po hektaru. Prema podacima iz 2021. godine, površina posijana kukuruzom iznosila je 1.043 tisuće hektara, ali zbog niskog prosječnog prinosa (6,04 t/ha) prinos je bio samo 6,3 milijuna tona. Sudbinu kukuruza zapečatila je prvenstveno suša u istočnom dijelu naše zemlje. U zapadnom dijelu zemlje, primjerice, u županiji Zala, poljoprivrednici godinu završili sa dobrim prinosima.
Preokret u izvozu
Proporcionalno, u prvih 11 mjeseci 2021. izvezeno je 18% manje kukuruza nego godinu dana ranije. Čini se da je jesen donijela snažnu zaustavu. Ponovila se prošlogodišnja potražnja kupaca za robom. Nakon povećanja obujma izvoza od 27% u 2019., izvoz se povećao na 35% u 2020. godini. To je popraćeno povećanjem cijene od 38 posto. Dakle, ne treba dugo raspravljati zašto smo čekali novi urod kukuruza sa praznih skladišta i puno nada. Izvoz je uspio porasti (+1,6%) unatoč količinskom smanjenju obujma. Međutim, uvoz je u porastu. Trostruko povećanje količinskog obujma i četiri i pol puta veća vrijednosni porast u prvih 11 mjeseci pokazuju da je tijekom jeseni u zemlju ušao jeftiniji kukuruz. Uglavnom se izvozilo za prerađivače iz Srbije i Poljske. Iako je udio uvoza u odnosu na izvoz posljednjih godina jedva 2 do 5 posto, sada se može sa ove razine imati uspon. Razlog toga je da se kukuruz sve više skladišti na duži period.
Erste poljoprivredne prognoze
1. Glavno pitanje je koliko će držati ova cijena kukuruza? Naš odgovor na to je da ćemo ove godine ostati ispod prošlogodišnje razine, ali cijene će i dalje ostati visoka.
Srednjoročno trend porasta cijene će se zadržati. Širenje volumena proizvodnje u bliskom periodu potražnja neće moći pratiti . Osim toga, proizvodnja jedino se može povećati praktički samo zbog povećanja prinosa, jer se kukuruzom posijano područje neće značajno proširiti na globalnoj razini. Veličina korekcije u 2022. ovisit će o tome koliko dugo proizvođači držati robu u skladištima i kolika će biti pad cijena na svjetskom tržištu.
2. Kada se ispituje domaća perspektiva, ne smijemo zaboraviti da imamo vrlo visoke domaće prerađivačke kapacitete. To znači sigurno tržište za naš kukuruz, stabilizira i često održava cijene iznad uobičajenih u regiji.
3. Još uvijek postoji veliki neiskorišteni potencijal u kukuruzu. Mogli bismo bolje iskoristiti genetske resurse kroz tehnološku disciplinu i razvoj. Neto pozicija EU- a kao uvoznika, brzo rastuća potražnja na svjetskom tržištu i domaća prerada predstavljaju dobru osnovu za sve to misleći na veliki potencijal.
Na tržištu žitarica mogla bi doći do drastične promjena: može li rumunjski kukuruz pregaziti Europu?
Kukuruz je jedna od najvažnijih kultura, naravno ne samo u Mađarskoj, već i u cijelom svijetu. Neophodan je za sektor ishrane životinja, uključujući i stočarstvo. Iako se ne treba bojati da u Mađarskoj neće biti dovoljno kukuruza, gubitak ukrajinskog uroda mogao bi uzrokovati ozbiljnu nestašicu u Europi. Naravno, gotovo svaka biljna kultura se može zamijeniti, ali mnogo puta to nije tako jednostavno kako to možemo zamisliti.
Kako što smo većranije pisali EU ima rezerve za pšenicu, za ječam isto važe isti podaci za EU i Australiju, a za kukuruz Južna Amerika, Sjedinjene Američke Države i Kanada ima viškove koje mogu biti na raspolaganju. Također je vrijedno napomenuti da u EU postoji mogućnost uvoza GMO kukuruza i kukuruza s ostacima kemikalija iznad dozvoljene koncentracije , čime je omogućen uvoz kukuruza iz SAD-a i Argentine. Na taj način EU može osigurati dovoljno žitarica za proizvodnju stočne hrane i tako se može izbjeći nestašice.
Nema potrebe potpuno se odreći ukrajinskog kukuruza
Nakon prvog straha ipak je krenuo izvoz ukrajinske pšenice, kukuruza, soje, suncokreta itd. u EU željeznicom, cestom i brodskim putem. EU i ukrajinska vlada surađuju kako bi se ukrajinski izvoz što prije poveća i dostigne 1-2 milijuna tona mjesečno. Naravno, nije to lak i gladak zadatak, jer je ukrajinska željeznica u teškoj situaciji, jer na zapadnoj granici zemlje nema dovoljno kamiona za žito, pa je robu teško izvoziti iz zemlje.
Cijene su na rekordnim visinama
Cijena kukuruza rekordno je visoka kako u svijetu tako i u Mađarskoj. Može se pojaviti nestašica u Europi, ali je to malo vjerojatno da važi za Mađarsko tržište. Puno toga ovisi naravno o vremenskim prilikama, ali domaća sjetvena struktura je dobra, i uz ovako golem rast troškova uzgoja, usjeva će biti dovoljno i na domaćem tržištu. Još se ne zna što će donijeti nama jesen, ali je sigurno da će, kako su poljoprivrednici u proljeće potrošili 30 posto manje gnojiva nego inače, doći do značajno manje uroda kukuruza. Međutim, važno je istaknuti da još uvijek postoji isto toliko šanse za savršen urod kao i za drugo stanje.
EU je u problemima ?
Na europskom tržištu, međutim, nedostatak ukrajinskog kukuruza mogao bi uzrokovati ozbiljne probleme, koje bi nekako trebalo nadoknaditi – pitanje je kako. EU je u posljednjih 5 godina uvezla 15-18 milijuna tona kukuruza godišnje, od čega najmanje polovica je dolazila iz Ukrajine. Većina uvoza ide zapadnoeuropskim prerađivačima. Nestašica ukrajinskih žitarica sa tržišta doveo bi proizvodnju u nestabilnost, jer im je u ovo doba godine dostupno samo ukrajinski kukuruz. S druge strane, imajmo na umu da u Europskoj uniji nema nestašice kukuruza jer 27 država članica proizvodi više nego što potroši. EU je do veljače ove godine izvezla 16,22 milijuna tona prošlogodišnje žetve, a Rumunjska je dodala 4,64 milijuna tona. Kina je najveći svjetski uvoznik kukuruza, ispred Meksika i Japana.
Uticaj rata na tržište
U svijetu se proizvodi prosječno milijardu tona kukuruza. Iako bi to za mnoge moglo biti iznenađenje, Ukrajini se proizvodi samo 2-3% toga. Prosječna svjetska zaliha iznosi 320 milijuna tona, ukrajinski izvoz iznosi 6-7%. Svjetski izvoz je 130-150 milijuna tona, Ukrajina je 10-15% od toga. Ako to malo dalje delimo, doista možemo vidjeti zašto je naš istočni susjed važan “element” globalne poljoprivrede.
Izvoz iz Ukrajinu:
A problem je što je robna baza „negdje na mjestu”, ali reorganizacija transporta je prepreka, da ne kažemo vrlo skupa. Gubitak ukrajinske proizvodnje stoga nije značajan, ali ima ozbiljan uticaj na svjetsku trgovinu.
Cijene žitarica su eksplodirale i u Mađarskoj
Prema Tallageu, između 10. ožujka i 7. travnja cijena starog kukuruza pala je na svjetskom tržištu jer su počeli pronalaziti rješenje za zamjenu ukrajinskog izvoza u kratkom roku. U Argentini je počela berba, što je također gurnulo cijene prema dolje. Prema podacima AKI PÁIR-a, kukuruz za stočnu ishranu u Mađarskoj je u prvom tjednu travnja promijenio vlasnika po prosječnoj proizvođačkoj cijeni od 112,2 tisuće forinti po toni. Ova visoka cijena bila je 66 posto viša nego godinu dana ranije.
Tako dobija značaj rumunjski kukuruz
Globalno, Amerikanci očekuju manjak od šest milijuna tona kukuruza zbog rata u Ukrajini. Ukrajina je prošle godine bila četvrti najveći svjetski izvoznik kukuruza s 33,5 milijuna tona, a Rusija je bila šesta na toj ranglisti izvoznika. Prema preliminarnim procjenama, urod kukuruza u Rumunjskoj, drugom najvećem europskom proizvođaču nakon Francuske, ove će godine biti oko 13,7 milijuna tona. A to znači da će 2022. Rumunija vjerojatno će prestići Francuze i postati najveći europski izvoznik. U Rumunjskoj, 73% obradivih zemljišnih površina uglavnom zasijani kukuruzom, pšenicom, suncokretom i uljanom repicom.
Posljedice rata su i nas pogodile: visoke cijene će zasigurno ostati sa nama još dugo
Tržišne cijene i troškovi ratarske proizvodnje rastu ili fluktuiraju zapanjujućom brzinom, što ne samo da određuje profitabilnost, već i čini odluke poljoprivrednika veoma rizičnim. Rusko-ukrajinski rat također je stvorio vanrednu situaciju na tržištima pljoprivrede , što ima izravan utjecaj na sektore biljne proizvodnje, rečeno je na konferenciji Portfolio Agrarian 2022 u Kečkemetu. U ovoj temi govorilo se i o tome kako će ovaj sukob utjecati na poljoprivredni sektor, koje će biti troškovi i cijene koje poljoprivrednici mogu očekivati, koliku bi zaradu mogli ostvariti nakon ovogodišnje žetve te koje strategije trgavanja trebaju slijediti.
Za 2022. svi su prognozirali da će proizvodnja biti prosječna, ali posle se sve izmjenilo, rekao je Tamás Tarpataki, zamjenik državnog tajnika za poljoprivredno tržište na konferenciji Portfolio Agrarian 2022. Međutim, prema riječima stručnjaka, sada se jasno vidi da u Ukrajini ne samo da je rat nego i veliks suša. No meterološki uslovi nisu samo tamo problem, nestašica vode u zemlji je i u Mađarskoj prisutan problem. Kako je spomenuo Tamás Tarpataki, samo je dva puta u posljednjih 100 godina bilo manje padavine nego ove godine. Zamjenik državnog tajnika rekao je da će trebati oko 4-5 puta više padavina nego što je ovih dana padala – i to dobro raspoređeno – da bi se nadoknadio samo zimski deficit padavina.
Ovaj faktor je samo utjecaj vremena. A u vezi sa rusko-ukrajinskim ratom i njegovim utjecajima na Mađarsko tržište, Tamás Tarpataki je naznačio da za mađarska prerađivačku industriju već nema dovoljno suncokretovog ulja. Kako je napomenuo, puno će značiti 2022. koliki će urod biti u Ukrajini i kakav će biti kvalitet žitarice i kako će moći napustiti zemlju.
Sada se već jasno vidi da su ratom pogođeno najmanje 50% zasijane površine ne samo kukuruza i pšenice, već i svi važniji usjevi. Ukrajinsko Ministarstvo poljoprivrede pokušava dati prognozu, ali postoji mnogo neizvjesnosti. Prema njihovoj prognozi od 28. ožujka, površine posijane pod žitaricama ove će godine biti 1,5 do 2 milijuna hektara manje nego godinu ranije, a očekuje se da će urod žitarica biti oko 55 posto manji nego 2021. godine. Najveće poteškoće za poljoprivredu su nedostatak goriva, gnojiva, pesticida, logistike i ljudstvo. Kako je rekao Tamás Tarpataki, također je upitno što može se izvoziti iz zemlje. Prije rata Ukrajinci su 80% svog izvoza isporučili preko Crnog mora, ali je to sada potpuno nemoguće. Trenutno pokušavaju željeznicom izvoziti svoje proizvode iz zemlje.Zamjenik državnog tajnika govorio je i o tome da je Europska komisija uvela krizni paket u kojem su područja koja su ležala na ugaru uključena su zemljoradnju i ublažila pravila o sredstvima za zaštitu bilja. Riječ je o mjerama za povećanje ponude , što je svakako smjer da ublaživanje nedostatka žitarica na tržištu.
Tarpataki Tamás
Tamás Tarpataki je također govorio o tome da su visoke cijene žitarica uzrokovane ratnom neizvjesnošću izazvale su rastuće cijene energenata. Također je u siječnju i ožujku zabilježena je povijesna cijena plina u Europi, kao i električne energije. Iako su cijene gnojiva i dosad bile iznimno visoke, kako je proizvodnja nastavljena i ovo područje može postati predvidljivije. Što se tiče predviđanja za troškove prijevoza, Tamás Tarpataki je istaknuo da su oni uvijek bili osjetljiviji na ekonomske tokove. Zamjenik državnog tajnika govorio je i o tome da europske cijene pšenice i kukuruza sada obaraju povijesne rekorde, ali je i inflacija značajno porasla. Zaključno, stručnjak je rekao da su nesigurne procjene krajnje neizvjesne, ali bi se izgledi za urod Ukrajine mogli puno poboljšati ako se rat brzo okonča. S druge strane, već je jasno da se 2022. godine u Ukrajini očekuje smanjenje posijanih površina pod kukuruzom i suncokretom. U Europi su se povećale površine zasijane pšenicom i kukuruzom, a zbog iznimnih mjera EU – a ublažena su ograničenja koja su se odnosila na proizvodnju. Cijene energije i goriva, iako su visoke, počinju se stabilizivota , istaknuo je Tamás Tarpataki, dodajući da se očekuje daljnje širenje finansijskih dejstva i na prehrambeni lanac.
Što je s obrađivanjem nezasijanih površina ?
Zbog rusko-ukrajinskog rata, Europska komisija je privremeno dopustila poljoprivrednicima da na ugaru ostavljene površine pod ugaru da se koriste za oranice ili za ispašu ili košnju. To ima utjecaja na 2-300 tisuća hektara zemlje u Mađarskoj. Upitno je hoće li biti dovoljno input materijala za ove zemljišne površine, Ferenc Czina, komercijalni direktor Agrolink Zrt., rekao je da će input materijala biti dovoljno, ali to možda neće biti takav kvalitet kakve su proizvođa proizvođači renije koristili.
Mađarski poljoprivrednici obično razmišljaju unaprijed i kupuju sva potrebna gnojiva unaprijed. Po kojoj cijeni to je druga stvar
dodao je Ferenc Czina.
Prema riječima stručnjaka, većina poduzeća već je prošle godine pripremila svoje poslovne planove, ali nitko nije računao sa faktorom rata. Kako kaže komercijalni direktor Agrolinka Zrt., posljednjih godina ljudi su zaboravili da novac ima cijenu i vrijednost. Prema Ferencu Czini, godina koja će biti upitna neće biti 2022., već 2023., uglavnom zbog pada površina za proizvodnju sjemena i situacije u Ukrajini. Malo je vjerojatno da će proizvođači sredstava za zaštitu bilja imati ovaj problem, rekao je stručnjak, dodajući da, iako može biti manjka na tržištu, no nema takvih proizvoda koja se ne mogu zamjeniti sa drugim proizvodima.
Czina Ferenc
Hoće li biti dovoljno pesticida?
Prema Atili Marvanjiju, zamjeniku predsjednika Uprave za agronomsku trgovinu KITE Zrt. Možda će biti manje sjemena za sjetvu ali u biti dovoljno za ovo područje, budući da su to izdvojena, obnovljena zemljišta no i sa ovom manjim doziranjem gnojiva će biti dovoljno. No, ne može se znati u kakvom su stanju ove površine i da li imaju tehnologiju i sredstva za njihovu učinkovitu proizvodnju? Prema riječima stručnjaka, kapaciteti proizvođača za zaštitu bilja su donekle oskudni, no čini se da ovaj problem neće biti dugotrajna, već će logistika biti uski prijesek, jer bi isporuke na pojedinim transportnim linijama mogla biti ugrožena. No, ako se transport malo produži, to će se osjetiti u cijeloj biljnoj proizvodnji.
Márvány Attila
Kakvo je stanje sa sjemenom za sjetvu ?
Što se tiče dostupnosti sjemena za sjetvu, Andraš Šandorfi, generalni direktor Marton Genetics, rekao je da količine koje poljoprivrednici žele su dovoljne, ali nije sigurno da su one sorte koje su željene Stručnjak je govorio i o tome da je proizvodnja hibridnog sjemena puno duži proces od proizvodnje tradicionalnog sjemena – potrebno je 4-5 godina da postane F1, sijano sjeme. Na njega utječu vremenski uvjeti, planovi tvrtki, ali na njega utječu i neočekivana globalna zbivanja. Kako je to rekao Andraš Šandorfi, cilj Mađarske je biti u stanju reagirati fleksibilno na svaku neočekivanu situaciju na tržištu i uvijek da imamo dovoljno sjemena za sjetvu.
To zahtijeva da jedan nefleksibilan sustav da postane fleksibilno
naznačio je Andraš Šandorfi.
Stručnjak je govorio i o pitanju sjemena namijenjeno na rusko tržište kako doći do zemlje usred trenutnih ekonomskih sankcija također je neizvjesno koliko bi platili za nju u rubljama ili dolarima? Sjeme namijenjeno Ukrajini je isporučeno, i sad svi čekaju što će se dogoditi.
Što se tiče utjecaja sankcija, stručnjaci su se složili da Europska komisija i EU administracija imaju puno slabost, ali su sada konačno reagirali na nastalo stanje. Posebna situacija zahtijeva posebno rješenje, no još se ne zna hoće li se ubuduće zaustaviti smanjivanje aktivnih tvari u proizvodima ili će se vratiti na tržište ranije povučena proizvoda. Ono što je sigurno je da već postoji mogućnost da Komisija brže reagira na nastalu situaciju.
Sándorfy András
Što se može očekivati na tržištu žitarica?
Tamas Tarpataki rekao je da obveza obavještavanja o izvozu koju je uvela mađarska vlada nije restriktivna mjera, ali bi inače članak 36. Ugovora o funkcioniranju Europske unije zakonom obavezuje ograničenje izvoza. Međutim, Mađarska nije uvela nikakve zabrane ili ograničenja izvoza. Vladinom uredbom samo je izvoz žitarica podložan prijavi, za što država ima pravo otkupa od Izvoznika. Zamjenik državnog tajnika istaknuo je da država nikada nije koristila ovo pravo. Prema Attili Marvanjiju, objava dekreta izazvala je veliku nesigurnost među poljoprivrednicima i trgovcima prva dva dana, no to je ubrzo prošlo. Stručnjak je rekao da su sve izvozne obveze KITE Zrt. Prema Attili Marvanjiju, najvažnije je imati da Izvoznik prijavi svoju želju za izvoz.
Tamas Tarpataki je rekao da nema informaciju o robi koja se kreće na jedinstvenom unutarnjem tržištu EU-a, nitko ne prikuplja podatke o tome. Nedostaju informacije o kretanju robe na europskoj razini, a Komisija sada razmatra uvođenje sustava informiranja. Ferenc Czina je istaknuo da za njih izvoz nije nužna ova informacija, oni žele snabdjeti mađarske poljoprivrednike.
Petőházi Tamás, Czina Ferenc, Márvány Attila, Sándorfy András, Tarpataki Tamás
Što se može očekivati u jesen 2022.
Trenutno su troškovi proizvodnje pšenice 450 tisuća forinti po hektaru. Za sljedeći ciklus može biti do 600-650 tisuća forinti po hektaru. Prema riječima Ferenca Czine, ako ne dođe do značajnije promjene u kursu forinte, trgovina će ponovno biti stabilna i predvidljiva. Prema riječima stručnjaka, važnije je što će biti s cijenama plina. Nije li normalno ustajati svako jutro što se desilo sinoć sa cijenama benzina? Međutim, čini se da se cijena prirodnog plina polako stabilizira, što pokazuje i činjenica da se proizvođači gnojiva ponovno kreću u proizvodnju. Stručnjak je naveo da će na trgovinu imati utjecaj ponuda i potražnja. Nedostatak kalija i fosfora možda već predstavljaju ozbiljniji problem, budući da njihovi alternativni putevi opskrbe još nisu riješeni. Fosfor se može nabaviti i iz drugih zemalja, ali zalihe kalija uglavnom su u rukama Rusije. Prema Ferencu Czini, najbolje bi bilo da se rat što prije završi. Prema Attili Marvanjiju, cijena plina bit će pravi problem u sljedećem razdoblju. U slučaju fosfora i kalija, međutim, treba pronaći odgovor, kamo će otići ako ne iu Europsku uniju? Tvornice moraju proizvoditi. Stručnjak je govorio i o situaciji sa suncokretom i suncokretovim uljem u bliskoj budućnosti, što će na nas jako utjecati. Prema Andrašu Šandorfiju, kao činjenica može reći da će se rat prije ili kasnije završiti i situacija će se stabilizirati . Zbog epidemije koronavirusa ionako visoke cijene ponovno su skočile, a opet će se sporo stabilizirati na manjoj razini. U narednom razdoblju Marton Genetics će se morati suočiti s činjenicom da će cijene sjemena biti iznad 200 tisuća forinti.
Priprema se kriza jestivog ulja: okus čipsa i keksa može se promijeniti i postati zbog rata
Suncokretovog ulja u Velikoj Britaniji ima na zalihama tek na nekoliko tjedana, a Britanci ne mogu očekivati opskrbu zbog rusko-ukrajinskog rata. Proizvođači čipsa i marelica na bazi žitarica moraju tražiti alternative kako bi mogli zamjeniti suncokretovo ulje kojeg ima sve manje na tržištu. Osim toga, ovo ulje se koristi u pripremi kruha, keksa i majoneze, pa nestašica može utjecati i na ove proizvode.
80 posto svjetskog suncokretovog ulja isporučuje Ukrajina i Rusija, no rat će ozbiljno utjecati na opskrbu na ovom području, navodi se u članku u Sky Newsu, prenosi. Kim Matthews, komercijalni direktor Edible Oilsa, najvećeg britanskog distributera suncokretovog ulja, rekao je za BBC da bi nedostatak ove najčešće korištene vrste ulja mogao potrajati i više od godinu dana.
– po njegovim procjenama.
Zbog nestašice, između ostalog, proizvođači čipsa i muesli pločica bili su prisiljeni modificirati recepture i zamijeniti suncokretovo ulje rafiniranim repičinim uljem. Međutim, ova promjena neće se nužno odraziti na naljepnicama dotičnih proizvoda, a potrošači toga neće biti svjesni. Iako je rizik od repičinog ulja kao alergena nizak, preporučljivo je u tom razdoblju tretirati proizvode koji sadrže suncokretovo ulje kako je označeno na omotu da je ulje repice na popis sastojaka uključeno.
Gruba dešavanja se događaju na tržištu gnojiva: to će svi osjetit u Mađarskoj
Posljednjih godina život europskih poljoprivrednika nisu bili zavidna, morali su svladati mnoge prepreke, a čini se da najteže tek sad dolazi. Gnojivo je jedan od osnovne baze t cjelokupne poljoprivredne proizvodnje, pa ako u vezi gnojivom nastane problem , povući će sa sobom i druge sektore – a čini se da je to nažalost trenutno realnost. Podaci Zavoda za statistiku pokazuju da su cijene gnojiva porasle za gotovo 60%, zbog čega je neto prodaja od ukupne prodaje gnojiva porasla za više od 50% na 225 milijardi HUF u 2021. Unatoč činjenici da je prosječna cijena gnojiva porasla za 57,7% u odnosu na prethodnu godinu, prema proračunima Zavoda, obujam prodaje u 2021. nije smanjen, čak je povećan za 54 tisuće tona, oko 2,9% porasla potražnja. Što će se sada dogoditi? Bilo bi gotovo nemoguće reći čak i one osobe koji ima kristalnu kuglu.
Nedavno su i naše novine izvijestile da se dogodilo ono čega se tržište mjesecima bojao: najveći proizvođači na tržištu umjetnih gnojiva u Mađarskoj zaustavila je proizvodnju amonijaka zbog dramatičnog povećanih cijena plina. Ovo jvijest u nekoliko aspekata frustrirala kupce, budući da su i cijene žitarica posljednjih mjeseci naglo porasle, a daljnja povećanja još se više odrazuju na cijene prehrambenih proizvoda, a time i na inflaciju. Cijene prehrambenih proizvoda i stočne hrane mogle bi porasti za čak 8-20 posto zbog rusko-ukrajinskog rata, što bi moglo dodatno povećati pothranjenost na globalnoj razini. Preliminarna procjena Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) nejasna je hoće li Ukrajina moći pobrati urod zbog dugotrajnog rata, ali budućnost ruskog izvoza hrane također je postala neizvjesna.
Tvrtka Nitrogen d.d. je priopćila
Tvrtka je u svom priopćenju navela da, kao mađarski član Europskog udruženja proizvođača gnojiva (Fertilizers Europe), pozdravlja prijedlog Europske komisije za privremeni krizni štab, koji će državama članicama omogućiti pružanje potpore poljoprivrednicima i proizvođačima gnojiva. Kako pišu, potpora je postala neophodna za rješavanje trenutne krize, koja bi mogla pružiti rješenje kako za povećane troškove za poljoprivrednike tako i za ekstremne rizike proizvođača gnojiva zbognastale krize na tržištu prirodnog plina.
Već smo stavili značajan naglasak na europsku sigurnost opskrbe i povećanje neovisnosti uvoza tijekom pregovora o prijedlozima Zelenog Sporazuma (Green Deal) EU-a, čija je važnost značajna trenutnim gospodarskim i geopolitičkim situacijom. Sposobnost osiguranja likvidnosti poduzeća u kriznom uslovima a izrazito u sezonskom sektoru kao što je industrija gnojiva može biti prioritetna. Istina je da ova pomoć više ne može ublažiti izazove aktualne proljetne sezone, s obzirom na vrijeme potrebno je malo duži period za izvršenje.
– izjavio je Zoltán Bige, strateški direktor Nitrogénművek d.d. Dodao je da je velika važnost poljoprivredne proizvodnje i u interesu Europe, dok su i industrija i Nitrogénművek d.d. u istovetne sa ciljevima Zelenog Sporazuma EU.
Što očekuju u mađarskoj poljoprivredi na području gnojiva?
U posljednjih godinu i pol više nego je utrostručena cijena raznih gnojiva, jer je naglo porasla cijena zbog rasta cijene prirodnog plina. Proizvođači gnojiva, koji su bili u nepovoljnijem položaju zbog rasta cijena sirovina, u posljednjih šest mjeseci smanjili su proizvodnju ili potpuno obustavili, a od tada su se na tržištu poteškoće pogoršavale sa isporukom, što je dodatno povećavala cijene. Situaciju bi mogla pogoršati i činjenica da je Yara u Norveškoj donijela sličnu odluku: jedan od najvećih svjetskih proizvođača gnojiva također je najavio da će smanjiti proizvodnju amonijaka zbog povećanih troškova proizvodnje. Kako je izvijestio naš list, čelnik tvrtke za proizvodnju gnojiva Yara International rekao je da bi rusko-ukrajinski rat mogao izazvati veliki šok za globalne zalihe žitarica, kao i troškova za proizvodnju istih. Vidi se da Rusija proizvodi ogromne količine osnovne sastojke koje su sirovine za proizvodnju gnojiva, i ako neka žitarica ne dobije potrebne elemente koje im se daje u obliku gnojiva, prinosi bi se mogli opasti za čak 50 posto. Naglasio je da za njega nije pitanje hoće li u svijetu biti krize sa hranom, već koliko će ona biti duboka.
To će osjetiti i uzgajači žitarica
Nitrogénművek d.d. Jedan je od vodećih proizvođača gnojiva na bazi dušika i distributer poljoprivrednih sirovina u srednjoeuropskoj regiji. Nitrogénművek je jedina tvrtka u Mađarskoj koja proizvodi gnojivo, što je vrlo važan sektor u EU po prometu i po zapošljavanju, ali posebno je važno i za prehrambenu industriju. Nitrogénművek d.d. Prisutna j u više od 15 zemalja, sa više od 700 zaposlenika u raznim državama i sa 90 godišnjom tradicijom. Rast cijena inputa jedan od najvažnijih faktora u poljoprivrednoj proizvodnji mogao bi dodatno ugrijati rast cijena koji su već ionako značajnom ciklusu povećanja cijena žitarica koje je počelo sa ratom. Skuplje žitarice kao suncokret i uljana repica sigurno će utjecati i na cijene prehrambenih proizvoda.
Ukrajina zabranila izvoz gnojiva
Sredinom ožujka stigla je vijest da je ukrajinsko Ministarstvo poljoprivrede praktički zabranila izvoz dušika, fosfora, kalija i kompleks gnojiva kako bi snabdela domaće tržište gnojivom. Kao rezultat ruske invazije, Ukrajina je uvela stroga ograničenja na izvoz nekoliko drugih poljoprivrednih proizvoda, poput pšenice, kukuruza ili suncokretovog ulja. U narednim tjednima poljoprivrednici će vjerojatno smanjiti posijane površine pod suncokretom, uljanom repicom i kukuruzom te ih zamijeniti s heljdom, zobom i prosom.
Ostavku je podnio i ukrajinski ministar poljoprivrede
Ostavku Romana Lešenka objavila je 24. ožujka 2022. poljoprivredna analiza i konzultantska tvrtka APK-Inform, četiri tjedna nakon što je Rusija napala Ukrajinu. Rusko-ukrajinski rat ozbiljno je utjecao na proljetnu sjetvu i izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda. U intervjuu za Reuters ovog tjedna, ukrajinski ministar poljoprivrede rekao je da bi se obrađene ukrajinske površine u proljeće mogle smanjiti za više od 50% ove godine u odnosu na iste iz 2021. godine. To znači da Ukrajinci, umjesto 15 milijuna hektara koji se očekivalo prije ruske invazije, ove godine mogu obraditi samo oko 7 milijuna hektara. Ukrajina je veliki svjetski poljoprivredni proizvođač i izvoznik, ali rat u sljedećoj sezoni 2022./23. mogao bi značajno smanjiti prinose i izvoz 2022. godine. Ukrajina je od invazije već obustavila izvoz raži, zobi, prosa, heljde, soli, šećera, mesa i stoke, te uvela ograničenja na izvoz pšenice, kukuruza i suncokretovog ulja. Osim toga, zemlja je potpuno prestala izvoziti gnojiva.
István Nagy upozorava mađarske poljoprivrednike na smirenost
Ministar poljoprivrede najavio je da će Mađarska od ukupno 500 milijuna eura vrijednog paketa za prbrođenje krize dobiti gotovo 6,4 milijarde forinti. Uspjeh je za poljoprivrednu diplomaciju, dok mi činimo 2,1% poljoprivredne proizvodnje Unije, dobiveno gotovo 3,4% raspoloživih resursa. Glavni detalj prijedloga je paket hitne potpore o ukupnom iznosu od 500 milijuna eura, koji države članice mogu koristiti za potporu poljoprivrednim sektorima s najvećim problemima. Europska komisija je 23. ožujka predstavila pojedinosti višekomponentnog paketa EU-a za upravljanje krizama za podršku poljoprivrednim sektorima u poteškoćama zbog povećanih troškova proizvodnje zbog rusko-ukrajinskog rata: Mađarska će blizu 17 milijuna eura (oko 6,4 milijarde forinti)) imati koristi iz paketa za krizne situacije.
Evo najave: koliko će mađarska poljoprivreda dobiti iz kriznog paketa EU-a
Sad većznamo da će Mađarska dobiti od 500 milijuna eura iz kriznog paketa EU.
Ionako visoke cijene, “priključio se” i rusko-ukrajinski rat, a onda je stigla još jedna dramatična vijest: više nego udvostručene cijene prirodnog plina i rizik nesigurnosti opskrbe energijom, Nitrogénművek d.d. Privremeno je obustavio proizvodnju amonijaka. Međutim, István Nagy je ubrzo nakon toga objavio da se gnojivo potrebno za proljetne poljoprivredne radove dostupno u dovoljnim količinama u zemlji. Šef ministarstva izvjestio je i o stanju opskrbe s mađarskim distributerima i uvoznicima gnojiva sa Nacionalnom poljoprivrednom komorom i Udrugama mađarskih gospodarskih zajednica i zadruga. Kako je navedeno, djelomičnom obustavom europskih kapaciteta za proizvodnju gnojiva u Mađarskoj trenutno nije izravni problem, unatoč činjenici da se László Bige ruga sa poljoprivrednicima. Opet neodgovornim izjavama milijardera to samo izaziva paniku i time ponovno želi povećati cijenu gnojiva. Čini se da se zasad ne treba bojati nestašice u Mađarskoj, ali tim više daljnjih povećanja cijene gnojiva. No, ono što još može čekati nas i poljoprivrednike i kako će se odraziti u cijenama hrane, kako smo već pisali, gotovo je i nemoguće – a možda i nepotrebno.
Nova kriza kukuruza?
Iako nema potrebe za brigom zasad da nema dovoljno kukuruza u Mađarskoj, gubitak ukrajinskog uroda u Europi mogao bi uzrokovati ozbiljnu nestašicu, koja je trenutno upitna, odakle bi se moglo dopuniti – izvijestio je Zoltán Reng, izvršni direktor Hungrane Kft. Naglasio je da je puno neizvjesnosti i upitnika, sigurno je da cijene žitarica u narednom periodu neće značajno pasti, a to će se osjetiti i u trgovinama, jer će daljnje cijene hrane biti neizbježne za prehrambenu industriju i stočarstvo. . Stručnjak je, među ostalim, govorio i o tome da bi, ako je vijest doista istinita i ako mađarski poljoprivrednici u proljeće koriste manje gnojiva, prinosi mogli biti ozbiljan problem ove godine.
Rusko-ukrajinski rat ima vrlo ozbiljan uticaj na svjetsku također i na mađarsku poljoprivredu. Od povećanja cijena žitarica do krize gnojiva, a da ne spominjemo veliki uticaj na proizvodnju prehrambenih proizvode. Koji su ti specifični uticaji koji se već mogu osjetiti tokom rata u mađarskoj i svjetskoj poljoprivredi i na što se može pripremiti u narednim mjesecima, pa i godinama?
Ono što se osjetilo u ekonomskom poslovanju neposredno nakon početka rusko-ukrajinskog rata je brutalni rast cijena energenata. Razvile su se potpuno neshvatljive i neupravljive visine cijena, a glavni razlog tome je vrlo visok stupanj neizvjesnosti, jer je poznato koliko je Europa ovisna o ruskim energentima. Uz to, nezaustavljivi rast cijena žitarica i uljarica ima ozbiljan utjecaj, a 10-15 milijuna tona kukuruza i milijuni tona ruske pšenice još uvijek nije napustilo Ukrajinu. Izvoz ovih žitarica trenutno je potpuno neizvjesnosti. No, postoji i ogromna opasnost da se proljetna sjetva, posebice u Ukrajini, ne može se odvijati uobičajenim tempom, a ako se tako nastavi, sljedeće godine može se očekivati prilično ozbiljnog manjka na tržištu.
Što sada reći o cijenama žitarica koje su ionako bile brutalno visoke, gdje su sada cijene pojedinih žitarica i što se očekuje u narednom razdoblju?
Cijena kukuruza trenutno je rekordno visoka kako u svijetu tako i u Mađarskoj, ali je i cijena pšenice u nebesima. Istodobno, zbog ograničenja izvoza žitarica u Mađarskoj, dolazi do minimalne stagnacije cijena. Vrijedi, međutim, istaknuti da sadašnje cijene dijelom uključuju kakva će biti urod u Ukrajini, koliko će trajati rat i koliko će to utjecati na sjetvu pšenice u narednim mjesecima. Ipak, ne vidim značajniji pad cijena žitarica u narednom razdoblju.
Poskupljenja su prisutni u svim sektorima i granama industrije, pa je stigla do komponenata stočne hrane. Dugoročno, kakav bi to učinak mogao imati na stočarstvo ili industriju stočne hrane, može li doći do nestašica nekih sirovina, da li je potrebno uvesti posebne mjere?
Možda u Europi biće nedostatka kukuruza, ali mislim da se Mađarska toga ne treba bojati. Očito da će se sve ovisiti o vremenskim prilikama, ali domaća sjetvena struktura je dobra, a i uz ovako golem rast input cijena, usjeva će biti dovoljno na domaćem tržištu . No, ako je vijest istinita da su uzgajivači u proljeće kupili 30 posto manje gnojiva nego inače, bit će značajnih gubitaka uroda na jesen kako kukuruza tako i suncokreta. Za sada, međutim, postoji jednako velika šansa da će to biti savršen urod isto tolika šansa da neće biti. Na europskoj razini, međutim, nedostatak ukrajinskog kukuruza, koji treba nekako nadoknaditi, a mogao bi biti ozbiljan problem jer je moguć zamjena samo kukuruzom koja ne sadrži GMO.
U ovom trenutku ima puno upitnika, nažalost neizvjesnost je najsigurnija u sadašnjem razdoblju. Cijene i tržišta se mijenjaju nevjerojatno brzo, a sve je povezano sa svime, pa se stoga sve manje stvari može planirati.
Trebamo li biti spremni da ionako visoke cijene prehrambenih proizvoda porastu još više? Mogu li se Mađari pripremiti na još veće cijene hrane?
Nažalost, moram reći da su daljnja povećanja cijenea prehrambeni proizvoda neizbježne, dijelom i zbog zapanjujuće visokih cijena energenata, budući da je prehrambena industrija sektor koji ima izrazito veliku energetsku potražnju . Trenutno je cijena električne energije i prirodnog plina 4-5 puta veća od prosjeka posljednjih godina, ako padne i samo će se udvostručiti u odnosu na prosjek prethodnih godina, to će značiti i ogroman porast troškova za prisutne u prehrambenom sektoru. Pritom, najveći dio troškova pada na sirovine, čija je cijena također porasla vrlo jako 50 do 60, pa čak i 100 posto.
Dakle, potrebno je povećanje cijena, inače bi veliki broj proizvođača hrane mogao zatvoriti svoje tvrtke , što bi rezultiralo da bi Mađarska morala sve uvoziti iz inostranstva. Siguran sam da će od mesa preko mliječnih proizvoda do jestivog ulja cijena svih proizvoda u idućem razdoblju značajno porasti.
Do 15. svibnja 2022. žitarice pšenica, raž, ječam, zob, kukuruz, soja i suncokreta za prodaju ili izvoz sa područja Mađarske mora se obavijestiti državna rezerva od strane osobe ili tvrtke koja planira prodati ili izvoziti. Kakav učinak ova odluka može imati na mađarske uzgajivače bilja, stočare i proizvođače stočne hrane? Koji su pozitivni i negativni učinci ove odluke?
Vjerujem da ograničavanje izvoza žitarica sama po sebi neće pojeftiniti proizvode, jer stočarima i mješaonama stočne hrane nije problem što nema kukuruza ili pšenice, već što je skup. Osobno smo utvrdili da kad je donošeni zakona stupio na snagu odmah smo dobili 10 posto veće prodajne ponude od proizvođača, možda će se cijene vratiti na neku manju razinu, situacija je za sada fleksibilna i postavlja nam mnoga pitanja. Ako vidimo da nema dovoljno uroda pred žetvom pšenice ili kukuruza, možda bi se isplatilo uvesti takvo ograničenje kako bismo imali dovoljno robe u Mađarskoj, ali sada to nije slučaj. Ipak, ograničenje izvoza je dobro jer omogućuje ministarstvu da vidi koliko se uroda prodaje u inozemstvu i što se može očekivati u narednim mjesecima.
Kakav je izravan utjecaj ograničenja izvoza žitarica na rad Hungrane a kakav je rusko-ukrajinski rat?
Visoke cijene također negativno utječu i na naše poslovanje jer ih i mi možemo djelomično ugraditi u naše cijene s vremenskim odmakom. Pritom, sve to nije mađarska karakteristika poslovanja, sve su sirovine jako skupe u cijeloj Europi, pa tako i kod naših konkurenata, tako da svi kreću s jednakim šansama. Može biti problem ako unutarnja cijena u Mađarskoj odstupi od međunarodnih tendencija, a to će biti moguće ako neće biti dovoljno novih žitarica. Zapravo je potrebno još nekoliko mjeseci da se vidi učinak ograničenja izvoza žitarica i usjeva koji bi mogli nedostajati sa domaćeg tržišta.
Pojavljuje se ogromna kriza gnojiva, zbog činjenice da je Rusija prestala izvoziti, a nekoliko tvornica su smanjile proizvodnju, a ima onih koji će potpuno zaustaviti proizvodnju. Kakav bi utjecaj ovaj korak mogao imati na domaću poljoprivredu, i na prinose i količinu žitarice? Ima li uopće dovoljno gnojiva na domaćem tržištu ?
Posljednjih tjedana nisam osobno čuo od proizvođača da ima nedostatka gnojiva na domaćem tržištu, ali su se javljali da su cijene visoke i da mnogi nisu kupili dovoljne količine jer su u očekivanju nižih cijena. Cijena prirodnog plina sada je upola manja od prošlotjedne, ali je i dalje četiri puta viša nego lani, a cijena gnojiva zbog ovih tržišnih utjecaja neće padati.
Ako proizvođači u proljeće zaista potroše 30 posto manje gnojiva, to će zasigurno utjecati na prinose žitarica. A to nikome neće biti dobro, ni za biljnu proizvodnju, ni za stočarstvo, ni za industrijske prerađivače.
Što sada reći o domaćem kukuruzu? Da li je dovoljna količina i koliki je obim uvoza ? Koje su uzroci i posljedice rata mogu će utjecati na proizvodnju kukuruza na Mađarskom tržištu i na koji na koji način ?
Ono što sigurno znamo da 6,3 milijuna tona uroda koliko je bilo prošle sezone, i ima izgleda da će u zemlju uvoziti 350-400 tisuća tona kukuruza. Potrošnja Mađarske ispod 4,7 milijuna tona, tako da se može formirati oko 2 milijuna tona robe za izvoz, međutim, dešavanja u posljednja 4 mjeseca odražavaju činjenicu da je izvoz manji nego prethodnih godina. Ipak, očekujem da će Mađarska krajem ljeta imati gotovo milijun tona zaliha i tako ćemo ići u berbu, koja bi bila odgovarajuća robna baza i ako bi iduće godine bilo slabijeg uroda.
Dakle, s kukuruzom nema problema, ali se vidi da je povećana količina korištenja industrijskih koproizvoda, dok je korištenje kukuruza u industriji stočne hrane nešto niža. Razlog toga je što se ovdje dijelom koriste nusproizvodi proizvodnje izošećera, a ako postoji neka druga sirovina koja se bolje isplati, ona će se tim elementom zamjeniti.
Kakav je utjecaj rusko-ukrajinskog rata na tržišta etanola i bioetanola?
Etanol, kao i izošećer, proizvodi se od najmanje vrijednog dijela kukuruza, škroba, koji se ekstrahira i pretvara u alkohol i izošećer. Svi ostali dijelovi kukuruza, proteini, masti, vlakna i minerali, koriste se kao proizvodi za stočnu hranu životinja, dok se bioetanol uglavnom koristi za gorivo. No, nedavno se sa više mjesta čulo da bi se isplatilo ograničiti korištenje biogoriva kako bi se spriječio nedostatak kukuruza na tržištu. Mnogi ne znaju, ali prerada kukuruza proizvodi istu količinu visokoproteinskih krmiva ili bilo koje druga krmiva kao etanol, tako da ovaj korak ne bi imao smisla. Uostalom, vrijedan dio kukuruza ostaje u proizvodnji sirovina, a u Europi nedostaje proteina, a ne škroba. Ograničavanje proizvodnje etanola neće smanjiti cijenu proizvoda, ali će obim proizvodnje nusproizvoda biti manja, a količina proteina koji nedostaje morat će se zamjeniti. Čak i kada bi na tržištu bilo oko 5-6 milijuna tona kukuruza više – to je količina kukuruza koju koristi industrija etanola u EU – to ne bi spasilo stočare niti snizilo cijene, ali bi proizvelo upravo toliko manje hrane za životinje , što bi ozbiljno povećalo uvoz soje, a to može biti velika prijetnja.
Umjesto toga, važnost etanola mogla bi se povećati, posebno u sadašnjoj situaciji kada 40-50 posto nafte dolazi u Mađarsku iz Rusije. Uostalom, kod kuće možemo proizvoditi etanol koji se koristi u gorivima, a iako nismo mogli potpuno eliminirati rusku ovisnost, moglo bi reducirati 10 do 20 posto. Time bi se riješio i jedan od vrlo ozbiljnih problema poljoprivrede.
Nakon teške 2021. godine, nijednoj tvrtki nije bilo lako planirati za 2022., a od tada su nebrojeni neočekivani događaji izmjenili živote svih nas. U svjetlu svega toga, kako i s kakvim planovima je Hungrana pripremljena za 2022. godinu, očekuju li se razvoj ili veća ulaganja? Što mislite što može biti “dragocjeni kamen opstanka” za tvrtku u ovim katastrofalnim vremenima?
Već mjesecima živimo u krizi, ali mislim da diverzifikacija sirovina i/ili energije sada može biti ključ svega. Prelazak na obnovljive izvore energije, neovisnost o plinu i struji, dobro rješenje za sve to može biti ili solarna ili biomasa, bioplin. Istodobno, to samo s jedne strane može smanjiti rizike i troškove, jer još uvijek trebaju proizvoditi takve proizvode koji imaju dugoročnu potražnju. Ove korake treba sada napraviti, jer će dugoročno, primjerice, obnovljivi izvori energije, poput plina ili struje, biti jeftiniji.
Uz sve to, stalno se trudimo poboljšati, koje smo počeli prošle godine, a uskoro će se proširiti i kapacitet našeg pogona za medicinske i tradicionalne alkohole, a imamo i puno planova za stvaranje potpuno novih proizvoda. Vjerujemo da će jedan od ključeva dugoročnog uspjeha stajati na više nogu i imati više proizvoda na tržištu, što ga čini mnogo održivijim i sigurnije poslovanje.
Ako je proizvođač jaja mrzovoljan, ni potrošač možda neće biti zadovoljan
Članak je iz listopada 2021 godine
Dostavljeni su dokumenti za natječaj o modernizaciji farmi, ali domaći proizvođači jaja su obeshrabreni zbog nezvjesti na tržištu. Nakon prošlogodišnjeg eksplozije potrošnje, ljudi sada nekako ne kupuju ovu kvalitetnu hranu. Cijene jaja padaju, a troškovi stočne hrane rastu. U međuvremenu, činjenica je da moramo prijeći na alternativne modele sustava farmi jaja do 2027. skupljaju se tamni oblaci nad glavama proizvođača. Ostao im je samo jedino riješenje ali na taj put nerado bi krenuli…
Trgovački lanci prvi uvode nove uslove ,što bi moglo značiti da jaja iz kaveza neće biti odgovarajući već prije 2027.
Ko će koga isturiti sa tržišta
“Iza prisiljene promjene tehnologije stoji industrijski lobi. U Europi se 200 milijuna mjesta mora promjenuti za koke nosilje u slobodni uzgoj. Svi koji to sebi ne mogu priuštiti bit će eliminisani sa tržišta. Mađarski proizvođači ovu prijetnju moraju shvatiti ozbiljno, inače će stranci ući da grade ove nove vrste tehnologije “- opće je mišljenje o izmjeni tehnologije u sektoru jaja. Opasnost je toliko realna da su dosad spriječena dva “pokušaja navale”, potonji od strane jednog od najvećih domaćih proizvođača, Farm Tojás Kft.Nedavno, 2019. godine, njemački investitor želio je izgraditi farmu koka nosilja u Mikosszéplaku,i u Županiji Vaš, gdje bi mogla držati 900.000 kokoši nesilice. Riječ je o ukupno 2,25 milijuna kokoši nesilica, što je takoreći trećina mađarske populacije kokoši nesilica.
Osim toga, investitoru je zabranjeno bavljenje velikim stočarstvom u vlastitoj zemlji. Kampanju je osujetila Farm Tojás kft. otkupom Duna Tojás Kft., koja je osnovana radi realizacije investicija, koja je farmam obezbjedila zemljišne površine . Međutim, opasnost nije nestala. Nažalost, domaća proizvodnja je dosta rascjepkana i postoji velika nesuglasnost među proizvođačima. “Malo je kod nas, prema europskim standardima, dominantno velike tvornice i velika pakirnice, kod nas su većinom mala i srednja poduzeća. Regionalne tvrtke opskrbljuju lokalno tržište, što je zapravo san EU, ali malo poskupljuje proizvodnju proizvoda”, kaže Gergely Pákozd, voditelj tvrtke Pák-To Kft. u Herceghalomu. Prema njegovim riječima, to je možda razlog zašto su cijene pakirnih stanica niže u Bugarskoj, Slovačkoj, Češkoj, ali čak i u Njemačkoj nego u Mađarskoj, barem prema podacima koje je dobila Komisija. Prema tome, cijena jaja mađarskih proizvođača jaja je ista kao nizozemskih i portugalskih , ali znatno je jeftinija od robe poljskih kolega koji rade na manjim farmama ili zapošljavaju skuplju radnu snagu. Štoviše, naša razina cijena je 2 posto ispod prosjeka EU.
Ove godine ne trošimo toliko jaja
Međutim, cijena mađarskih jaja se čak idržala relativno dobro, jer je u prvih sedam mjeseci 2021. cijena konzumnih jaja na razini pakiranja pala za gotovo 6 posto u proseku EU, dok je cijena mađarskih jaja porasla za 3 posto sveukupno. S završetkom pandemije covida čini se da je potreba jajem manja, isto tako potražnja je vrlo slaba diljem Europe. Čujemo sa svih strana da je hiperprodukcija, i u odnosu na prošlu godinu, potrošnja jaja je drastično opala nakon Uskrsa. U tome ima sezonskih učinaka, poput povećanja kućne proizvodnje, a razumljivo je i da je potrošnja u ugostiteljstvu sada značajnija nego lani – to je pozitivno, ali ne toliko da imamo bolji profit! “Doživljavamo istovremeno pad cijena i pad obujma proizvodnje jaja. Najneugodnije je što su se u međuvremenu povećali troškovi proizvodnje”, zaključuje Gergely Pákozd. “Mislim da su visoke cijene stočne hrane potpuno nerazumne. Prošle godine bila je rekordna žetva kukuruza, ove godine pšenice, i soje također ima na tržištu, ali cijene ne reagiraju na to padom. Poskupljenje je počelo u jesen, a cijene stočne hrane za koke nesilice i dalje je iznad 10.000 forinti . U međuvremenu, jaja se od nas kupuju ispod cijene proizvodnje. Već je mali obim jaja L veličine na tržištu, što ukazuje na visoku stopu klanja starih kokoši. Još nekoliko tjedana i bit će manje i jaja M veličine. Jesenske cijene određivat će tempo novih generacija nesilica i povjerenje proizvođača u normalizaciju tržišta”, objašnjava Attila Szíjártó,vlasnik Tótkomlósi Tojástermelő Kft. Pogoršanje situacije uobičajeno je u sektoru, što je Indeks poljoprivrednih Trendova štednje uspio brojčano pokazati. Od prvog do drugog tromjesečja indeks povjerenja među proizvođačima jaja pao je za 15 posto, što je jedinstveno u cjelokupnoj mađarskoj poljoprivredi. Domaći proizvođači jaja obično nemaju svoje poljoprivredno zemljište, kupuju sastojke za stočnu hranu i sami ih miješaju ili kupuju gotovu stočnu hranu. Tvrtki u Tótkomlósu stočnu hranu obezbeđuje domaća tvornica jedne nizozemske tvrtke. Od prošle godine smanjuju se troškovi sklapanjem predugovora za soju, pšenicu i kukuruz u vrijeme koje im se najviše odgovara.
Cijena je na Uskrs bila još bolja nego lani, od tada smo se vratili na prijašnju razinu cijena
Slaba pregovaračka pozicija
Također smeta proizvođačima što su cijene u trgovinama pale znatno manje nego na strani proizvođača. “Radimo s 360.000 kokoši nesilica, jaja prodajemo velikim trgovačkim lancima. Svima njima isporučujemo, ali nedavno su svi povećali svoje marže”, kaže Attila Síjártó, no i ostalo drugi su istog mišljenja. “U trgovini jajima nikad nije bilo tolikih profita kao sada, a gubimo na svakom komadu jaja. Vidim da je mađarska proizvodnja neorganizirana i da na njoj nema dobre podjele rada. Onaj tko proizvodi, pakira i prodaje jaja ne želi ih isporučiti u velike pakirnice. Svatko posluje sa velikim trgovačkim lancem sam, to nije dobro sa pregovaračka pozicije. S jednim ili dva velika integratora situacija bi bila drugačija, mogli bismo drugačije pregovarati, a dugoročni ugovori stvarali bi sigurnosnu mrežu oko proizvođača. Ako je potrebno, integrator bi kontrolirao i regulaciju proizvodnje”, ističe kao jedini mogući način, Tamás Kertész, voditelj Farm Tojás Kft.
Opasnost slobodnog uzgoja
U međuvremenu, poput Damoklovog mača, opasnost prelaska na alternativne sustave lebdi iznad glave sektora proizvodnje jaja. Na razini EU-a, od svih se očekuje da će do 2027. godine postići ili uzgoj u slobodnom uzgoju, duboku stelju ili organsku poljoprivredu. Iako većina proizvođača kaže da neće se to tako brzo odvijati ovaj datum može biti odgođen do 2030. godine, korištenje sredstava natječaja govori da su počele ozbiljne pripreme da se farme preurede na ovu vrstu proizvodnje..
“Odgodili smo prošlogodišnji natječaj za modernizaciju stočne farme i sada smo ga ponovno ispisali. Nažalost, u međuvremenu su troškovi građevinskog materijala znatno povećali, a čelik i drvo poskupjeli su za više od 50 posto. Predviđamo postepeni prijelaz na sustav volijera od 2022. nadalje. Od 2026. Aldi trgovački lanac će od tada primati samo jaja ovakve proizvodnje”, kaže direktor iz Tótkomlós, ali drugi ispitani proizvođači također ulažu, i obično planiraju renovirati jednu ili dvije zgrade. Oprez je opravdan iz dva razloga: s jedne strane ne zna se da li će biti potrebno potrošaču doista jaja iz slobodnog uzgoja ili organska jaja, a s druge strane, gradnja je toliko poskupjela da se opasno povećao rok povrata investicije.
Ekonomske prognoze za 2022 godiu
Nema značajnih promjena na globalnom tržištu energije, robe i žitarica. Cijene su stagnirale na visokim razinama, uz snažne fluktuacije. Pritisci potražnje za sada ne popuštaju, pa cijena na tržištima sa širokom paletom roba rastu ili uz tek minimalne padove.
Kukuruz
Američko ministarstvo poljoprivrede (USDA) još uvijek procjenjuje rekordne prinose kukuruza. U izvješću za studen, globalna prognoza za slijedeć godinu 2021./2022. po prvi put premašuje 1,2 milijarde tona kukuruz. Sve glavne zemlje koje uzgajaju kukuruz su SAD (382 milijuna tona), Kina (273 milijuna tona), Brazil (118 milijuna tona), EU (67,8 milijuna tona), Argentina (54,5 milijuna tona) i Ukrajina (38 milijuna tona) . tona) također je veći nego prethodnih godina. Dakle, ako promatramo samo ponudu, možemo vidjeti okvirnu uravnoteženu marketinšku godinu. Međutim, sadašnji razvoj svjetskog gospodarstva temelji se na složenijim procesima. Eksplozija cijena energije i roba spomenuta u uvodu, donekle su povezani i rastući inflatorni pritisci (godišnja inflacija u Sjedinjenim Državama skočila je na više od 30-godišnji maksimum od 6,2% u listopadu), još jedan val epidemije COVID-a, koja povećava logističke poteškoće predstavljaju ozbiljne izazove za sve predstavnike u gospodarstvu. U ovom nepredvidivom okruženju razne anomalije u velikom broju slučajeva pokreću znatno intenzivnije reakcije od očekivanih, tako da rezultirajuća volatilnost tržišta (promjenjivost cijena) može dovesti do oštrih kretanja cijena u kratkom roku. Gledajući razine cijena od početka do sredine studenoga, ponovno smo svjedoci rasta: s jedne strane, rasta cijena pšenice, a s druge strane rastuće cijene etanola (potaknute cijenama nafte i prirodnog plina) . Obim prodaje proizvođača također je bio ispod prosjeka prethodnih godina, pa se to pokazalo kao svojevrsni “virtualni nedostatak robe” na tržištu.
Budući da je ukupna žetva EU-a veća nego prethodne godine (67,8 milijuna tona u odnosu na 64,4 milijuna tona), očekuje se da ćemo vidjeti pad uvoza, vjerojatno zbog visokih cijena pšenice potrebom za zamjenom ove žitarice. Prema izvješću koje je 11. studenog pripremila Nacionalna poljoprivredna komora, berba u Mađarskoj je pri kraju. Prema izvješću, očekivani urod je povoljniji od prognoze početkom listopada: dok se u prvoj polovici berbe, prema podacima, očekivalo se da će do sredine studenoga biti ubrano tek 5,5 milijuna tona kukuruza. Uzimajući u obzir 4,5-4,7 milijuna tona domaće potrošnje, ovogodišnja žetva će zasigurno pokriti domaću potražnju, a možda i izvesti dodatnih 1,5 milijuna tona. Neupitno je da će ovogodišnja žetva biti znatno manja od prošlogodišnjih ubranih 8,4 milijuna tona, ali neće se moći govoriti o nestašici robe. Ipak, tijekom berbe ponuda je naglo pala, a posebno je pala prodaja uzgajivača, pa su sudionici na tržištu koji su na strani prrađivača počeli su kupovati kukuruz kako bi zadovoljili svoje potrebe. Statistiku o uvozu kukuruza vjerojatno ćemo vidjeti kasnije, no na temelju tržišnih informacija može se ustvrditi da bi očekivani obujam uvoza mogao biti i visok, jer su tijekom berbe, uzimajući u obzir i transportne troškove, kukuruz praktički u svim susjednim zemljama bile su dostupne po nižim cijenama nego u Mađarskoj.
Ugrađivanjem visokih cijena kukuruza (žitarica) u hranu već je vidljivo u posljednjem izvješću Statističkog Zavoda-a o inflaciji, budući da su cijene hrane porasle za 5,2% na godišnjoj razini, prema izvješću iz listopada 2021. Nažalost, ovaj trend će se nastaviti, jer će se rast cijena sirovina obično postepeno podražavati na gotove proizvode.
Pšenica
Cijene na tržištu pšenice su u kolapsu. U prvoj polovici studenoga, početna kotacija na Pariškoj robnoj burzi (MATIF) već je testirala i “psihološku granicu” od 300 eura. Potražnja je i dalje jaka za najvažnijim žitaricama, na koje podjednako utječu svi globalni čimbenici – rast cijena energije, troškovi prijevoza, troškovi carine, isto tako i troškovi inputa- ovi troškovi isto važe i za ostale žitarice, odnosno druge i za druge sirovine. Na međunarodnom tržištu važe tri uslova koja su nedavno dovela do povećanja cijena: mogućnost uvođenja ruske izvozne kvote; nepovoljne vijesti o očekivanoj australskoj berbi; zabrinutost zbog sušne jeseni također postoji u Rusiji i Ukrajini.
Ukratko, predviđa se daljnje smanjenje ponude na međunarodnom tržištu, ako pogledamo očekivanu razinu globalne zalihe, koja će biti 275 milijuna tona prema studenom USDA izvješću, 35% u odnosu na 775 milijuna tona ne izgleda da uopće bude rizična niska razina. Za razliku od kukuruza, domaće cijene pšenice više su usklađene s europskom situacijom. Najveći uvoznik Italija s većom ili manjom aktivnošću otkupljuje mađarsku pšenicu, a povratak domaćih mlinova na tržište očekuje se početkom sljedeće godine. Premija za kvalitetne robu i dalje je značajna u usporedbi s kvalitetom hrane, a kupci obično određuju svoje otkupne cijene.
Nakon krize na tržištu žitarica nestašica na tržištu peradi
László, Bárány predsednik Grupe Master – Good
Ovaj članak je iz aprila 2021 godine.
Ozbiljniji pad je izazvao od ptičje gripe na tržištu peradi covid pandemija i veliki porast cijena žitarica – tvrdi László Bárány, predsjednik odboraa Master Good Grupe, koja uključuje Master Good d.o.o. zabrinut je za opstanak proizvođača peradi. Tržišni problemi najviše zaprinjavaju farmere koji su bez rezervi, OČEKIVAM VISOKU CIJENU NA TRŽIŠTU ŽIVE PERADI DO KRAJA LJETA I VRTOGLAVO POVEĆANJE INFLACIJE ŠTO JE IZVANO REKORDNO VISOKIM CIJENAMA ŽITA.
Nakon godine provedene u epidemiji, godinu počinjemo i s ptičjom gripom. Kako je Master Good preživio prošlu godinu?
Početkom siječnja prošle godine prvi udarac je pogodio mađarski peradarski sektor. Tada je najavljena zaraza domaćom ptičjom gripom koja je poprimila neviđene razmjere i zahvatila gotovo polovicu zemlje. Tijekom obrane uništeno je više od pet milijuna ptica, a šteta je bila oko 15 milijardi forinti. Prošlogodišnja epidemija najviše je zahvatila sektor ptica močvarica, uglavnom patke i guske. Neki pogoni za preradu su bili zatvoreni i do četiri mjeseca. Drugi udar bio je prvi val covida u ožujku i drugi val koji je počeo na jesen. Treći val krajem ljeta donijelo do eksponencijalnih povećanja cijena hrane za ishranu životinja. Konačno smo se uspjeli uspješno boriti protiv životinjskih bolesti adekvatnom kontrolom, a preživjeli smo i privremena ograničenja tržišta dok se nisu oporavile od epidemije. Budući da je regionalizacija već na snazi u mnogim zemljama, prošle godine ptičja gripa nije izazvala veliki pad ni za našu Master Gooda tvrtku. Posljedice epidemije covida i porasta cijena stočne hrane bile su teže od posljedica ptičje gripe.
Što bi mogao uzrokovati porast trećeg vala za tvrtku koja ima izvoz od 60% svojih proizvoda?
Mi smo za McDonald’s dobavljač pilećeg mesa u Europi, pa smo bili osjetljivo pogođeni kada je dvije trećine McDonald’sovih restorana brze hrane u zapadnoj Europi zatvoreno od prošlog ožujka u prvom valu panike covida. Nakon toga su ukinuli mjere i restorani su ga mogli na kućnu dostavu spremati. No, ugostiteljstvo je ispalo: sektor horeca još je u prvoj polovici godine jako nedostajao, pa smo u proljetnim mjesecima morali smanjiti proizvodnju za 15 posto. zatim, šest tjedana kasnije, počeli smo potiskati gaspedalu, i to smo dobro učinili, jer je na ljeto ponovno ojačao domaći turizam isto i u EU. No, drugi val pandemije izazvao je mnogo teže reakcije. Restorani su bili zatvoreni, zbog epidemiološki mjera, a manifestacije u kojima se konzumiralo puno mesa peradi su prestali. Umjesto radikalnog smanjenja proizvodnje, odabrali smo ono manje bolno: počeli smo gomilati neprodane zalihe u iznajmljenim skladištima, a to i dalje činimo. Od listopada pa nadalje bile su dramatično loše cijene po kojima bi je bilo šteta prodati. Ali trebalo je financirati gomilanje zaliha, iznajmiti nove kapacitete hladnjača.
Nije veliki rizik?
Gledajući unatrag dva-tri mjeseca, donijeli smo ispravnu odluku jer je došlo do rebalansa ponude i potražnje, a naše zalihe više nisu u porastu. Na temelju ugovora za sljedeća dva mjeseca.
Koji je vaš recept za krize poskupljenja hrane?
Od prošle jeseni poskupljenje je 40-50%, što je zahvatilo sve sastojke stočne hrane od žitarica do kukuruza, uljane repice, suncokreta do soje. Stočari se već bore za preživljavanje kako bi financirali ovo povećanje cijena hrane. Za tri do četiri mjeseca poskupjet će i meso peradi, jer zasad svi su gubitku. Perad trenutno prodajemo po cijenama prije šest do sedam godina, iako je sve poskupjelo i poskupjet će… Bez povećanja cijene, proizvođači koji su u proizvodnom lancu će biti upropašteni.
A šta će biti ako će žetva ove godine dati veoma dobre rezultate?
Visoke cijene žitarica već sada su sigurni . Najveći svjetski distributeri sklapaju ugovore o uzgoju za novi urod 2021. po cijeni 30% višoj od prosječnih cijena u posljednje tri do četiri godine. To su pokazatelji da prodajne cijene novih žitarica ubranih u kolovozu i studenom sigurno neće pasti ispod ove.
… I počinje povećanje cijene u cijeloj liniji proizvoda. Ali što ako lanac opskrbe ne dopušta dobavljačima da dižu cijene?
Tvrtke koje su slabe i koje su ostale bez financijskih rezervi vjerojatno će ovog ljeta stati sa proizvodnjom ili je obustaviti. To će smanjiti ponudu. Uz očekivano iscrpljivanje zaliha u svibnju – lipnju, može doći i do nestašice proizvoda od peradi, što će uzrokovati nagli rast cijena od srpnja do kolovoza. A rastuće cijene također će potaknuti inflaciju.
Da li će svi izdržati ova teška vremena ?
Mnogi proizvođači već su iscrpili svoje rezerve, a ako otpuste radnike, dvije trećine njih se više neće vraćati u proizvodnju. Mnoge tvrtke za pripremu stočne hrane i farmer sa svojom mješaonom za stoku nisu prošle godine skladištili potrebne količine žitarica do nove berbe. A zalihe žitarica koje su još uvijek u zemlji opadaju brzim tempom. Od izvoznika čujem da svaki mjesec iz zemlje izvozi 450-500 tisuća tona žitarica. Tako bi do svibnja-lipnja stočno žito moglo fizički nestati iz Mađarske, neće biti robnih zaliha. Ako se to dogodi, doći će do velikih problema.
Kako onda opskrbljujute svoje proizvođače?
Sa oko 6.000 hektara možemo otkupiti gotovo 40.000 tona žitarica. Da bi se postigla potpuna pskrba, potrebno je 150.000 tona žitarica godišnje da se otkupi sa slobodnog tržišta u pod oštrim prisutom konkurencije. No, trenutno smo već otkupili 95 posto žitarica potrebnih za novu sezonu, iako smo gotovo svaki tjedan morali plaćati 2000-4000 HUF po toni više za kukuruz. Zato me brine za koju cijenu peradari u Mađarskoj mogu kupiti stočnu hranu.
Koliko proizvođača pilića grupa integrira u svom sklopu?
22-24 tvrtke u Mađarskoj, I 14-16 naših partnera dobavljača pilića iz Rumunjske obezbeđujemo za preradu u Kisvárdi. Trenutačno je problem i to što je rumunjska država nažalost kompenzirala tamošnje proizvođače pilića zbog ekonomskih poteškoća uzrokovane epidemijom covida, pa zbog visokih cijena stočne hrane za sada ne nastavljaju sa tovom. Stoga, u sljedećih 3-5 godina, želimo svake godine po određenim odnosima proizvodnju 12 milijuna pilića vratili nazad u Mađarsku.
Jesu li samo velike tvrtke vaši dobavljači ?
Ne baš. U rotaciji imamo ugovore sa farma pilića koji su sposobni 70-100 tisuća pilića i više isporučiti. Stoga želimo restrukturirati naše dobavljače kako bi, uz modernizaciju, mogli proširiti i svoje kapacitete. Dobar primjer za to su naše male farme koje McDonald’s koristi za razna istraživanja , gdje uzgajamo 280.000 pilića u jednoj rotaciji. Na takvoj farmi trošak na plaće po kilogramu piletine iznosi 9,5-9,7 HUF, međutim, ako se radi samo 100-120 tisuća komada, trošak plaće se povećava na 22 HUF, a u slučaju farmi pilića od 70-80 tisuća već je 26. -28 FT. Razlika o troškovima na plaće znači puno bolje rezultate… Mnogi naši integratori su to shvatili i ušli su u ulganja da modernizuju farme. Za to potpisujemo ugovore o isporuci na 5-10 godina s ozbiljnijim tvrtkama, a ako za to prime kredite, jamčimo im otplatu rata.
Koliko se brojlerskih pilića proizvede svake godine, uključujući i farmu od 1,7 milijuna predanu prošle godine?
Prošle godine smo preradili 65 milijuna pilića. Za to smo od domaćih proizvođača otkupili 33 milijuna komada, jer sami proizvodimo 30% potrebne količine na Baromfi Coop farmama. Cilj nam je imati vlastitu proizvodnju veću od 70% u slijedecih 5 godina, ali u međuvremenu povećati godišnju preradu od 65 milijuna komada na 80 milijuna komada do 2024. godine. Imamo i tržište za 80 milijuna pilića, trenutno nije dostupna ova količina živih pilića. Zato upozoravam da država brine o farmama peradi, jer ako nema pilića, možemo do velikih nevolja!
I već je veliki problem? U svijetu postoje samo 3tako ogromna prerađivača poput one u Kisvárdi – a druga dva u Njemačkoj, ali na kojoj razini oni proizvode ?
Kapacitet naše linije za klanje je 15.500 komada/sat. Prošle godine smo klali samo 65 milijuna pilića – a planirano je bilo 68-69 milijuna komada – jer nije bilo više kokoši. Da imamo, već bismo preradili 80 milijuna, ali za to bi se negdje moralo proizvesti još 15 milijuna.
Od prošle godine vijetnamska Master Good Chicken Klaonica, izgrađena od 2,6 milijardi HUF, kapaciteta 7 milijuna komada pilića, da li se proizvodi već punom parom ovegodine?
Za sada, vijetnamskoj klaonici kapacitet proizvodnje je na 60%. Godišnje se prerađuje od 4 do 4,5 milijuna peradi jer je i to tržište pogođeno epidemijom koronavirusom, ali su već troškovi proizvodnje pokriveni. Nadam se da ćemo do šest do osam mjeseci nakon završetka epidemije covida morati planirati s većim brojevima prerade.
U Vijetnamu više a kod kuće? U našem intervjuu iz listopada 2019. predvidjeli ste da će se za pet godina zatvoriti tri do četiri klaonice srednje veličine jer nema dovoljno pilića. Je li ovu prognozu još uvijek podržavate ?
Trenutna situacija također pokazuje ozbiljne strukturne probleme u sektoru. Samo Hungerit u Szentesu i mi radimo u dvije smjene, a ostali samo u jednoj smjeni. Problemi učinkovitosti i konkurentnost mađarskih proizvođača i prerađivača dodatno su pogoršani padom potrošnje i eksplozijom cijene stočne hrane za piliće u epidemiji covida. No, ako poskupljenje mesa peradi i svih žitarica u trgovinama krene sredinom ljeta, inflacija će stagnirati. Također poskupljuju i krediti. Nakon sadašnjih 1,5 posto – krizno rukovođenje – kredita, kamate će se u roku od dvije godine popeti na 4 do 6 posto, što će dodatno zakomplicirati situaciju u tvrtkama.
Također ste rekli prije deset godina da će uskoro sektor odzvoniti ako ne bude došlo do modernizacije, ali nije došlodo zatvaranja prerađivačkih tvrtki. Zapravo, na tržištu je došlo do koncentrisanja kapaciteta Hungerit je kupljen sa strane Bonafarm Sándora Csányija, Gallicoop je kupio Lőrinc Mészáros, Ságu je kupila vaša obiteljska grupa. Zašto?
Sa akvizicijom Saga tvrtke ispunjena nam je stara želja jer smo željeli biti prisutni i u segmentu suhomesnatih proizvoda. Ne samo da smo dobili novo tržište, nego smo dobili i 250 dobro obučenih, obrazovanih zaposlanika. U našoj kuće više ne vidimo nikakve dodatne ciljeve za akvizicije za koje bi se isplatilo prikupiti kapital. Želimo dovršiti integraciju i doći do 80 milijuna komada proizvodnje u četiri do pet godina kako bismo mogli biti među prvih šest u europskim razmjerima.
Ako inflacija bude velika, kako ćete moći financirati svoju proizvodnju i tako velike investicije?
U jesen 2019. uspješno smo izdali obveznice u vrijednosti od 29,4 milijarde HUF. Za dvije trećine tog novca zamijenili smo dotadašnje kredite i jednu trećinu izdvojili i ostavili slobodnim. Iz toga financiramo razvoj, od toga smo kupili i Sagu, iz tog izvora pridodajemo franšizu bankovnim kreditima. Odlučili smo i da nećemo dizati kredit od 2022. godine. U tom duhu planiramo naše investicije, i od sada ćemo se razvijati samo iz proizvedenog rezultata.
Europskim sporazumom o novim „zelenim” zakonom proizvođači pilića nisu mogu računati na skuplju stočnu hranu za životinje i jači dobrobit životinja. Koliki će biti dodatni trošak za proizvođače?
To ne utječe na nas jer su McDonald’sovi standardi za dobrobit životinja i gustoću pilića na farmi mnogo stroži od uslova propisanog programa. Možemo isporučiti robu sa većim cijenama i na vanjsko tržište koje u cijenama djelomično prepoznaje dodatne troškove ovih strožih zahtjeva. Uvjeti na farmama sa kojih se snabdeva McDonald’s nevjerojatno su strogi zahtjevi. Čudan svijet dolazi jer direktori marketinga velikih lanaca trgovina izmišljaju te ludosti, a da pritom ne razmišljaju o tome da plate više za proizvod. Pogotovo ako uvezeno meso koje ulazi na EU tržišta ne podliježe ovim strogim pravilima. Kao da netko želi upropastiti europske proizvođače, samo ne razumijem što je razlog toga.
Koliko će više koštati proizvodnja Mcdonald’sove piletine?
Najmanje 10 do 12 posto. McDonald’s nas već petnaest godina tjera da zadovoljimo povećane zahtjeve njihove potražnje. Ali svatko tko je sada odlukom u Briellesu prisiljen na ovakav sustav, čak i u tako lošim ekonomskim i isplativim uvjetima, trebao biti spreman na sve izazove na tržištu.