Tvrtka osnovana 1998. godine sada je prerasla u deoničarsko društvo koja je jedna od vodećih tvrtki u svojoj kategoriji HETECH Group d.d. u Mađarskoj na području projektiranja i izgradnje skladišta za žitarice, sušara i prečistača kao cjelovitog tehnološkog sustava. Razgovarali smo sa voditeljem prodaje Laslom Hollosijem ne samo o njegovom profesionalnom putu,nego o izazovima ovog posebnog područja industrije, rezultatima tvrtke iz Kečkemeta i izgledima na tržištu.

Kao mlinar krenuo je očevim stopama

Kao dijete vidjeli ste samog sebe u ovakvoj ulozi , kako ste samog sebe vidjeli u budućnosti?

Ne sasvim, jer sam odmalena želio biti šumar, ali nažalost nisam uspio upisati školu. Otac mi je bio mlinar, pa sam se i ja na kraju odlučio za ovo zanimanje. Inače, moji roditelji potiču iz predjela koja danas pripada Slovačkoj. Mi se 1960-ih godina zbog nedostatka posla preselili u županiju Bekes. Ovdje sam pohađao školu i ovdje sam počeo raditi kao mlinar. Završio sam tehničku školu, i lakos am se zaposlio, pa sam 1992. godine imenovan načelnikom regije, ali 1995. godine netko mi je zavidio na poziciji, pa sam primoran promijeniti zanat…

Zašto ste uopće odabrali poljoprivredu kao granu gospodarstva?

Sredinom devedesetih upoznao sam tvrtku koja je vršila remonte sušara, prečistača i mlinove. Radili su jedan remont u našem pogonu i tako smo se upoznali. Ponudili su mi da im se pridružim u daljim poslovima, jer su vidjeli da imam ozbiljno znanje i iskustvo. Prihvatio sam ponudu i proveo sam u ovoj tvrtki 9 godina. I iz tog vremena sam dosta investicija i poslova uspeo ovoj tvrki ugovoriti.

Bilo je to razdoblje kada je i tržište bilo u usponu…

Da, firma je dobro poslovala, mnogo se ulagalo, istovremeno tada sam upoznao tvrtku HETECH jer smo s njima imali zajedničke projekte. Pa sam im se kasnije, kad su promjene zahtijevale, rado pridružio prije 19 godina i od tada radim u ovoj tvrtki. U to vrijeme HETECH se bavio samo montažom, i sa mojim dolaskom počeli smo sa prodajom sušara za žitarice. Pronašli smo i proizvod koji je bio potpuno drugačiji od ostalih na tržištu – proizveden je u Argentini. Posebnost mu je u tome što se može proširivati ​​poput LEGO kockica.

Do njih smo došli preko španjolskog partnera, nakon nekoliko godina kupili smo  licencu, a od 2013.-2014. proizvodimo naše sušare. Na mnogo mjesta smo izvršili izmjene, modernizovali sa mnogim inovativnim idejama, poput kontrole vlage, daljinskog nadzora itd. Sušaru smo projektovali oblogom od sendvič panela, što je bio veliki napredak sa estetskog i termoizolacijskog aspekta. Mogu se naručiti u bilo kojoj boji, što je važno za mnoge tvrtke koje opremu prilagođavaju vlastitom imidžu. Osim toga, sustav smo učinili pametnijim sa memorijom zbivanja, točnost upravljanja je već unutar 1/10%, što je značajno poboljšanje.

Koliki je broj zaposlenih u tvrtki HETECH ?

Oko 120 ljudi. Proizvodnju strojeva na sadašnjoj lokaciji započeli smo 2006. godine – u poslovnoj zgradi površine jedva 1200 kvadratnih metara – sa 6 bravara i 10 uredskih projektanta. Od tada je uz kancelarijski dio izgrađena proizvodna hala od 1.800 kvadratnih metara u kojoj proizvodimo naše vlastitu paletu proizvoda, kao i pripadajuće strojeve za transport sjemenja i dodatnu opremu, sa visokim kvalitetom. Kvalitet postižemo sa suvremenim strojevima i kvalificiranim radnicima. U 2015. godini izgradili smo i naše novo skladište od 3.000 kvadratnih metara.

Više od 300 uspješnih investicija

Kakva je trenutna pozicija tvrtke na tržištu?

Deset godina smo među vodećim tvrtkama na tržištu zemlje, imamo više od 300 realiziranih investicija i izgradili gotovo 1,500.000 tona skladišnog prostora u proteklih 25 godina kod nas i u susjednim zemljama. Proteklih godina realizirali smo prilično velike projekte. Imamo ozbiljno profesionalno iskustvo, a proizvodnja je ozbiljna prednost u odnosu prema distributerima. Samo elektromotore, senzore i silose ne proizvodimo, to dobavljamo npr. silose poznate španjolske marke SIMAGA i PRADO. Ne postoji zadatak koji ne možemo izvršiti, po potrebi napravimo i pogon za  sjemensku doradu i mješaone za stočnu hranu. Imamo kvalitetan servis tim, što je posebno važno u sezoni žetve. Ako se pojavi problem, nastojimo što prije otići na lokaciju, ali daljinskim nadzorom često možemo pomoći u momentu poziva sa lokacije.

Cijene energenata posljednjih su godina vrtoglavo rasle, što nije išlo u prilog troškovima sušenja žitarica. Postoje li neki procesi za smanjenje troškova?

Da, imamo i sušaru na termalnu vodu i sustave opremljene sistemon na biomasu, ali su njihovi investicijski troškovi vrlo visoki. Sustavi s termalnom vodom također zahtijevaju plinske plamenike kako bi se osigurala temperatura potrebna za sušenje, jer sama termalna voda nije dovoljna. Stoga je prije ulaganja potrebno dobro razmisliti koje rješenje odabrati.

Problemi mogu nastati u radu sustava, gotovo svake godine čujemo za požare u sušarama. Što preduzimate, kako se to može spriječiti?

Da, nažalost, to se može desiti.” Da sprečimo požare pomaže nam i tehnologija, naše industrijske sušare dizajnirane su s potpunom toplinskom mapom, pružaju veliku transparentnost i radnu sigurnost, a u naše module ugrađen je sustav protupožarne vode.

Nažalost, ljudski faktor se još uvijek ne može zanemariti. Sve po propisu pravilno obučavamo kada gradimo novi pogon i objašnjavamo kako treba sa njime rukovati za sve vrste žitarica. Kontrola nam omogućava da nam stoje na raspolaganju točni parametri. Vrlo je teško nadmašiti automatski sustav, ali nažalost uvijek postoje ljudi koji to ipak rade.

Svatko bolje razmisli u što će ulagati

Sada, ova jesen 2024., je najveći izazov koji zadaje najviše glavobolje kako dalje?

Promjena klimatskih okolnosti i poskupljenje plina ozbiljan su izazov. Potrebno je manje sušara jer poljoprivrednici biraju usjeve ili određuju žetvu tako da je potrebno manje sušara. Međutim, čišćenje i skladištenje žitarica su i dalje bitni jer se lomljeno zrno, korov i prašina u i razne primjese usjevima moraju ukloniti prije skladištenja.

2024. je dosta teška godina na području investicija, na mnogim mjestima se čuje o značajnom padu prihoda. Što ste doživjeli na tržištu ove godine?

Ima pomaka budući da je raspisan sljedeći natječaj čije se otvaranje očekuje u prvom kvartalu 2025. godine. Trenutačno su u tijeku natječaji za stočarstvo i prehrambenu industriju, a potražnje, srećom, ima. No, monogo su strožiji mogućnosti prijave, ali mislim da je to razumljivo. I kod financiranja banke teže većoj sigurnosti, to se jasno vidi. Ako netko dugi niz godina pozitivno posluje, financijske ustanove će to uglavnom financirati bez problema.

Možda je sada okruženje kamatnih stopa malo lošije i to utječe na ekonomičnost ulaganja. Svi sve više razmišljaju isplati li se ulagati. Za manja ulaganja i gdje prošlost tvrtke nije toliko duga, banka postaju sve opreznije pri potpisivanju ugovora.

Na mnogim mjestima postoji problem sa osnovnim stvarima

Postoje li uobičajene pogreške koje investitori često rade? Nešto o čemu ne razmišljaju ili pogrešno procjenjuju?

„Pa, obično je problem u osnovnim stvarima.” Često zaborave da za sve treba struja, plin i voda. Nažalost, izgradnja elektromreže je ivesticija koji traje nekad dvije, a ponekad nekad i tri godine. U posljednje vrijeme nijedno postrojenje ne radi pomoću agregata jer struja još nije priključena. Iz svog iskustva mogu reći da je to često problem, a investitorima je teško da shvate da se dok  ne napravi plan izgradnje ne može točno reći kolika je cijena investicije. Ne znamo uvjete tla, možda trebamo kopati dublje ili koristiti više željeza. Svi žele odmah saznati koliko će koštati investicija, ali to će se, nažalost, saznati tek kasnije nakon temeljnih priprema informacija.

Pomažete li investitorima da se snađu u labirintu informacija?

„Naravno.” Surađujemo s mnogim arhiteskim tvrtkama diljem zemlje, tako da im možemo preporučiti pouzdane stručnjake. Najviše problema vezano za plan lokalnog arhitektonske institucije. Ove sušare za žitarice su posebne konstrukcije i često nailazimo na ograničenja  npr. u visini opreme. Ali onda se ispostavilo da se ta ograničenja mogu mijenjati ili se njima može rukovati fleksibilnije…

Postoji li radna faza koju Investitor također može napraviti ako želi uštedjeti novac, mislim tu, primjerice, na temelje za silose?

„Da, već je bilo primjera i za to.” Mnoge tvrtke imaju svoje traktore i bravare pa su sami radili montažu, a dodali smo sog servismena ili pomagali oko električne montaže. No, i tu često znaju nastati problemi, pogotovo zbog visina. Vozač traktora se neće popeti 40 metara u visinu da bi vršio montažu, tako da se ove situacije ne mogu uvijek riješiti lokalnim resursima. Investitori se najčešće mogu uključiti u poslove poput transporta ili  radovima uređenja prostora, a bolje je da se mi pobrinemo za montažu i ostalo.

Važno je da se obuka pravilno odradi

Za ovakvu investiciju mora se uzeti u obzir mnogo faktora. Kako mogu pružiti partnerima odgovarajuće informacije?

Naravno da smo u stalnom kontaktu, ali ja, primjerice, smatram važnim i naš stručni dan u Kečkemetu. Ove godine održat će se 28. studenog. Na tim događanjima obično ugostimo oko 300 sudionika. Na ovom sastanku prezentiramo tvrtku, objašnjavamo smjer u kojem se razvijamo, a naše kolege prate zainteresirane posjetioce u proizvodni pogon koji na njih uvijek ima veliki utjecaj. Oni vide kako obična čelična ploča na kraju bude gotov proizvod kao sušara ili prečistač sjemena. Posjetitelji sve to cijene jer tehnologija postaje zanimljivija. Osim toga, posjetiteljima stojimo na raspolaganju i vrijednim i zanimljivim stručnim prezentacijama.

Napomenuli ste da tvrtka ima 120 zaposlenih. Ako nekoga treba zamijeniti, koliko je to velika zadaća naći kvalitetnu radnu snagu?

Srećom, trenutno nemamo problem takve narave, ali ako netko ode u mirovinu ili na drugo radno mjesto, nije ga lako zamijeniti. Teško je pronaći stručnjake, ali nastojimo riješiti takve situacije iz kolektive obukom  sa jednog radnog na drugo radno mjesto postaviti radnika.

Trening početnika oduzima dosta vremena, a potreban je i odgovarajući živčani sistem… U školi se uči teorija, ali stvarnost je sasvim drugačija. Za fizičke radnike situacija je nešto jednostavnija, jer je većina procesa mehanizirana: postoje električni viličari i ručne dizalice, tako da ne morate dizati velike utege kao prije. Ali ni tu zamjena nije laka, moram to iskreno dodati. Prema mom iskustvu, ovdje je bitna lojalnost, većina zaposlenika je ovdje najmanje 15 godina. To također smatram ozbiljnim postignućem.

Kada osvrnete na neku inveticiju od  proteklih godina, na koju ste investiciju najviše ponosni?

Nemoguće je izabrati jedno. Primjerice, tvornica za preradu soje u Komaromu, kapaciteta četrdeset tisuća tona, bila je naš veliki projekt. No posebno je zanimljivo da smo sušaru izgradili i u mjestu Turkevu, gdje je nekada bila vojarna. 15 godina prije investicije sam na vojnoj obuci na istom mjestu skupljao opuške… Ili je uzbudljiv i naš Mezotur projekat, to nam je bila prva ozbiljna referenca, a 15 godina kasnije izgradili smo  tri puta veću postrojenje za istog klijenta. Od tada on sve svoje investicije radi sa našom tvrtkom, što za mene znači da je zadovoljan našim stavom prema vlasniku. Možda je to najveće priznanje: gdje god jednom kročimo, na većinom mjesta i u kasnijim investicijama odabiraće nas za izvođače radova…

U Bjelovaru, jednom od najvećih industrijskih središta Hrvatske, na 31. Jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu predstavili su se sedam mađarskih tvrtki među njima ponovi Hetech. Manifestacija je svake godine izuzetan događaj u hrvatskom gospodarstvu i poljoprivredi koji pruža jedinstvenu priliku za predstavljanje Hetechovih proizvoda i riješenja, kao međunarodne kompanije sa sopstvenom proizvodnjom i projektantskim riješenjima, kao i inovativnih poljoprivrednih tehnologijama i rješenjima.

Rujanski ciklus izložbi CED-a i njegovih partnera nastavlja se, ovoga puta u Hrvatskoj. Uz suradnju CED-a, sedam mađarskih tvrtki može se predstaviti na dugogodišnjoj poljoprivredno-prehrambenoj manifestaciji, 31. Jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu.

Na impresivnom zatvorenom štandu  imali smo dosta zainteresiranih osoba koji u narednom periodu namjeravaju svoje skladištene kapacitete proširit ili tek sad početi baviti skladištenjem. Farmeri su bili zainteresirani za automatske fabrike za pripreme stočne hrane.

Najviše pitanja je pristizalo iz oblasti kontrole i mogućnosti da se informacije budu fiksirani u dnevniku. Naravno naši sistemi svi su opremljeni sa ovim softverom. Čak ima i mogućnost za daljinsku kontrolu. Ove informacije mogu se sa jednog računala na drugi prenjeti u slučaju da je izgrađena internetska dostupnost.

Nakon tri kišovita dana ipak nismo izgubili vjeru da ćemo u buduće imati pozitivne odgovore sa klijentima sa kojima smo vodili razgovore.

U našoj tvrtki živi jedna izreka: Mi se želimo takmičiti sa kvalitetom a ne sa cijenama.

Kako je žetva sve bliže i bliže, uskoro će početi i priprema objekata za skladištenje. Ovaj posao ne treba shvatiti olako, jer si nijedan poljoprivrednik ne može priuštiti sebi gubitak količine ili kvalitete tijekom skladištenja usjeva proizvedenih napornim radom i velikim troškovima proizvodnje. Sve počinje pripremom skladišnog prostora!

Opasnosti koji vrebaju na usjev

Usjev u skladišnom prostoru može biti izložen raznim opasnostima, koje mogu dolaziti od insekata štetočina i gljivičnih bolesti. Oni mogu uzrokovati štetu koji mogu biti smanjenja količine i pad kvalitete.

Od štetnika mogu se spomenuti one vrste koje nanose štetu u uvjetima skladištenja, kao što su lisne uši (široko poznate kao žižaci), brašnari i moljci, kao i grinje. Kao posljedica njihovih aktivnosti može doći i do izravnog kvantitativnog gubitka, ali njihova kvalitativna šteta je barem jednako važna tokom skladištenja. Potonje proizlazi iz činjenice da je cijeli životni ciklus jedinki ovih vrsta vezan uz usjev, žive u njemu, zagađuju ga svojim izmetom, odbacuju vanjski pokrov, izmet i svoje ostatke nakon uginuća. Naknadna zaštita od njih je težak zadatak, moguća je samo uz visoke troškove, često prevrtanjem usjeva, te uporabom sredstava koja sadrže iznimno opasan fosforni vodik za posebne namjene. Uslijed njihova razmnožavanja u usjevu se mogu razviti vlažna žarišta koja se zagrijavaju, i u kojima se mogu pojaviti gljivične bolesti koje su štetne pod određenim uvjetima skladištenja. Među njima (primjerice vrste Penicillium i Aspergillus) može u određenim uvjetima proizvesti mikotoksine, što može značajno narušiti kvalitetu usjeva, a time i mogućnosti prodaje kvalitetne robe. Međutim, pravilnom pripremom objekata za skladištenje usjeva štete se mogu svesti na minimum ili čak i izbjeći.

Sređivanje okoline podnog skladišta

Tijekom preliminarne zaštite od skladišnih štetočina poljoprivrednici ne moraju raditi samo u skladišnom prostoru, ona počinje u širem okruženju skladišnih objekata. Skladišni talog i ostaci požnjevenog semenja zaostali od prethodne godine – ili možda čak i od ranije – služe kao bezbjedni životni prostor za skladišne ​​štetočine, u kojem se mogu lako razmnožavati. Budući da su većina njih izvrsni osvajači prostora, sigurno će pronaći tek uskladišteni urod, ugnjezditi se u njega i pokrenuti njegovu zarazu. Stoga je jedan od prvih koraka uklanjanje i uništavanje ovih ostataka, što je obavezno ne samo oko skladišta ili tornjeva, već na cijelom području lokacije.

Preliminarna priprema objekata za skladištenje usjeva

Jedan od najvećih neprijatelja uskladištenih proizvoda je vlaga, bilo da dolazi od padavina koji prodiru kroz krov ili teku ispod proizvoda izvana, od otopljenja snijega, od vode koja kaplje iz pare koja se kondenzira na podu ili od vlage iz tla koja prodire kroz pod. Kao rezultat vlage, pokreću se negativni procesi u sjemenu, zahvaćeni dio semenja se zagrijava, što stvara povoljne uvjete za pojavu i nanose štetu skladišnih štetnika i gljivičnih bolesti.

Kod podnih skladišta sigurnost uskladištenih proizvoda znatno je ugrožena ako je skladištena u vrećama, džambo  vrećama, ako su unutar hale strojevi, razni otpad, svim onim što može pružiti skrovište skladišnim štetočinama. No isto vrijedi i za ostatke usjeva i sjemena iz prethodne godine, nakupljene u skladišnom prostoru, jer se u njima najčešće nalaze i skladišni štetnici. Uzeći u obzir ove uslove novi usjev koji se sprema skladištiti može se brzo zaraziti.

Neodgovarajući uvjeti skladištenja mogu uzrokovati gubitak količine i pogoršanje kvalitete.

Nakon što smo ispraznili  skladišni prostora, na red je došao najvažniji zadatak, temeljito čišćenje. Tijekom toga, ostatke uskldištene žitarice , krhotine ispuniti i nakupljenu prašinu otkloniti u pukotinama poda i zidova. Čišćenje mora obuhvatiti sve dijelove nosive konstrukcije koji su nekoliko metara iznad poda. Nakon toga površinu je potrebno tretirati za tu svrhu odobrenim insekticidnim preparatom. Najbolje je da se to radi cijevnom prskalicom i visokotlačnom mlaznicom, jer se njome mogu izravno tretirati elemente konstrukcije, pukotine u zidu i podu. Rad se mora obaviti s velikom količinom vode, kvašenjem. Preparati koji se u tu svrhu mogu koristiti djeluju kontaktno, pa moraju doći u kontakt sa štetočinama da bi ispoljili svoje djelovanje, a za to moraju moći dovoljno nakvasiti preostali sloj prašine, što se može postići samo na ovaj način.

Osim podnih skladišta, ne smiju se izostaviti niti čelični silosi niti betonski tornjevi gdje se mora izvršiti čišćenje se koji služe za skladištenje požnjevene žitarice. Pritom se mora pažljivo  odstraniti sa njihovih stijenki i konstrukcijskih elemenata taložena prašina i zalijepljeni ostaci sjemena, sa posebnom pažnjom na elemente ispusnog lijevka i elemente koje služe za zatvaranje ćelije (vrata). Elevatorske jama, okna i pokretne trake sustava za transport usjeva treba očistiti na sličan način, koliko je to moguće što kvlitetnije, a zatim ih tretirati insekticidnim sprejom. Naravno, da ovaj tretma mora da pokriva separatore, prečistače i svu opremu i površine sa kojima usjev dolazi u dodir.

Priprema prostora za skladištenje usjeva počinje sa temeljitim čišćenjem.

Parametri uskladištenog usjeva

Određeni parametri proizvoda koji se odlažu u skladišni prostor mogu dugoročno utjecati na njegovu kvalitetu. Usjev je živa tvar koja diše, u kojoj iznad određene vlažnosti (14,5% kod žitarica) mogu se započeti biološki procesi koji negativno utječu na kvalitetu usjeva. Međutim, niži sadržaj vlage od ovoga također može uzrokovati probleme, jer određene gljivične vrste koje su štetne u uvjetima skladištenja mogu biti aktivne u žitaricama već iznad 13%, što čak može povećati sadržaj toksina u usjevu tijekom skladištenja. Stoga usjev koji ulazi u skladišni prostor mora imati ravnomjerno raspodeljeno nizak sadržaj vlage, čak i ako se roba dolazi sa heterogenom zrelošću.

Osim sadržaja vlage, čistoća proizvoda također može utjecati na sigurnost skladištenja. Ako roba sadrži veliku količinu prašine, organskih ostataka, loma i sjemenki korova, tijekom skladištenja može doći do raslojavanja, što zbog svoje zbijenosti dovodi do kondenzacije i pojave skladišnih štetnika i gljivičnih bolesti. Počevši od ovih žarišnih tačaka, s vremenom se može zaraziti i cijeli uskladištena roba, stoga, ako je moguće, i proizvod koja vizuelnim pregledom se čini čistim treba ipak pustiti kroz prečistaču skladišni prostor.

Poljoprivrednici na polju mogu vam potvrditi koliko  muke, poteškoća i troškova je potrebno da bi se dobio dobra i kvalitetna na njihovim oranicama. Zaista bi bila šteta sve to riskirati na kraju ili pustiti da to propadne, stoga već na startu vrijedi obratiti pozornost na sigurno skladištenje uroda. I sve se to počinje sa temeljitim čišćenjem!

IZVOR: AGRARUNIO

Sa privatizacijom i primenom savremenih tehnologija i mehanizacije selo se sve više deli na velike i male proizvođače.

Na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku, u prvom ovogodišnjem kvartalu broj registrovanih individualnih poljoprivrednika smanjen je za 4.485 lica, odnosno za 8,1% u odnosu na isti period lane. Za bolje poznavaoce prilika u poljoprivredi, to i nije veliko iznenađenje. Posebno što su na trend opadanja broja poljoprivrednih gazdinstava ukazali i podaci decembarskog Popisa poljoprivrede, obzirom na to da ih je popisano manje u odnosu na 2018 godinu.

Od ukupno 508.365 poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji, najveći pad zabeležen je u gradu Beogradu, 12,4% a najmanji u regionu Šumadije i zapadne Srbije 7,5%. Statistika je statistika aktuelni Trend kretanja u poljoprivredi otvara pitanja Zbog čega je sve manje zainteresovanih u agraru.

Agroanalitičar Žarko Galetin ističe da manji broj registrovanih individualnih poljoprivrednika s jedne strane oslikava „tehničko” a druge suštinsko stanje u poljoprivredi.

Činjenica je da Ministarstvo poljoprivrede kroz implementaciju e-Agrara „čisti” registar poljoprivrednih gazdinstava pa je fiktivnih sve manje i ne ostvaruju prava na subvencije.

S druge strane, ima dosta toga u poljoprivredi što demotiviše poljoprivrednike i čini da odustaju od ove delatnosti posebno one koji su hteli da preko podela gazdinstava u okviru jedne porodice dobiju podsticaje. Kao uzrok manjka broja gazdinstava vidim i trend ukrupljavanja poljoprivrednih površina posebno u Vojvodini isto tako primetan je i rast površina zemlje po jednom gazdinstvu s obzirom na to da staračka domaćinstva nestaju a njihovu zemlju kroz kupovinu ili zakup uzimaju imućnilji poljoprivrednici

Pored ovih Galetin dodaje da je još jedan ne zanemarljiv razlog to što ljudi ne vide svoju perspektivu u ostanku na zemlji.

Da bi se ušlo u ozbiljan biznis u poljoprivredi potrebna su značajna sredstva za kupovinu minimum 30 do 40 haktara zemlje ne računajući pride još i nabavku mehanizacije koja je dosta skupa kaže Galetin.

Fakat da nam je selo danas takvo kakvo jeste raslojeno. Sa ukrupljavanjem poseda privatizacijom, kao i razvojem savremenih tehnologija i mehanizacije, selo je podeljeno na velike i male proizvođače. Mladi u seoskim sredinama, u eri digitalizacije, ne doživljavaju sebe kao klasičnog poljoprivrednika kao pre 30 – 40 godina. Ta vremena su prošla a većina onih sa malim posedima nije za to da se bavi klasičnom poljoprivredom već da negde radi ima redovnu platu a da se naseli selu dopunski bavi nečim novim (pčelarstvo, proizvodnja specifičnih sireva, lekovitog i aromatičnog bilja negovanje starih zanata etno i ruralni turizam itd).

Izvor: Poljoprivrednik novine

Mađarska poljoprivreda mora se mjeriti sa međunarodnim, globaliziranim tržištima. Dakle, ako govorimo o konkurentnosti ili učinkovitosti, mi ne trebamo se mjeriti sa mađarskim, bugarskim ili istočnoeuropskim, srednjoazijskim i istočnoazijskim gospodarstvima, nego s najmodernijim zapadnoeuropskim tržištima. Ovdje vlada nemilosrdno natjecanje. Ako želimo preživjeti, tome moramo ulagati u najsuvremenije procese, najbolju tehnologiju i najsposobnije ljude, radnu snagu i menadžment – rekao je Benedek Fülöp, glavni savjetnik predsjednika OTP Bank Nyrt. Stručnjak se također dotaknuo činjenicu da je mađarska poljoprivreda u vrlo teškoj situaciji, jer složenost u nekim sektorima nije na razini koja bi jasno osigurala tu međunarodnu konkurentnost. U 2023. godini Portfolio Group također je nagradio najuspješnije i najistaknutije stručnjake u poljoprivrednom sektoru, a 2023. godine posebnu nagradu žirija na konferenciji Portfolio Agricultural Sector Conference dobio je Benedek Fülöp.

Kada dođemo u ovakvu negativna situacija, kao u proteklom razdoblju, opterećeni  pandemijom, sušom, ratom i ostalim poteškoćama koje su se pojavile u poljoprivredi, moramo se pripremiti na nju tako da iz godine u godinu budemo u potpunoj ravnoteži, nekom vrstom mjere unaprijed izrađenom. Čini se da u mađarskoj poljoprivredi nema toliko rezervi kao ranijim perijodima. Klasičan primjer bio je da seljak jedan deo svoje  imovine  drži u zemlji, jedan dio na tavanu,a  jedan dio u banci, tako da trenutno ova teorija ne važi za mađarsku poljoprivredu toga sada nema, ali se mora privreda natjecati na  globalizovanom tržištu

Dakle, kada govorimo o konkurentnosti ili učinkovitosti naše privrede, mi smijemo se uspoređivati ​​s mađarskim, bugarskim, istočnoeuropskim ili srednjoazijskim gospodarstvima, nego s onima koji imaju najmoderniju zapadnu tehnologiju, i ovdje vlada nemilosrdno naticanje. Ako želimo opstati na ovom tržištu, u tom slučaju moramo pridodati najsuvremeniju proces proizvodnje, najbolju tehnologiju i najsposobniju radnu snagu i u ljudskim resursima i menadžmentu.

Mađarska poljoprivreda je u vrlo teškoj situaciji jer složenost u pojedinim sektorima nije na razini koja bi jasno osigurala tu međunarodnu konkurentnost. Između 2024. i 2028. moći ćemo integrirati subvencije i financijska sredstva u mađarsku poljoprivredu, što bi bila velika pogreška da zbog složenosti ne bi bila  vođena ciljno usmjerenim i najvišom razinom zadovoljenja potreba tržišta. Kada smo 2004. godine ušli u Europsku Uniju, pravo na potporu po veličinama površine mađarska poljoprivreda je imala  216 – 218.000 poljoprivrednika, sada ih je oko 150.000. Dakle, sama ova brojka pokazuje da se učinkovitost u veliko i  neumoljivo primjenjuje se u poljoprivrednim proizvodima i sva naša konkurenciju. Smatram da je vrlo važno da dva ili tri faktora koja do sada nisu uzeta u obzir, jedan od njih je tehnologija u obradi tla, tehnologije za zadržavanje vode u tlu, i ekonomični sustavi obrade tla. Obavezno i preporučeni sustavi moraju se ugraditi u nove proizvodne procese.

Ako pogledamo veličine potpora koju je Vlada najavila za razdoblje 2024.-2028., onda moram reći da bi to trebalo biti dovoljno za tako kompleksan razvoj gdje ponuđene prehrambene proizvode možemo plasirati na svim svjetskim tržištima. Za vertikaln proizvodni program što počinje  od uzgoja žitarica do prerade i organizacija plasmana proizvoda na tržištu, taj bi novac trebao biti dovoljan. Stoga vjerujem da će u razdoblju od 2024. do 2028. godine ulaganja u proizvodnju prehrambenih proizvoda, koja u nekim aspektima također treba biti integrirana, biti na takvoj razini da će biti konkurentna kako u Europi, tako i u svijetu, nadamo se da će ovo riješiti jedan od naših najozbiljnijih problem da proizvodimo robu sa dodanom vrijednošću. Smatram da je dugoročni razvoj bez strategije prava noćna mora sa strategijom divan san. Ako su glavni pravci za sljedećih četiri do pet godina na državnoj i sektorskoj razini dobro prognostizirani, koji važe za pojedine pravce razvoja, za učinkovitost , pozicioniranje našeg sustava, konkurentnost, učinkovitost, važno je zabilježiti kakva bi trebala biti konkretno izvršenje ovih zadataka na osnovu naših želja.

Vjerujem da ćemo, ako se te strategije uklope u ovaj četvero-petogodišnji razvojni program, moći realizirati ove investicije u prehrambenom sektoru. Danas je najveća vrijednost Mađarske njezino poljoprivredno zemljište, a moramo imati na umu da se moramo natjecati ne sa istočnoeuropskim, već i sa najnaprednijim zapadnoeuropskim sustavima. A izgradnja mlade istraživačke baze ključna je za povećanje obrazovnog kapaciteta. Za ovu zemlju moramo obrazovati svoje potomstvo kod kuće i raditi da oni ovdje opstanu i u budućnosti na ovim prostorima. U financiranje moraju biti uključeni vrlo važni elementi jer financiranjem mogu ostvariti zaštitu okoliša, vode, zraka, zaštitu zemljišta, što je bitno da bi naši unuci mogli na ovoj razini baviti poljoprivredom još dugo vrijeme.

Razmjere gospodarstvo nemilosrdno prevladava u natjecanju u poljoprivredi. Mislim da je vrlo važno da obrada tla i tehnološki procesi imaju puno veću težinu u budućnosti.

– rekao je Fülöp Benedek. Dodao je kako je uvjeren da će u razdoblju od 2024. do 2028. godine razvoj posebice prehrambene industrije biti jako značajna da će biti konkurentna iu Europi i u svijetu.

Ovime će biti rešena jedan od naših dosad najozbiljnijih problema. Smatram da je dugoročni razvoj noćna mora bez strategije, ali divan san sa dobro pripremljenom strategijom.

Benedek Fülöp govorio je i o tome da je najveće bogatstvo Mađarske danas njezino poljoprivredno zemljište. Sa stajališta konkurentnosti bitno je povećati nastavni kapacitet i razvitijati istraživačku bazu.

Naše potomke moramo odgajati da obrađuju  ovu zemlju koja je bogom dana na ovim prostorima i oni moraju ovdje raditi i živjeti i u budućnosti. Osim toga, vrlo važni elementi moraju biti uključeni u financiranje, jer se time može postići zaštita okoline koja je neophodna da bi se i naši unuci mogli preživjeti na ovim prostorima.