Talentis Agro d.d. počinje uzgajati nove biljke u svojem agrarnom poduzeću. Nesigurnost na tržištu posljednjih nekoliko godina opravdavaju otvaranje prema hortikulturnim biljkama poput rajčice, rekao je za Sabolč Makai, predsjednik Uprave tvrtke Talentis Agro, dodajući da pokušavaju i s makom i kukuruzom šećerac. Stručnjak je za nas izjavio, između ostalog, da u skoroj budućnosti planiraju ulaganja koja će povećati učinkovitost, ali istovremeno i smanjiti živu radnu snagu. Doznali smo i za planove Talentis Agro da se spremaju i u buduće daljnje akvizicije, te da su u tijeku nekoliko pregovora s tvrtkama zainteresiranim na području ratarstva i stočarstva.
Nakon 2022. godine mađarski poljoprivrednici 2023. godine mogu računati na boljim prosječnim prinosima. S kojim biljkama sada možete dobro profitirati ? Što se uopće isplati proizvoditi u budućnosti?
Količine prinosa doista su bolje nego lani, no uzalud su svi očekivali rekordnu žetvu pšenice, to se nije dogodilo, a bilo je i problema s kvalitetom. Zanimljivo je da, iako je raspodjela padavina ove godine bila relativno dobra, nije stigla na vrijeme na svaku teritoriju, pa je bilo područja u Podunavlju gdje je proizvedeno manje pšenice nego 2022. godine. Nakon loše prošle godine, prosjek uroda kukuruza ove će godine biti puno bolji, na nekoliko mjesta je bilo prošle godine 9-10 tona, ali je državni prosjek vjerojatno će biti manji od toga.
S druge strane, cijena svih žitarica je prepolovljena u odnosu na 2022. godinu, kod kukuruza, primjerice, netko može biti profitabilan s prosječnim prinosom od 8-8,2 tone po hektaru, i pritome još se može biti profitabilan sa merkantilnom pšenicom. To se ne može izjaviti za ječam, koji se gotovo više se i ne isplati sijati, jer se može prodati jeftinije nego što izdaci prilikom proizvodnje. Isplativije je proizvoditi kvalitetnu pšenicu ili kukuruz jer za njih ima interesovanja sa strane tržišta, ali trenutno su i uljarice teškom položaju.
Ima li tržišta za mađarsku pšenicu jer u Europi ionako ima dosta ove vrste žitarice? Iskustva posljednjih godina pokazuju, da je vrijeme da mađarski poljoprivrednici uvedu nove vrste biljke u svoje portfelje?
Pšenice u Europi doista ima dovoljno, ima i dosta viškova, ali ako pogledate koliko se mora uložiti novčana srijedstva od sjetve do žetve i kakve profite možemo očekivati od nje, očito se isplati uzgajati ova žitarica. Međutim, treba napomenuti da će, ako Ukrajina uđe u EU, mađarski poljoprivrednici morati prijeći na drugačiju strukturu proizvoda, budući da Ukrajinci mogu vrlo učinkovito proizvoditi na ogromnoj površini zemlje, s kojom se moramo natjecati. Talentis Agro se upravo iz tih razloga počeo otvarati nove puteve prema maku i hortikulturnim kulturama poput rajčice. Nestabilne okolnosti u proteklih nekoliko godina opravdavaju dodavanje potpuno nove biljke u naš proizvodni program, onih sa kojima se možemo stabilnom proizvodnjom izaći na eksportna tržišta, stoga se vrijedi osvrnuti na točku ekonomične isplatljivosti sa što većom dodanom vrijednošću.
Zbog pada cijena žitarica i skladišta puna robom ni mađarski uzgajivači žitarica nisu u lakoj situaciji. Što za njih može značiti izlaz iz ove neizvjesnosne situacije, i tko sada može profitabilno poslovati?
Ako pogledamo cjelokupnu poljoprivredu i prehrambenu industriju, onda jeftino žito nije loše, jer je jako dobro za stočare i prerađivačku industriju mesa, jer oni mogu preraditi jeftiniju robu za proizvodnju proizvoda s dodanom vrijednošću poput mlijeka, mesa ili čak jaja. Uzgajivačima baš i nije drago što su cijene žitarica toliko pale, pogotovo ako pogledamo zadnjih desetak godina, kada su u prosjeku uroda i cijene bili dobre, kamate niske, a gotovo svaka grana proizvodnje je bila profitabilna. Ako gledamo stvari u cjelini, može se reći da je prošla godina konačno mogla biti dobra za stočare, a zbog jeftinijih sirovina mogla bi prehrambena industrija profitirati.
Budući da stanje prerađivačke industrije u Mađarskoj za sada nije najoptimalnije, još uvijek moramo dosta žita izvoziti da bismo ostvarili profit. Bilo bi idealno kada bismo od uzgojenih sirovina na domaćem tržištu mogli napraviti proizvode s dodanom vrijednošću, ali trenutno se značajan dio pšenice i kukuruza izvozi na strana tržišta.
Sve dok u našoj zemlji nemamo pravu prerađivačku industriju, prepušteni smo na milost i nemilost cijenama na inostranim tržištima i moramo se natjecati sa zemljama poput Rusije ili Ukrajine.
Farme svinja već su dugo u teškoj situaciji, no prema mišljenju stručnjaka 2023. mogla bi biti godina uzgajivača svinja. Mogu li doista biti sretni ove godine? Kakvo je stanje u sektoru govedine i peradi kod nas?
Iako je broj svinja u Mađarskoj drastično pao u odnosu na stanje od prije 30 godina, nadamo se da se ove godine neće dalje smanjivati, i da će farmeri konačno moći zaraditi. Ne znam hoće li im biti uspješna 2023. godina pružiti priliku za daljnja ulaganja ili tehnološki razvoj, ali nadamo se najboljem. Iako je sektor goveđeg mesa prošle godine imao vrlo dobru godinu, upitno je hoće li tako biti i ove godine jer je stočna hrana u rinfuzi bila znatno skuplja, a cijene mlijeka visoke pa će profitabilnost svakako biti manja. U odnosu na “ situaciju u stočarstvu” od prije 2-3 godine, nema razloga za žaljenje, ali treba napomenuti i da je potrošnja znatno pala. Uzgajivači peradi ni ove godine neće imati baš dobru godinu, pogotovo oni koji se bave proizvodnjom jaja, jer je tržište vrlo nepredvidivo. Naglasak nam je na puretini koju plasiramo na izvozna tržišta jer Mađari ne konzumiraju puno purećeg mesa. Isporučujemo i prodajemo puretinu, tipično finalne gotove proizvode, od Japana do Koreje, Njemačke, Balkana i arapskog svijeta.
Mađarsko stočarstvo oduvijek je bila zapostavljena grana, ali ove godine može biti uspješnije od domaćeg uzgoja žitarica. Što se vidi, j da li je 2023. stvarno povoljnija za stočare?
U tvrtki Talentis Agro profitabilnost sektora stočarstva bila je očito bolja u 2022. od biljne proizvodnje, a mislim da neće biti ništa drugačije ni prošle godine. Ne očekujem nikakvo čudo, vidim da je ćemo imati dobru godinu s kvalitetnom pšenicom, kukuruzom sa dobrom sjetvenom strukturom, eventualno dopunom sjemenske proizvodnje, kao i sa različitim hortikulturnim biljkama. Uzgajivači stoke sada imaju korist od pada cijena stočne hrane, tako da mogu zaključiti dobru godinu 2023. Što se tiče stočarstva, iduću godinu vidim veliki potencijal u govedarstvu, čak i uslovi u sektoru purana i svinjogojstva može biti idealno za profitabilnost 2024. godini.
Mislim da gospodarstva mješovitog profila mogu biti profitabilnija, jer jedno područje ionako uvijek vuče drugo područje. Ako stočarstvo naglo profitira, to je zbog toga jer postoji velika potražnja za mesom i povoljnje su i cijene stočne hrane.
Treba li u budućnosti očekivati neku vrstu reorganizacije u mađarskoj poljoprivredi?
Odgovoran sam za veliku organizaciju, gdje je jasno ako možemo iznajmiti više zemlje, možemo obrađivati 10-20 posto više sa trenutnom opremom, što znači da nema potrebe za ulaganja u opremu za obradu zemljišta. Prednosti bi imale i zadruge, ali to u Mađarskoj nekako ne funkcioniše, jer čim se na slobodnom tržištu dobije više za proizvod, seljak radije prodaje robu onom kupcu gdje dobija više za svoju robu. Pritome su u našoj zemlji mala gospodarstva, zemlji zastupljena u najvećem udjelu. Kao velika organizacija ne možemo kupovati zemlju pa su nam mogućnosti rasta vrlo ograničene i zato radije kupujemo tvrtke jer jedino tako možemo održati veličinu ekonomije. Bilo bi važno da velike tvornice proizvode što učinkovitije, a mala gospodarstva imaju važnost u jačanju zajednice i kako bi se očuvalo selo i sačuvala bi se radna mjesta.
Zadnje godine također su pokazale koliko su svjetska tržišta hrane neizvjesna, pa tako i domaća, koje ionako ima još prostora za razvoj. Kako se možemo prilagoditi mnogim vanjskim utjecajima koji sada utječu na tržišta hrane? Možemo li u ovom okruženju biti konkurentni s našom prehrambenom industrijom?
Mađarska je malo tržište pa se i u prehrambenoj industriji i u proizvodnji sirovina, nažalost ne smatramo se faktorom na tržištu. Mislim da bi bilo dobro rješenje kada bismo pomogli tvrtkama koje se mogu natjecati i po međunarodnim mjerilima velikim tržištima, jer imamo velike tvrtke i za isporuku proizvoda od svinjetine, piletine, puretine, patke i guske. Ako su odgovarajuće veličine i imaju pristup odgovarajućim sirovinama, jednako su učinkovite kao klaonice u njemačkoj ili poljskoj. Također bi bilo važno izgraditi brend u Mađarskoj, jer iako imamo dobre domaće brendove koje su svima poznati na domaćem terenu, oni nisu značajni u inozemstvu, iako bi se s njima mogla generirati potrošnja.
Nema smisla govoriti o tome da su mađarska vina dobra ako ih se malo kupuje u inozemstvu, jer su francuska i talijanska vina popularnija. Naglasak ne treba biti samo na regijama, nego na činjenici da je to mađarsko vino i da dolazi iz Mađarske.
Sva hrana i poljoprivredni proizvodi postali su nevjerojatno skupi. Morate li se naviknuti na činjenicu da će ove visoke cijene ostati iste i u buduće? Kakvi se trendovi u privredi i šta se može očekivati u svakom sektoru u vezi cijenama?
Domaće cijene hrane tek su dosegle zapadnoeuropsku visinu, od čega profitiraju akteri prehrambenog lanca, a manje kupci. No, ne smije se zaboraviti da su proizvođači, posebice stočari, uvijek bili u lošoj situaciji zbog niskih otkupnih cijena. Siguran sam da će biti daljnjih pomaka cijena, ali one sigurno neće biti niže. Ali to je začarani krug, jer ako su cijene hrane visoke, to pogoduje članovima proizvodnog lanca, kao što sam spomenuo, ali istovremeno, ako se smanji potrošnja, ništa neće funkcionirati u sustavu, i u sektorima prehrambene industrije gdje je opća dobit je 2 posto, bit će ozbiljnih problema. Generiranje potrošnje mora biti na prvom mjestu, a sve ostalo može doći tek poslije.
2024. će biti teška godina, ne vidim rast cijena žitarica, tako da će neizvjesnost sigurno ostati u biljnoj proizvodnji. Istodobno, ako je potrošnja dobra, to će biti dobro za stočarstvo, jer će se od jeftine sirovine moći napraviti dobar i kvalitetan proizvod.
Posljednjih godina bilo je nekoliko akvizicija tvrtke Talentis Agro, postoje li planovi za još jednu u bliskoj budućnosti, i ako postoje, kojem sektoru i koji sektor tvrtka favorizuje?
Kada je osnovan holding prije pet godina, sastavili smo sedmogodišnju strategiju, čiji je cilj bio dovesti naša velika poljoprivredna poduzeća na zajedničku platformu. Morali smo stati na kraj tome da svi razmišljaju lokalno, pa smo izradili nacionalni plan sjetve, a također smo pripremili nabavu poljoprivrednih strojeva na takav način da su strojevi idealno dostupni svakoj tvrtki. Sada smo došli u novu fazu i ponovno radimo dugoročni strateški plan, koji se fokusira na učinkovitost, veće površine za obradu, pojednostavljeni plan sjetve i proizvodnju homogene robe. Osim toga, želimo proizvoditi robu s dodanom vrijednošću, zbog čega smo krenuli u uzgoj ratarskog povrća i sjemenarstvo. Paralelno sa svime ovim veći naglasak stavljamo na razvoj navodnjavanja i korištenje preciznih tehnologija. Istovremeno, planiramo daljnje akvizicije, a u tijeku je nekoliko pregovora s tvrtkama zainteresiranim za ratarstvo i stočarstvo.
Kakva nova ulaganja se očekuju po pitanju modernizacije?
Budući da poslujemo prema strateškom planu, uvijek je unaprijed dobro izračunato na što ćemo potrošiti, no u trenutnom kamatnom okruženju otežano je i ulaganje i razvoj. Važno je vidjeti kada će se isplatiti prije nego što se bilo čemu posvetite.
Sada igramo na kratak period isplatljivosti investicije i povrat novčanih sredstava, zbog čega smo vratili natječaj za izgradnju silosnog skladišta sa novom modernom sušarom i prečistačima, budući da trenutno još možemo skladištiti svoj urod, pa će se to više isplatiti realizirati kad kamatno okruženje bude idealnije. U boljoj smo poziciji s obzirom na to da zbog veličine naše tvrtke možemo, primjerice, prebaciti opremu za silažu s jedne naše lokacije na drugu. Sada razmišljamo o investicijama koje povećavaju učinkovitost i smanjuju živu radnu snagu. Ujedno bi bila potrebna i mlada radna snaga, tako da možemo napraviti dvije stvari, ili ih pokušati namamiti ovamo svojim programima stipendiranja i suradnjama ili stvoriti gospodarstvo u kojem je potrebno manje radne snage.
Nema rasprave: poljoprivredna proizvodnja u Mađarskoj mora se ponovno reorganizirati
Velika suša 2022. godine, zatim nagli porast cijena inputa, a potom i pad otkupnih cijena usjeva 2023. godine predstavljali su ozbiljan izazov ratarskoj proizvodnji koja je prošle godine postala nerentabilna u raznim granama ovog sektora. Rješenje bi moglo biti reorganizacija tradicionalne strukture proizvodnje, optimalizacija troškova i postavljanje složenijih ciljeva umjesto kvantitativnog razmišljanja – rečeno je na okruglom stolu održanom u četvrtak na AGROmashEXPO-u u organizaciji Nacionalne udruge proizvođača žita (GOSZ). ). Sve u svemu, ove godine sudionici ne očekuju značajniji rast cijena usjeva, što govori da će ova reorganizacija biti prioritet ove, ali i sljedećih godina.
Postoje važnije stvari od sustava potpora, uvijek su tržišni uvjeti i reakcije proizvođača ti koji odlučuju što ćemo dobiti na kraju – rekao je na skupu Žolt Feldman, državni tajnik zadužen za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede. Dodao je: 2022. oni koje suša nije sravnila sa zemljom mogli su pokazati dobre rezultate. Međutim, 2023. godine, zbog visokih troškova proizvodnje, niskih otkupnih cijena usjeva i zbog prethodnih negativnih utjecaja, sektor je postao neprofitabilan, s prosječnim gubitkom od 64 000 HUF po toni na pšenici i 48 000 HUF po toni na kukuruzu.
Prema istraživanju sprovedenom u studenom 2023., prag rentabilnosti je 4,8 tona po hektaru za pšenicu, 7 tona za kukuruz i 5,5 tona za ječam. Predviđenja važe i za 2024. godinu također to pokazuje trenutno stanje, kako je rekao:
Bićemo sretni ako budemo na nuli,negdje će biti manjih gubitaka, a negdje manji dobit.
Osim toga, naše prodajne mogućnosti ograničene su razvojem situacije sa isporukama robe u lukama na Crnom moru i količinom žitarica koje Rusija isporučuje Africi. Moramo zajedno razmisliti kako regovati na ovu situaciju, rekao je državni tajnik.
Dosadašnja proizvodnja se mora preispitati
Među mogućim rješenjima naveo je mogućnosti precizna poljoprivreda i transformacije strukturu sjetve na svim poljima. Gledajući tradicionalnu, poznatu paletu proizvoda, sa kojima su i Ukrajinci prisutni na tržištu, prijedlog je natjecati samo na najučinkovitiji način i moramo postaviti pitanje kako transformirati komercijalnu masovnu proizvodnju koja se prakticira trideset godina tako da su proizvođači bili u povoljnijoj situaciji. Čak i masovna proizvodnja, ali visokokvalitetni proizvodi, koji pripadaju proizvodnom lancu s višom dodanom vrijednošću, također imaju u buduće znatnu stabilnost. Također moramo smanjiti našu izloženost proizvodima koje na međunarodnom tržište imaju veliku oscilaciju u cijenama- izjavio je Žolt Feldman.
Puno bi bilo bolje kad bi proizvođači ne samo da proizvode poznate 4-5 vrste biljaka na 20-30 posto svojih obradivih površina u uobičajenoj strukturi, nego da se otvoraju proizvodnji maka i soje i prema drugim tehnologijama.
Sučeljavamo se da ona stara seljačka istina: više se isplati urod prodati u kožama, odnosno preko stočarstva doći na očekivani rezultat.
Ekonomski procesi i geopolitička kretanja također nameću teške uvjete, ali treba vidjeti da su mnogi ljudi sposobnib da na izazove inteligentno reaguju koji daju nadu da i u budućnosti ćemo imati kvalitetne stručnjake . U tu svrhu struka zajedničkim razmišljati i da obavezno mjenjaju dobre primjere, reka je državni tajnik.
Pretjerani optimizam je neopravdan
Tvrtke koje se bave proizvodnjom sirovina, poput FMC-a, barem su jednako su zainteresovani kako se kreće cijena pšenice kao i proizvođače, jer sa niskim cijenama tržište sirovina također „umire”, rekao je Đula Kovač, direktor FMC-Agro Hungary d.o.o.
Što se tiče 2024. godine, očekuje se mala normalizacija tržišta ali čak i u najboljem slučaju, bitnije reorganizacije neće biti, ne bi trebali sada biti previše optimistični – dodao je on. Pritom je pitanje da li trebaju proizvođači bježati naprijed ili nazad, u smjeru intenzivnog ili ekstenzivnog uzgoja.
Ne možemo se natjecati količinskom proizvodnjom
Gabor Parkanji, generalni direktor tvrtke za certificiranje kvalitete Mertcontrol Hungary d.o.o. oprezan je u pogledu očekivanja za 2024. godinu. Skladišta su puna, cijene su se malo korigirale, ali nije došlo do značajnijeg povećanja, a kvaliteta je bolja u odnosu na godinu dana prije, rekao je. Također je važno da se kvaliteta uroda ne može po kvaliteti popraviti u skladištima. To je također teško jer po takvim cijenama, u sadašnjoj teškoj situaciji, ne možemo sebi priuštiti da ne proizvodimo nekvalitetnu žitaricu, dodao je.
Općenito, Gabor Parkanji vidi da su prinosi značajno porasli u proteklih dvadeset godina, ali genetski potencijal to ne može pratiti, što ide već godinama na štetu kvalitete.
Osim toga, Mađarska se količinski ne može natjecati sa zemaljama koji se na tržištu pojavljuju s nevjerojatnim količinama a proizvodnja se vrši u potpuno drugačijoj strukturi.
Pogotovo kada govorimo o pšenici koja nema kvalitetu proteinsku kvalitetu 11, jasno je da jedini put koja nam je predvidljiva proizvoditi proizvode koja pripadaju u premijum kategoriju
– izjavio je.
Bolje ne ići glavom kroz zid
Moramo stvarno gledati na što trošimo, a cijene inputa ne bi trebale dizati tvrtke koje to nude, rekao je Peter Umenhoffer, direktor tvrtke Mikro-Vital. Dodao je: transformacija proizvodne strukture je opravdana, ali se moraju izbjegavati negativnosti ovog prelaska.
Ne biste se trebali ići glavom kroz zid bilo da se radi o održivosti ili obradi tla. Uvijek morate pronaći hibridno rješenje koje donosi najbolji i najodrživiji rezultat
– dodao je on.
Optimalizacija umjesto maksimalizacije
Prethodnih godina sve je bilo svedeno da se proizvede što više, jer se i uz promjenjive cijene uvijek moglo prodati na tržištu. Sada se fokus prešao na to da po kojoj cijeni proizvodimo, odnosno fokus će biti na optimalizaciji troškova – rekao je Peter Vajda, direktor Phylazonit d.o.o. Kada koristite razne input materijale, trebali biste težiti optimalnoj potrošnji, a ne maksimalnoj.
Prema trenutnim cijenama, razbacivanje prekomjerne doze plus dušik možda se više ne isplati
– rekao je.
Direktor smatra vjerojatnim da će doći do malog porasta cijena, ali ne i značajno povećanje cijene. Sveukupno, slijedi godina koju karakteriziraju mirnije, predvidljivije poslovanje i niže kamatne stope, pri čemu se moraju uzeti u obzir i faktori poput EPR (Extended Producer Responsibilty) naknade i povećanja plaća. Općenito, Peter Vajda ne očekuje dramatične promjene u cijenama sirovina ili usjeva.
Malo i o našoj tvrtki
Naši projektanti i direktor za inovaciju održali su kratku prezentaciju u vezi naših proizvoda. I o proizvodima koje ćemo u kratkoj budućnosti početi proivoditi i plasirati na tržištu.
Na slikam Bela Lang na prvoj slici
Zoltan Nađ na drugoj slici
Tamaš Eder: 2023. neće nam pokazati najlijepše rezultate u sektoru prehrambene industrijie
2023. neće pokazati lijepe rezultate u prometu za većinu tvrtki u sektoru prehrambne industrije, gotovo sam siguran da će svi oni akteri koji rade u ovom sektoru preživjeti znatno slabije rezultate nego prethodnih godina – rekao je Tamaš Eder, direktor obostranih odnosa i komunikaciju u Bonafarm d.d. u svom odgovoru za naše novine. Kao stručnjak je također istaknuo da za sada nema znakova oporavka u ovom sektora. No, poboljša li se gospodarsko okruženje, već se može nadati da će to stvoriti povoljniju situaciju i za poduzeća u sektoru prehrambene industrije. Pitanje je što može donijeti ovo poboljšanje za mađarsku prehrambenu industriju?
Vaša grupacija djeluje u nekoliko sektora unutar sektora prehrambene industrije. Čime se točno bave i kakvi su rezultati na tržištu?
Grupa Bonafarm je vertikalno integrirana grupacija poljoprivrednih i prehrambenih tvrtki, gdje značajan dio poljoprivrednih sirovina potrebnih za pripremu prehrambenih proizvoda koje proizvodimo sami u našim proizvodnim pogonima i uz pomoć integriranih partnera koji sa nama surađuju. Baza naše poljoprivredne djelatnosti je ratarska proizvodnja. Prvenstveno proizvodimo stočnu hranu od usjeva proizvedenih na našim površinama, koji pripremimo kao stočnu hranu za naš stočarski sektor, kao što su naše farme svinja, goveda i peradi, i jedan dio ovih proizvoda prodajemo našim vanjskim partnerima. Uključujući više od 100 partnera našeg vlastitog programa integracije svinjogojstva. Naš sektor svinja godišnje proizvodi više od 600.000 živih svinja, koje se također prerađuju u klaonici Mohaču koja pripada grupaciji. Značajan dio tog mesa odlazi u Pick Seged d.d., gdje od njega proizvodimo razne mesnate proizvode. PICK je danas možda najpoznatiji mađarski brend u Europi, neke od naših proizvoda možete pronaći gotovo svugdje u regiji, a u Mađarskoj je tržišni lider na tržištu suhomesnatih proizvoda.
U sektoru peradi zastupljeni smo preko tvrtke Hungerit d.d. u gradu Senteš. Ovdje se, iz domaćih sirovina vršimo klanje pilića i pataka, i prvenstveno proizvodimo svježe meso i gotove smrznute proizvode pod nazivom Valdor. Osim mesa, naš drugi važan sektor jei sektor mliječnih proizvoda. I ovdje je značajna vlastita proizvodnja, no istovremeno gotovo 400 milijuna litara godišnje prerađenog mlijeka, od kojeg nastaju naši Mizo proizvodi, uglavnom nam se isporučuje u okviru dugoročnih partnerstava iz malih i velikih proizvođača, ali isključivo sa domaćih mađarskih proizvođača. Imamo i vinariju, koja nije toliko bitna za Bonafarm Grupu nema veliki udio, ali je također važan sektor za nas. Naša vinarija, Vinarija Čanji, dominantna je u regiji Vilanj. Godišnje otprilike proizvodimo 2,2 milijuna boca vina koje plasiramo pod zaštitnim znakom Teleki.
Paleta proizvoda je prilično široka i šarena. Nastojite li nova uganja u svim segmentima jednolio izvjesti?
Nalazimo se u izuzetno teškom razdoblju, a vidimo da je ova godina do sada bila jedna od onih u kojima je sektor imao neku vrstu negativnog utjecaja sa svih strana, jer ne samo da je opala potrošnja, nego smo dobili i druga opterećenja. Primjerice, ptičja gripa je i ove godine izazvala ozbiljne probleme našoj prerađivačkoj tvrtki jer smo se suočili s nedostatkom sirovina. No, unatoč svim poteškoćama, radimo na realizaciji naših ideja za razvijanje definiranih proteklih godina.
Sentešu, u tvrtki Hungerit, u nadolazećim godinama želimo otvoriti novu klaonicu pilića, i ako sve bude u redu, prva rezanja papaka bit će održana sljedeće godine. Osim toga, već se nekoliko godina priprema izgradnja nove tvornice za prozvodnju salame u Segedinu na sadašnjoj centralnoj lokaciji Picka, a prema našim planovima, s izgradnjom ćemo krenuti u dogledno vrijeme. Tako da ni u ovom teškom razdoblju nismo odustali od svojih ulaganja. Osim toga, neprestano razvijamo naše sustave planiranja i predviđanja tržišta, kao i naše mehanizme donošenja odluka, kako bismo mogli nastaviti učinkovito poslovati i dalje se razvijati dajući odgovarajuće odgovore na ove brojne izazove mnogo brže, reagovati na iznenadne promjene.
Kako vidite trenutno stanje domaće prehrambene industrije?
Još ne vidim nikakve znakove oporavka. Preživjeli smo izuzetno burnih 1,5-2 godine. Prošle godine prehrambena industrija doživjela je dva značajno različita polugodišta. U prvoj polovici godine zabilježen je značajan porast prometa. Značajno je porasla potražnja ne samo za hranom, već i za drugim proizvodima, zahvaljujući jednokratnom, iznimnom porastu plaća i kupci su koristili za kupnju prehrambenih proizvoda . Značajan dio tog prihoda ljudi su trošili na hranu. Istodobno su zbog rusko-ukrajinskog rata cijene sirovina počele drastično rasti. Prehrambena industrija našla se pred činjenicom da su cijene poljoprivrednih kultura na godišnjoj prosječnoj razini porasle za gotovo 50 posto. U većini poduzeća prehrambene industrije, poljoprivredni proizvod, čini veleiki dio troškova. Osim toga, ekstremno je bilo i kretanje cijena raznih drugih inputa materijala, prvenstveno energenata, cijene gotovo svih bitnih komponenti počeli su drastično rasti negdje u drugoj polovici 2022. godine. Vidjelo se to i po inflacijicijene hrane, što je naravno dovelo do pada potražnje.
Nažalost, to nije prestalo ni ove godine, u prvom polugodištu mađarska prehrambena industrija ostvarila je količinski pad od gotovo 15 posto. To treba istaknuti jer takav sektorski pad nismo zatekli više od 20 godina. Za sada nema jasnih znakova koji bi ukazivali na kraj ovog procesa, iako je stopa pada posljednjih mjeseci smanjivala.
Što bi moglo preko poteškoća preokrenuti prehrambeni sektor?
Svi su uvjereni da ćemo smanjenjem inflacije i stabilizacijom realnih dohodaka doći do točke kada će se zaustaviti pad prometa koji je karakteristično za proteklih više od godinu dana. U slučaju stabilnije tržišne situacije možemo se nadati da će okruženje biti povoljnije i za poduzeća prehrambenog sektora. Sve u svemu, 2023. godina neće pokazati dobre fiskalne rezultate za većinu tvrtki prehrambene industrije, siguran sam da će gotovo sve pokazati znatno slabije rezultate nego 2022., a bojim se da će više aktera u ovom sektoru nego inače, i ovu proteklu godinu završiti manje većim gubicima.
Šta mislite da li je Konferencija poljoprivrednog sektora održana krajem godine može pomoći u otkrivanju i rješavanju problema?
Iako bi čovjek pomislio da se u današnjem svijetu punog informacijama sa interneta ova vrsta konferencija licem u lice je manje važna, ali to nije istina. Sa jedne strane, svakodnevno smo bombardirani s toliko informacija da bi bilo dobro da npr. ljudi koji bolje od prosjeka razumiju u trenutno stanje gospodarstva i procese koji se trenutno odigravaju u prehrambenom sektoru, mađarski i strani stručnjaci dijele svoja mišljenja međusobno na ovakvim skupovima . Stručnaci su sposobni prenijeti svoja iskustva i snalažljivost sudionicima na profesionalan način. Na ovoj konferenciji, koja je najveća takve vrste među sektorskim konferencijama, obično govore ključni sudionici u mađarskoj prehrambenoj industriji, pa postoji način i dijalog sa sudionicima iz svih predela naše zemlje.
S jedne strane, ima važnu formalnu ulogu. Ali ne smijemo zaboraviti da su za ovaj događaj važne i neformalne mogućnosti koje pružaju pauze za kavu i zajednička večera. Imamo priliku da međusobno razgovaramo i dijelimo svježe informacije, tumačenje tendencija u gospodarstvu i ideje kojima pokušavamo prebroditi poteškoće. Svatko sa ovih događaja vraća kući znatno bogatiji idejama nego kad je tamo stigao.
Što očekujete od ovogodišnje konferencije?
Grupa Bonafarm je već nekoliko godina istaknuti donator događaja. Ovaj događaj vidimooptimalno kao važnost poljoprivredne konferencije, ali uvijek postoje sekcije koje se bave temama važnim za prehrambeni sektor. Moje kolege koji stručnjaci iz Bonafarme Grupacije sudjelovat će na nekoliko okruglih stolova, te ćemo zajedno s ostalim akterima diskutovati sve promjene koje su se dogodile u proteklim tjednima i mjesecima i koje će nas sustići u narednom razdoblju, uključujući EPR sustav i sustav obveznog otkupa koji počinje 1. siječnja te očekivane probleme koji iz toga proizlaze. Razgovaramo o tržišnim predviđanjima, diskutujemo i o tome kako će potrošači moći reagirati na određene situacije.
Među sebe pitamo se hoće li sa stajališta prometa hrane Božić i ove godine biti slbiji, kao što je bio slab i Uskrs. Između sebe dijelimo svoje ideje do određene točke, i zajedno razmišljamo o tome kakve bi promjene trebalo pokušati generirati te u tu svrhu definišemo zahtjeve i prijedloge bilo Vladi, bilo drugim akterima kako bi se znatno situacija pobiljšala u mađarskoj proizvedenim prehrambenim proizvodima u bliskoj budućnosti -za proizvođače u prehrambenom sektoru.
Izvor: https://www.agrarszektor.hu/kraj 2023
Talentis Agro d.d., je dio grupacije Mesaroš, otvora se prema drugim područjima agrara
Talentis Agro d.d. počinje uzgajati nove biljke u svojem agrarnom poduzeću. Nesigurnost na tržištu posljednjih nekoliko godina opravdavaju otvaranje prema hortikulturnim biljkama poput rajčice, rekao je za Sabolč Makai, predsjednik Uprave tvrtke Talentis Agro, dodajući da pokušavaju i s makom i kukuruzom šećerac. Stručnjak je za nas izjavio, između ostalog, da u skoroj budućnosti planiraju ulaganja koja će povećati učinkovitost, ali istovremeno i smanjiti živu radnu snagu. Doznali smo i za planove Talentis Agro da se spremaju i u buduće daljnje akvizicije, te da su u tijeku nekoliko pregovora s tvrtkama zainteresiranim na području ratarstva i stočarstva.
Nakon 2022. godine mađarski poljoprivrednici 2023. godine mogu računati na boljim prosječnim prinosima. S kojim biljkama sada možete dobro profitirati ? Što se uopće isplati proizvoditi u budućnosti?
Količine prinosa doista su bolje nego lani, no uzalud su svi očekivali rekordnu žetvu pšenice, to se nije dogodilo, a bilo je i problema s kvalitetom. Zanimljivo je da, iako je raspodjela padavina ove godine bila relativno dobra, nije stigla na vrijeme na svaku teritoriju, pa je bilo područja u Podunavlju gdje je proizvedeno manje pšenice nego 2022. godine. Nakon loše prošle godine, prosjek uroda kukuruza ove će godine biti puno bolji, na nekoliko mjesta je bilo prošle godine 9-10 tona, ali je državni prosjek vjerojatno će biti manji od toga.
S druge strane, cijena svih žitarica je prepolovljena u odnosu na 2022. godinu, kod kukuruza, primjerice, netko može biti profitabilan s prosječnim prinosom od 8-8,2 tone po hektaru, i pritome još se može biti profitabilan sa merkantilnom pšenicom. To se ne može izjaviti za ječam, koji se gotovo više se i ne isplati sijati, jer se može prodati jeftinije nego što izdaci prilikom proizvodnje. Isplativije je proizvoditi kvalitetnu pšenicu ili kukuruz jer za njih ima interesovanja sa strane tržišta, ali trenutno su i uljarice teškom položaju.
Ima li tržišta za mađarsku pšenicu jer u Europi ionako ima dosta ove vrste žitarice? Iskustva posljednjih godina pokazuju, da je vrijeme da mađarski poljoprivrednici uvedu nove vrste biljke u svoje portfelje?
Pšenice u Europi doista ima dovoljno, ima i dosta viškova, ali ako pogledate koliko se mora uložiti novčana srijedstva od sjetve do žetve i kakve profite možemo očekivati od nje, očito se isplati uzgajati ova žitarica. Međutim, treba napomenuti da će, ako Ukrajina uđe u EU, mađarski poljoprivrednici morati prijeći na drugačiju strukturu proizvoda, budući da Ukrajinci mogu vrlo učinkovito proizvoditi na ogromnoj površini zemlje, s kojom se moramo natjecati. Talentis Agro se upravo iz tih razloga počeo otvarati nove puteve prema maku i hortikulturnim kulturama poput rajčice. Nestabilne okolnosti u proteklih nekoliko godina opravdavaju dodavanje potpuno nove biljke u naš proizvodni program, onih sa kojima se možemo stabilnom proizvodnjom izaći na eksportna tržišta, stoga se vrijedi osvrnuti na točku ekonomične isplatljivosti sa što većom dodanom vrijednošću.
Zbog pada cijena žitarica i skladišta puna robom ni mađarski uzgajivači žitarica nisu u lakoj situaciji. Što za njih može značiti izlaz iz ove neizvjesnosne situacije, i tko sada može profitabilno poslovati?
Ako pogledamo cjelokupnu poljoprivredu i prehrambenu industriju, onda jeftino žito nije loše, jer je jako dobro za stočare i prerađivačku industriju mesa, jer oni mogu preraditi jeftiniju robu za proizvodnju proizvoda s dodanom vrijednošću poput mlijeka, mesa ili čak jaja. Uzgajivačima baš i nije drago što su cijene žitarica toliko pale, pogotovo ako pogledamo zadnjih desetak godina, kada su u prosjeku uroda i cijene bili dobre, kamate niske, a gotovo svaka grana proizvodnje je bila profitabilna. Ako gledamo stvari u cjelini, može se reći da je prošla godina konačno mogla biti dobra za stočare, a zbog jeftinijih sirovina mogla bi prehrambena industrija profitirati.
Budući da stanje prerađivačke industrije u Mađarskoj za sada nije najoptimalnije, još uvijek moramo dosta žita izvoziti da bismo ostvarili profit. Bilo bi idealno kada bismo od uzgojenih sirovina na domaćem tržištu mogli napraviti proizvode s dodanom vrijednošću, ali trenutno se značajan dio pšenice i kukuruza izvozi na strana tržišta.
Sve dok u našoj zemlji nemamo pravu prerađivačku industriju, prepušteni smo na milost i nemilost cijenama na inostranim tržištima i moramo se natjecati sa zemljama poput Rusije ili Ukrajine.
Farme svinja već su dugo u teškoj situaciji, no prema mišljenju stručnjaka 2023. mogla bi biti godina uzgajivača svinja. Mogu li doista biti sretni ove godine? Kakvo je stanje u sektoru govedine i peradi kod nas?
Iako je broj svinja u Mađarskoj drastično pao u odnosu na stanje od prije 30 godina, nadamo se da se ove godine neće dalje smanjivati, i da će farmeri konačno moći zaraditi. Ne znam hoće li im biti uspješna 2023. godina pružiti priliku za daljnja ulaganja ili tehnološki razvoj, ali nadamo se najboljem. Iako je sektor goveđeg mesa prošle godine imao vrlo dobru godinu, upitno je hoće li tako biti i ove godine jer je stočna hrana u rinfuzi bila znatno skuplja, a cijene mlijeka visoke pa će profitabilnost svakako biti manja. U odnosu na “ situaciju u stočarstvu” od prije 2-3 godine, nema razloga za žaljenje, ali treba napomenuti i da je potrošnja znatno pala. Uzgajivači peradi ni ove godine neće imati baš dobru godinu, pogotovo oni koji se bave proizvodnjom jaja, jer je tržište vrlo nepredvidivo. Naglasak nam je na puretini koju plasiramo na izvozna tržišta jer Mađari ne konzumiraju puno purećeg mesa. Isporučujemo i prodajemo puretinu, tipično finalne gotove proizvode, od Japana do Koreje, Njemačke, Balkana i arapskog svijeta.
Mađarsko stočarstvo oduvijek je bila zapostavljena grana, ali ove godine može biti uspješnije od domaćeg uzgoja žitarica. Što se vidi, j da li je 2023. stvarno povoljnija za stočare?
U tvrtki Talentis Agro profitabilnost sektora stočarstva bila je očito bolja u 2022. od biljne proizvodnje, a mislim da neće biti ništa drugačije ni prošle godine. Ne očekujem nikakvo čudo, vidim da je ćemo imati dobru godinu s kvalitetnom pšenicom, kukuruzom sa dobrom sjetvenom strukturom, eventualno dopunom sjemenske proizvodnje, kao i sa različitim hortikulturnim biljkama. Uzgajivači stoke sada imaju korist od pada cijena stočne hrane, tako da mogu zaključiti dobru godinu 2023. Što se tiče stočarstva, iduću godinu vidim veliki potencijal u govedarstvu, čak i uslovi u sektoru purana i svinjogojstva može biti idealno za profitabilnost 2024. godini.
Mislim da gospodarstva mješovitog profila mogu biti profitabilnija, jer jedno područje ionako uvijek vuče drugo područje. Ako stočarstvo naglo profitira, to je zbog toga jer postoji velika potražnja za mesom i povoljnje su i cijene stočne hrane.
Treba li u budućnosti očekivati neku vrstu reorganizacije u mađarskoj poljoprivredi?
Odgovoran sam za veliku organizaciju, gdje je jasno ako možemo iznajmiti više zemlje, možemo obrađivati 10-20 posto više sa trenutnom opremom, što znači da nema potrebe za ulaganja u opremu za obradu zemljišta. Prednosti bi imale i zadruge, ali to u Mađarskoj nekako ne funkcioniše, jer čim se na slobodnom tržištu dobije više za proizvod, seljak radije prodaje robu onom kupcu gdje dobija više za svoju robu. Pritome su u našoj zemlji mala gospodarstva, zemlji zastupljena u najvećem udjelu. Kao velika organizacija ne možemo kupovati zemlju pa su nam mogućnosti rasta vrlo ograničene i zato radije kupujemo tvrtke jer jedino tako možemo održati veličinu ekonomije. Bilo bi važno da velike tvornice proizvode što učinkovitije, a mala gospodarstva imaju važnost u jačanju zajednice i kako bi se očuvalo selo i sačuvala bi se radna mjesta.
Zadnje godine također su pokazale koliko su svjetska tržišta hrane neizvjesna, pa tako i domaća, koje ionako ima još prostora za razvoj. Kako se možemo prilagoditi mnogim vanjskim utjecajima koji sada utječu na tržišta hrane? Možemo li u ovom okruženju biti konkurentni s našom prehrambenom industrijom?
Mađarska je malo tržište pa se i u prehrambenoj industriji i u proizvodnji sirovina, nažalost ne smatramo se faktorom na tržištu. Mislim da bi bilo dobro rješenje kada bismo pomogli tvrtkama koje se mogu natjecati i po međunarodnim mjerilima velikim tržištima, jer imamo velike tvrtke i za isporuku proizvoda od svinjetine, piletine, puretine, patke i guske. Ako su odgovarajuće veličine i imaju pristup odgovarajućim sirovinama, jednako su učinkovite kao klaonice u njemačkoj ili poljskoj. Također bi bilo važno izgraditi brend u Mađarskoj, jer iako imamo dobre domaće brendove koje su svima poznati na domaćem terenu, oni nisu značajni u inozemstvu, iako bi se s njima mogla generirati potrošnja.
Nema smisla govoriti o tome da su mađarska vina dobra ako ih se malo kupuje u inozemstvu, jer su francuska i talijanska vina popularnija. Naglasak ne treba biti samo na regijama, nego na činjenici da je to mađarsko vino i da dolazi iz Mađarske.
Sva hrana i poljoprivredni proizvodi postali su nevjerojatno skupi. Morate li se naviknuti na činjenicu da će ove visoke cijene ostati iste i u buduće? Kakvi se trendovi u privredi i šta se može očekivati u svakom sektoru u vezi cijenama?
Domaće cijene hrane tek su dosegle zapadnoeuropsku visinu, od čega profitiraju akteri prehrambenog lanca, a manje kupci. No, ne smije se zaboraviti da su proizvođači, posebice stočari, uvijek bili u lošoj situaciji zbog niskih otkupnih cijena. Siguran sam da će biti daljnjih pomaka cijena, ali one sigurno neće biti niže. Ali to je začarani krug, jer ako su cijene hrane visoke, to pogoduje članovima proizvodnog lanca, kao što sam spomenuo, ali istovremeno, ako se smanji potrošnja, ništa neće funkcionirati u sustavu, i u sektorima prehrambene industrije gdje je opća dobit je 2 posto, bit će ozbiljnih problema. Generiranje potrošnje mora biti na prvom mjestu, a sve ostalo može doći tek poslije.
2024. će biti teška godina, ne vidim rast cijena žitarica, tako da će neizvjesnost sigurno ostati u biljnoj proizvodnji. Istodobno, ako je potrošnja dobra, to će biti dobro za stočarstvo, jer će se od jeftine sirovine moći napraviti dobar i kvalitetan proizvod.
Posljednjih godina bilo je nekoliko akvizicija tvrtke Talentis Agro, postoje li planovi za još jednu u bliskoj budućnosti, i ako postoje, kojem sektoru i koji sektor tvrtka favorizuje?
Kada je osnovan holding prije pet godina, sastavili smo sedmogodišnju strategiju, čiji je cilj bio dovesti naša velika poljoprivredna poduzeća na zajedničku platformu. Morali smo stati na kraj tome da svi razmišljaju lokalno, pa smo izradili nacionalni plan sjetve, a također smo pripremili nabavu poljoprivrednih strojeva na takav način da su strojevi idealno dostupni svakoj tvrtki. Sada smo došli u novu fazu i ponovno radimo dugoročni strateški plan, koji se fokusira na učinkovitost, veće površine za obradu, pojednostavljeni plan sjetve i proizvodnju homogene robe. Osim toga, želimo proizvoditi robu s dodanom vrijednošću, zbog čega smo krenuli u uzgoj ratarskog povrća i sjemenarstvo. Paralelno sa svime ovim veći naglasak stavljamo na razvoj navodnjavanja i korištenje preciznih tehnologija. Istovremeno, planiramo daljnje akvizicije, a u tijeku je nekoliko pregovora s tvrtkama zainteresiranim za ratarstvo i stočarstvo.
Kakva nova ulaganja se očekuju po pitanju modernizacije?
Budući da poslujemo prema strateškom planu, uvijek je unaprijed dobro izračunato na što ćemo potrošiti, no u trenutnom kamatnom okruženju otežano je i ulaganje i razvoj. Važno je vidjeti kada će se isplatiti prije nego što se bilo čemu posvetite.
Sada igramo na kratak period isplatljivosti investicije i povrat novčanih sredstava, zbog čega smo vratili natječaj za izgradnju silosnog skladišta sa novom modernom sušarom i prečistačima, budući da trenutno još možemo skladištiti svoj urod, pa će se to više isplatiti realizirati kad kamatno okruženje bude idealnije. U boljoj smo poziciji s obzirom na to da zbog veličine naše tvrtke možemo, primjerice, prebaciti opremu za silažu s jedne naše lokacije na drugu. Sada razmišljamo o investicijama koje povećavaju učinkovitost i smanjuju živu radnu snagu. Ujedno bi bila potrebna i mlada radna snaga, tako da možemo napraviti dvije stvari, ili ih pokušati namamiti ovamo svojim programima stipendiranja i suradnjama ili stvoriti gospodarstvo u kojem je potrebno manje radne snage.
Prijednosti novih sušara
Uvođenjem nove generacije sušara za žitarice zajedno s posebnim setom za istovar žitarica može ponuditi nekoliko prednosti za poljoprivredneorganizacije. Evo nekih od mogućih prednosti:
Poboljšanje učinkovitosti:
Nova generacija sušara za žitarice može uključivati napredne tehnologije, poput pametnih senzora i automatizacije, kako bi se poboljšala ukupna učinkovitost procesa sušenja. To može rezultirati bržim i preciznijim sušenjem, smanjujući vrijeme potrebno za pripremu žitarica za skladištenje ili za prodaju.
Ušteda energije:
Moderne sušare za žitarice često dolaze s energetski učinkovitim značajkama, uključujući poboljšanu izolaciju, optimizirani protok zraka i sustave rekuperacije toplote. Ova poboljšanja mogu pridonijeti značajnim uštedama energije, smanjujući operativne troškove za poljoprivrednike.
Precizno sušenje:
Korištenje nove generacije senzora i kontrola u sušari žitarica može omogućiti precizno praćenje i podešavanje parametara prilikom sušenja. Time se osigurava ravnomjerno sušenje zrna uz optimalnu granicama smanjenja vlage, čime se čuva njegova kvaliteta i hranjiva vrijednost.
Dizajn prilagođen korisniku:
Sučelje prilagođeno korisniku i intuitivne kontrole olakšavaju operaterima upravljanje procesom sušenja žitarica. To može smanjiti krivulju učenja za osoblje farme i smanjiti vjerojatnost pogrešaka tijekom rada sa tehnologijom.
Daljinski nadzor i kontrola:
Integracija mogućnosti daljinskog nadzora omogućuje poljoprivrednicima da nadgledaju i kontroliraju proces sušenja s udaljenosti. Ovo može biti osobito vrijedno za operacije velikih razmjera, pružajući fleksibilnost i praktičnost.
Prilagodljive postavke:
Nova generacija sušara za žitarice može ponuditi prilagodljive postavke za prilagodbu različitim vrstama žitarica, uvjetima okoline i željenim razinama vlage. Ova fleksibilnost omogućuje poljoprivrednicima da prilagode opremu svojim specifičnim potrebama i uslovima.
Smanjeni gubitak zrna:
Ugradnja inovativnih mehanizama za istovar u poseban set za istovar žitarica može pomoći u smanjenju gubitaka zrna tijekom procesa prijenosa. Ovo je ključno za održavanje ukupnog prinosa žitarica i profitabilnosti.
Sigurnosne značajke:
Implementacija sigurnosnih sezora, kao što su automatizirani protokoli za isključivanje za nenormalne uvjete, osigurava očuvanju i opreme i operatera. To doprinosi sigurnijem radnom okruženju na farmi.
Kompatibilnost sa sustavima pametne poljoprivrede:
Integracija s inteligentnim poljoprivrednim sustavima i analitikom podataka može pružiti vrijedan uvid u proces sušenja, omogućujući poljoprivrednicima donošenje odluka na temelju podataka za poboljšano upravljanje usjevima i raspodjelu resursa.
Dugotrajna trajnost:
Ulaganje u materijale otporne na habanje i robusnu konstrukciju za sušaru za zrno i za set za istovar može produžiti životni vijek opreme, smanjujući troškove održavanja i pružajući dugoročno rješenje za poljoprivrednike i manje glavobolje.
Kombinacijom ovih prednosti, nova generacija sušara za žitarice i posebnih setova za istovar može doprinijeti učinkovitijem, ekonomičnijem i održivijem procesu sušenja žitarica za poljoprivredna poduzeća.
Na stručnom danu tvrtke HETECH predstavljeno je energetsko učinkovito rješenje sušenja žitarica
Početkom prosinca, HETECH Group d.d. održala je svoj treći stručni dan na svojoj lokaciji u Kečkemetu, u novo izgrađenoj proizvodnoj hali. Na događaju je prisustvovao veliki broj stalnih partnera tvrtke i poljoprivrednika zainteresiranih za HETECH – ovu tehnologiju, gosti su u uobičajeno prijateljskoj atmosferi mogli sudjelovati u visokokvalitetnim prezentacijama stručnjaka Hetech – a.
Sušenje žitarica – biomasom umjesto plinom
HETECH Group doo ima tri desetljeća iskustva u projektiranju i izgradnji silosnih postrojenja za žitarice, sušara i prečistača te njihovoj izgradnji kao cjelovite tehnološkog sistema. Jedinstvena tehnologija tvrtke vrlo su popularne ne samo u Mađarskoj, već i u inozemstvu – do sada su ugrađene preko 300-350 velikih sistema, s ukupnim kapacitetom od gotovo 1.200.000 tona. Jedna od tajni uspjeha tvrtke je kontinuirani razvoj, što je u pozdravnom govoru istaknuo i gospodin Ferenc Gašpar, predsjednik Županije Nacionalne agrarne komore Bač-Kiškun, ujedno i glavni pokrovitelj manifestacije HETECH.
Stručni dio događanja započeo je izlaganjem vanjskog stručnjaka Lasla Kardoša koji je predstavio novu alternativu za zamjenu plina u sistemima za sušenje žitarica. Inovativna tehnologija već pokazuje svoje pozitivne rezultate na lokaciji tvrtke Anthera d.o.o. u mjestu Varošfold.
Suština inovativnog procesa je da se tehnološka topla voda za sušenje proizvodi izgaranjem biomase umjesto skupog plina. U mnogim slučajevima otpad nastao tijekom čišćenja žitarica postaje „smeće” koje se također mora skupo transportirati i negdje sanirati. S ovom tehnologijom, međutim, prethodno nepotrebni nusproizvod postat će vrijedna sirovina. Osim toga, na ovaj inovativni način grijanja ne uključuje dodatni rad, jer sustav automatski dozira gorivo u ložište. Izgaranjem otpada postaje pepeo, koji je također vrijedna sirovina: pravilno obrađeni otpad izvrstan je izvor hranjivih tvari za obnovu zemljišta.
3D – znači početak za projektovanje
Izrada 3D modela značajno pomaže i pojednostavljuje proces projektovanja. Izvrsna je to prilika da se prikažu dimenzije i proporcije prostora i objekata u međusobnom odnosu, kao i da se jasno uoče teško zamislivi detalji koji nisu vidljivi bez projekcije. 3D pomaže razmišljati unaprijed, uz pomoć vizualnih planova i tehničkih crteža također je lakše odabrati odgovarajuću opremu – objasnio je važnost 3D projektovanja Bela Lang, jedan od inženjera HETECH Group d.d.
Kod HETECH-a razvoj je konstantan
HETECH Group d.d. kontinuirano razvija svoju opremu u cilju povećanja kvalitete i učinkovitosti, u velikoj mjeri uzimajući u obzir potrebe i očekivanja svojih partnera. Na ovaj način realizirane projekte predstavio je u svom izlaganju projektant Zoltan Nađ.
Jedan od naših klijenata tražio je od naše tvrtke kako da se poveća kapacitet postojećeg . Projekt je uspješno realiziran, i to ugradnjom dvije sita jedna iznad drugog koje rade paralelno u lađi za sita. Da bi se povećao kapacitet, potrebno je bilo riješiti dovod veće količine žitarica koja dolazi iz međuspremnika doziranjem na sita. Prijenos žitarica od gornje dijela sita do do izlaznog otovra za očišćenu žitaricu, kao i povećanje protočnih presjeka. Ovim rješenjem površina sita sa 8,4 m² povećana je na 14,4 m².
Na samom događaju gosti su mogli i sudjelovati u obilasku tvornice, a zainteresirani su mogli razgledati i stručnu izložbu na kojoj su se mogli upoznati sa funkcijama strojeva za selektiranje iz proizvodnog programa HETECH -a. Mnogi su posjetitelji također prisustvovali u interaktivnoj prezentaciji Lasla Kardoša, gdje su stručnjaku postavljana mnoga pitanja o tehnologiji izgaranja otpada sa prečistača na koju je rado odgovorio.
Kupac je najbolji pokazatelj kvalitet i u prehrambenoj industriji
Trgovački odnos između McDonald’sa i grupe Master Good traje već više godina, osim što nema ugovora između dvije tvrtke i praktički imaju samo financijski okvirni ugovor, polugodišnje cijene se utvtđuju unatrag i dalje se vrše u e-mailu- rečeno je na Konferencija poljoprivrednog sektora 2023. u Siofoku. Na okruglom stolu o uspješnom odnosu s dobavljača govorilo se, između ostalog, da je za ulazak tvrtke kao isporučilac kod jednog velikog kupca važno pronaći stručnjaka koji cjelovitim pregledom pronalazi nedostatke i mogućnosti dijagnozira na razini sustava, a osim toga, potrebno je na međunarodnoj sceni tražiti model koji se može kopirati i dobro ugraditi za procvat obostrane suradnje.
Dobavljački odnos između Master Gooda i OSI Food Solutions Hungary d.o.o. traje već 16 godina, u kojem su od početka obje strane radile na razvoju u uspješnu, učinkovitju i konkurentniju tvrtku. To je odnos kao između trenera i sportaša, ali dobar trener ne koristi samo bič, nego i slaninu drži u ruci, tako nas je OSI potaknuo da rastemo i na ovaj način smo imali sve više kokoši na našim farmama tijekom godina. Ozbiljno smo počeli shvaćati od 2008. godine, i narednih 7 godina uspjeli smo zauzeti mjesto na međunarodnoj karti
– rekao je Laslo Baranj, osnivač-vlasnik Master Good d.d.. Naglasio je da se OSI već u prvoj ili drugoj godini suradnje odlučio za izlazak na međunarodno tržište Master Gooda jer im se svidjelo što je riječ o obiteljskoj tvrtki s preradom peradarskih proizvoda. Dodao je da nema ugovora između dvije tvrtke, isporučuju 350-400 tona proizvoda tjedno, a praktički imaju samo financijski okvirni ugovor, polugodišnje cijene se potvrđuju u e-mailu.
Stavimo ruku na srce. U Mađarskoj nema tranfera saznanja u integraciji, ne samo zato što nema upotrebljivog znanja s izvorne strane, već je veliki problem i na strani primalaca. Nama je cilj da integracija bude što potpunije zaokružiena u vlastitom sustavu, jer to je ono što i kupac i prozvođač visoko cijene.
– naglasio je Laslo Baranj.
Laslo Baranj
McDonald’sova kategorija pilećeg mesa najbolje je regulirana na globalnoj razini, što znači da osim gotovih proizvoda imamo sertifikate za potpunu skalu proizvoda, bilo da se radi o mješaonama stočne hrane na farmama brojlera pilića, transportu, i klaonicama. Sve te auditacije vrše certifikacijske organizacije koje su vanjske laboratorije
– naznačio je Tibor Čelenji, viši menadžer za kvalitetu i razvoj proizvoda tvrtke Progress Restaurant Network d.d.o. Naglasio je kako sva njihova suradnja se temelji na tome da ako dobavljaču treba pomoć, financijska ili druga, treba komunicirati s kupcem, jer na dobavljače računaju dugoročno.
Tibor Čelenji
U odnosu na to gdje je točka gdje možemo izgubiti poverenje, dobavljač je rekao , ako gledamo iz europske perspektive, sve njihove standardne proizvode, proizvodi nekoliko tvornica, tako da mogu izvršiti fino podešavanje na takvoj razini da ako iz nekog razloga nisu zadovoljni s partnerom, mogu izvršiti različitu raspodjelu volumena za smanjenje i povećanje u nekoj od drugih tvornica. Dodao je kako na ovaj način možete nagraditi ili stimulirati slabijeg partnera.
Nema toga da sutra nađemo drugog partnera jer on svoj proizvod prodaje 10 eurocenti jeftinije
– naglasio je.
Šandor Židi, generalni direktor OSI Food Solutions Hungary d.o.o., govorio je o tome kako je McDonald’sov sustav dobavljača tako velika potražnja za dobar kvalitet čije norme stalnu dižu, i ona postaje sve viša i viša, što potiče dobavljača da stalno poboljša i bude sposoban ponuditi još viši kvalitet prerađevina. Naglasio je da, kako bi netko postao uspješan dobavljač, također važno biti otvoren u tom smjeru, sukladno tome kupci pružaju svu pomoć i znanje da uvjete može ispuniti što bolje dobavljač.
McDonald’sove proizvode ugradili smo u proizvodni program Master Gooda za prošle godine. Isto smo i ove godine ponovo to učinili, imali smo veliku pomoć u stvaranju proizvoda stvarno McDonald’sove kvalitete u našoj novostvorenoj tvornici za preradu. Nitko u restoranu nije primijetio da je i jedan od proizvoda pripremljen u Babolni, a drugi dan već je premeštena u novu tvornicu u Petnehazi.
Šandor Židi
Kako tvrtka može doći do velikog kupca?
Prema riječima Lasla Baranjija, važno je da tvrtka kao prvi korak potraži stručnjaka koji će sveobuhvatnom dijagnozom na razini sustava pokazati na nedostatke i mogućnosti u poslovanju. Osim toga, potrebno je tražiti model na međunarodnoj sceni koji se može kopirati. Kako je rekao, koja tvrtka raste i razvija ove metode, bit će uspješna. Tibor Čelenji vidi da je primjer OSI-ja sa Master Goodom također pokazao da dobar kapetan postaje uspješan ako dobro predvidi budućnost i može živjeti sa fleksibilnom mogućnostima ove vrste poslovanja. Šandor Židi savjetovao je da vrijedi imati na umu transparentnost i međusobno povjerenje sa našom tvrtkom. Istaknuo je kako kao što Master Good i OSI nemaju ugovor, tako nemaju ni s McDonald’som, već rade prema polugodišnjim dogovorima o cijenama i količini robe.
Stručnjak je priznao: ne obraćamo dovoljno pažnje na dobrobit životinja
Pretjerano smo koristili poljoprivredna zemljišta i nismo uvijek posvećivali dovoljno pažnje na dobrobiti životinja i na kvalitet proizvoda. Kakav je bio rezultat ovoga? Kupci više ne uživaju u proizvodima kao prije i kupuju manje ili čak potpuno odustaju od njih – rekao je Giacomo Pedranzini, generalni direktor Kometa 99 d.d., na konferenciji Portfolio Agrárszektor 2023 u Siófoku. Vlasnik tvrtke je u svom izlaganju dotaknuo i činjenicu da su cijene hrane bile preniske u posljednjih 20-30 godina. Osim toga, posebnu pažnju treba posvetiti održavanju i zaštiti profitabilnosti najvažnijih proizvođača u proizvodnom lancu.
Velika odgovornost je naša profesija. Poljoprivrednici i uzgajivači su čuvari rađanja, mi hranimo savršeni sistem. Tijekom godina bilo je previše fokusa na količinu i niske cijene. Proizvodili smo previše, što je išlo i na štetu cijena, i od tada ova spirala nije završena. Pretjerano smo koristili poljoprivredna zemljišta i nismo uvijek posvećivali dovoljno pažnje dobrobiti životinja i na kvalitetu proizvoda. Kakav je bio rezultat ovoga? Kupci više ne uživaju u proizvodima kao prije i kupuju manje ili čak odustaju od njih – podvukao je Giacomo Pedranzini.
Dodao je kako njihova profesija danas ne dobija dovoljno poštovanja i u javnosti se ne cijeni dovoljno. Razlog tome vidi u ekstremizmu prema prehrambenoj industriji. Primjerice, nastoji se sve više „forsirati” vegetarijanski način prehrane, te činjenica da se pred ljudstvo postavlja prevashodno pitanje dobrobiti životinja. Kako je rekao, hrana za kućne ljubimce je puno skuplja od prehrambenih proizvoda, što je nerealno.
Budimo iskreni: možda konzumiramo previše mesa i ne obraćamo uvijek dovoljno pozornosti na dobrobit i kvalitetu životinja. Ali kako smo došli do ove točke? Tako da smo smanjili vrijednost hrane i cijene su bile preniske u zadnjih 20-30 godina. Ali nije moguće proizvoditi kvalitetu po niskoj cijeni, to također treba shvatiti. Ako želimo stvoriti dobru kvalitetu i obezbediti odgovarajuću dobrobit životinja, to moramo i platiti.
Giacomo Pedranzini istaknuo je kako je kvalitetna hrana skuplja, no istodobno bi svatko bi morao moći kupiti ukusnu, zdravu i malo skupljiju hranu. Kako je rekao, ako na taj put ne krenu zajedno oba načela, posljedice mogu biti ozbiljne. Osim toga, izuzetnu pozornost treba posvetiti održavanju i zaštiti profitabilnosti najvažnijih sudionika u proizvodnom lancu. Mora se izgraditi zdravije, sretnije i produktivnije društvo. Za to nije dovoljan čist okoliš ili zdrava hrana.
Važno je i kakvom se načinu života prilagođavamo. Iz tog razloga treba podržati i sport jer je sport dobra prilika da motiviramo djecu i naučimo ih što znači odricanje, što znači timski duh.
Specijalist je govorio io HonestFoodu (klasifikacija proizvoda) koji posebnu pozornost posvećuje zdravlju potrošača, zaštiti prirode i okoliša, uključujući i dobrobit životinja, te je korektan prema svim sudionicima u proizvodnom lancu. Tu duhovnost prožima cjelokupno djelovanje Kometa d.d., a njegov razvoj je kontinuiran.
Ako slijedimo vrijednosti HonestFooda, zajedno mogu stvoriti prosperitetniju budućnost. Ako budemo dovoljno mudri, Mađarska može biti i najveće skladište prehrambenih proizvoda srednje Europe. Na taj način naša zemlja može biti „obećana zemlja” u proizvodnji prehrambenih proizvoda.
Agro ekonomske analize za studeni 2023
Na sjevernoj hemisferi se vrši žetva kukuruza. Dosadašnji rezultati davaju rezultete poslijednjih godina, a u nekim slučajevima i nadmašuju prognoze vezane na osnovu prosjeka prethodnih godina. Sukladno tome, cijene su posljednjih tjedana ili stagnirale ili malo pale.
Kukruz
Iako je konsenzus analitičara jednoglasna u pogledu povećanja globalne potrošnje kukuruza, a time i potražnje, aktivnost fizičkih tržišta posljednjih tjedana – pa čak i mjeseci – znatno je ispod uobičajene razina prethodnih godina. Možda je znakovita brojka da očekivanu urod kukuruza, koja će ponovno premašiti 1,2 milijarde tona, prati sve manji obujam međunarodne trgovine, prema IGC (Međunarodno vijeće za žitarice) i FAO-AMIS (Informacije o poljoprivrednom tržištu Sustav).
Pad je uglavnom posljedica povoljnijeg roda od očekivanih na prostorima Europske unije, a kao rezultat toga, uvozna izloženost zajednice značajno će se smanjiti na osnovu predviđanih. Nakon što se zbog dobrog uroda (i slabije kvalitete) te manje izvozne aktivnosti u EU nastao značajan višak stočnog žita (ječam, pšenica), kukuruz koji stiže s anovim urodom mogao bi predstavljati dodatni pritisak na tržište stočne hrane. Kotacije na europskim burzama u proteklom razdoblju imale su pad u trendu, održavajući na ponuđene količine.
Čini se da će se usprkos zatvaranju koridora na moru iz Ukrajine nastaviti transport žitarica: čak i ako samo jedan brod napusti ukrajinsku luku, uspješna isporuka robe do odredišta može potaknuti druge velike trgovce na tržištu u buduće hrabro počnu i oni isporuke. Ni u slučaju Poljske i Mađarske blokada uvoza žitarica nije donijela značajnije promjene na tržištima. Cijene trenutačno ne utiče relativna „jeftinoća” ili laka dostupnost ukrajinskim proizvodima, te uslove trenutno prepiše nedostatak potražnje i obujam novog uroda koji se pojavljuju nakon žetve.
Ukratko, možemo vidjeti značajan višak ponude – izvozna robna baza – iz Brazila i Ukrajine, i ovim će zemljama uskoro se pridružiti Sjedinjene Države, gdje je razina žetve dosegla 23% do početka listopada (ovo je 2 postotka više od prosjeka u zadnjih 5 godina). S druge strane, globalna i europska potražnja biće i dalje u padu. U skladu s navedenima, u prvoj dekadi listopada mjesečna kotacija za ugovor na kukuruz na Čikaškoj robnoj burzi (CBOT) oscilirala je ispod 500 centi, za što nije bilo prilike od kraja 2020., dok su ugovori sa istekom istekom u studenom na Pariškoj robnoj burzi flukturirali oko razine od 205 eura; zadnji put smo vidjeli cijene niže od ovih sredinom 2021godine.
Žetva kukuruza je u teku i Mađarskoj, prema izvješću Nacionalne agrarne komore od 4. listopada poljoprivrednici su već požnjeli 22 posto od zasijanih 746.000 hektara. Postoje značajne oscilacije u prinosima: dok su u zapadnim područjima zapadne dijela zemlje prosjeci bliži 9 tona po hektaru, u južnom predjelu rezultati su samo oko 5-6 tona.
U skladu s međunarodnim tendencijama, nakon višemjesečnog pada cijena može se dogoditi svojevrsno „stajanje u mjestu”. Proteklih tjedana cijene kukuruza na domaćem tržištu bile su u najvećoj mjeri vođene tečajem forinte, a ne promjenama u ponudi i potražnji. Kao posljedica visokih transportnih troškova i gužve u luci Constanta, intenzitet izvoza je značajno manji u odnosu na uobičajeni period, i jedino značajne interesovanje vidljive su uglavnom od strane prerađivača.
Pšenica
U ovoj godini, zahvaljujući većim ukrajinskim i ruskim prinosima, globalna žetva pšenice razvijala se povoljnije u usporedbu s prijašnjim predviđanjima, ali prema USDA (United States Department of Agriculture), količina uroda je još uvijek 2 posto ispod rezultata prethodne godine.
Iako se očekuje povećanje potrošnje hrane, količina pšenice koja se koristi za stočnu hranu mogla bi se smanjiti. Kao i kod kukuruza, globalna trgovinska aktivnost za pšenicu također zaostaje u odnosu na prethodnu gospodarsku godinu. Kao rezultat svega toga, očekuje se rast zaliha, a cijene su pale na trogodišnji minimum.
Rusija, SAD, Kanada i Australija i dalje su najveći isporučioci na izvoznim tržištima. Ruska pšenica stalno je dostupna u crnomorskim lukama, a na njezino određivanje cijene značajno utječe carinski mehanizam koji se mijenja svaki tjedan kao rezultat složenog proračuna. Ipak, konkurentnost Rusije na tržištima žitarica je izvanredna, iako su potisnuti sa nekoliko tržišta kao rezultat sankcija zbog ratne situacije.
Ni tržišne aktivnosti ni cijene nisu napravile značajnije promjene u Mađarskoj. Osim zaliha koje su veće od uobičajenih količina, samo za manje količine ima interesovanja, trgovci i tvornice redovno daju ponude za robu sa boljim karakteristikama kvalitete.
Cijena mlijeka ponovno raste; dokle može to da traje?
Proljeće je počelo strahovitim padom cijena otkupnih cijena, no jesen donosi povoljniju tržišnu situaciju za proizvođače mlijeka. Sektor proizvodnje mlijeka, koji je dosad bio uspavana, iznenađen je povratkom kupaca i povećanjem potražnje za sirovim mlijekom.
Europske otkupne cijene sirovog mlijeka u stalnom su porastu od siječnja prošle godine, a nakon vrhunca od 58,25 eurocenti u prosincu, trend se preokrenuo te je završila rujan 2023. s cijenom od 43,54 centa EU. U Italiji je, pak, već u prvim danima listopada proizvođačima isplaćena cijena od oko 55 eurocenti za isporučeno mlijeko, više nego u kolovozu. Osjećaj preokreta ovog trenda zahvatio je i domaće proizvođače, jer viša cijena izvoza uvijek je povezana s talijanskom potražnjom i donosi bolje cijene i na domaćem tržištu.
Polugodišnji pad cijena
Ovaj put put posjetili smo mljekaruOljoprivredni Kombinat Emedi d.d. (u Županiji Boršod) prije godinu i pol u ljeto 2021. vlsnik Peter Kapošvari osjetio je predznak poskupljenja – i nije pogriješio. “Obično je dobit od proizvodnje mlijeka potpora, no lani je mlijeko ostvarilo prihode od prodaje iznad ukupne cijene uloženog kapitala i na kraju smo okončali vrlo dobru godinu. Počevši od ožujka ove godine pola godine smo bili suočeni s lošijom profitabilnošću, ali vidim da će do kraja godine cijena opet rasti. Očekujem i promjene na tržištu žitarica, jer nije normalno da nakon žrtve urod ne donosi nikakav profit.”
Prema riječima Petera Kapošvarija, na tržištu mlijeka dolaze bolja vremena
Cijena mlijeka za farmu je u siječnju bila oko 235 forinti, a rujan su okončali s obračunskom cijenom od 161 forintu. Kod ostalih otkupljivača pad cijena bio je još veći, mlijeko je bilo oko trećinu jeftinije nego na početku godine. Istovremeno je došlo i do velikog pada cijena na tržištu poljoprivrednih proizvoda. “Naravno, sjemensku robu proizvodimo sami, krava mora proizvesti 30 litara po našoj recepturi. Za veći učinak potrebna nam je koncentriranija hrana. Sačmu uljane repice koristimo kao dodatni izvor proteina, melasu uglavnom kao zamjenu za šećer, a robotima za mužnju krave dobivaju gotovu hranu koja uz zasićenu masnoću i proteine sadrži i prvenstveno grubo strukturirana sirova vlakna“, kaže direktor tvrtke. Kolonija uglavnom koristi spolnu spermu, tako da krdo lako možemo obnoviti. Nakon 2-3 laktacije krave se na klanje što ima dvije prednosti: s jedne strane, mogu prodati životinje u dobroj kondiciji po visokoj cijeni koja pokriva troškove ulaganja u nove junice (500-600 tisuća forinti), a sa druge strane mlada životinja se lakše oplode i mnogo lakše se tele junice, zdravije su i bolje koriste hranu od starijih.
Osemenjeno stanje i period mužnje je posao elitnog sportaša, koji je povezan s brzom potrošnjom – komentira direktor vlasnik. Smatra se sretnim što mu je sudbina dodelila mladu, entuzijastičnu veterinarku, koja je iz Njemačke vratila kući i nakon što ga je zaposlila, sklopila brak u našem selu. Nadam se da će ona ostati dugoročno ovdje.
Farma ima osam robota za mužnju koji su na raspolaganju na oko 430 krava. Zajedno s teladima i junicama, farma broji oko 900 grla i proizvodi stočnu hranu za svoje potrebe farme na 1200 hektara, u dobrim godinama čak plasiramo i na tržište slobodne količine. Prošlogodišnji nije bio takav, nije bio ni za sopstvenu opskrbu bile dovoljne, bili smo prisiljeni kupiti ga na tržištu. “Cijena mlijeka je bila visoka, no u jesen smo osjetili i poskupljenje energenata. Iako smo solarni park od 150 kW pustili u pogon u svibnju, on dimenzionisana da pokriva potrebe farme samo ljeti. Na godišnjoj razini proizvedemo oko 30 posto svojih energetskih potreba, no unatoč tome naši su se izdaci za električnu energiju udvostručili.”
Kolica za automatsku distribuciju hrane i Lely roboti za mužnju pušteni su u pogon prije dvije godine
Druga ozbiljna udio u poslovanju su troškovi živog rada. Farma zapošljava 25 ljudi, nitko ne prima minimalac. Godišnji izdaci za bruto plaće ove će godine iznositi 150 milijuna HUF. Inflacija je anulirana povećanjem od 15 posto na početku godine, što se na kraju polugodišta opet moralo dopuniti jednokratnim dodatkom, a tu je i 13. mjesečna plaća. Diferencijacija je riješena varijabilnom plaćom koja se zove tehnički dodatak. Cijene goriva također su bolne, pa je sasvim neobično što se farme muznih krava ne bune. Činjenica je da već godinu i pol nismo imali velikih ulaganja, a nismo sudjelovali na natječaju za nabavu digitalizacijskog sustava . Bili su sretni što su uspjeli završiti počete projekte za modernizaciju stočarskih farmi na vrijeme kada su cijene input materijala počeli divljati. Nisu mogli ni sav urod prodati, imaju još skladištenu polovicu prošlogodišnjeg suncokreta i ovogodišnju uljanu repicu, ali i pšenice ima još dosta na skladištu. Kukuruz i sirak, u nedostatku skladišnog kapaciteta, čekaju da se oslobidi malo mali prostor u nekom skladištu.
Ipak, Peter Kapošvari je zadovoljan jer zna da oni imaju rezerve koje drugi nemaju.
Sve su skladišni kapaciteti puni
Rezerve koje zlata vrijede
Imaju poticaj na GINOP natječaju, koji pokriva dosta operativnih troškova, još se nisu prijavili na višegodišnju potporu za refundaciju dizela, a posudili su 190 milijuna s Agrar Széchenyi karticom sa nižom kamatnom stopom koju nisu iskoristili, ali su angažirali. Također računaju na isplate za dobrobit životinja i, naravno, poticaj za obradu zemlje. “Bojim se na ovom planu doći će do kašnjenja u isplati. Zbog pogrešnih satelitskih mjerenja bilo je mnogo kontrole od strane inspekcija. Mnogi vlasnici farmi niti ne znaju da su ih posjetili inspektori, i tek naknadno saznaju da je došlo do pogreške i da isplata kasni. Satelit je i kod mene počinio grešku i sirak registrirao kao kukuruz, što se događa, ali ne razumijem oko čega se raspravljamo, zašto mi je iskorištenost folijarnog gnojiva 55 posto umjesto obećanih 75, kad to znači 1 bod, a osim toga, diversifikaciju sam obavio odlično.« – nabraja preuzete obveze za koje se ove godine u gospodarstvu Emed isplaćuju agroekološke ekstra potpore.
Peter Kapošvari također ističe da su mnogi farmeri unaprijed (faktorirali) isplate na poticaje na zemlju, a ako novac ne dođe, banka također ponovno pregovara o uvjetima kredita. “O potporama na kraju godine ovisi egzistencija mnogih desetaka hektara farmi. Već sam dobio ponudu za kupnju od jednog farmera, koji sada odustaje od proizvodnje.” I sam se nadam pozitivnom bilancu kraju godine, naravno pod cijenu da sam godinu i pol dana prošlo mi time sam novac trošio na najnuznije. “Imali smo planove za ulaganje u strojeve i povećanje broja krava, ali ništa od toga. Ove godine mi je jedno čudo od stroja, trakasta sijačica s razdijeljenim spremnikom sjemena, posijala repicu. Veliku bi korist značio u proljeće, kada bi posijao sjeme raži ili tritikalea za senažu a poslije toga moraju doći kukuruz i sirak na red. Ali cijena stroja je 100 milijuna, godinama bismo akumulirali samo amortizaciju i ogromne naknade za usluge. Za ovo je potrebna veća poljoprivredna organizacija ili mirnije poslovanje…”
Nakon prošlogodišnje suše, ove godine pokušali su i sa sirkom, ali je on slabije iskorišten od kukuruza
Niz kriza također je natjerao Kapošvarija na razmišljanje o tome što bi se moglo učiniti drugačije i bolje. Nekad su postojali stari prugasti suncokretovo sjeme, kanarska trava i bundeve, ali su doživjavali tako velike oscilacije u potražnji da su prozvođači ostali kod proizvodnje običnih žitarica. Tržište za sjemensku doradu u ciljanoj proizvodnji sigurno bi bilo interesantno , ali za njega nemamo dovoljno prostora. Pored tako velike farme, nema mjesta za izolacijsku udaljenosti. “Napokon sam odlučio izgraditi još više skladišta, jer vidim da će to, ako ne danas, onda sutra osiguratii dobru cijenu žitarica i suncokreta. U ostalom, težim modernom da imamo moderne strojeve za obradu zemljišta. Sa interesovanjem, očekujem informacije o raspisivanju natječaja.“
Stižu bolje cijene
Ekspanzija svjetske proizvodnje mlijeka je sve manja, ali je dosad i potrošnja bila vrlo suzdržana zbog visoke inflacije. Proizvodnja mlijeka na Novom Zelandu, Australiji, Europskoj uniji, Sjedinjenim Državama, Urugvaju, Brazilu i Argentini mogla bi rasti za 0,3% godišnje u 2023. i za 0,4% u 2024., prema Rabobanku. Slaba potražnja potaknula je globalne trgovinske cijene na petogodišnju najnižu razinu do kolovoza. No, pad cijena ponovno daje poticaj potrošnji. U trgovinama se traže mliječni proizvodi, ali kako gospodarsko okruženje 2023. nije bilo povoljno za razvoj mliječnog sektora, ponuda nije u mogućnosti odmah reagirati. To će dovesti do porasta cijena.
Činjenica da je kineski gospodarski oporavak sporiji od očekivanog i da svijet u cjelini pokazuje nestabilnu ravnotežu smanjuje se optimizam. Dakle, za sada je izvjesno samo povećanje cijene, čiji je opseg teško procijeniti. Ipak, bitan je znak da je tijekom rujna cijena mlijeka na Novom Zelandu porasla za gotovo 12 posto.
Poljoprivrednici su u listopadu kupili manje traktora
U listopadu ove godine prodaja traktora u Mađarskoj značajno je opala: ukupno 184 prodana traktora pokazuju pad od 45,1 posto u odnosu na godinu ranije, jer su poljoprivrednici u listopadu prošle godine prodano je 335 traktora, pokazuju statistike.
U usporedbi sa podacima iz 2021 sa podacima od ove godine broj prodatih traktora manja: prije dvije godine, u listopadu, prodana su 252 traktora, 27 posto više nego prošli mjesec. Do kraja listopada od početka godine prodano je ukupno 2.657 traktora, što je 29,5 posto manje u odnosu na prvih deset mjeseci 2022. godine, kada ih je prodano 3.768. Pritom je vidljiv blagi rast u odnosu na 2021. godinu, jer su tada prodana 2.642 traktora, petnaestak komada manje nego ove godine.
Poljoprivrednici uglavnom kupuju mehanizaciju kada za nju mogu dodati i potpore, tada prodaja stvarno raste, dok je drugi pokretač kada je poljoprivredna proizvodnja ekonomično isplativa. A ako se ove stvari poklopaju, to može stvarno povećati tržište prodatih traktora.
Žolt Haršanji, predsjednik Udruge za plasiranje poljoprivredne opreme i strojeva (Megfos), vlasnik-menadžer Aksijal d.o.o., izjavio je da u srpnju i kolovozu primjećeno je stagnacija na tržištu prodaje. Od kojeg se možda sada oporavljaju distributeri strojeva, barem sada primjećujemo kako raste interesovanje. Ministarstvo poljoprivrede objavilo je raspored potpora, koji će biti raspored i koje potpore se očekuju u 2024. godini, pa svatko nastoji razmišljati o rasporedu svojih ulaganja.
Osim isteka ciklus potpore, padu prometa pridonijelo je i činjenica da su cijene žitarica vrlo niske, potražnja mala, a budući da ukrajinski tranzit zauzima velike transportne kapacitete,pšenicu je ionako teško transpotovati na inostrana tržišta.
Prema riječima predsjednika Megfosa, profesionalna, jaka poljoprivredna gospodarstva prvenstveno su zainteresirana za traktore, te traže i kupuju visokoučinkovite, dobro opremljene strojeve. To znači kategoriju s više od 150 konjskih snaga. Prema Haršánjiju, pomak prema većim strojevima opći je trend i već deset godina se vidi da prosjek svake godine povećava za dvije do četiri konjske snage.
„Prije dvadeset godina sve su poslove obavljali s traktorima MTZ- 80, a sada traktor ispod 120-130 konjskih snaga više ni ne prilazi polju”, pokazao je na promjenu Žolt Haršanji. Dodao je sličan proces se odvija i u hortikulturi, jer se prije nekoliko godina tamo još smatralo velikim 50-60 konjskih snaga, a sada se pokušava sve poslove uraditi u jednom potezu sa strojevima od 100-110 konjskih snaga kako bi proizvodnja bila učinkovitija.
Taj trend potvrđuje i izvješće Instituta za poljoprivrednu prozvodnju. Istraživači su na temelju podataka iz prve polovice godine također utvrdili da je znatno pala prodaja malih i srednjih traktora, ali je onih iznad 260 konjskih snaga porastao za više od 60 posto.
Općenito, tržište traktora je ove godine prilično oscilirala: u prvom kvartalu je došlo do blagog rasta prodaje, a onda je od travnja broj prodanih strojeva dramatično pala u odnosu na godinu od prije.
Prema podacima Carinfo, John Deere, New Holland, Solis, Kubota i Case bili su najpopularniji traktori među mađarskim kupcima prošlog mjeseca. U listopadu je najviše prodano John Deere 69 komada manje prošle godine, a kupljeno je 30 komada ove vrste traktora. New Hollanda prodano je 20, što je 25 manje nego u listopadu prošle godine, farmeri su kupili petnaest Solisa, jedanaest manje, Kubote petnaest, što znači jedanaest više nego godinu prije, dok je Casea u listopadu prodano trinaest, a godinu dana ranije deset komada je prodano.