Kategória archív: Vijesti

Nezaustavljiv je dotok strane pšenice i kukuruza u Mađarsku, posebice iz susjedne i ratom razorene Ukrajine. S jedne strane, to je bilo prijeko potrebno, jer je zbog ekstremno velike suše prošle godine. U Mađarskoj 2022. godine rodilo je mnogo manje žitarica, ali sada smo na točki da ulazna količina ne samo da pokriva nestašicu, već počinje preplavljivati domaće tržište žitarica u velikim količinama, značajno snižavajući cijene. Nedavno je bilo nekoliko kritika i zabrinutost u vezi s kvalitetom i čistoćom ukrajinskih žitarica, pa je Poljoprivredni sektor pitao stručnjaka što treba znati o ukrajinskom uvozu i određenim aspektima uvoza.

U 2022. godini Mađarska je izvezla više od 2 milijuna tona pšenice i kukuruza, unatoč ratu u susjedstvu i neviđenoj suši, kako je nedavno izvijestio ministar poljoprivrede Ištvan Nagy. Istodobno, velika količina žitarica uvezen je u zemlju, uključujući i iz Ukrajine, gdje je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (KSH) do listopada, prošle godine stiglo više od milijun tona žitarica i uljarica. umjesto 50-60 tisuća tona što je bilo karakteristično prethodnih godina. No, stalno se pojavljuju problemi i primjedbe na kvalitet i čistoću pšenice i kukuruza, više puta se čulo da ukrajinsko žito ne zadovoljava standarde Europske unije, te da je tretirano sredstvima za zaštitu bilja koja nisu odobrena u EU. Prema drugima, glavni problem je što ukrajinski proizvodi, koji su jeftiniji od mađarskih, preplavljuju tržište u velikoj mjeri snižavajući cijene. S tim u vezi, skupina ministara poljoprivrede EU već je pokrenula korake u Europskoj komisiji kako bi se stabilizirala na unutarnjem tržištu. Što se može znati o ukrajinskoj pšenici i kukuruzu? Kakve su kvalitete i koliko su usklađeni s propisima EU? Poljoprivredni sektor je o tome pitao Žofiju Potsu, glavnu tajnicu Mađarske udruge prerađivača žitarica, proizvođača i trgovaca stočnom hranom (Udruga žitarica).

Koliko je to puno?

Na naše pitanje stručnjak je rekao da, iako nema informaciju koliko je točno kukuruza i pšenice dosad stiglo u našu zemlju iz Ukrajine, sigurno je da trgovačke udruge ne uvoze nekvalitetnu robu u zemlju. Žofija Potsa rekla je da trgovci žele prodati robu, pa ne mogu sebi priuštiti isporuku žita niske kvalitete bez odgovarajućie dokumentacije i certifikata. I u ovom slučaju sve ovisi o kupcu, jer on određuje koju kvalitetu i parametre želi kupiti. Glavni tajnik Udruge za proizvodnju žitarica smatra da je moguće manje kvalitetnu robu prodati po nižoj cijeni, ali to predstavlja ozbiljne rizike za obje strane.

Što se tiče kriterija koje uvezeno žito mora zadovoljiti, Žofija Potsa objasnila je da se ona sastoji od dva dijela: postoje važeći propisi Europske unije, primjerice uvjeti da žito ne smije sadržavati toksine ili kemijske ostatke iznad granične vrijednosti. S druge strane, kupac određuje sa kojim kvalitetom želi kupiti, odlučuje o sadržaju vlage i proteina, ali i o tome hoće li naručiti kupnju žitarica za mlinsku industriju ili za stočnu hranu.

Je li ukrajinsko žito doista toliko jeftinije?

U odnosu na uvezenu pšenicu i kukuruz, uvijek postoji mogućnost da oni – zbog svoje lake dostupnosti u velikim količinama – snize cijene domaćeg uroda. S tim u vezi, Žofija Potsa je istaknula da se ni u tom pogledu ne mogu davati općenite izjave jer se cijene svakodnevno mijenjaju, bilo ovisno o trenutnom tečaju na burzi ili ponudi i potražnji. No, može se reći da sada cijene uvezenih žitarica počinju sustizati domaće, nema više tako značajne razlike među njima kao prije nekoliko mjeseca –izjavila je glavna tajnica Udruge Proizvođača Žitarica.

Ukrajinska pšenica već se melje u mlinovima

Dr. Zoltan Lakatoš, potpredsjednik Udruge Proizvođača Žitarica, rekao je krajem siječnja da u zemlju se uvozi tolika velika količina i različite kvalitete ukrajinske robe pšenice i brašna da to već značajno utječe na cijene domaćih proizvoda. Međutim, kvalitet pšenice puno slabija, također i brašna te da su daleko od odgovarajućeg kvaliteta – istaknuo je stručnjak. Prema dr. Zoltanu Lakatošu, kao rezultat uvoza ukrajinske pšenice po veoma  povoljnim cijenama, očekuje se da će puno pšenice zadržati u zemlji, što će takođerdovesti do pada cijena. Ni poljoprivrednici neće biti zadovoljni, jer mogu računati sa ​​padom cijena od 30-40% od očekivanog. Prema riječima potpredsjednika Udruge Proizvođača Žitarica, 2023. bit će odlučujuća godina kada će se europsko tržište žitarica u potpunosti dovesti do promjena.

Analitičari su zabrinuti kako će se globalno tržište uljarica smanjiti- u Brazilu se sve veće površine se posiju sojom nego ikad prije. Neki su stručnjaci već postavili pitanje da li je potrebno nama toliko soje?

Žetva brazilske soje započela je u siječnju

Brazil je najveći svjetski izvoznik soje

Krajem prošle godine brazilske vlasti procijenile su da je uskladišteno 153,47 milijuna tona soje. Prethodne godine, zbog vremenskih nepogoda, urod je bio loš i iznosio je samo 126,5 milijuna tona. Sadašnji urod bit će 10 posto veći od dosadašnjeg rekorda.

Žetva soje započela je početkom siječnja. Kišno vrijeme u središnjem predjelu Brazila usporava žetvu.

Zbog visoke cijene soje značajno su povećane posejane površine za uzgoj, a u zadnjih 10 godina dobro isplativa uljarica zasijana je na površini većoj za 15,6 milijuna hektara. Veličina trenutnih posejanih površina premašuje 43,3 milijuna hektara.

Analitičari izvješćuju da su cijene soje u Brazilu porasle na novu najvišu razinu, ali je tempo prodaje za novi usjev 2022./23. ispod prosjeka u posljednjih 5 godina. Ponude su manje nego prije, trgovci još ne žele reagovati na cijene.

Dakle, radost proizvođača i trgovaca neće baš biti dugoročna, prognoza brazilskih rezultata uroda soje u 2022./23. teži pogoršanju cijena. Brazil obično prerađuje 45-50 milijuna tona soje godišnje u zemlji, a ostatak izvozi.

„Nisam siguran da svijetu potrebno100 milijuna tona soje iz Brazila”, rekao je suradnik Kory Melby iz S&P Globala.

Brazilu bi također moglo pomoći ako u Argentini zbog loših vremenskih uvjeta rodi manje soje nego prethodnih godina.

Potzražnja za soju

Kina je najveći kupac, ostali vodeći kupci su Španjolska, Tajland, Nizozemska, Turska, Pakistan, Iran, Vijetnam, Meksiko i Tajvan.

Analitičari kažu da je više od dvije trećine brazilske soje prošle sezone otišlo u Kinu.

Troškovi proizvodnje su porasli

Brazilski uzgajivači soje pridonijeli su znatno većim količinama trenutnoj žetvi nego prethodnih godina. To uključuje i vlastiti kapital i kredite, zbog čega su proizvođači prisiljeni prodavati.

Kamatne stope na kredite u poljoprivredi su rasle, cijene input materijala porasle su za gotovo 50% za sezonu 2022./23., i očekuje se daljnji rast.

Rusko-ukrajinski rat je izazvao 2022. značajan poremećaj na globalnim poljoprivrednim tržištima, što je značajno povećalo cijene energenata u Europi. Istodobno je došlo i do drastičnog rasta cijena poljoprivrednih proizvoda i repromaterijala. Troškovi poljoprivredne proizvodnje unutar EU-a najviše su porasli u Mađarskoj, ali je i rast prosječne cijene izdataka koji nisu povezani sa ulaganjima bio znatno iznad prosjeka EU-a.

Ukrajinsko-ruski rat je izazvao  značajan poremećaj i na globalnim poljoprivrednim tržištima 2022. Do početka rata u veljači  Rusija i Ukrajina bile su značajni izvoznici žitarica, pšenice, kukuruza, uljarica, posebice suncokreta i gnojiva – stoji u analizi Eurostata. Također je važno spomenuti da su cijene energije znatno porasle zbog mjera Europske unije usmjerenih na postupno izolisanje ovisnosti fosilnim gorivima iz Rusije . No, to je dalo i određeni poticaj snažnom rastu cijena najvažnijih poljoprivrednih proizvoda i repromaterijala.

Između trećeg tromjesečja 2021. i trećeg tromjesečja 2022. prosječna cijena proizvoda u EU-u pokazala je značajan porast od ukupno 30 % u odnosu istih proizvoda. To je značilo daljnje ubrzanje rasta cijena, koji je već iznosio 25% između Q2 2021. i Q2 2022. Posebno snažan rast cijena zabilježen je kod žitarica od 52 posto, jaja od 49 posto, i mlijeka od 42 posto. U istom razdoblju, prosječna cijena input materijala i usluga u poljoprivredi (tj. rashodi koji nisu povezani s ulaganjima) porasla je za 35% za istu „košaricu” rashoda u EU kao u cjelini, što predstavlja sličan porast od 36 % kao u drugom kvartalu 2021. i drugom kvartalu 2022. I unutar ove košarice došlo je do značajnih poskupljenja; prosječna cijena gnojiva i kemijskih tvari za poboljšanje tla u EU udvostručila se, ukupno je porasla za 101%, energija i maziva su poskupjeli za 60%, ali je značajno porasla i cijena stočne hrane, za 35%.

Promjene troškova poljoprivredne proizvodnje u trećem tromjesečju 2022. u odnosu na treće tromjesečje 2021. (Izvor: Eurostat)

Tijekom promatranog razdoblja u svim državama članicama EU-a porasli su kako rashodi koji nisu povezani sa investicijama, tako i prosječna cijena poljoprivredne proizvodnje. Stopa rasta prosječne cijene poljoprivredne proizvodnje u ovom razdoblju bila je najveća u Mađarskoj sa 61%, zatim u Litvi sa 54% i Slovačkoj sa 46%. Najmanju stopu rasta zabilježili su Cipar i Malta s po 5% te Grčka s 9%. Najznačajniju stopu rasta prosječne cijene izdataka koji nisu povezani s ulaganjem imala je Litva sa 73%, zatim Latvija sa 68% i Mađarska na trećem mjestu sa 60%. Najmanja stopa rasta od 13 posto izmjerena je na Malti, a slijede Danska s 24 posto i Italija s 25 posto.

Hetech – ovi stručni dan kratki prikaz o novitetima na planu sušara i pročistača za žitarica

STRUČNI DAN ORGANIZIRAN KRAJEM STUDENOG U KEČKEMETU O INOVACIJAMA I RAZVOJU NA PODRUČJU SKLADIŠTENJA ŽITARICA, SUŠENJA I ČIŠĆENJA USJEVA SPECIJALIST ZA OVU TEMU, BILA JE TVRTKA HETECH GROUP d.d.

U novoizgrađenoj hali za skldištenje tvrtke po drugi put je organizovan Stručni dan.

Brojne goste iz raznih zemalja prvo je pozdravio Zoltan D. Nađ, direktor tvrtke HETECH Group d.d., kao domaćin. Kako je predložio, u sklopu stručnog dana bili su predstavljeni inovativne nove ideje tvrtke koji će njihove proizvode učiniti privlačnijim i još više energetskim svojstvima efikasnijim i ekonomičnijim.

Nakon uvoda Dr. Aniko Juhas, zadužena zamjenica tajnika za poljoprivredu, pokroviteljica ove manifestacije, zauzela je svoje mjesto pred mikrofonom. Kako je istaknula:

Ratarska proizvodnja u proteklom razdoblju imala je deset vrlo dobrih godina, a naznake pokazuju da će sada uslijediti jedna ili dvije lošije godine.

Stoga je Vlada u 2020. u iznimno dobrom trenutku donijela odluku da se uvede mnogo pažljivija  sektorska politika potpore nego dosad te da se domaće sufinanciranje podići na 80 posto umjesto obaveznih 15 posto. To znači utrostručenje sredstava za potporu na ulaganja  u ovom sektoru. U tom duhu već su raspisani natječaji za razvoj, između ostalog, sušara za žitarice i tehnologije skladištenja žitarica.

ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE

Imre Čerpeš, HETECH-ov partner za suradnju i planiranje arhitetskih planova, predstavnik Mernok-Matrix d.d.., održao je prezentaciju pod naslovom „Složeno planiranje i priprema projekata za uspjeh ulaganja”, u izlaganju je izdvojio moguće zamke i preporučio je nove ideje iz svoje prakse.

Zatim je Laslo Kardoš u ime GATE Nonprofit d.o.o. tijekom suradnje s HETECH uspjeli su pronaći rješenje za zagrijavanje sušare pogonom na biomasu (otpadom sa pročistača), uz značajne uštede. predstavila mogućnost alternativne opskrbe energijom za sušare usjeva. Kako je rekao: tko god o takvom rješenju razmišlja  danas je, relevantno – mora odabrati odgovarajući alternativni izvor energije koji može ugraditi u svoju tehnologiju,Kazan se mora pažljivo odabrati i uskladiti sa samim sušarom za žitarice. Ovaj zadatak nam je uspjelo tijekom suradnje s HETECH-om. Pronaći rješenje za rad sušara s biomasom (zvuči nevjerojatno, ali čak i otpad i nečistoća sa pročistača) za pripremu toplog zraka. Upotrebom biomase u svim slučajevima postižemo značajne uštede.

Osim biomase, drugi mogući ogrjevni materijal je termalna voda.

 

Zatim je o preventivnoj zaštiti usjeva žitarica govorila Judit Gere, komercijalni direktor tvrtke MAGreen d.o.o., a zatim dr. Laslo Fenjveši, glavni tajnik Nacionalne udruge proizvođača poljoprivredne mehanizacije. Prredstavio je svoju organizaciju i njezinu ulogu na domaćem tržištu u predjelu proizvođača poljoprivrednih strojeva. Istaknuo je: među njihovih 80 članica HE-TECH je jedna od najboljih i najinovativnijih.

Nakon svih sudionika čekao goste  posjet tvornici, tijekom kojeg se moglo upoznati sa tehnologijom kojim se proizvode naši strojevi.

Nakon ove pauze  projektant Zoltan Nađ predstavio povijest razvoja strojeva za čićenje žitarica naše tvrtke.

“Kao što poznato, jako je važno obaviti žetvu na vrijeme. Nakon žetve ukloniti što više smeće izžitarice, jer mogu uzrokovati ozbiljne štete tijekom dugotrajnog skladištenja. Ovo je pročistač sjemena iz naše vlastite proizvodnje vrlo je lako ugraditi u liniju prerade i skladištenja žitarice rekao je Zoltan Nađ.

– Naša oprema također efikasno odvaja lomljena zrna koja se mogu koristiti za stočnu ishranu. Žitarica koja je zaraženu bolešću i sjeme manje specifične težine i prašinu sa sa odličnim rezultatima odvaja.. Postrojenja za čišćenje sve su više orijentirana na kapacitet i žele očistiti što je više moguće sjemena u što kraćem vremenskom periodu.Zbog ovih zadataka  mi smo razvili odgovarajuću opremu i tehnologiju.” sa odgovrajućim sitima i cjevovodom i ekspanzionim komorama za zrak lako postižemo odlične rezultate.

NEVJEROJATNO, ALI  ISTINITO: TERMALNA VODA POMAŽE U PREDGRIJAVANJU ZRAKA ZA SUŠENJE

Još jedan zaposlenik HETECH-a, Dušnoki Laslo Inženjer automatizacije predstavio je konstrukciju i rad sušara za žitaricu i nove sušare sa pripremu toplog zraka termalnom vodom. Ugradnjom izmjenjivača toplote termalnom vodom, a njime se može postići značajna ušteda od 50-60 posto prilikom sušenja uljane repice, soje, suncokreta,pogodan je za sušenje i sirka,.

Stručnjak je u svom govoru istaknuo: zbog potrebe smanjenjem troškova i nesigurnosti opskrbe fosilnim energentima, uključivanje alternativnih izvora energije postaje neophodno u procrs, zbog čega su počeli razvijati tehnologiju sušenja žitarica koja se temelji na upotrebi termalne vode. Kako je istaknuo, naša zemlja ima bogate termalne resurse, štoviše, termalna voda se od davnina koristi u poljoprivredi.

“Trebate znati da termalna voda, primjerice, ne može sama proizvesti potrebnu toplinu za rad sušare kod kukuruza. pogodna je sušenje  uljane repice, soje, suncokreta i sirka s ugradnjom izmjenjivača topline – rekao nam u svom govoru.

– Plinski plamenici moraju biti uključeni i za sušenje kukuruza, i sa kombinacijom sa izvorom termalne vode može se postići značajna ušteda od 50-60 posto,

Mislimo da je ovo budućnost. razvoja sušara.”

Na kraju, je gospodin Viktor Čabai predstavio je novu inovaciju programera softvera u tvrtki HETECH GROUP d.d. Uz pomoć nove, jedinstvene aplikacije HETECH-a na mobitel, pomoću ove aplikacije možemo pratiti proces u sušari daljnji transport i skladištenja žitarice razne podatke, pa čak i uputstva za upotrebu.