Kategória archív: Vijesti

Mađarsku karakterizira snažna dvojnost na fronti pšenice: dok je u zapadnom dijelu zemlje postižu odlične rezultate, i kako se krećemo prema istoku, postoji velika verovatnoća za prosečne rezultate, nedostatak padavina uzrokuje  sve više i više problema za poljoprivrednike. Nije bilo problema sa sjetvom, nije se ponovila situacija od prije prošle godine kada je nekoliko poljoprivrednika samo raspršivačem stajnjaka moglo nanositi sjeme na zemljište, zima je bila bez padavina i sušno proljeće ozbiljno su škodili biljkama na nekoliko mjesta. Ali kakva je stvarna situacija na domaćim poljima? Kakvo je stanje pšenice na zapadu i istoku? O tome je naš suradnik pitao mađarske poljoprivrednike.

Zoltan Nemeth, voditelj grane za biljnu proizvodnju Baki Agrocentum do.o. u županji Zala, rekao je našem suradniku da je u jesen 2021. pšenica zasijana na 700 hektara. Prema riječima stručnjaka, nije bilo vremenskih problema, sjetvu su mogli završiti na vrijeme, a zima bez kiše nije stvarala probleme na poljima. Genetika suvremenih sorti pšenice omogućuje mnogo toga, a u slučaju jesenjih žitarica, pšenica najbolje podnosi sušu. Kako je rekao Zoltan Nemeth, blaga zima je bila dobra za prezimljavanje, samo su morali obratiti pozornost na to da mogu eliminirati različite viruse ali su to mogli lako riješiti. I početkom veljače bilo je dovoljno oborina da bi se mogla oploditi glavica, pa im suša od druge polovice veljače do kraja ožujka nije predstavljala problem. Vrijeme je sada kišovito, što je rezultiralo povoljno za razvijanje biljke, istaknuo je voditelj sektora za biljnu proizvodnju, dodajući da je stanje razvoja biljke u optimalno za ovo doba. Zoltan Nemeth je rekao da je drugo tretiranje fungicidom obavljeno početkom svibnja, a posljednje će biti početkom lipnja, i da je sjetva  u gotovo savršenom stanju. Voditelj odjela za biljnu proizvodnju Baki Agrocentum d.o.o. otkrio je da ih veliki porast cijena sirovina nije spriječio u poslovanju, jer su sve unaprijed nabavili u jesen 2021., pa su mogli biti u lagodnoj poziciji da mogu računati sa prošlogodišnjim ulaznim cijenama. Prema riječima stručnjaka, ovisno o sorti, očekuje se 8-9 tona pšenice po hektaru, prosječni prinos pšenice namijenjene za prodaju je 8-8,5 tona/ha, ali po pocenama prinos sjemena može doseći 8,5-9 tona/ha.

Ove godine pšenica je zasijana na 2200 hektara u tvrtki Enjingi Agrar d.d. koja se nalazi županiji Fejer , doznajemo od agronoma Adama Rože. Prema riječima stručnjaka, u jesen 2021. godine sa sjetvom je sve bilo u redu, a radovi su započeti i završeni na vrijeme. Blaga zima, s druge strane, nije pomogla razvoj biljke, kako je agronom za ovu godinu naglasio s malo kašnjenjem su biljke, a ni busanje nije bilo optimalno. Padavine su stigle  krajem ožujka, početkom travnja, što je poboljšalo situaciju, ali nije moglo u potpunosti vratiti u dobro stanje pšenicu. Adam Roža je također govorio o tome da dosad nisu imali problema s gljivama – zbog suhog vremena, ali ako sada dolazi vlažnija period,opasnost od fuzarija bi se ipak mogao pojaviti. Što se štetočina tiče kukaca, godina je za sada bila bez ikakvih događanja, a najbolje bi bilo da tako i ostane, napomenuo je stručnjak, dodajući da zbog suše ionako korov nije bila veliki problem, iako bi se to moglo promijeniti dolaskom kišovitog vrijemena. Prema riječima Adama Rože, stanje pšenice je srednje, naravno ima boljih i lošijih polja, ali općenito je ovo srednje stanje tipično. Agronom je pričao i o tome kako osjećaju da cijene input materijala i da su im se troškovi proizvodnje gotovo utrostručili, ali kako su i prodajne cijene bile puno veće, možda bi i na kraju i dobro prošli. Adam Roža sada predviđa prinos od šest tona po hektaru.

Na naš zahtjev, agronom Mihalj Lenart iz tvrtke Jasapati 2000 d.d. rekao je da je ove godine pšenica zasijana na oko 700 hektara, a durum na 390 hektara. Ovaj put sa sjetvom nije bilo problema, posao su sa sijačicom završili lijepo, uredno i na vrijeme, naznačio je stručnjak, misleći na jesen 2020. godine, kada su sjeme u zemlju mogli posijati samo uz pomoć rasipača gnojiva. Prema riječima Mihalja Lenarta, nedostatak jesenskih oborina rezultirao je odgođenim klicanjem, ali blaga zima nije unazadila razvoj biljke. Ne može se reći da je  prohladno i suho vrijeme u rano proljeće, sa kišom koja je početkom travnja stigla doslovno u zadnji trenutak puno pomogla rast usjeva. Prema riječima agronoma, sada je situacija ista kao i krajem ožujka: ako ne bude kiše sljedećih dana, to bi moglo imati katastrofalne posljedice po poljima. Kako je rekao Mihalj Lenart, ako neće biti kiše, biljka će izbaciti klas, procvjetat će i oploditi se, ali to će biti beskorisna, ružna i mala zrna. Ova opasnost je uglavnom za ječam, ali ako ostane vrijeme bez kiše, tu bi sudbinu mogla slijediti i  pšenica koja je još u srednjem doblju razvoja. Zato se stručnjak  ne usuđuje ulaziti u procjene uroda, kako je rekao, sve ovisi o iduća 1-2 tjedna. Što se tiče povećanja troškova, kaže agronom, postoji opće povećanje razine troškova, no učinak će se vidjeti tek kada bude žetva i vidjet će se za koliko se mogu prodati na tržištu. Prema Mihálju Lenart, ako se cijene na berzi povećaju na isti način kao i troškovi, neće biti problem profit.

Iako je pšenica prošle jeseni pod dobrim uslovima posijana, već postoje velike razlike u razvoju biljke i u očekivanim prinosima na  njivama. Dok se u zapadnom kraju zemlje pšenica nalazi u dobrom stanju  gotovo savršenom stanju, kako se krećemo prema istoku, razvoj je prosječna, srednji kvalitet uroda postaje sve karakterističnije. Prema riječima poljoprivrednika s kojima je naš suradnik razgovarao, prinos pšenice u istočnom dijelu zemlje očekuju da će ovisiti uglavnom o vremenskim prilikama u narednim danima i tjednima.

(U ovom članku još se ne govori o uticaju rata.)

Da li razumijemo lšto je dovelo do toga  da su cijene usjeva na ovakvim visinama? Koliko dugo će to trajati? Kukuruz pokazuje posebno uzbudljive trendove, jer cijene gnojiva imaju posebno snažan utjecaj na ovu kulturu. Svrha ove serije članaka nije samo jedna rečenica o tome kamo će ići cijene žitarica u idućem mjesecu. Želio bih u svojoj složenosti predstaviti novi svijet koji se razvija oko nas. Ne radi se samo o tome koliko se kukuruza isplati posijati u proljeće.

Ako pokušamo razumjeti tržište kukuruza u ovom procesu, moramo se vratiti barem u vrijeme kada je koronavirus eksplodirao, a ne smijemo zaboraviti „rigidnost” koju uzrokuje ne samo naša struktura usjeva nego i uspjeh samog kukuruza. Ne može svatko naučiti, posijati i prodati novi urod. Tako se mnogi nakon kratkih zaobilaznica lijepo vraćaju dobro provjerenim strukturama masovne proizvodnje. Od 2020. godine, kao posljedica globalnih zatvaranja, strahovi su se pojačali i na poljoprivrednim tržištima, čiji je jedan od najvidljivijih znakova bio opći rast cijena sirovina.

Značajnu ulogu u tome ima činjenica da broj i opseg financijskih ulaganja sa trenutno neizvjesnim financijskim uslovoma u takvim slučajevima refleksno se povećava novčana ulaganja, što je dodatni faktor povećanja cijene. U kriznim vremenima,  tržište agrara je područje bijega i sa izgledom za dobar profit za ulagače u svijetu bankara. Mjera straha nije samo visoka cijena, već i aktivnost uvoznika da sve više povećaju svije zalihe. Tome u prilog govori podatak da je svjetski uvoz kukuruza porastao za 11% u tržišnoj godini 2020/21. U ta sredstva je uračunato i u kojoj bi mjeri bili promijenjeni izdaci na inpute, zbog povećanja cijena usjeva, mogli izazvati teritorijalne podjele ove godine. Vjerujem da će to biti minimalno. No mislim da  većina poljoprivrednika neće  mijenjati dosadašnje poslovanje, čak ni po ovoj cijeni. A to će značiti pad prihoda. Naravno, u tom slučaju ako se ne postigne napredak u učinkovitosti. Što se profita tiče, ostat ćemo ispod prošlogodišnjih razina. Pogledajmo pozadinu prognoze!

Što će ostati nakon ” bombe” umjetnih gnojiva?

Nakon vanredne 2020. godine uslijedila je još posebnija lani, a neću vam odati veliku tajnu da nam ni ova godine neće biti laka. Štoviše, uvjeti proizvodnje i dalje su komplicirani. Međutim, vjerujem da će nam to dati više mogućnosti nego što će oduzeti od nas. Bez obzira na ove fluktacije, nastavi će se selektiranje tvrtki. Da biste bili na strani pobjednika, morate doći do korektnih informacija i donijeti važne odluke. Ovdje je ponovno promišljanje, vrijeme i financiranje planiranih investicija.

Zatim tu su i rastuće kamatne stope, smanjena ponuda subvencioniranih kredita ili najnovija reforma sustava subvencionisani projekata. Svi ovi zahtijevaju kompletnu pripremu i prave partnere. Iako je tema članka opis o izgledima za tržište kukuruza, ovaj dio je neophodan za iskorištavanje prilika na tržištu. Već je sigurno da nas sustav poticaja neće iznevjeriti, dapače daće nam nove mogućnosti. Povećanje stope nacionalnog sufinanciranja ruralnog razvoja na 80% otvorilo je mogućnosti čak i za značajno povećanje potpore pojedinih dijelova, a da ne spominjemo nevjerojatan mogućnosti ruralnog razvoja. Budimo optimisti, trebat će nam više napora da stignemo  uspijeha. Moramo faktor sreće staviti na zadnje mjesto. Najbolji primjer je ovisnost od padavina. Bez navodnjavanja i svjesnih mjera očuvanja vlage u tlu, raspodjela prinosa kukuruza bit će isto takva kao što je bila prošle godine.

Stanje na svjetskom tržištu, prognoze

Moramo biti svjesni da na globalnom i europskom tržištu kukuruza nisu toliko poremećena kao kod nas. Dakle, struna se može natezati jedno vrijeme dok ne pukne, i na kraju uzvrati udarac. Porast uvoza već ukazuje na činjenicu da postoje problemi s konkurentnošću domaćih usjeva na ovim visinama . Cijena sirovina Chicaga, koja je referentna cijena na svjetskom tržištu, porasla je za 21% u trećem tjednu veljače u odnosu na godinu ranije. Njegova cijena  odgovara srpnju prošle godine i raste. U veljači je USDA dodatno povećala svoja očekivanja uroda za tržišnu godinu 2021./2022. Sada iznosi 1207 milijuna tona, još jedan povijesni rekord i 11 milijuna tona iznad očekivane razine potrošnje (1196 milijuna tona, od čega 752 milijuna tona hrane), tako da će se zalihe povećati (na 303 milijuna tona do kraja marketinga). godina). Stoga je svjetska ravnoteža kukuruza još uvijek uravnotežena. Tijekom protekle četiri godine globalna potrošnja malo je nadmašila proizvodnju, što je dovelo do smanjenja zaliha. Ne očekuje se takav nastavak i ove godine. Svjetsko tržište će se nastavlja širiti. Svake godine oko jedan posto se povećava obim uroda koja se okrene  na međunarodnom tržištu. Ove godine ova stopa će  iznositi 17%.

Iako se brojke u prognozi Međunarodnog vijeća za žito neznatno razlikuju od onih iz USDA-i, njihov je sadržaj isti: proizvodnja i upotreba su u ravnoteži, a zalihe se lagano šire. OECD surađuje s FAO-om na izradi stabilnu srednjoročnu prognozu. Na osnovu dobijeni podataka očekuje se povećanje količine od 10-11% do 2030. u usporedbi s ovogodišnjim količinama. Posijana površina može se proširiti samo  minimalno. Proširenje proizvodnje je stoga zamislivo samo sa povećanjem prinosa. (Ovo je vrlo važna informacija!) Korištenje kukuruza će se povećati prvenstveno u zemljama u razvoju, posebice u Africi. Glavna prijednost njihove trenutne prognoze što se tiče tržišta kukuruza je prognoza cijene za buduće. Očekuje se da će to izazvati uspone i padove u sljedeće dvije godine, a potom i do trajnih promjena , no međutim ne očekuju se  značajne promjene u usporedbi s današnjim cijena.

Izgledi i situacija u Europi

U Europskoj uniji 2020./2020. obrano je 68 milijuna tona kukuruza, 1% više nego godinu ranije, a 2021./22. očekuje se 69 milijuna tona kukuruza. Zajednica je konstantno sa strane kao uvoznik. To iznosi 10-15 milijuna tona godišnje. Kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za stočnom hranom, povećat će se i površine posijane kukuruzom u EU (na štetu pašnjaka i silažnog kukuruza). Površina posijana kukuruzom može doseći 9,2 milijuna hektara. Ono što se dobro vidi iz srednjoročne prognoze u nastavku je zadnja kolona u tabeli da očekivanja iz Briselu na tržišta kukuruza u  praktički nemjerljive promjene.

Prognoza za domaće tržište

Korekcija na Europskom i na svjetskom tržištu u protekloj  godini se znatno manja odrazila na Mađarsko tržište nego inače. Cijene institucije za analizu podataka u agraru za 5. tjedan ove godine ne pokazuju porast u odnosu na tjedan ranije, odnosno 32% u odnosu na godinu ranije. Cijena od 90.000 HUF od tada nije više rasla.

Gornja dva grafikona su vrlo slična, iako jedan prikazuje cijenu kukuruza na Pariškoj burzi, a drugi domaću otkupnu cijenu. Značajna kretanja cijena je posljedica potražnje za kukuruz na burzi i lokalnih uvjeta ponude i potražnje. U godinu i pol iza nas, to je dramatično pogoršano elementima koja su povezanim sa pandemijom. Na temelju navedenih jasno se vidi  da nije nedostatak sirovina potaknuo cijene na rast.

Kako bismo imali  točne tržišne prognoze, još uvijek se moramo pregledati dva područja, jer puno pričaju sami o sebei. (1) Iako se neznatno povećala 2021. (1043 E ha), površina posijana kukuruzom ali ako se gleda dugoročnija tendencija ona je u padu, a ne stagnira. Međutim, prinosi rastu u skladu s prinosima. Budimo iskreni, još smo daleko od maksimalnog potencijala što nam nudi genetika. To je ogroman potencijal koji se najbolje može iskoristiti povećanjem profesionalizma u uzgoju. U 2020. godini smo požnjeli stočni kukuruz sa 981 tisuću hektara, što je značilo prinos od 8,4 milijuna tona uz prinos od 8,58 tona po hektaru. Prema podacima iz 2021. godine,  površina posijana kukuruzom iznosila je 1.043 tisuće hektara, ali zbog niskog prosječnog prinosa (6,04 t/ha) prinos je bio samo 6,3 milijuna tona. Sudbinu kukuruza zapečatila je prvenstveno suša u istočnom dijelu naše zemlje. U zapadnom dijelu zemlje, primjerice, u županiji Zala, poljoprivrednici godinu završili sa  dobrim prinosima.

Preokret u izvozu

Proporcionalno, u prvih 11 mjeseci 2021. izvezeno je 18% manje kukuruza nego godinu dana ranije. Čini se da je jesen donijela snažnu zaustavu. Ponovila se prošlogodišnja potražnja kupaca za robom. Nakon povećanja obujma izvoza od 27% u 2019., izvoz se povećao na 35% u 2020. godini. To je popraćeno povećanjem cijene od 38 posto. Dakle, ne treba dugo raspravljati zašto smo čekali novi urod kukuruza sa praznih skladišta i puno nada. Izvoz je uspio porasti (+1,6%) unatoč količinskom smanjenju obujma. Međutim, uvoz je u porastu. Trostruko povećanje količinskog obujma i četiri i pol puta veća vrijednosni porast u prvih 11 mjeseci pokazuju da je tijekom jeseni u zemlju ušao jeftiniji kukuruz. Uglavnom se izvozilo za prerađivače iz Srbije i Poljske. Iako je udio uvoza u odnosu na izvoz posljednjih godina jedva 2 do 5 posto, sada se može sa ove razine imati uspon. Razlog toga je da se kukuruz sve više skladišti na duži period.

Erste poljoprivredne prognoze

1. Glavno pitanje je koliko će držati ova cijena kukuruza? Naš odgovor na to je da ćemo ove godine ostati ispod prošlogodišnje razine, ali cijene će i dalje ostati visoka.

Srednjoročno  trend porasta cijene će se zadržati. Širenje volumena proizvodnje u bliskom periodu potražnja neće moći pratiti . Osim toga, proizvodnja jedino se može povećati praktički samo zbog povećanja prinosa, jer se kukuruzom  posijano područje neće značajno proširiti na globalnoj razini. Veličina korekcije u 2022. ovisit će o tome koliko dugo proizvođači držati robu u skladištima i kolika će biti pad cijena na svjetskom tržištu.

2. Kada se ispituje domaća perspektiva, ne smijemo zaboraviti da imamo vrlo visoke domaće prerađivačke kapacitete. To znači sigurno tržište za naš kukuruz, stabilizira i često održava cijene iznad uobičajenih u regiji.

3. Još uvijek postoji veliki neiskorišteni potencijal u kukuruzu. Mogli bismo bolje iskoristiti genetske resurse kroz tehnološku disciplinu i razvoj. Neto pozicija EU- a kao uvoznika, brzo rastuća potražnja na svjetskom tržištu i domaća prerada predstavljaju dobru osnovu za sve to misleći na veliki potencijal.

Tržišne cijene i troškovi  ratarske proizvodnje rastu ili fluktuiraju zapanjujućom brzinom, što ne samo da određuje profitabilnost, već i čini odluke poljoprivrednika veoma rizičnim. Rusko-ukrajinski rat također je stvorio vanrednu situaciju na tržištima pljoprivrede , što ima izravan utjecaj na sektore biljne proizvodnje, rečeno je na konferenciji Portfolio Agrarian 2022 u Kečkemetu. U ovoj temi govorilo se i o tome kako će ovaj sukob utjecati na poljoprivredni sektor, koje će biti troškovi i cijene koje poljoprivrednici mogu očekivati, koliku bi zaradu mogli ostvariti nakon ovogodišnje žetve te koje strategije trgavanja trebaju slijediti.

Za 2022. svi su prognozirali da će proizvodnja biti prosječna, ali posle  se sve izmjenilo, rekao je Tamás Tarpataki, zamjenik državnog tajnika za poljoprivredno tržište na konferenciji Portfolio Agrarian 2022. Međutim, prema riječima stručnjaka, sada se jasno vidi da u Ukrajini ne samo da je  rat nego i veliks suša. No meterološki uslovi nisu samo tamo problem, nestašica vode u zemlji je i u Mađarskoj prisutan problem. Kako je spomenuo Tamás Tarpataki, samo je dva puta u posljednjih 100 godina bilo manje padavine nego ove godine. Zamjenik državnog tajnika rekao je da će trebati oko 4-5 puta više padavina nego što je ovih dana padala – i to dobro raspoređeno – da bi se nadoknadio samo zimski deficit padavina.

Ovaj faktor je samo utjecaj vremena. A u vezi sa rusko-ukrajinskim ratom i njegovim utjecajima na Mađarsko tržište, Tamás Tarpataki je naznačio da za mađarska prerađivačku industriju već nema dovoljno suncokretovog ulja. Kako je napomenuo, puno će značiti 2022. koliki će urod biti u Ukrajini i kakav će biti kvalitet žitarice i kako će moći napustiti zemlju.

Sada se već jasno vidi da su ratom pogođeno najmanje 50%  zasijane površine ne samo kukuruza i pšenice, već i svi važniji usjevi. Ukrajinsko Ministarstvo poljoprivrede pokušava dati prognozu, ali postoji mnogo neizvjesnosti. Prema njihovoj prognozi od 28. ožujka, površine posijane pod žitaricama ove će godine biti 1,5 do 2 milijuna hektara manje nego godinu ranije, a očekuje se da će urod žitarica biti oko 55 posto manji nego 2021. godine. Najveće poteškoće za poljoprivredu su nedostatak goriva, gnojiva, pesticida, logistike i ljudstvo. Kako je rekao Tamás Tarpataki, također je upitno što može se izvoziti iz zemlje. Prije rata Ukrajinci su 80% svog izvoza isporučili preko Crnog mora, ali je to sada potpuno nemoguće. Trenutno pokušavaju željeznicom izvoziti svoje proizvode iz zemlje.Zamjenik državnog tajnika govorio je i o tome da je Europska komisija uvela krizni paket u kojem su područja koja su ležala na ugaru uključena su zemljoradnju i ublažila pravila o sredstvima za zaštitu bilja. Riječ je o mjerama za povećanje ponude , što je svakako smjer da ublaživanje nedostatka žitarica na tržištu.

Tamás Tarpataki je također govorio o tome da su visoke cijene žitarica uzrokovane ratnom neizvjesnošću izazvale su rastuće cijene energenata. Također je u siječnju i ožujku zabilježena je povijesna cijena plina u Europi, kao i električne energije. Iako su cijene gnojiva i dosad bile iznimno visoke, kako je proizvodnja nastavljena i ovo područje može postati predvidljivije. Što se tiče predviđanja za troškove prijevoza, Tamás Tarpataki je istaknuo da su oni uvijek bili osjetljiviji na ekonomske tokove. Zamjenik državnog tajnika govorio je i o tome da europske cijene pšenice i kukuruza sada obaraju povijesne rekorde, ali je i inflacija značajno porasla. Zaključno, stručnjak je rekao da su nesigurne procjene krajnje neizvjesne, ali bi se izgledi za urod Ukrajine mogli puno poboljšati ako se rat brzo okonča. S druge strane, već je jasno da se 2022. godine u Ukrajini očekuje smanjenje posijanih površina pod kukuruzom i suncokretom. U Europi su se povećale površine zasijane pšenicom i kukuruzom, a zbog iznimnih mjera EU – a ublažena su ograničenja koja su se odnosila na proizvodnju. Cijene energije i goriva, iako su visoke, počinju se stabilizivota , istaknuo je Tamás Tarpataki, dodajući da se očekuje daljnje širenje finansijskih dejstva i na prehrambeni lanac.

Što je s obrađivanjem nezasijanih površina ?

Zbog rusko-ukrajinskog rata, Europska komisija je privremeno dopustila poljoprivrednicima da na ugaru  ostavljene površine pod ugaru da se koriste za oranice ili za ispašu ili košnju. To ima utjecaja na 2-300 tisuća hektara zemlje u Mađarskoj. Upitno je hoće li biti dovoljno input materijala za ove zemljišne površine, Ferenc Czina, komercijalni direktor Agrolink Zrt., rekao je da će input materijala biti dovoljno, ali to možda neće biti takav kvalitet kakve su proizvođa proizvođači renije koristili.

Mađarski poljoprivrednici obično razmišljaju unaprijed i kupuju sva potrebna gnojiva unaprijed. Po kojoj cijeni to je druga stvar

dodao je Ferenc Czina.

Prema riječima stručnjaka, većina poduzeća već je prošle godine pripremila svoje poslovne planove, ali nitko nije računao sa faktorom rata. Kako kaže komercijalni direktor Agrolinka Zrt., posljednjih godina ljudi su zaboravili da novac ima cijenu i vrijednost. Prema Ferencu Czini, godina koja će biti upitna neće biti 2022., već 2023., uglavnom zbog pada površina za proizvodnju sjemena i situacije u Ukrajini. Malo je vjerojatno da će proizvođači sredstava za zaštitu bilja imati ovaj problem, rekao je stručnjak, dodajući da, iako može biti manjka na tržištu, no nema takvih proizvoda koja se ne mogu zamjeniti sa drugim proizvodima.

Hoće li biti dovoljno pesticida?

Prema Atili Marvanjiju, zamjeniku predsjednika Uprave za agronomsku trgovinu KITE Zrt. Možda će biti manje sjemena za sjetvu ali u biti dovoljno za ovo područje, budući da su to izdvojena, obnovljena zemljišta no i sa ovom manjim doziranjem gnojiva će biti dovoljno. No, ne može se znati u kakvom su stanju ove površine i da li imaju tehnologiju i sredstva za njihovu učinkovitu proizvodnju? Prema riječima stručnjaka, kapaciteti proizvođača za zaštitu bilja su donekle oskudni, no čini se da ovaj problem neće biti dugotrajna, već će logistika biti uski prijesek, jer bi isporuke na pojedinim transportnim linijama mogla biti ugrožena. No, ako se transport malo produži, to će se osjetiti u cijeloj biljnoj proizvodnji.

Kakvo je stanje sa sjemenom za sjetvu ?

Što se tiče dostupnosti sjemena za sjetvu, Andraš Šandorfi, generalni direktor Marton Genetics, rekao je da količine koje poljoprivrednici žele su dovoljne, ali nije sigurno da su one sorte koje su željene Stručnjak je govorio i o tome da je proizvodnja hibridnog sjemena puno duži proces od proizvodnje tradicionalnog sjemena – potrebno je 4-5 godina da postane F1, sijano sjeme. Na njega utječu vremenski uvjeti, planovi tvrtki, ali na njega utječu i neočekivana globalna zbivanja. Kako je to rekao Andraš Šandorfi, cilj Mađarske je biti u stanju reagirati  fleksibilno na svaku neočekivanu situaciju  na tržištu i uvijek da imamo dovoljno sjemena za sjetvu.

To zahtijeva da jedan nefleksibilan sustav da postane fleksibilno

naznačio je Andraš Šandorfi.

Stručnjak je govorio i o pitanju sjemena namijenjeno na rusko tržište kako doći do zemlje usred trenutnih ekonomskih sankcija također je neizvjesno koliko bi platili za nju u rubljama ili dolarima? Sjeme namijenjeno Ukrajini je isporučeno, i sad svi čekaju što će se dogoditi.

Što se tiče utjecaja sankcija, stručnjaci su se složili da Europska komisija i EU administracija imaju puno slabost, ali su sada konačno reagirali na nastalo stanje. Posebna situacija zahtijeva posebno rješenje, no još se ne zna hoće li se ubuduće zaustaviti smanjivanje aktivnih tvari u proizvodima ili će se vratiti na tržište ranije povučena proizvoda. Ono što je sigurno je da već postoji mogućnost da Komisija brže reagira na nastalu situaciju.

Što se može očekivati ​​na tržištu žitarica?

Tamas Tarpataki rekao je da obveza obavještavanja o izvozu koju je uvela mađarska vlada nije restriktivna mjera, ali bi inače članak 36. Ugovora o funkcioniranju Europske unije zakonom obavezuje ograničenje izvoza. Međutim, Mađarska nije uvela nikakve zabrane ili ograničenja izvoza. Vladinom uredbom samo je izvoz žitarica podložan prijavi, za što država ima pravo otkupa od Izvoznika. Zamjenik državnog tajnika istaknuo je da država nikada nije koristila ovo pravo. Prema Attili Marvanjiju, objava dekreta izazvala je veliku nesigurnost među poljoprivrednicima i trgovcima prva dva dana, no to je ubrzo prošlo. Stručnjak je rekao da su sve izvozne obveze KITE Zrt. Prema Attili Marvanjiju, najvažnije je imati da Izvoznik prijavi svoju želju za izvoz.

Tamas Tarpataki je rekao da nema informaciju o robi koja se kreće na jedinstvenom unutarnjem tržištu EU-a, nitko ne prikuplja podatke o tome. Nedostaju informacije o kretanju robe na europskoj razini, a Komisija sada razmatra uvođenje sustava informiranja. Ferenc Czina je istaknuo da za njih izvoz nije nužna ova informacija, oni žele snabdjeti ​​mađarske poljoprivrednike.

Što se može očekivati ​​u jesen 2022.

Trenutno su troškovi proizvodnje pšenice 450 tisuća forinti po hektaru. Za sljedeći ciklus može biti do 600-650 tisuća forinti po hektaru. Prema riječima Ferenca Czine, ako ne dođe do značajnije promjene u kursu forinte, trgovina će ponovno biti stabilna i predvidljiva. Prema riječima stručnjaka, važnije je što će biti s cijenama plina. Nije li normalno ustajati svako jutro što se desilo sinoć sa cijenama benzina? Međutim, čini se da se cijena prirodnog plina polako stabilizira, što pokazuje i činjenica da se proizvođači gnojiva ponovno kreću u proizvodnju. Stručnjak je naveo da će na trgovinu imati utjecaj ​​ponuda i potražnja. Nedostatak kalija i fosfora možda već predstavljaju ozbiljniji problem, budući da njihovi alternativni putevi opskrbe još nisu riješeni. Fosfor se može nabaviti i iz drugih zemalja, ali zalihe kalija uglavnom su u rukama Rusije. Prema Ferencu Czini, najbolje bi bilo da se rat što prije završi. Prema Attili Marvanjiju, cijena plina bit će pravi problem u sljedećem razdoblju. U slučaju fosfora i kalija, međutim, treba pronaći odgovor, kamo će otići ako ne iu Europsku uniju? Tvornice moraju proizvoditi. Stručnjak je govorio i o situaciji sa suncokretom i suncokretovim uljem u bliskoj budućnosti, što će na nas jako utjecati. Prema Andrašu Šandorfiju, kao činjenica može reći da će se rat prije ili kasnije završiti i situacija će se stabilizirati . Zbog epidemije koronavirusa ionako visoke cijene ponovno su skočile, a opet će se sporo stabilizirati na manjoj razini. U narednom razdoblju Marton Genetics će se morati suočiti s činjenicom da će cijene sjemena biti iznad 200 tisuća forinti.

Posljednjih godina život europskih poljoprivrednika nisu bili zavidna, morali su svladati mnoge prepreke, a čini se da najteže tek sad dolazi. Gnojivo je jedan od osnovne baze t cjelokupne poljoprivredne proizvodnje, pa ako u vezi gnojivom nastane problem , povući će sa sobom i druge sektore – a čini se da je to nažalost trenutno realnost. Podaci Zavoda za statistiku pokazuju da su cijene gnojiva porasle za gotovo 60%, zbog čega je neto prodaja od ukupne prodaje gnojiva porasla za više od 50% na 225 milijardi HUF u 2021. Unatoč činjenici da je prosječna cijena gnojiva porasla za 57,7% u odnosu na prethodnu godinu, prema proračunima Zavoda, obujam prodaje u 2021. nije smanjen, čak je povećan za 54 tisuće tona, oko 2,9% porasla potražnja. Što će se sada dogoditi? Bilo bi gotovo nemoguće reći čak i one osobe koji ima kristalnu kuglu.

Nedavno su i naše novine izvijestile da se dogodilo ono čega se tržište mjesecima bojao: najveći proizvođači na tržištu umjetnih gnojiva u Mađarskoj zaustavila je proizvodnju amonijaka zbog dramatičnog povećanih cijena plina. Ovo jvijest u nekoliko aspekata frustrirala kupce, budući da su i cijene žitarica posljednjih mjeseci naglo porasle, a daljnja povećanja još se više odrazuju na cijene prehrambenih proizvoda, a time i na  inflaciju.  Cijene prehrambenih proizvoda i stočne hrane mogle bi porasti za čak 8-20 posto zbog rusko-ukrajinskog rata, što bi moglo dodatno povećati pothranjenost na globalnoj razini. Preliminarna procjena Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) nejasna je hoće li Ukrajina moći pobrati urod zbog dugotrajnog rata, ali budućnost ruskog izvoza hrane također je postala neizvjesna.

Tvrtka Nitrogen d.d. je priopćila

Tvrtka je u svom priopćenju navela da, kao mađarski član Europskog udruženja proizvođača gnojiva (Fertilizers Europe), pozdravlja prijedlog Europske komisije za privremeni krizni štab, koji će državama članicama omogućiti pružanje potpore poljoprivrednicima i proizvođačima gnojiva. Kako pišu, potpora je postala neophodna za rješavanje trenutne krize, koja bi mogla pružiti rješenje kako za povećane troškove za poljoprivrednike tako i za ekstremne rizike proizvođača gnojiva zbognastale krize na tržištu prirodnog plina.

Već smo stavili značajan naglasak na europsku sigurnost opskrbe i povećanje neovisnosti uvoza tijekom pregovora o prijedlozima Zelenog Sporazuma (Green Deal) EU-a, čija je važnost značajna trenutnim gospodarskim i geopolitičkim situacijom. Sposobnost osiguranja likvidnosti poduzeća u kriznom uslovima a izrazito u sezonskom sektoru kao što je industrija gnojiva može biti prioritetna. Istina je da ova pomoć više ne može ublažiti izazove aktualne proljetne sezone, s obzirom na vrijeme potrebno je malo duži period za izvršenje.

– izjavio je Zoltán Bige, strateški direktor Nitrogénművek d.d. Dodao je da je velika važnost poljoprivredne proizvodnje i u interesu Europe, dok su i industrija i Nitrogénművek d.d. u istovetne sa ciljevima Zelenog Sporazuma EU.

Što oček​uju ​u mađarskoj poljoprivredi na području gnojiva?

U posljednjih godinu i pol više nego je utrostručena cijena raznih gnojiva, jer je naglo porasla cijena zbog rasta cijene prirodnog plina. Proizvođači gnojiva, koji su bili u nepovoljnijem položaju zbog rasta cijena sirovina, u posljednjih šest mjeseci smanjili su proizvodnju  ili potpuno obustavili, a od tada  su se na tržištu poteškoće pogoršavale sa isporukom, što je dodatno povećavala cijene. Situaciju bi mogla pogoršati i činjenica da je Yara u Norveškoj donijela sličnu odluku: jedan od najvećih svjetskih proizvođača gnojiva također je najavio da će smanjiti proizvodnju amonijaka zbog povećanih troškova proizvodnje. Kako je izvijestio naš list, čelnik tvrtke za proizvodnju gnojiva Yara International rekao je da bi rusko-ukrajinski rat mogao izazvati veliki šok za globalne zalihe žitarica, kao i troškova za proizvodnju istih. Vidi se da Rusija proizvodi ogromne količine osnovne sastojke koje  su sirovine za proizvodnju gnojiva, i ako neka žitarica ne dobije potrebne elemente koje im se daje u obliku gnojiva, prinosi bi se mogli opasti za čak 50 posto. Naglasio je da za njega nije pitanje hoće li u svijetu biti krize sa hranom, već koliko će ona biti duboka.

To će osjetiti i uzgajači žitarica

Nitrogénművek d.d. Jedan je od vodećih proizvođača gnojiva na bazi dušika i distributer poljoprivrednih sirovina u srednjoeuropskoj regiji. Nitrogénművek je jedina tvrtka u Mađarskoj koja proizvodi gnojivo, što je vrlo važan sektor u EU po prometu i po zapošljavanju, ali posebno je važno i za prehrambenu industriju. Nitrogénművek d.d. Prisutna j u više od 15 zemalja, sa više od 700 zaposlenika u raznim državama i sa 90 godišnjom tradicijom. Rast cijena inputa jedan od najvažnijih faktora u poljoprivrednoj proizvodnji mogao bi dodatno ugrijati rast cijena koji su već ionako značajnom ciklusu povećanja cijena žitarica koje je počelo sa ratom. Skuplje žitarice kao  suncokret i uljana repica sigurno će utjecati i na cijene prehrambenih proizvoda.

Ukrajina zabranila izvoz gnojiva

Sredinom ožujka stigla je vijest da je ukrajinsko Ministarstvo poljoprivrede praktički zabranila izvoz dušika, fosfora, kalija i kompleks gnojiva kako bi snabdela domaće tržište gnojivom. Kao rezultat ruske invazije, Ukrajina je uvela stroga ograničenja na izvoz nekoliko drugih poljoprivrednih proizvoda, poput pšenice, kukuruza ili suncokretovog ulja. U narednim tjednima poljoprivrednici će vjerojatno smanjiti posijane površine pod suncokretom, uljanom repicom i kukuruzom te ih zamijeniti s heljdom, zobom i prosom.

Ostavku je podnio i ukrajinski ministar poljoprivrede

Ostavku Romana Lešenka objavila je 24. ožujka 2022. poljoprivredna analiza i konzultantska tvrtka APK-Inform, četiri tjedna nakon što je Rusija napala Ukrajinu. Rusko-ukrajinski rat ozbiljno je utjecao na proljetnu sjetvu i izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda. U intervjuu za Reuters ovog tjedna, ukrajinski ministar poljoprivrede rekao je da bi se obrađene ukrajinske površine u proljeće mogle smanjiti za više od 50% ove godine u odnosu na iste iz 2021. godine. To znači da Ukrajinci, umjesto 15 milijuna hektara koji se očekivalo prije ruske invazije, ove godine mogu obraditi samo oko 7 milijuna hektara. Ukrajina je veliki svjetski poljoprivredni proizvođač i izvoznik, ali rat u sljedećoj sezoni 2022./23. mogao bi značajno smanjiti prinose i izvoz 2022. godine. Ukrajina je od invazije već obustavila izvoz raži, zobi, prosa, heljde, soli, šećera, mesa i stoke, te uvela ograničenja na izvoz pšenice, kukuruza i suncokretovog ulja. Osim toga, zemlja je potpuno prestala izvoziti gnojiva.

István Nagy upozorava mađarske poljoprivrednike na smirenost

Ministar poljoprivrede najavio je da će Mađarska od ukupno 500 milijuna eura vrijednog paketa za prbrođenje krize dobiti gotovo 6,4 milijarde forinti. Uspjeh je za poljoprivrednu diplomaciju, dok mi činimo 2,1% poljoprivredne proizvodnje Unije, dobiveno gotovo 3,4% raspoloživih resursa. Glavni detalj prijedloga je paket hitne potpore o ukupnom iznosu od 500 milijuna eura, koji države članice mogu koristiti za potporu poljoprivrednim sektorima s najvećim problemima. Europska komisija je 23. ožujka predstavila pojedinosti višekomponentnog paketa EU-a za upravljanje krizama za podršku poljoprivrednim sektorima u poteškoćama zbog povećanih troškova proizvodnje zbog rusko-ukrajinskog rata: Mađarska će blizu 17 milijuna eura (oko 6,4 milijarde forinti)) imati koristi iz paketa za krizne situacije.

Evo  najave: koliko će mađarska poljoprivreda dobiti iz kriznog paketa EU-a

Sad većznamo da će Mađarska dobiti od 500 milijuna eura iz kriznog paketa EU.

Ionako visoke cijene, “priključio se” i rusko-ukrajinski rat, a onda je stigla još jedna dramatična vijest: više nego udvostručene cijene prirodnog plina i rizik nesigurnosti opskrbe energijom, Nitrogénművek d.d. Privremeno je obustavio proizvodnju amonijaka. Međutim, István Nagy je ubrzo nakon toga objavio da se gnojivo potrebno za proljetne poljoprivredne radove dostupno u dovoljnim količinama u zemlji. Šef ministarstva izvjestio je i o stanju opskrbe s mađarskim distributerima i uvoznicima gnojiva sa Nacionalnom poljoprivrednom komorom i Udrugama mađarskih gospodarskih zajednica i zadruga. Kako je navedeno, djelomičnom obustavom europskih kapaciteta za proizvodnju gnojiva u Mađarskoj trenutno nije izravni problem, unatoč činjenici da se László Bige ruga sa poljoprivrednicima. Opet neodgovornim izjavama milijardera to samo izaziva paniku i time ponovno želi povećati cijenu gnojiva. Čini se da se zasad ne treba bojati nestašice u Mađarskoj, ali tim više daljnjih povećanja cijene gnojiva. No, ono što još može čekati nas i poljoprivrednike i kako će se odraziti u cijenama hrane, kako smo već pisali, gotovo je i nemoguće – a možda i nepotrebno.

Članak je iz listopada 2021 godine

Dostavljeni su dokumenti za natječaj o modernizaciji farmi, ali domaći proizvođači jaja su obeshrabreni zbog nezvjesti na tržištu. Nakon prošlogodišnjeg eksplozije potrošnje, ljudi sada nekako ne kupuju ovu kvalitetnu hranu. Cijene jaja padaju, a troškovi stočne hrane rastu. U međuvremenu, činjenica je da moramo prijeći na alternativne modele sustava farmi jaja do 2027. skupljaju se tamni oblaci nad glavama proizvođača. Ostao im je samo jedino riješenje ali na taj put nerado bi krenuli…

Ko će koga isturiti sa  tržišta

“Iza prisiljene promjene tehnologije stoji industrijski lobi. U Europi se 200 milijuna mjesta mora promjenuti za koke nosilje u slobodni uzgoj. Svi koji to sebi ne mogu priuštiti bit će eliminisani sa tržišta. Mađarski proizvođači ovu prijetnju moraju shvatiti ozbiljno, inače će stranci ući da grade ove nove vrste tehnologije “- opće je mišljenje o izmjeni tehnologije u sektoru jaja. Opasnost je toliko realna da su dosad spriječena dva “pokušaja navale”, potonji od strane jednog od najvećih domaćih proizvođača, Farm Tojás Kft.Nedavno, 2019. godine, njemački investitor želio je izgraditi farmu koka nosilja u Mikosszéplaku,i u Županiji Vaš, gdje bi mogla držati 900.000 kokoši nesilice. Riječ je o ukupno 2,25 milijuna kokoši nesilica, što je takoreći trećina mađarske populacije kokoši nesilica.

Osim toga, investitoru je zabranjeno bavljenje velikim stočarstvom u vlastitoj zemlji. Kampanju je osujetila Farm Tojás kft. otkupom Duna Tojás Kft., koja je osnovana radi realizacije investicija, koja je farmam obezbjedila zemljišne površine . Međutim, opasnost nije nestala. Nažalost, domaća proizvodnja je dosta rascjepkana i postoji velika nesuglasnost među proizvođačima. “Malo je kod nas, prema europskim standardima, dominantno velike tvornice i velika pakirnice, kod nas su većinom mala i srednja poduzeća. Regionalne tvrtke opskrbljuju lokalno tržište, što je zapravo san EU, ali malo poskupljuje proizvodnju proizvoda”, kaže Gergely Pákozd, voditelj tvrtke Pák-To Kft. u Herceghalomu. Prema njegovim riječima, to je možda razlog zašto su cijene pakirnih stanica niže u Bugarskoj, Slovačkoj, Češkoj, ali čak i u Njemačkoj nego u Mađarskoj, barem prema podacima koje je dobila Komisija. Prema tome, cijena jaja mađarskih proizvođača jaja je ista kao nizozemskih i portugalskih , ali znatno je jeftinija od robe poljskih kolega koji rade na manjim farmama ili zapošljavaju skuplju radnu snagu. Štoviše, naša razina cijena je 2 posto ispod prosjeka EU. 

Ove godine ne trošimo toliko jaja

Međutim, cijena mađarskih jaja se čak idržala relativno dobro, jer je u prvih sedam mjeseci 2021. cijena konzumnih jaja na razini pakiranja pala za gotovo 6 posto u proseku EU, dok je cijena mađarskih jaja porasla za 3 posto sveukupno. S završetkom pandemije covida čini se da je potreba jajem manja, isto tako potražnja je vrlo slaba diljem Europe. Čujemo sa svih strana da je hiperprodukcija, i u odnosu na prošlu godinu, potrošnja jaja je drastično opala nakon Uskrsa. U tome ima sezonskih učinaka, poput povećanja kućne  proizvodnje, a razumljivo je i da je potrošnja u ugostiteljstvu sada značajnija nego lani – to je pozitivno, ali ne toliko da imamo bolji profit! “Doživljavamo istovremeno pad cijena i pad obujma proizvodnje jaja. Najneugodnije je što su se u međuvremenu povećali troškovi proizvodnje”, zaključuje Gergely Pákozd. “Mislim da su visoke cijene stočne hrane potpuno nerazumne. Prošle godine bila je rekordna žetva kukuruza, ove godine pšenice, i soje također ima na tržištu, ali cijene ne reagiraju na to padom. Poskupljenje je počelo u jesen, a cijene stočne hrane za koke nesilice i dalje je iznad 10.000 forinti . U međuvremenu, jaja se od nas kupuju ispod cijene proizvodnje. Već je mali obim jaja L veličine na tržištu, što ukazuje na visoku stopu klanja starih kokoši. Još nekoliko tjedana i bit će manje i jaja M veličine. Jesenske cijene određivat će tempo novih generacija nesilica i povjerenje proizvođača u normalizaciju tržišta”, objašnjava Attila Szíjártó,vlasnik Tótkomlósi Tojástermelő Kft. Pogoršanje situacije uobičajeno je u sektoru, što je Indeks poljoprivrednih Trendova štednje uspio brojčano pokazati. Od prvog do drugog tromjesečja indeks povjerenja među proizvođačima jaja pao je za 15 posto, što je jedinstveno u cjelokupnoj mađarskoj poljoprivredi. Domaći proizvođači jaja obično nemaju svoje poljoprivredno zemljište, kupuju sastojke za stočnu hranu i sami ih miješaju ili kupuju gotovu stočnu hranu. Tvrtki u Tótkomlósu stočnu hranu obezbeđuje domaća tvornica jedne nizozemske tvrtke. Od prošle godine smanjuju se troškovi sklapanjem predugovora za soju, pšenicu i kukuruz u vrijeme koje im se najviše odgovara.

Slaba pregovaračka pozicija

Također smeta proizvođačima što su cijene u trgovinama pale znatno manje nego na strani proizvođača. “Radimo s 360.000 kokoši nesilica, jaja prodajemo velikim trgovačkim lancima. Svima njima isporučujemo, ali nedavno su svi povećali svoje marže”, kaže Attila Síjártó, no i ostalo drugi su istog mišljenja. “U trgovini jajima nikad nije bilo tolikih profita kao sada, a gubimo na svakom komadu jaja. Vidim da je mađarska proizvodnja neorganizirana i da na njoj nema dobre podjele rada. Onaj tko proizvodi, pakira i prodaje jaja ne želi ih isporučiti u velike pakirnice. Svatko posluje sa velikim trgovačkim lancem sam, to nije dobro sa pregovaračka pozicije. S jednim ili dva velika integratora situacija bi bila drugačija, mogli bismo drugačije pregovarati, a dugoročni ugovori stvarali bi sigurnosnu mrežu oko proizvođača. Ako je potrebno, integrator bi kontrolirao i regulaciju proizvodnje”, ističe kao jedini mogući način, Tamás Kertész, voditelj Farm Tojás Kft.

Opasnost slobodnog uzgoja

U međuvremenu, poput Damoklovog mača, opasnost prelaska na alternativne sustave lebdi iznad glave sektora proizvodnje jaja. Na razini EU-a, od svih se očekuje da će do 2027. godine postići ili uzgoj u slobodnom uzgoju, duboku stelju ili organsku poljoprivredu. Iako većina proizvođača kaže da neće se to tako brzo odvijati ovaj datum može biti odgođen do 2030. godine, korištenje sredstava natječaja govori da su počele ozbiljne pripreme da se farme preurede na ovu vrstu proizvodnje..

“Odgodili smo prošlogodišnji natječaj za modernizaciju stočne farme i sada smo ga ponovno ispisali. Nažalost, u međuvremenu su troškovi građevinskog materijala znatno povećali, a čelik i drvo poskupjeli su za više od 50 posto. Predviđamo postepeni prijelaz na sustav volijera od 2022. nadalje. Od 2026. Aldi trgovački lanac će od tada primati ​​samo jaja ovakve proizvodnje”, kaže direktor iz Tótkomlós, ali drugi ispitani proizvođači također ulažu, i obično planiraju renovirati jednu ili dvije zgrade. Oprez je opravdan iz dva razloga: s jedne strane ne zna se da li će biti potrebno potrošaču doista jaja iz slobodnog uzgoja ili organska jaja, a s druge strane, gradnja je toliko poskupjela da se opasno povećao rok povrata investicije.