Vijesti – Oldal 11 – Hetech-Silos.hr

Pozivnica na svečano otvaranje novog skladišta

Ulaganje na lokaciji Hetech Group d.d.

Kratki prikaz projekta

Zbog povećane tržišne potražnje za naše proizvode dolazi sa strane inostranih tržišta. Nadovezujući se na ovo, HETECH TREND doo je kao strateški cilj je odlučio proširenje kapaciteta proizvodnje i povećanje obima prodaje na inostranim tržištima paralelno s povećanjem svoje ekonomičnije proizvodnje.

Elementi projekta realiziranog u okviru programa Széchenyi Terv Plusz i Operativni program za Ekonomski Razvoj i Inovaciju Plusz:

U sklopu infrastrukturnih i građevinskih ulaganja vezanih uz poduzetničku djelatnost, izgradit će se novo skladište 1.635 m². Značaj izgradnje nove hale je povećanje kapaciteta logističkih usluga, poboljšanje njezine kvalitete, te brža isporuka robe partnerima. Zahvaljujući novom skladištu, ne samo da skladištenje proizvoda i poluproizvoda postaje preglednije i brže, već tvrtka može nesmetano zadovoljiti rastuće potrebe svojih partnera. Lokacija nove hale, kao i dizajn njenih skladišnih površina, također pozicija kamiona čine utovar vozila bržim.

Nabava novih uređaja koja rezultira tehnološkim razvojem:

Nabava novog stroja za lasersku obradu metala tipa PTL 4001 1500/3000 uz nadu za proširenje proizvodnih kapaciteta.

Stroj za lasersku obradu metala omogućuje precizan rad. Njegovom primjenom bit će moguće mnogo ekonomičnije obraditi vrlo složene geometrijske strukture i tipično u velikim dimenzijama, što je moguće postići samo na mnogo manje ekonomičniji način korištenjem hidrauličke ili ekscentrične opreme za obradu. Upotrebom stroja za lasersko obradu u proizvodnoj tehnološkoj liniji, učinkovitost logističkih procesa tvrtke značajno se poboljšava zbog nekoliko faktora. Najvažniji od njih je da je potreba za rukovanjem materijalom značajno smanjena, budući da se sirovina mora okretati i pomicati znatno manje puta nego tijekom prethodnih proizvodnih procesa. Kao rezultat svega ovoga značajno se poboljšava učinkovitost logistike, s jedne strane, u pogledu količine sirovina koje treba uskladištiti, sa druge strane, jer se materijal se sve manje se premešta sa jednog mjesta na drugi.

Sustav solarnih panela snage 10 kWp bit će postavljen u okviru primjene tehnologija korištenja obnovljivih izvora energije.

Korištenje usluga obuke: Porast tržišne potražnje za proizvodima dolazi iz smjera izvoznih tržišta. Nadovezujući se na to, HETECH TREND doo je kao strateški cilj postavio proširenje kapaciteta proizvodnje i povećanje obima prodaje na stranim tržištima paralelno s povećanjem svoje učinkovitosti proizvodnje. Za to je ključan element za poznavanje stranih jezika naših zaposlenika. Sukladno tome, zaposlenici će biti obučeni za poznavanje engleskog jezika.

U SLIJEDEĆEM ČLANKU NAVEŠĆU PROGRAME I TEME PREDAVAČA

Prisustvo na Sajmu u Gudovcu

U Gudovcu je ove godine održana 29. Međunarodni Poljoprivredni Sajam. Manifestacija je trajala od 9. rujna do 11. rujna. Ponovno je bilo mnogo posjetitelja, a sajam je organiziran sa bogatim programom. Najvećem prostoru bile izložene strojevi za pripremu tla.

Uz njih, bile su prisutne proizvođači premiksa za stočne hrane, kao i tvrtke koje proizvode i distribuiraju druge tehnologije za obradu žitarica.

Vrijeme je bilo naklonjeno posjetiteljima, vrijeme je bilo lijepo sva tri dana.

Hetech Trend d.d.. ove godine našla mjesto u okviru organizacije CED koja predstavljala Mađarsku i okupila mađarske tvrtke. Izložili smo prečista te nekoliko zasuna i preklopke iz našeg asortimana.

Zainteresovane osobe koji su posjetili naš štand općenito smatraju da su transportne kapaciteti naših strojeva velike. No bilo je i onih koji su tražili proizvođača za realizaciju projekta koji je dobio potporu na natječaju i koji bi da sigurnošću realizirao svoju investiciju.

Prvi dan je naš mađarski štand posjetila i hrvatska ministrica poljoprivrede. Prateću ministarsku skupinu zainteresirala je rad naše kontinuirane sušare koja se sastoji od posebnih modula opremljenih recirkulacijom topline i toplinskom mapom. U okviru kratkog predavanja regionalni predstavnik Atila Rac ukratko je opisao radni proces sušare za žitarice.

Hvala lijepo Posjetiteljima koji su pogledali naše proizvode. Želimo biti delić uspjeha naših Kupaca.

Čekamo Vas i iduće godine na istom mjestu sa novitetima i novim tehničkim riješenjima naših stručnjaka.

Suvremene tehnologije u sušenju i preradi merkantilnog i sjemenskog suncokreta

Željeli bismo Vas upoznati trenutnin postupcima u sušenju i skladištenju suncokreta, odnosno prijem, čišćenje-klasiranje, sušenje, zaprašivanje, pakiranje i skladištenje – prije slanja u promet kao roba i kao sjemenska roba.

Tehnologija žetve i adapteri

Žetva suncokreta moguća je uz nekoliko rješenja, osnovni stroj je uvijek kombajn na koji je potrebno priključiti odgovarajući adapter ili rezni stol te dodatnu opremu za žetvu suncokreta.

Berba je moguća ako su slijedeći uslovi ispunjeni:

s pregradnjom stola za rezanje žitarica, koji je opremljen dodatnom opremom: podizač ploča, žičane mreže, gumena ploča…
s pretvorbom adaptera za razbijanje cijevi (povišena bočna stijenka, žičana mreža, podizač suncokretove glave, transport usjeva)
adapter za suncokret:

o neovisni adapteri za žetvu suncokreta (tacne za prikupljanje),
o adapteri sa serijskim rasporedom za žetvu suncokreta.

Što se tiče rješenja načina žetve, od stola za rezanje zrna do serijskog rasporeda adaptera za suncokret, gubici u žetvi smanjeni su do trećine, dok se brzina kombajna može udvostručiti. Slika 1 prikazuje prikupljanje požnjevenog suncokreta kombajnom.

1. slika. Stol za suncokret

Prijem sjemena, uzorkovanje i mjerenje vlage

Na sjemensku doradu kao sirovo sjeme može ići samo sjeme suncokreta koji su dobili kvalitet za klasu sjeme za sjetvu to se vrši već prilikom pregleda poljanica. Njihova kvaliteta, postupci ispitivanja i određivanje kvaliteta propisani su normam za sjeme. Vrijednost sjemena određena je identitetom vrste i sorte, čistoćom, zaštićenošću od štetnika, klijavošću i održivošću, sadržajem vlage i ujednačenošću kvantitavno i kvalitatvni sadržaj.

Prije prerade požnjevenog zrna za sušenje i skladištenje, prijem sjemena prolazi kroz faze , gdje se važe i uzorkuje i tako dobija klasifikaciju za kvalitet. Takozvane elektronske mostne vage, koje mogu biti udubljene ili izdignute sa rampom (slika 2).

Prije odabira mostne vage bitno je da odgovara nosivosti i veličini transportnog vozila (kamion, vozila + prikolica, šleper). U slučaju modernih i visokoučinkovitih postrojenja, duljina mosne vage je maksimalno 24 m, širine 3 m, kapaciteta maks. 60 tona, čija je točnost najmanje ±20 kg. Mosne vage su također potrebne da bi mogle komunicirati s računalom koje se nalazi u kućici vage i da bi mogle izdati otpremnicu sa vage. Rampa mostne vage može biti betonska ili čelična. Senzori za mjerenje (4-6-8 ovisno o duljini) obično se nalazi ispod šasije mosne vage. Signal iz senzora za mjerenje se pojačava, obrađuje, a masa na mostu se digitalno prikazuje tzv. displeju za vaganje.

Osim kvantitativnog prijema, određivanje parametara kvalitete također je vrlo važan dio kod prijema usjeva, posebice kada je u pitanju sjemenska dorada proizvodnja. Isporučeno žito može se uzorkovati po vozilu ručnim ili automatskim uzorkivačima. U slučaju modernih sušara i skladišta, uzorkovanje se sada vrši samo sondama koje rade automatski, i koje se mogu koristiti za brza i reprezentativna mjerenja (Slika 2). Automatskim uzorkivačima može se upravljati daljinski iz laboratorija, u sustav se uključuje i kamera koja pomaže odrediti točnu poziciju uzorkovanja (posebno je važna kada operater ne može vidjeti cijelini prikolica). Uzorkivač žitarica može se rotirati za 350° pomoću robotske ruke, do dubine do 4 m. U jednoj minuti može se uzeti najmanje 5-6 uzoraka, svaki u dozi od 0,5-1 kg, sa različitih mjesta i dubinama platoa. Uzorkivač je pneumatski sustav s dvostrukom cijevi. Zrna koja su su u unutarnjem cijev izručuju se pritiskom zraka koji struji u vanjskoj cijevi u ciklon za sakupljanje uzoraka koji se nalazi u laboratoriji/kućici za vaganje. Uzorak koji iscuri iz ciklona gravitacijski može se analizirati u laboratorijskim uvjetima.

2. slika. Atomatska sonda za brzo i kvalitetno određivanje kvaliteta zrna

NIR aparat

U određivanju sirovina i konačnog proizvoda, rentabilna proizvodnja zahtijevala je širenje brzih metoda ispitivanja. Bliska infracrvena spektroskopija (skraćeno: NIR) je potaklo brzo stizanje do rezultata testiranja. Uređaj mjeri glavne komponente suncokreta s visokom točnošću unutar jedne minute, npr. sadržaj vlage, sadržaj proteina, ulja, hektolitarsku težinu itd. NIR uređaj ima sljedeće prednosti: prikladan je za istovremeno određivanje više komponenti zrna. U fazi testiranja ne dolazi do oštećenja sjemena. Omogućuje ekološki prihvatljivo ispitivanje, bez potrebe za upotrebu kemikalija. Njegovo upravljanje je jednostavno i ne zahtijeva specijalnu stručnu kvalifikaciju.

Čišćenje sjemena, klasifikacija i finalno čišćenje

Postizanje 97-98% čistoće je uvjet za sjemensku doradu.

Sjemenke suncokreta se transportuju na prečistač sa kofičastim elevatorom gdje sita sa različitim veličinama perforacije mogu očistiti sjemenke od smeća (slika 3). Najtipičnija sita su opremljena rupama od 2,5/3,25/3,5 milimetara, gdje ostaje zdravo sjeme, dok se ostale nečistoće, ljuska sjemena, stabljika suncokreta i prašine odvajaju i izdvajaju se u vrećice i u komora za prašinu. Kvalitetno i očićeno sjeme obično se pakira u vreće od 25 kilograma, ili se transporterima prenosi u sušaru ili u skladište za žitarice.

Naknadno sušenje nakon uklanjanja vode igra posebno važnu ulogu u proizvodnji sjemena za sjetvu. Tijekom naknadnog čišćenja iz sjemena se odabire neodgovarajuća mješavina, npr. dijelovi stabljike, sjeme korova, loma i oštećene jezgrice tijekom sušenja.

3. slika. Univerzalni prečistačsa sitima

Sušenje na bazi konvencionalnih i obnovljivih izvora energije

Što se tiče tradicionalnog izvora energije, značajan dio sušara prodatih na mađarskom tržištu radi sa sustavom izgrađenim na prirodni plin i PB plin. Osim mogućnosti smanjenja oduzimanja vlage, smanjenje upotrebljene energije i smanjenje troškova moguće je u značajnoj mjeri jedino zamjenom energenata. Tipičan primjer za neovisnosti o dobavljaču plina je korištenje alternativnih izvora energije za sušenje žitarica. Energetska trava se koriste u kazanima , koja se lako mogu pretvoriti u sagorevanje biomase. Sirovina mora biti dovedena u stanje pogodno za sagorevanje kroz primarne faze u koje su uključene sušenje, baliranje, peletiranje, drobljenje i usitnjavanje. Sadržaj vlage u biomasi smanjuje ogrjevnu vrijednost, osim toga, povećanjem sadržaja vode povećava se i količina proizvedenih dimnih plinova, i zbog toga je također potrebno sušiti sirovinu.

Način prijenosa topline iz kazana po načinu rada može biti izravan (topli zrak dimnih plinova proizveden u kazanu dovodi se izravno u sušaru) ili neizravan (opremljen toplovodnim kotlom i izmjenjivačem topline topla voda-zrak). Ovi sustavi mogu se spojiti na sušaru za žitarice.

U našoj državi je izgrađena tehnologija sušenja koja je opremljena i plinskim grijanjem i

Način prijenosa topline kazan može biti: direktan (topli zrak dimnih plinova proizveden u kazanu dovodi se izravno u sušaru) ili indirektan (opremljen toplovodnim kotlom i izmjenjivačem toplote topla voda-zrak). Ovi sustavi mogu se spojiti na sušaru za zrno.

Kod nas je izgrađena tehnologija za sušenje sjemena koja je opremljena i plamenikom na plin i sustavom toplovodne izmjenjivača toplote, tzv. naziva se hibridna jedinica za opskrbu toplotom.

Radna iskustva pokazuju da je zamjena plina biomasom ekonomična ako sušara radi najmanje 1000-1200 sati godišnje i ako se biomasa može nabaviti relativno jeftino (npr. lokalno proizvedena).

Ekonomične moderne sušare

Današnje suvremene ekonomične sušare za žitarice najčešće imaju sustav s recirkulacijom toplote, odnosno optimalnim iskorištenjem energije (slika 4). Tijekom recirkulacije toplote, rashladni zrak koji struji kroz proizvod u zoni hlađenja sušare zagrijava se dok se proizvod hladi, a taj zrak relativno visoke energije vodi se u prostor za grijanje zraka. Međutim, toplota se može izdvojiti ne samo iz zone hlađenja, već i iz toplog zraka koji izlazi iz donje zone sušenja. Dovođenjem ovog zagrijanog zraka u prostor za grijanje sušare, troškovi energije mogu se znatno smanjiti. Naravno, ovisno o konstrukciji, postoji nekoliko rješenja za recirkulaciju toplote.

Prema iskustvu korisnika, ušteda toplinske energije do 25-30% može se postići modernim sušarama s recirkulacijom toplote naspram sa tradicionalnim sušarama bez recirkulacije toplote.

4. slika. Moderna sušara sa rekuperacijom toplote

Sušenje merkantilnog i sjemenskog suncokreta: tzv „pogonom za uljarice” i presušivanje

Sušara prilagođena za sušenje kukuruza je prikladna za sušenje i uljarica, uz manje modifikacije. U praksi nije uobičajeno žetva suncokreta s visokim sadržajem vode, obično se vrši iznad 13-15% vlage. Za sigurno skladištenje, sadržaj vlage mora se smanjiti u kratkom vremenu, u skladu s vrijednošću čistoće od najmanje 97%. Kritični sadržaj vlage suncokreta prvenstveno ovisi o količini ulja u sjemenu. Sjemenke suncokreta s udjelom ulja od oko 50% mogu se sigurno skladištiti s udjelom vlage od 8-9%. Kod suncokreta se koristi medij za sušenje na niskoj temperaturi, kod merkantilnog sjemena ne smije prelaziti 70°C, a za sušenje sjemenskog suncokreta može biti maksimalno 40-50°C. To je zato što medij s višom temperaturom smanjuje sposobnost klijanja. Zbog ovakvih temperaturnih parametara iskorištljivost sušare je vrlo slaba, a specifična energetska upotreba velika.

Osobito je opasno presušivanje suncokreta. Dijelom se značajno povećava energetska upotreba procesa, a dijelom se povećava mogućnost požara. Pokožica presušenog zrna proizvodi značajnu količinu prašine i ljuskica, za koje je poznato da imaju vrlo nisku temperaturu paljenja.

Završna operacija procesa sušenja suncokreta je hlađenje. Ovim rješenjem mogu spriječiti stvaranje kondenzacijske vode tijekom naknadnog skladištenja, što može uzrokovati gušenje i truljenje jezgre.

Skladištenje za očuvanje sjemenki, zaprašivanje sjemena i pakiranje u vrećice

Dugotrajno skladištenje merkantilnog suncokreta najčešće se rješava u rasutom stanju (slika 5). Tijekom skladištenja potrebno je pažljivo pratiti temperaturu i sadržaj vlage u sjemenkama suncokreta. Temperatura sjemena ne smije prelaziti 24 °C, a sadržaj vlage ne smije biti veći od 9-10%. Stoga je potrebno odabrati pravo skladišno mjesto koje je opremljeno opremom za uzorkovanje i opremom za provjetravanje.

5. slika. Sušeni suncokreta u podnom skladištu

Kod suncokreta namijenjenog sjemensku doradu situacija je nešto drugačija. Prilikom sjemenske dorade površina sjemena se raspršava na površini fungicidom. Uz fungicidnu tvar, sredstvo za zaprašivanje također sadrži ljepilo i bojilo. Ovdje se mora odabrati kemijska metoda nanošenja (raspršivanje, raspršivanje zrakom) koja može ravnomjerno obložiti površinu sjemena. Vraćajući se na boju, boja sredstava za oblaganje je crvena, plava, ljubičasta ili narančasta, ovdje je cilj da se obloženo sjeme što lakše prepozna. Zahtjev za premazivanje je da je riješeno odsisavanje prašine i skupljanje viška sredstva za zaprašivanje u spremniku. Daljnji zahtjev je da se propisana djelotvorna tvar nanese na sjeme s gotovo 100% ravnomjernom pokrivenošću, bez gubitaka, te da se obloženo sjeme može skladištiti bez sušenja.

Obloženo sjeme potrebno je dovesti u oblik pogodan za transport i prodaju, a pakiranje je neizbježan korak. Proces pakiranja u vreće sastoji se od punjenja, šivanje vreće(otvor vreće), klasifikacija i formiranja mjesta skladištenja. Materijal vreće može biti polipropilen ili papirna vreća. Završne operacije pakiranja su plombiranje i etiketiranje.

Izjednačene, zapečaćene vreće postavljaju se na palete pomoću opreme za automatsko formiranje ujediničanog tereta, zapečaćene trakom za povezivanje,. omotan streč folijom. Time se vrećice učvršćuju i štite od vremenskih utjecaja (oborine, prašina). Ovako pripremljeni ujediničani tereti transportiraju se viličarima do skladišta. Zahtjev za skladišni prostor je da bude hladan, suh, prozračen, bez infekcija i štetnika.

Ratna kriza i kriza prehrambenih proizvoda: hoćemo li imati dovoljno pšenice, hoćemo li imati dovoljno brašna?

Ogromna nestašica hrane mogla bi se dogoditi u mnogim predjelima svijeta zbog rusko-ukrajinskog rata – ali možemo li mi Mađari mirno spavati? Naša globalna predviđanja o uticaju rata i cijena žitarica!

Rusko-ukrajinski rat nije uzrokovala, već samo pogoršava globalnu prehrambenu krizu – ali kakvi su izgledi na domaćem tržištu za pšenicu i brašno?

U posljednjim tjednima sve je veći fokus na globalne probleme sa hranom, posebno u odnosu na rusko-ukrajinski rat. Političira sve više izražavaju svoju zabrinutost, a novinarski izveštaji o tome sve su češće nas informišu.

Globalna kriza nam se približava

„Nema rješenja za (globalnu) krizu zbog situacije opskrbom hrane bez integracije ukrajinske poljoprivredne proizvodnje”, upozorio je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres na sastanku u New Yorku. Rekao je da se unatoč ratu nada da će postići dogovor s Rusijom sve manja.

Antony Blinken ministar vanjskih poslova SAD

govorio o „najvećoj krizi opskrbom hrane našeg vremena”,

i čelnik UN-ovog Svjetskog programa za hranu (WFP) dodao je da se ne radi samo o Ukrajini, već o najsiromašnijima među siromašnim zemaljama.

„Zato molim od predsjednika Putina, ako uopće ima srca, da otvori ove morske luke (…) kako bismo mogli spriječiti glad, kao što smo činili i u prošlosti”,izjavio je David Beasley.

Gledamo li samo Ukrajinu, dramatične izjave i dalje su naglašavane. Prema dostupnim podacima, samo u luci Odese izgubljeno je 57 brodova natovarenih poljoprivrednim proizvodima (uglavnom pšenicom i kukuruzom), a puni su i lučki silosi sa žitaricama namenjene za izvoz. Milijuni tona proizvoda čekaju u skladištima diljem Ukrajine na izvoz, koji se tradicionalno odvijaju sa ogromnim transportnim brodovima preko Crnog mora. Glavne ukrajinske luke na Crnom moru su Odessa, Chornomorsk, Yuzny, Berdyansk i (kako nam jr poznato svima) Mariupol.

Nijedna od ovih trenutno nije dostupna. Čak i one luke koje nisu imale izravne napade (poput Odese ili, nedaleko južno se nalazi Čornomorsk) pretvorene su u utvrde,

dio mora ispred njih je miniran, a s druge strane miniranog poljaje ruska morska flota,

koja ih drži u blokadi. Tako sada sve luke zatvorene koje inače u mirnodopsko vreme pojedinačno utovarale milijune tona žitarica.

Do sada je izvoz kroz te luke bio toliko profitabilno (i isplativ) da mu je gotovo nemoguće bilo konkurirati sa kopnenim transportom. U lukama se mogu utovariti desetke tisuća tona žitarica ili suncokreta u brodove veličine Panamax (maksimalna veličina broda koju može primiti Panamski kanal – to je standardna jedinica veličine u pomorskom brodarstvu) tijekom jednog utovara.

Za usporedbu, primjerice vlak u jednom smjeru može prevesti „samo” najviše nekoliko tisuća tona – i to samo do ukrajinsko-mađarske ili ukrajinsko-poljske granice. Stare sovjetske željeznice su tzv .”širokog kolosijeka”, međusobno udaljene 1520 mm, dok su mađarske (i ostale europske) željezničke pruge „normalnog” kolosijeka, s razmakom od 1435 mm.

Stoga, čim roba prijeđe granicu s ukrajinske željeznice na zapad, mora se pretovariti na standardne vagone.

Jedan od najvećih takvih terminala je Záhony Transshipment District, čije je područje tri puta veće od Venecijanskog jezera i koje se naziva jednom od najvećih „kopnenih luka” u Europi. No, njegov kapacitet nije beskonačan – moguće je pretovariti desetke tisuća tona dnevno, no u usporedbi s milijunima tona robe koju bi trebalo izvoziti, vidi se da je to veliki izazov.

Naravno, Zahonj nije jedina mogućnost za izvoz robe iz Ukrajine željeznicom. Ukrajina je također povezana i sa rumunjskom, slovačkom i poljskom željezničkom mrežom s nekoliko glavnih i sporednih linija – međutim, problem postoji posvuda. Problem je ogromna količina, koja čak i da (nekako) stigne do npr. Constanțe, najveće rumunjske luke na Crnom moru, opet tu nam dolazi sllijedeći problem da su granice utovara dimenzionisane na rumunjske potrebe.

Rumunjska luka i rumunjska vlada već su naznačile da im je potrebna pomoć EU-a za ostvarenje transporta žitarica i kupnju kranova, opreme za utovar i druge opreme. Oko 25 milijuna tona žitarica iz Mađarske, Srbije i Austrije obično se otprema kroz Constantu svake godine, a kapacitet luke trenutno je u velikoj mjeri iskorištena.

Ako luka želi preuzeti mjesto Odese, morala bi se uložiti velika ulaganja u infrastrukturu. Na primjer, vlada u Bukureštu želi vratiti u pogon stare željezničke objekte u Constanti, ali ovi radovi neće početi ranije od ljeta.

Dvadeset milijuna tona žitarica dotle čeka razvoj situacije

Glavni problem u svakom pogledu je sama količina ukrajinskog izvoza. Adina Valjean, konsultant EU-a za promet, nazvala je ovaj zadatak „velikim izazovom”. „Ključno je optimizirati logističke linije, stvoriti nove rute i izbjeći problematične puteve transporta.”

U sljedeća tri mjeseca 20 milijuna tona žitarica moralo bi se otpremiti iz Ukrajine prije nego što stigne nova žetva, što bi iscrpilo skladišne kapacitete zemlje i stvorilo globalnu krizu hrane. Bez obzira ima li uroda, i bez obzira je li požnjevena – ako nema dovoljno skladišnih kapaciteta, on će se uništiti na poljima ili u privremenom skladištu. Trenutno u Ukrajini nema dovoljno slobodnih skladišnih kapaciteta, a ako se roba ne isporuči, neće ni biti slobodnih skladišnih kapaciteta.

No, svi ovi vanredni događaji i okolnosti ne uzrokuju, već „samo” pogoršavaju globalnu krizu sa opskrbom hrane. Počele su se pojavljivati i prije početka rata, ali je malo tko osim prisutnih u industriji obraćao pažnju na nju, a nije propobudila ni interes svjetskog žurnalističkog svijeta.

Odakle potiče ovo? 10 zemalja daju najveći dio svjetske proizvodnje žitarica (podaci iz 2020., u tonama):

Kína — 134,254,710
India — 107,590,000
Ruska Federacija — 85,896,326
SAD — 49,690,680
Kanada — 35,183,000
Francuska — 30,144,110
Pakistan — 25,247,511
Ukrajina — 24,912,350
Njemačka — 22,172,100
Turska — 20,500,000

Naša zemlja lagodno sama sebi osigurava sa svojim urodom pšenice od 5,1 milijuna tona,

u prosječnoj godini urod je oko dva puta više što se tiče pšenice od domaće potrošnje.

Pred kraj prošle godine, međunarodni izgledi činili su se stabilnima, na osnovu podataka o svjetskim posijanim površinama. Posijana površina i očekivani prinos činili su se dovoljnima da pokriju čak i procijenjenih 2% povećanja ukupne potrošnje. (U Aziji postoji sve veća potražnja za proizvodima od pšenice koji se smatraju kvalitetnijima, dok SAD zahtijevaju sve više pšenice za proizvodnju bioetanola koji se miješa s benzinskim gorivom. To je i tamo po zakonu obavezno kao u Europskoj uniji.)

Dodana vrijednost u tehnologije skladištenja i sušenja žitarica

Svim proizvođačima je poznato da je rusko-ukrajinski sukob doveo do značajnog rasta cijena žitarica na svjetskom tržištu. Uvođenjem zabrane izvoza, mađarska vlada nastoji spriječiti izvoz viška žitarica iz zemlje, odnosno da se ne izvozi previše žitarica te snabdevati stočarstvo i prehrambenu industriju. Sve to upućuje na to da se domaći proizvođači trebaju pripremiti na duži ciklus skladištenja i povećati postojeće skladišne kapacitete.

Svjesni gore navedenih podataka, ovaj članak se stoga fokusira na visokokvalitetne tehnologije i zadatka sušenja i skladištenja zrna.

Kontrola kvalitete zrna

Kvaliteta žitarica može se provjeriti nakon žetve, tijekom skladištenja ili tijekom istovara. Uzorkovanje i metode ispitivanja i koraci navedeni su u (MSZ) mađarskom standardu. U žitaricama su uobičajene sljedeće metode kontrole kvalitete: čistoća, sadržaj vlažnog glutena, sadržaj proteina, glutena, indeks sedimentacije po Zelenyja, farinografska analiza, hektolitarska masa itd. Za vlagu, proteine i vlažni gluten, uz klasične metode prihvaćena je metoda bliske infracrvene spektroskopije (NIR).

Priprema sušare za sezonu i dezinfekcija skladišta

Čišćenje i održavanje strojeva važne su operacije za produženje radnog vijeka vaše sušare i smanjenje potrošnje energije. To uključuje održavanje ventilatora, zamjenu ležajeva, podmazivanje ležaja, čišćenje prije i nakon uljarica, itd. Većina požara prilikom procesa sušenja nastaje u razdoblju sušenja uljarica zbog nedostatka pravilnog, temeljitog i stručnog održavanja. Iskustvo je, nažalost, pokazalo da su osnovni radovi održavanja u sistemima sušara za žitarice su nedovršeni ili se uopće ne provode.

Skladišta se trebaju isprazniti prije prijema žita, obično mogu se privremeno držati strojevi i i drugi utovarivači u ovima. A popravci i ostali sevis radovi za sevis moraju se obaviti nakon što se kvar utvrdi, po potrebi. Prvi korak je vlažno čišćenje što obuhvata čišćenje poda, zida i strukture krova. Slično, odprašivanje komprimiranim zrakom i čišćenje tehničke opreme koja opslužuje skladište je bitno. Radovi popravke obuhvaćaju izolaciju krovne konstrukcije, uklanjanje pukotina u zidovima i u podu te zaštitu zidova krečenjem i zaštitu od korozije (za metalne konstrukcije). Fumigacija je jedan vid dezinsekcije i još jedan od načina uništavanja i suzbijanja štetočina. To je skup mera koje se primenjuju za uništavanje štetočina, i podrazumeva korišćenje vrlo jakih otrova – fumiganta. Sam proces se izvodi u hermetički zatvorenom prostoru (postavljanjem šatora ili folija, ako je proces na otvorenom prostoru), da ne bi došlo do gubljenja gasa. Ovaj proces traje nekoliko dana. Osnovna prednost fumigacije je što ravnomerno deluje celom površinom I ima uticaja i na najnepristupačnijim mestima.

Tehnologije sušenja

Velika većina poljoprivrednih usjeva ne može se skladištiti dulje vrijeme zbog visokog sadržaja vlage. Tehnologija sušenja koja se široko koristi u poljoprivredi je umjetno odvodnjavanje. Cilj je osušiti zrno na način da se minimalizuju troškovi procesa odvodnjenja i negativni uticaji na kvalitetu tijekom skladištenja. Stoga se u posljednje vrijeme proizvođači sušara trude da sjeme žitarice namenjeno za sušenje osuše nježno i ravnomjerno, dok se utrošak energije i emisija štetnih materija iz sušare može klasificirati kao povoljna.

Kod umjetnog sušenja medij za sušenje, a time i usjev koji se suši, umjetno se zagrijava. To se može učiniti izmjenjivačem topline ili miješanjem dimnih plinova. Sušare za zrno možemo podijeliti na trakaste i gravitacijske sisteme prema načinu transporta materijala. Gravitacijske su sušare najčešće u mađarskim postrojenjima i skladišnim postrojenjima rasprostranjeni, uključujući osovinske toranjske sušare (slika 1.). U sistemu sušare koja radi na ovom principu, usjev zbog vlastite težine teče odozgo prema dolje brzinom kojom se prazni na izlazu iz sušare. Zračni kanali u oknu, s jedne strane, omogućuju miješanje sjemena, a s druge strane primoraju zrak za sušenje da prolazi kroz usjev. To se postiže otvaranjem svakog drugog reda kanala straga, odnosno sprijeda. Zrak za sušenje ulazi u sušaru kroz stražnje otvorene kanale i budući da su ti kanali zatvoreni sprijeda, medij za sušenje prolazi kroz usjev kroz otvorene kanale na prednjoj strani.

1. slika. Moderna sušara sa vertikalnim kolonam i sistemom za rekupreaciju toplote

Toplotna izolacija

Zračne komore na grejnoj strani, koja služi za transport zraka za sušenje, ima uštedu toplotne energije od 2-5% u odnosu na neizolirane varijante sušara. Također se preporučuje izolirati kanal hladnog zraka gdje zrak koja izlazi iz zone sušenja – što bi se što bolje zadržala toplina.

Pažljiv utovar i istovar

Skladištenje je povezano sa značajnim zadatkom rukovanja materijalom. Ovdje korišteni strojevi i oprema ne smiju uzrokovati štetu i lom na usjevu tijekom utovara ili istovara.

Za punjenje silosa ugrađuju se kofičasti elevatori i lančani transporteri a za istovar se koriste horizontalni puž balerina i lančani transporteri ili trakasti transporteri.

Moderna horizontalna podna skladišta mgu se skladištiti na sljedeći način: usjev u rasutom stanju se transportuje preko horizontalnog lančanog transportera koji je montirana u usipni koš pomoću kofičastog elevatora. Otvaranjem zasuna montiranih na lančani transporter koja je fiksirana na krov punjenje se može ravnomjerno riješiti u bilo kojem dijelu skladišne površine. Potrebna visina skladištenja je 3-4 m. Usjev se može skladištiti i sa mobilnom opremom utovarivačem. Ovdje se, jedan dio slobodnim padom na pod se smjesti a drugi dio se kašikom teleskopskog utovarivača se smjesti na krajnje mjesto. Istovar se može riješiti teleskopskim utovarivačem izravno na vozilo koja se parkira blizu uz njega.

Utovarivači s različitim adapterima za prikupljanje sjemena(puž, kašika, itd) su i dalje prisutni za istovar podnog skladišta. Oni se također mogu koristiti za prevrtavanje usjeva ako hala nema svoj ventilacijski sustav.

U poljoprivrednim gospodarstvima danas se sve više koriste kontinuirani utovarivači, a ti se radni procesi najčešće izvode mobilnim utovarivačima (slika 2.). Iskustvo je nažalost pokazalo da povremeno ovi strojevi za punjenje kamiona lome sjeme tijekom utovara – gumom ili kaš za utovar sjmena.

2. slika. Teleskopski utovarivač

Vertikalna i horizontalna skladišta

Minimalizacijom gubitaka kvaliteta sjmemena tijekom skladištenja i očuvanje kvalitete žitarica vrlo je važan zadatak, koji se može postići samo u skladišnim prostorima odgovarajućeg tehničkog standarda i sa odgovarajućom tehnologijom skladištenja.

Vertikalna skladišta su silosi kružnog presjeka kod kojih je visina veča jedan i pol puta od promjera silosa. Obično se ovi silosi izrađuju s promjerom od 5-15 m i dosežu visinu od 25 m. Na skladišnim mjestima većeg skladišnog kapaciteta, gradilište će se sastojati od 4-8 silosa kapaciteta 500-5000 tona po pojedincu. Plašt silosa izrađen je od običnog ili valovitog pocinčanog čeličnog lima a spajanje se vrši vijcima. Silosi mogu imati konusni izvjedbu gdje se gravitaciono lako isprazni žitarica. Konusni silosi su podupirani na 4 ili 6 vruće pocinčanih čeličnih nogu ili sa betonskim nogama. Zbog njihovog konusnog dizajna može se osigurati njihova gravitacijska eiztovar. Silosi sa ravnim dnom imaju bočne ili donje ispusne otvore. Raspored silosa karakterizirana kao serijska, paralelna ili kružna (slika 3.).

3. slika. Serijski raspored silosa

Podna skladišta su obično jednokatne, zgrade sa lakom konstrukcijom i šatorskim krovom u kojima je najlakši način za skladištenje žitarica. Provjetravanje usjeva može se postići rotacijom ili pretovarom zrnastog sloja strojevima za prikupljanje ili specijalnim puževima. Kapacitet horizontalnih skladišta je vrlo različit, jer raspon zgrade može doseći 10-24 m, a duljina 30-80 m.

Hlađenje skladišta

Žitarice s malim gubitkom i odgovarajućom sigurnošću mogu biti samo tzv. može se skladištiti pri ravnotežnom sadržaju vlage. Ravnotežni sadržaj vlage ovisi od nekoliko uslova: sadržaj unutarnjih karakteristika usjeva i karakteristikama stanja okolnog zraka (temperatura i relativna vlažnost). U žitaricama vlažnijim od ravnotežne vlage, tijekom skladištenja odvijaju se kemijski procesi, dolazi do oksidacije ugljikohidrati, odnosno stvara se para i toplina. Nažalost, ovaj proces pogoduje aktivnostima mikroorganizama (bakterije i gljivica). Rezultirajuća para kondenzira se u gomili žtarice i može uzrokovati štetu. Stvaranje topline i vlage u lančanoj reakciji može dovesti do brzog zagrijavanja i spontanog zapaljenja zrna.

Za bebjedno skladištenje usjeva zahtijeva paralelno ventilaciju ili hlađenje žitarice.

Tijekom ventilacije zrak prolazi kroz skladišteno zrno (slika 4). Ovo je efektivno kada je temperatura zraka niža od temperature žitarica. Pravilna ventilacija zahtijeva točno poznavanje mjesta povećane temperature jezgre i karakteristika ventilacije u hali. Najvažnije karakteristike ventiliranog skladišta su količine izmjene zraka, vrijeme ventilacije, učestalost ciklusa ventilacije i otpor zraka u skladištenoj žitarici.

4. slika. Mobilni ventilator

Agregat za hlađenje je poseban slučaj sušenja u kombinaciji s ventilacijom. Temperatura sjemena obično se smanjuje ispod 10 °C propuštanjem umjetno hlađenog zraka (0-10 °C) kroz sloj zrna. Zimi ovaj proces može vršiti sa okolnim zrakom. Ako temperatura uskladištenog zrna premašuje dopuštenu vrijednost, hlađenje se mora ponovno pokrenuti.

Monitoring i senzori

Kako bi se osigurala kvaliteta i sigurno skladištenje osušenog zrna, neophodno je kontinuirano mjerenje fizičkih parametara uskladištenog usjeva. Zadaća je da se izgradi potpuno automatizovani upravljački sustava koja obezbeđuje primanje i obradu signala temperaturnih senzora smještenih u skladišnom prostoru i vanjskog senzora temperature i relativne vlage te, ovisno o rezultatima obrade podataka, otvaraju se i zatvaranje ventilacijskih kanala. Osim toga, sustav kontinuirano prati napajanje. Sustav prikupljanja podataka nadzor sistema digitalno dokumentira dešavanja koji se mogu i kasnije pogledati. U slučaju opasnosti, kontrola izdaje uzbunu. (sms, e-mail).

Situacija s pšenicom u Europi je šokantna: zbog toga u mađarskim trgovinama mogu doći do dramatičnih promjena

Rusko-ukrajinski rat potpuno je poremetio tržište žitarica, što ima utjecaja ne samo u zemljama ovisnim o izvozu iz ovih dviju zemalja, već i u Europi. Lučka cijena pšenice dosegnula je 430 dolara po toni, ali ukrajinski ministar poljoprivrede kaže da bi mogla rasti i dalje, do čak 700 dolara po toni. U Mađarskoj je cijena pšenice već preko 130.000 HUF po toni, što, međutim ima utjecaj i na cijene ostalih namirnica. Osim toga, stručnjaci kažu da se u srpnju očekuje još jedno poskupljenje, ne samo brašna i kruha, već i mesa, ulja, mlijeka, šećera i na sve ostale proizvode koje sadrže žitarice.

Već četvrti mjesec traje rusko-ukrajinski rat koji je, da tako kažemo, potpuno poremetio svjetsku opskrbu žitaricama. Ukrajina i Rusija do sada su isporučili trećinu svjetskog izvoza pšenice i ječma, i nama susjedna zemlja je do izbijanja sukoba izvezla gotovo tri četvrtine svog uroda. Međutim, zbog rata ukrajinsko žito ne može ili samo u vrlo ograničenoj mjeri stiže do svojih odredišta, zbog ruske blokade nije moguće transportirati žito pomorskim putem iz crnomorskih luka. Kako smo ranije saznali od Petera Kiša, Predsjednik Udruge mađarskih prerađivača žitarica i proizvođača stočne hrane i trgovine.

EU i ukrajinska vlada već rade na tome da što prije povećaju ukrajinski izvoz do 1-2 milijuna tona mjesečno, ali to će potrajati, a ovi novi alternativni načini prijevoza će postati znatno skuplji. Kako bi se potaknuo ukrajinski izvoz žitarica, litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis predložio je tijekom nedavnog posjeta Londonu da bi se trebala organizirati međunarodna flota za pratnju kako bi se osigurala put za ukrajinske pošiljke žitarica. Prema političaru, ova flota se neće odvijati u okviru NATO-a, inicijativa bi uključivala i treće zemalje koje su posebno pogođene nestašicom ukrajinskih žitarica, poput Egipta, piše The Guardianu.

Iako su rastuće cijene i količine pšenice zaplenjene u ukrajinskim lukama dovelo je stručnjake i analitičare da bojaznosti da bi se mogla razviti globalna nestašica hrane, Europska komisija je naznačila da Unija nije u neposrednoj opasnosti od nestašice hrane. EU je uglavnom neovisna od svetskog tržišta i očekuje se da će ove godine izvoziti više pšenice nego prošle godine. Međutim, stručnjaci Komisije dodali su kako se očekuje da će rat Rusije i Ukrajine i globalna poskupljenje cijena žitarica još više povećati cijene, što će dovesti 8-13 milijuna ljudi u veliku opasnost od gladi. Komisija je stoga predložila EU da proizvodnju i izvoz pšenice poveća te da poveća pomoć u hrani siromašnim zemljama.

U svjetlu dostupnih podataka može se reći da će 10 milijuna tona ukrajinske pšenice nedostajati sa tržišta u 2022/23. godini – o tome je Alfahiru već izjavilaŽofija Potsa, glavna tajnica Udruge za žito. Prema riječima stručnjaka, nema razloga za zabrinutost, jer će to u globalu biti uvelike nadoknađeno očekivanom dobrim urodom pšenice u Kanadi (+11,4 milijuna tona) i rekordnim urodom pšenice u Rusiji. Tako će ukupna žetva pšenice 2022. biti samo 4 milijuna tona manja od prošlogodišnje žetve, dok će znatno biti iznad prosječnog prinosa u zadnjih 5 godina.

Gdje su trenutno cijene pšenice?

Svjetske cijene pšenice porasle su između 8. travnja i 6. svibnja, dijelom zbog pogoršanja izgleda za žetvu u mnogim regijama svijeta gdje se pripremaju zažetvu pšenice (Indija, Europa, SAD) i poteškoća u transportu kao rezultat rusko-ukrajinskog sukoba, navodi AKI Tallage je također izjavio u svojoj prognozi iz svibnja. Neposredni izvoz merkantilne pšenice u Rouenu (FOB) porastao je na 445 dolara po toni,cijena je 427 dolara u lipnju, odnosno cijena je zmeđu 427 i 423 dolara u srpnju i rujnu. U Njemačkoj (FOB Hamburg) sklopljeni su ugovori sa 437-438 dolara po toni za isporuke u lipnju i srpnju i 423 dolara za rujan.

U SAD-u su cijene u lukama za crvenu durum pšenicu s 11% proteina zimske pšenice (HRW) porasle na 492 dolara po toni u lipnju i 488 dolara po toni u rujnu. U Argentini je izvoz merkantilne pšenice iznosio 438 dolara po toni u lipnju, 443 dolara u srpnju i 440 dolara u rujnu 6. svibnja. Istodobno, izvoz mljevene pšenice (FOB) s udjelom proteina od 12,5% proizvedene u Rusiji iznosio je 387 USD po toni za razdoblje isporuke u lipnju i 364 USD po toni za srpanj i rujan. U Rumunjskoj i Bugarskoj, ugovori bi se sklapaju i potpisuju na 416 dolara po toni za lipanjsku, 417 dolara po toni za srpanjsku i 414 dolara po toni za rujansku isporuku. Cijena australske merkantilne pšenice u razdoblju od lipnja do rujna bila je između 375-382 dolara po toni.

U Mađarskoj je cijena pšenice po toni već preko 130 tisuća forinti. To je dvostruko više od cijene koja je bila u srpnju prošle godine, što isto utječe i na cijenu brašna, rekao je Zoltan Lakatoš, predsjednik i izvršni direktor Hajdu Gabona d.d. Stručnjak je dodao da dok je krajem prošlog ljeta bio 85-90 forinti po kilogramu brašna, sada košta 160 forinti. Prema riječima Zoltana Lakatoša, u srpnju se očekuje još jedno poskupljenje od 60 forinti, što znači da bi cijena kilograma kruha mogla porasti na oko 800 forinti. Poskupljenje žitarica dodatno poskupljuje ostale namirnice, pa se od srpnja može očekivati opća cjenovna eksplozija mesa i mesnih prerađevina, ulje, mlijeko, šećer i tako sve što je općenito zavisna od žitarica. Stručnjak je nedavno govorio i o tome da je cijena pšenice već istorijski visoka, no daljnje povećanja cijene očekuju se od srpnja, poskupljenje bi moglo biti i do 40 posto, navode iz Udruge za proizvodnju žitarica.

Energetika u sušenju žitarica

Energetske karakteristike suvremenih sušara za zrno:

Proizvod/kg_víz	Temperatura sušenja ^oC	Upotreba toplotne energije ^x MJ
Žitarice	60-70	5-6
Kukuruz	110	3,8-4,2
Kukuruz	80	5-6
Suncokret	60	6-7
Repica	60	6-7

x Napomena: Podaci su samo su informativne svrhe zbog iznimno varijabilnih ulaznih parametara (obilježja okoliša, karakteristike sušnog medija, karakteristike usjeva, konstrukcijske i pogonske karakteristike strojeva).

Karakteristike poljoprivredne proizvodnje^x (Mađarska)

Usjev	Površina Milion ha	Prosjek prinosa t/ha	Usjev Milion t	Žetva nedv %	Skladištena vlaga %
Žitarica	1,3-1,4	5	7,0	12-15	12-13
Kukuruz	1,1-1,2	6	7,2	16-23	12,5-13,5
Suncokret	0,5-0,6	3	1,8	9-12	8-9
Repica	0,25-0,3	3	0,9	10-12	8-9

x Napomena: U osnovnim podacima korištenim za proračune postoje značajne varijacije od područja do područja po berbi. Ubran mokri usjev G1

Toplinska energija sušenja

Proračun odvodnje:

W= G₁x (w₁ – w₂) / (100 – w₂)

Potrošnja energije (1t sirova roba)

Usjev	Sušenje	Vlaga %	Otpuštanje kg	vl.Topl.En. MJ/kg_voda	Topl. Energija MJ/t	Plin^xm³/t
Žitarica	retko	13	0	0	0	0
Kukuruz	da	23-13	115	4	460	14,4
Kukuruz	da	18-13	58	5	290	9,1
Suncokret	da	12-8	48	6	288	9,0
Suncokret	delomice	10-8	24	8	192	6,0
Repica	da	12-8	48	6	288	9,1
Repica	delomice	10-8	24	8	192	6,0

x Napomena Plin 32 MJ/ m³

Električna potrošnja silosnih postrojenja (transport žitarica, čićenje, sušenje)

Usjev	Prosečna potr. t/h	Električna energija kW	Električna energija kWh/t
Žitarica	25	25	1
Kukuruz^x	10	40	4
Suncokret	10	30	3
Repica	10	30	3

x Napomena: Prosečno 6-7 % isparivanje vode

Utjecaj energetskih karakteristika poljoprivredne proizvodnje, sušenje usjeva.

Usjev	Površina Milijun ha	Pros.prinos t/ha	Usjev Milijun t	Toplinska en. TJ	Električ en. MWh	Električ en. TJ
Žitarica	1,3-1,4	5	7,0	–	7,000	22,7
Kukuruz	1,1-1,2	6	7,2	3220	28,800	93,6
Suncokret	0,5-0,6	3	1,8	518,4	5,400	17,5
Repica	0,25-0,3	3	0,9	259,2	2,700	8,8
Ukupno				3997,6	43,900	142,6

Napomena:

Među aktualnim karakteristikama sušara treba istaknuti da su one izrazito heterogene u pogledu raspona strojeva, radnih učinaka i iskorištenosti stroja. U mnogima slučajevima zavisi od godine proizvodnje i teritorijalnim raspodjelama, suncokret se, na primjer, mora sušiti, a repica jedva da se mora sušiti. Osim toga, kukuruzu se tijekom žetve javljaju vrijednosti sadržaja vlage u velikom rasponu. (vidi tablicu) U slučaju kombiniranog rada sušare i prečistača, učinkovitost značajno se razlikuje od rada strojeva prema nominalnim karakteristikama kapacitetima strojeva zbog ograničenog rada sušare. U modernim tehnologijama sušenja se vidi da oprema sa recirkulacijom toplote i tehnologije sa vertikalnim stupovima daje veliku sigurnost za radnika koji radi sa sušarom. Kontrola ulazne i izlazne vlage sa specijalnim rotirajućim dozatorom na izlazu iz sušare daju homogenu robu.

Kriza čelika mogla bi pogoditi Europu

Ruski i ukrajinski čelik davali su 20 posto europske potrošnje. Iako je sektor u trenutku izbijanja rata svoje zalihe popunila, ali sada su ove zalihe sada već minimalne. Mogu se pronaći alternativni izvori opskrbe na tržištu – ali ovi izvori su puno skuplji.

Prije početka ruske invazije na Ukrajinu, čeličana u Mariupolju Azovstal bila je jedan od najvažnijih simbola industrijskog izvoza kod našeg sjeveroistočnog susjeda, s mnoge ikonske zgrade u Londonu izgrađene su od ukrajinskog čelika. Danas je do temelja uništen industrijski pogon simbol je otpora, branitelji objekta su izdržali do zadnjeg.

Problemi Italije i Velike Britanije

Vlasnik Azovsztala, Metinvest, nakon zatvaranja svoje najvažnije tvornice pokušava pokrenuti proizvodnju negdje drugdje. Ukrajinska industrija čelika zapošljavala je pola milijuna ljudi u mirnodopskim uvjetima, što je činilo otprilike 10 posto BDP-a Ukrajine. A druga ukrajinska ogromna čeličara, koja se nalazi u Krivij Rihu na jugu zemlje, u vlasništvu je ArcelorMittala, drugog najvećeg svjetskog proizvođač čelika. Početkom ruske okupacije i ovdje je zaustavljena proizvodnja, a nedavno su počele pripreme za početak proizvodnje. Međutim, obujam proizvodnje bit će samo djelić prethodnog, a izvoz će ozbiljno sprečavana zbog neraspolaganja transportne infrastruktura koju je Rusija uništila i zbog zatvaranja promorskih ukrajinskih luka.

Izostanak ukrajinskog čelika s europskog tržišta već izaziva paniku među korisnicima – ponestalo je robnih zaliha na tržištu. Rusija i Ukrajina među najvećim su svjetskim izvoznicima čelika, davajući otprilike 20 posto europske potrošnje. Mnoge čeličane na starom kontinentu uvelike ovise od ukrajinskih sirovina, kao što su ugalj i željezna ruda koji su bitni za proizvodnju čelika. Ferrexpo je bio jedan od najvećih izvoznika i njegove dionice vode na Londonskoj burzi. Mnoštvo ukrajinskih proizvoda od čelika koristila je europska građevinska industrija – dok je bilo moguće. Sada moramo tražiti druge izvore opskrbe – i nabavka je puno skuplje.

Yuri Rizsenkov, generalni direktor Metinvesta, rekao je da je tvrtka u mirnodopskim uvjetima prodavala otprilike polovicu svojih proizvoda u EU i Veliku Britaniju. Prema riječima direktora, to će biti poseban problem u Italiji i Velikoj Britaniji, gdje je građevinska industrija koristila najveći udio ukrajinskih poluproizvoda. Marcegaglia, jedna od najvećih talijanskih tvornica za preradu metala, uvezla je 60 do 70 posto svojih potreba za preradu iz našeg sjeveroistočnog susjeda. „Postoji panika u sektoru”, rekao je Antonio Marcegaglia, generalni direktor tvrtke, za Financial Times. Izgubljeni ukrajinska roba bilo je vrlo teško dopuniti kupnjom metalne robe iz Azije i Australije. Nestašicu je, između ostalog, potaknula i turska industriju čelika, ali najveći problem je što su novi izvori opskrbe čelikom su puno skuplji.

Nagomilane zalihe

Toplo valjani čelični lim koji se uobičajeno koristi u prerađivačkoj industriji, čija je cijena tako postala svojevrsna branša u industriji, prije invazije je koštao 950 eura po toni. U travnju je, međutim, poskupio na 1400, a onda se početkom svibnja, na vijest o ponovnom pokretanju ukrajinske industrije čelika, smanjio se na 1200 Eura. Prema analitičaru za tržište čelika, nakon početka rata velike tvrtke na tržištu počeli su panično kupovati, pokušavajući prikupiti što više robne zalihe. Međutim, pad ponuđenih količina nije bio tako dramatičan kao što su mnogi očekivali. Kako su Metinvest i Ferrexpo ponovno počeli izvoziti, a korisnici su pronašli alternativne izvore opskrbe, cijene su također delomice stabilizirane.

Industrijska organizacija Eurofer upozorila je da bi europska potrošnja čelika ove godine mogla pasti za 2 posto zbog rasta cijena energenata i stagniranja isporuke čelika. Ako se to doista i dogodi, bit će to treća u posljednje četiri godine kada potražnja za čeličnim proizvodima opada. Prema Euroferu, industrija čelika starog kontinenta pogođena je gubitkom sirovina uzrokovanim ratom, ali su mnogi velike tvrtke kupili su robne zalihe za koje se trenutno očekuje da će biti dovoljne do kraja oružanog sukoba, što je trenutno nepoznat. ArcelorMittal vjeruje da će potrošnja čelika u Europi ove godine pasti za 2-4 posto. Dok njihova prijeratna prognoza predviđala je povećanje od 0-2 posto.

Da bi se cijene konsolidirale, Europska komisija i SAD predložile su ukidanje uvoznih carina na ukrajinski čelik na period od godinu dana. Veliko je pitanje, međutim, kada će industrija našeg sjeveroistočnog susjeda s uništenom proizvodnim sustavom moći proizvoditi i izvoziti u većim količinama. “Sve najviše ovisi o željezničkoj infrastrukturi. Također možemo kupiti željeznu rudu i ugalj iz Poljske, željeznu rudu iz Australije ili Brazila. Međutim, naš glavni cilj je uvoz iz Ukrajine – sve dok se vrši proizvodnja “, rekao je generalni direktor velike europske čeličane.

Reorganizacija transporta

Metinvest također intenzivno radi na restrukturiranju svojih transportnih linija. Šalju se preko Bugarske, Rumunjske i Mađarske, jedan ugovor za Alžir, na primjerice,isporučena je preko luke Constanta u Rumunjskoj. Tvornica je također redizajnirala svoju strukturu proizvoda, počevši od proizvodnje čeličnih umetaka za pancire i tenkovske zamke za ukrajinsku vojsku. Financijski položaj tvrtke za sada je relativno stabilna. Agencija za kreditni rejting Fitch nedavno je izjavila kako vjeruju da će Metinvest moći platiti kamate na obveznicu od 176 milijuna dolara koja ističe u travnju 2023.

Ovo nitko nije očekivao: stigla je neočekivano dobra vijest o stanju kukuruza na mađarskim poljima

Prošla godina nije bila dobra za kukuruz, a iako se dugo nakon sjetve izgledi su bili za dobar urod, i da će ovaj će usjev biti pobjednik prošle godine, zbog ekstremnih vremenskih nepogoda i raznih štetnika konačno se moglo ubrati samo znatno slabiji urod u prosjeka od prethodnih godina. Ove godine se, međutim, čini da je situacija puno povoljnija, uzgajivači kukuruza uspjeli su završiti sjetvu po planu a kukuruz se u narednom periodu lijepo razvijala. Međutim, nedostatak padavina i suša i dalje mogu predstavljati problem. No, ako i u sljedećem razdoblju i na vrijeme bude stizalo dovoljno kiše, onda bi ove godine u Mađarskoj mogla biti čak i rekordni urod kukuruza – rekli su za našem suradniku poljoprivrednici s kojima je naš kolega razgovarao.

2021. godine, unatoč dobrim izgledima po procjenama mađarskih uzgajivača kukuruza, vrijemenske prilike su konačno pomrsili konce. Iako su prošle godine uspjeli završiti sjetvu kukuruza unatoč nepovoljnim vremenskim prilikama na vrijeme, i mogli su imati razloga da bi ovaj usjev mogao biti sa najprofitabilniji prošle godine nije se tako desilo. Tijekom ljeta su vrućine, štetnici i nedostatak padavina uzrokovali sve ozbiljnije probleme na njivama, dok se konačno nije pokazalo da će uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta doći do značajnih gubitaka u urodu kukuruza. Od milijun hektara kukuruza na kraju je požnjeveno oko 6 milijuna tona, što je oko 26% manje od prosjeka prethodnih godina, kako je ranije izvijestio ekspert našeg suradnika.

Ove godine sjetva kukuruza u našoj državi je uglavnom protekla bez problema, a općenito je i vrijeme koje je uslijedilo bilo pogodno za klijanje i razvoj biljaka, rekli su stručnjaci s kojima smo razgovarali. U većini županija stabljike se razvijaju po planu i lijepo, iako nedostatak padavina i suša mogu predstavljati p ozbiljan problem kako se približavamo ljeti. Svi su se složili da bi uz odgovarajuću količinu i kvalitetu padavina ove godine mogla biti čak i rekordna godina za kukuruz, no ako ostane sušno vrijeme bez kiše, strah će se ponoviti od prošle godine.

Đerđ Benko, voditelj ogranka za biljnu proizvodnju Poljoprivredne zadruge Rakóci u županiji Bekes, rekao je na pitanje našeg suradnika da je u proljeće ove godine kukuruz za stočnu ishranu posijana na 400 hektara, a kukuruz za kokice na 100 hektara. Vrijeme je bilo lijepo i sjetva je dobro prošla, rekao je voditelj, dodajući da je u početku pogodno vrijeme i da kukuruz lijepo proklija, ali da bi sad već trebala padati veća količina kiše. Voditelj sektora za biljnu proizvodnju govorio je i o tome da su biljke trenutno u osmolisnom stanju i pokazuju jednoličnu lijepu sliku. No, pravo je pitanje koliko će vode biti opskrbljeno vodom tijekom rasta metlica, jer ako ne bude dovoljno vode, urod će biti puno lošiji nego lani – istaknuo je Đerđ Benko, koji kaže da se sada ništa ne može predvidjeti za količinu uroda, bilo kakve procjene u ovom momentu su prerane. Stručnjak je rekao da je sa strane zaštite bilja zasad je sve u redu s kukuruzom, tretiran je herbicidom, osim toga drugi zahvati do ovog trenutka nisu bili potrebni. Na pitanje kako je pad cijena inputa utjecao na njih, Đerđ Benko je rekao da su ove godine mogli sve nabaviti na vrijeme i tretirati sve kulture po programu kako su želeli. Voditelj ogranka za biljnu proizvodnju Poljoprivredne zadruge Rakoci dodao je da je ove godine izdata ista količina gnojiva kao i svake godine do sada, a uvjereni su da cijene žitarica neće biti u padu kada bude trebalo prodati na tržištu. Poskupljenje gnojiva i ostalih inputa ove godine nije bio problem, ali sve je veća neizvjesnost jer se ne može znati što će biti sljedeće godine. Što se tiče izgleda, stručnjak nije želio nagađati jer, kako je rekao, još se može svašta desiti sa urodom: mogli bi se zabilježiti ogroman prinos, ili čak se može desiti da će se kukruz prodavati sa ogromnim minusom na kraju . Sve ovisi samo o tome hoće li na poljima biti dovoljno padavina. Ono što se može reći kao razlog za zabrinutost je to što tla nisu dovoljno snabdevena vlagom i mogu navodnjavati samo malu površinu u poljoprivrednoj zadruzi Rakoci, dodao je Đerđ Benko.

Enjingi Agrar d.d. je 2021. godine posijao stočni i silažni kukuruz na 2.465 hektara, kako je za našem suradniku rekao Jožef Siladi, voditelj sektora za biljnu proizvodnju tvrtke u Fejer Županiji. Što se tiče sjetve, suradnik je dodao da su ove godine mogli kasno krenuti s radovima jer su tla bila hladna, a bila je i jednotjedna zastoj zbog kiše, ali su sjetvu kukuruza uspjeli završiti 2. svibnja. Što se tiče stanja parcela, može se reći da su posljednjih dana bile su tri i više velike kiše na poljanama, biljke počinju sustizati zaostatak u razvijanju, ali ne smije se zanemariti da u tlu nema dovoljno vlage. – podsjetio je Jožef Siladi. Što se tiče zaštite bilja, voditeljica sektora glavne biljne proizvodnje objasnila je da je do sada obavljena prva runda suzbijanja protiv korova, ali će i dalje biti naknadnih tretmana, no sveukupno se može reći da je godina bila povoljna za kukuruz. od patogenih štetnika. Što se tiče poskupljenja sirovina, voditelj sektora je priznao da su poskupjelo gnojivo, pesticidi i gorivo, ali to nije izazvalo ozbiljnije probleme na proizvodnju. Što se tiče očekivanog prinosa, Jožef Siladi je također naglasio što će se dogoditi do žetvie ovisi puno od kiša u narednom periodu. Stanje žitarica je dobro, i a ako bude dovoljno padavina, ove godine može biti čak rekordna berba.

Na sličan način vidi situaciju i šef sektora za biljnu proizvodnju Baki Agrocentum d.o.o. Zoltan Nemet je na upit našeg suradnika rekao da je ove godine stočni kukuruz posijan na 250 hektara, polovica krajem ožujka, a druga polovica početkom travnja. Stručnjak je rekao da je odlučeno da se biljka ne rodi sjeme u isto vrijeme u slučaju da stvari pođu u neočekivani pravac, cijeli urod neće propasti. Zasad je ipak se sve odvija po planu, biljke su u stanju 7-9 listova. Sa stajališta zaštite bilja, tvrtka Zala već je sprovela temeljni tretman suzbijanja korova na poljima, koji se pokazao uspješnim zbog padavina. Kao rezultat toga, postoje čista, razvijena dobro razvijene parcele koja su kultivisana krajem svibnja. Zoltan Nemeth je rekao da su u sljedećem razdoblju planirana još 3 tretmana za zaštitu bilja: folijarno gnojivo, tretiranje s visokim sadržajem fosfora i cinka početkom lipnja, insekticidno tretiranje druge generacije kukuruznog moljca krajem lipnja i tretiranje fungicidom. tijekom cvatnje. Što se tiče cijena inputa, voditelj sektora za biljne proizvodnju rekao je da ih ove godine ovaj problem nije pogodila, jer su kupili sve inpute za sve usjeve koje su posijali još prošle godine. Što se tiče očekivanih izgleda, Zoltan Nemeth je rekao da bi bilo prerano bilo što predvidjeti po tom planu, ali ako u sljedećem razdoblju bude dovoljno padavina, moći će dobiti prosjek od 10-11 tona po hektaru koja je bila karakteristična u zadnja tri godine.

Pesimističniju sliku situacije dao je glavni agronom okruga Belvardi d.d. Andraš Sič rekao je kako je ove godine stočni kukuruz posijan na 2800 hektara, iako je u vrijeme sjetve sve bilo u redu, njive sada izgledaju jako loše. Biljke su trenutno u stanju 4-6 listova, ali kako je u nedavno palo ukupno 4-5 mm kiše, jako su dehidrirane i morale su se suočiti ozbiljnijom zarazom bjeliloze na poljima. Specijalist je dodao da kukci nisu nanijeli veliku štetu, samo su otežali stvari. Andraš Sič rekao je da skok cijena ulaznih materijala nije utjecao na njih, mogli su nabaviti sve i iste tvari su tretiranjem na biljke utrošene kako je planirano. Na kraju sezone nije bilo ni fosforne ni kalijeve soli, ali je sve ostalo dobro sprovedeno, dodao je glavni agronom. Andraš Sič nije želio nagađati o očekivanim prinosima, rekavši da nema nikog tko bi nam mogao reći u ovom momentu što će biti ovdje nakon nekoliko tjedana ili mjeseca. Međutim, također je naglasio da će zemljištima biti prijeko potrebne padavine, inače će se ponoviti prošlogodišnji fijasko.

Zaključno, može se reći sjetva i razvoj kukuruza u zemlji ove je godine protekao uglavnom bez problema, a osim Baranjske županije, nedostatak padavina za sada nije bio problem. Međutim, to se može brzo promijeniti ako vrijeme ostane suho i stigne ljetna vrućina, lako može uništiti biljke svuda u zemlji. Poljoprivrednici sada vide da bi ove godine mogla biti čak i rekordan prinos kukuruza, no sve ovisi o tome hoće li biti dovoljno padavina u narednem periodu.

Grubo je što se događa s pšenicom u ovoj županiji: inače što se događa na poljima?

Mađarsku karakterizira snažna dvojnost na fronti pšenice: dok je u zapadnom dijelu zemlje postižu odlične rezultate, i kako se krećemo prema istoku, postoji velika verovatnoća za prosečne rezultate, nedostatak padavina uzrokuje sve više i više problema za poljoprivrednike. Nije bilo problema sa sjetvom, nije se ponovila situacija od prije prošle godine kada je nekoliko poljoprivrednika samo raspršivačem stajnjaka moglo nanositi sjeme na zemljište, zima je bila bez padavina i sušno proljeće ozbiljno su škodili biljkama na nekoliko mjesta. Ali kakva je stvarna situacija na domaćim poljima? Kakvo je stanje pšenice na zapadu i istoku? O tome je naš suradnik pitao mađarske poljoprivrednike.

Zoltan Nemeth, voditelj grane za biljnu proizvodnju Baki Agrocentum do.o. u županji Zala, rekao je našem suradniku da je u jesen 2021. pšenica zasijana na 700 hektara. Prema riječima stručnjaka, nije bilo vremenskih problema, sjetvu su mogli završiti na vrijeme, a zima bez kiše nije stvarala probleme na poljima. Genetika suvremenih sorti pšenice omogućuje mnogo toga, a u slučaju jesenjih žitarica, pšenica najbolje podnosi sušu. Kako je rekao Zoltan Nemeth, blaga zima je bila dobra za prezimljavanje, samo su morali obratiti pozornost na to da mogu eliminirati različite viruse ali su to mogli lako riješiti. I početkom veljače bilo je dovoljno oborina da bi se mogla oploditi glavica, pa im suša od druge polovice veljače do kraja ožujka nije predstavljala problem. Vrijeme je sada kišovito, što je rezultiralo povoljno za razvijanje biljke, istaknuo je voditelj sektora za biljnu proizvodnju, dodajući da je stanje razvoja biljke u optimalno za ovo doba. Zoltan Nemeth je rekao da je drugo tretiranje fungicidom obavljeno početkom svibnja, a posljednje će biti početkom lipnja, i da je sjetva u gotovo savršenom stanju. Voditelj odjela za biljnu proizvodnju Baki Agrocentum d.o.o. otkrio je da ih veliki porast cijena sirovina nije spriječio u poslovanju, jer su sve unaprijed nabavili u jesen 2021., pa su mogli biti u lagodnoj poziciji da mogu računati sa prošlogodišnjim ulaznim cijenama. Prema riječima stručnjaka, ovisno o sorti, očekuje se 8-9 tona pšenice po hektaru, prosječni prinos pšenice namijenjene za prodaju je 8-8,5 tona/ha, ali po pocenama prinos sjemena može doseći 8,5-9 tona/ha.

Ove godine pšenica je zasijana na 2200 hektara u tvrtki Enjingi Agrar d.d. koja se nalazi županiji Fejer , doznajemo od agronoma Adama Rože. Prema riječima stručnjaka, u jesen 2021. godine sa sjetvom je sve bilo u redu, a radovi su započeti i završeni na vrijeme. Blaga zima, s druge strane, nije pomogla razvoj biljke, kako je agronom za ovu godinu naglasio s malo kašnjenjem su biljke, a ni busanje nije bilo optimalno. Padavine su stigle krajem ožujka, početkom travnja, što je poboljšalo situaciju, ali nije moglo u potpunosti vratiti u dobro stanje pšenicu. Adam Roža je također govorio o tome da dosad nisu imali problema s gljivama – zbog suhog vremena, ali ako sada dolazi vlažnija period,opasnost od fuzarija bi se ipak mogao pojaviti. Što se štetočina tiče kukaca, godina je za sada bila bez ikakvih događanja, a najbolje bi bilo da tako i ostane, napomenuo je stručnjak, dodajući da zbog suše ionako korov nije bila veliki problem, iako bi se to moglo promijeniti dolaskom kišovitog vrijemena. Prema riječima Adama Rože, stanje pšenice je srednje, naravno ima boljih i lošijih polja, ali općenito je ovo srednje stanje tipično. Agronom je pričao i o tome kako osjećaju da cijene input materijala i da su im se troškovi proizvodnje gotovo utrostručili, ali kako su i prodajne cijene bile puno veće, možda bi i na kraju i dobro prošli. Adam Roža sada predviđa prinos od šest tona po hektaru.

Na naš zahtjev, agronom Mihalj Lenart iz tvrtke Jasapati 2000 d.d. rekao je da je ove godine pšenica zasijana na oko 700 hektara, a durum na 390 hektara. Ovaj put sa sjetvom nije bilo problema, posao su sa sijačicom završili lijepo, uredno i na vrijeme, naznačio je stručnjak, misleći na jesen 2020. godine, kada su sjeme u zemlju mogli posijati samo uz pomoć rasipača gnojiva. Prema riječima Mihalja Lenarta, nedostatak jesenskih oborina rezultirao je odgođenim klicanjem, ali blaga zima nije unazadila razvoj biljke. Ne može se reći da je prohladno i suho vrijeme u rano proljeće, sa kišom koja je početkom travnja stigla doslovno u zadnji trenutak puno pomogla rast usjeva. Prema riječima agronoma, sada je situacija ista kao i krajem ožujka: ako ne bude kiše sljedećih dana, to bi moglo imati katastrofalne posljedice po poljima. Kako je rekao Mihalj Lenart, ako neće biti kiše, biljka će izbaciti klas, procvjetat će i oploditi se, ali to će biti beskorisna, ružna i mala zrna. Ova opasnost je uglavnom za ječam, ali ako ostane vrijeme bez kiše, tu bi sudbinu mogla slijediti i pšenica koja je još u srednjem doblju razvoja. Zato se stručnjak ne usuđuje ulaziti u procjene uroda, kako je rekao, sve ovisi o iduća 1-2 tjedna. Što se tiče povećanja troškova, kaže agronom, postoji opće povećanje razine troškova, no učinak će se vidjeti tek kada bude žetva i vidjet će se za koliko se mogu prodati na tržištu. Prema Mihálju Lenart, ako se cijene na berzi povećaju na isti način kao i troškovi, neće biti problem profit.

Iako je pšenica prošle jeseni pod dobrim uslovima posijana, već postoje velike razlike u razvoju biljke i u očekivanim prinosima na njivama. Dok se u zapadnom kraju zemlje pšenica nalazi u dobrom stanju gotovo savršenom stanju, kako se krećemo prema istoku, razvoj je prosječna, srednji kvalitet uroda postaje sve karakterističnije. Prema riječima poljoprivrednika s kojima je naš suradnik razgovarao, prinos pšenice u istočnom dijelu zemlje očekuju da će ovisiti uglavnom o vremenskim prilikama u narednim danima i tjednima.